OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRAŽNJE

dr Svetislav Polovina

DEFINICIJA POTRAŽNJE

Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po određenoj cijeni.

Između te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje

FUNKCIJA POTRAŽNJE

Funkcija potražnje pokazuje odnos između tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P)

Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P)

PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE

Funkcija potražnje se može prikazati tablično i grafički.

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije potražnje

Cijena u kn Tražena količina

A 10 2

B 8 6

C 6 10

D 5 12

E 4 14

F 3 18

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE

Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje. Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene.

Graf funkcije potražnje

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE POTRAŽNJE (2)

Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna. Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je graf linearne

funkcije pravac. Graf linearne funkcije potražnje određen je jednadžbom Qd = a – bP

gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0, a parametar b označava nagib krivulje potražnje.

Graf linearne funkcije potražnje

Q

P

NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE

Krivulja potražnje ima negativan nagib približavajući se apscisnoj osi

Ovakav oblik krivulja potražnje ima uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje.

Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava.

EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA

Smanjenje tražene količine uslijed porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka.

Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako dođe do porasta cijena pri danom dohotku.

Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka.

ODREDNICE POTRAŽNJE

prosječan dohodak cijene supstituta i komplemenata veličina tržišta ukusi i preferencije posebni utjecaji

POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE Promjene li se tržišne cijene doći će do

promjene tražene količine. Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje.

Promjene li se nabrojene odrednice potražnje pri danim cijenama doći će do promjene potražnje.

Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.

POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE

Q

P

DD’

DEFINICIJA PONUDE

Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri određenoj cijeni.

Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.

FUNKCIJA PONUDE

Funkcija ponude se može matematički izraziti kao Qs = f(P) Qs = ponuđena količina P = tržišna cijena

PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE

Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički.

Primjer tabličnog prikazivanja funkcije ponude

Cijena u kn Ponuđena količina

A 10 32

B 8 24

C 6 16

D 5 12

E 4 8

F 3 4

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE

Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. . Na apscisi se prikazuje nuđena količina a na ordinati tržišna cijena.

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE (2)

Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna. Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf

linearne funkcije ponude pravac. Graf linearne funkcije ponude određen je jednadžbom

Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuđena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa.

Graf linearne funkcije ponude P

Q

S

ODREDNICE PONUDE

troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija)

cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji

POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE

Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuđene količine. Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude.

Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude.

Poveća li se ponuda, njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.

GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE

Q

P

S

S

S’

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

Ako se na tržištu izjednače ponuda i potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. U točki ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi.

Uvjet tržišne ravnoteže : S = D Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je

ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina.

TABLICA PONUDE I POTRAŽNJE

  CIJENA (P) Qd Qs Stanje na tržištu

A 10 2 32 višak ponude

B 8 6 24 višak ponude

C 6 10 16 višak ponude

D 5 12 12 ravnoteža

E 4 14 8 višak potražnje

F 3 18 4 višak potražnje

GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE

TRŽIŠNI AUTOMATIZAM

Tržište djeluje automatski prilagođavajući cijene i količine.

Javi li se višak ponude prodavači moraju sniziti cijene.

Javi li se višak potražnje kupci moraju ponuditi više cijene.

Slobodno djelovanje tržišta kroz određivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora.

PAŽNJA! WARNING! ACHTUNG!

Pridržavati se postavke ceteris paribus kako ne bi dobili krivu sliku o intenzitetu djelovanja pojedinih varijabli.

RAZLIKOVATI KRETANJE PO KRIVULJI OD POMAKA KRIVULJE !

OSNOVNI ELEMENTI POTRAŽNJE

Dok su prethodni slideovi rađeni na temelju 15.-og izdanja “Ekonomije” Samuelsona i Nordhausa naredni slideovi su rađeni prema 5.-om izdanju “Economicsa” profesora Parkina 2000. godine. Oni su dopuna ranijih slideova

ODREDNICE POTRAŽNJE

cijene povezanih dobara (supstituta i komplemenata)

očekivane buduće cijene dohodak stanovništvo preferencije

UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti

drugo. Na pr. ulje i mast su supstituti. komplementi su dobra koja se u korištenju

međusobno nadopunjuju.Na pr. benzin i automobil su komplementi.

Poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti

Smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto.

GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA

mast je poskupilamast je pojeftinila

P

Q

P

Q

S

SD

D’ D

D’

UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU

Ako se očekuje porast cijena u budućnosti povećat će se tekuća potražnja. Na pr. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što dulje vrijeme

Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja

UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU

Ako dohodak raste porast će i potražnja za dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast će i potražnja.

Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju.

Ako porast dohotka uzrokuje porast potražnje tada je riječ o normalnim dobrima. Ako porast dohotka uzrokuje smanjenje potražnje tada je riječ o inferiornim dobrima.

UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU

Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini stanovništva. Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. Na pr. potražnja za kruhom veća je u Zagrebu nego u Gospiću ili Našicama.

Stanovništvo RH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama.

UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU

Pod preferencijom se podrazumijeva osobni stav prema nekom dobru ili usluzi.

Ako preferencije rastu povećat će se potražnja i obrnuto.

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE

Zakon ponude: Pri pretpostavci da su oostale odrednice dane, što su više cijene dobra to će biti veća nuđena količina i obrnuto.

Zakon potražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice dane, što su više cijene dobra to će biti manja tražena količina i obrnuto.

ODREDNICE PONUDE

cijene inputa cijene povezanih dobara očekivane buduće cijene broj ponuđača primjenjena tehnologija

UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU

Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje. Krivulja ponude se pomiče ulijevo.

Ako cijene inputa padaju, smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. Krivulja ponude se pomiče udesno.

UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU

Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava.

Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.

UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU

Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit, smanjit će se tekuća ponuda.

Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit, povećat će se tekuća ponuda.

UTJECAJ BROJA PONUĐAČA NA PONUDU

Što je broj ponuđača veći i ponuda je veća. što je broj ponuđača manji i ponuda je manja

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU

Što je tehnologija suvremenija i efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Krivulja ponude pomiče se u desno.

Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Krivulja ponude pomiče se ulijevo.

UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Qe I PE Ako se pri danoj ponudi poveća potražnja

doći će do porasta i Qe i Pe. Ako se pri danoj ponudi smanji potražnja doći

će do smanjenja Qe i Pe. Ako se pri danoj potražnji poveća ponuda

smanjit će se Pe dok će se Qe povećati. Ako se pri danoj potražnji smanji ponuda

povećat će se Pe a Qe smanjiti.

UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D i S NA Qe i Pe Ako je porast potražnje manji od porasta

ponude Pe će se smanjiti. Ako je porast potražnje proporcionalan

porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena. Ako je porast potražnje veći od istovremenog

porasta ponude Pe će se povećati.

GRAFOVI ISTOVREMENOG PORASTA S i D

P

Q

D

D’

S

S’

D D’S

S’

Q

P

P

Q

D

D’S

S’

MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe I Qe (1)

Potražnja je određena linearnom jednadžbom P = 800 – 2 Qd

Ponuda je određena linearnom jednadžbom P = 200 + 1 Qs

Izjednačiti jednadžbe krivulje potražnje i ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q

Rješenje jednadžbe 800-200 = 1Q +2Q

600 = 3Q Q = 200

MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe i Qe (2)

Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednadžbu potražnje ili jednadžbu ponude. U oba slučaja dobiva se isti P.

Jednadžba potražnjeP = 800 – 2 QP = 800 – 2*200P = 400

Jednadžba ponudeP = 200 + 1 Q

P = 200 + 200P = 400

Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400