05_2

LINGUA MONTENEGRINA, god. V/2, br. 10, Podgorica, 2012.Institut za crnogorski jezik i knjievnost

75

UDK 81373.612.2Izvorni nauni rad

Indira SMAJLOVI-ABI (Tuzla)[email protected]

KOLOKACIJSKA I KONCEPTUALNA ANALIZA JEDINICA SA SOMATSKOM SASTAVNICOM SRCE

U bosanskome jeziku biljeimo izrazitu frekvenciju (su)postojanja jedinica s somatskom sastavnicom srce, s jedne strane u ulozi baze kolokacija, a s druge strane ovaj organ kao izvornu domenu nalazimo u brojnim metaforikim i me-tonimijskim izrazima. Ipak srce biva uestalije u konstrukci-jama koje oplodotvoruju njegovu figurativnost, frekventnije u idiomatinom, nego li u komponencijalnom znaenju kolokaci-ja. Pri metaforama srce uglavnom biva konkretizirano, materi-jalizirano kao STROJ, PREDMET, MATERIJA, SKLADITE OSJEAJA, apsolutno iskoriteno u svojoj figurativnosti. Metonimijska upotreba ostvaruje se jedino u tipu dio za cje-linu, kao to je sluaj s metonimijom SRCE ZA OSOBU, koja pripada modelu DIO TIJELA ZA OSOBU.

Kljune rijei: kolokacija, idiomatsko znaenje, baza, frazemska jedinica, konceptualna metafora, reifikacije, univer-zalne metafore

U prvome poglavlju The linguistic landscape of the human body, u knji zi Vocabulary, Culture, Cognition, lingvistica Danica kara defini-ra odnose okoline, kulture i jezika u kognitivnoj lingvistici, s posebnim naglaskom na metaforu, metonimiju i utjelovljenje. Empirijski ukazuje se na sredinje mjesto ljudskog tijela u naoj konceptualizaciji svijeta. Pri tome ljud-sko tijelo konceptualiziramo na temelju predodbenih shema (sheme SPREM-NIKA, NUTRINE I VANJTINE, PREDNJE I STRANE STRANE, GORE DOLJE I RAVNOTEE). Posebno se istie povezanost konceptualizacije osjeaja i dijelova tijela, kao to je sluaj razliitih oblika metafore SRCE JE SPREMNIK ZA OSJEAJE. Takvom recepturom somatske sastavnice unutar izraza preuzimaju ulogu motivacijskog faktora. Cilj naega rada je frazeoloke jedinice i kolokacije s sastavnicom srce, podrediti kolokacijskoj,

76

Indira SMAJLOVI-ABI

odnosno konceptualnoj analizi s osvrtom na idiomatsku upotrebu. Sastavnicu srce definirat emo bazom koja nosi primarno znaenje, lekiku fosiliziranost i monolitnost. Rije srce dolazi od latinske rijei cor, cordis iz ijega korijena proizilaze na panskome jeziku corazn, francuskome coeur, italijanskome cuore. Njemako Herz i englesko heart postaju od grkoga kardia. Indoeurop-ski korijen *kr- ima izvorno znaenje vibriranja. Iz razloga to se emocije uglavnom iskazuju figurativno, u tom pogledu metafora predstavlja najkoris-nije sredstvo izraavanja, a iz razloga to je srce lokalizator, nailazimo na izrazit broj metaforikih i metonimijskih izraza s ovim organom kao izvornom domenom. Frazeoloku jedinicu emo definirati leksikaliziranom grupom rijei, konvencionalnim izrazima u sastavu dvaju ili vie rijei koje imaju relativnu semantiku i sintaktiku stabilnost, s mogunou reproduciranja, konotaci-je, emphatic ili intersifzing uloge u tekstu. Uestalost upotrebe, fiksiranost strukture i znaenja variraju u ovisnosti od diskursa i registra. S tim u vezi mogu imati suprakomponencijalno i komponencijalno (preneseno i doslovno) znaenje, odnosno mogu biti shvaeni u uem ili irem smislu. to se tie kolokacija definirat emo ih svezama rijei koje su temeljene na znaenjskoj povezanosti samostalnih leksikih sastavnica u kojoj se konkretiziraju njiho-va znaenja (Blagus Bartolec, 2008: 110). Pri preciziranju semantike uloge B. Petrovi (2008: 589) navodi da su kolokacije vri i restriktivniji spoj u odnosu na slobodne sintagme. Kod kolokacija je mogunost zamjene lanova mala ili nikakva zbog ogranienog odabira potencijalnih lanova koji s drugim lanom kolokacije mogu stajati u sintagmatskim odnosima. Zamjenom jednog lana kolokacije nastaje nova kolokacija s posve novim znaenjem. (Stoji, Murica, 2020: 113) Dakle, kolokacije i frazemske jedinice konstrukcije su najmanje dvaju rijei koje biljee izrazitiju frekventnost upotrebe, odnosno veu mogunost supojavljivanja (Bori, 2002: 107) ili postoji predvidljivost pojavljivanja (Bla-gus Bartolec, 2008: 107). Idiomatinost je upravo karakteristina za frazeme te se ona, u pravilu, moe smatrati razlikovnim obiljejem frazema u odnosu na kolokacije, ali to obiljeje ipak nema vrijednost apsolutne razlikovnosti jer i znaenje nekih kolokacija moe biti djelomino preneseno (Stoji, 2010: 5), srce je bolesno doslovno dijagnosticiranje oboljenja ili srce je bolesno od ljubavi, srce je otkazalo doslovno ispustilo vitalnost i uzrokovalo umiranje ili srce je otkazalo u ljubavi i vezi, srce je donirano doslovno pri zata-jenju srca kao jedina mogunost lijeenja ili srce je donirano pri poetku nove ljubavi, i sl. Razlika izmeu kolokacija i frazema takoer se oituje u injenici da se oni ne mogu pojaviti u istome kontekstu. Sintagma dati srce je ujedno i kolokacija i frazem. Kolokacija u znaenju doniranje organa,

77

Kolokacijska i konceptualna analiza jedinica sa somatskom sastavnicom srce

ali i frazem s prenesenim znaenjem zavoljeti nekoga. Specifinost da je neka sintagma istodobno i kolokacija i frazem nije metodoloki problem, ali je vano odrediti u kojim se uvjetima njezina upotreba smatra kolokacijskom, a kada frazeolokom. Samo situacijski i jezini kontekst moe otkriti je li rije o kolokaciji ili frazemu, npr. Srce su donirali djetetu iz Bea. Operacija je uspjela. (doslovno znaenje kolokacija). Dao sam ti duu, srce sam ti dao. (preneseno znaenje frazem). Ili u formi Srce je pripalo djetetu iz Bea, naspram Srce vie nije moje, tebi draga pripalo je. Rijei ulaze u kolokacije sa svojim prototipnim ili jezgrenim znaenjem, koje se u kolokaciji oblikuje u konkretno, specificirano znaenje koje favorizira ili doputa konkretni kolokat, na temelju uobiajenosti. Imenica srce i glagol pulsirati vezani su esencijalnim znaenjskim odnosom: ta srce radi? Pul-sira, tj. iri se i suava. Iz tih sintagmatskih veza (srce : pulsirati) proizilazi da leksemi uivaju libertum u dozvoljenim limesima unutar kojih se mogu kombinirati u sintagme s drugim leksemima (glagol pulsirati ne moe uz svaku drugu imenicu), dakle bivaju subordinirani ogranienjima (collocation). Hausmann (1985: 119) razlikuje est osnovnih struktura kolokacija koje podreuje pravilima: kada glagol prethodi imenici, imenica je u funkciji objekta, a kada imenicu slijedi glagol, ona je u funkciji subjekta. Imenica + imenica predstavlja strukturu u kojoj je jedna imenica glavna (baza), a druga njezina apozicija:

Verb + Substantiv (Basis): traiti srce, nai srce (za operaciju) Adjektiv + Substantiv (Basis): zdravo srce Substantiv (Basis) + Verb: srce pulsira Substantiv + Substantiv (Basis): operacija srca, donacija srca

Konstrukcije Adverb + Verb (Basis), Adverb + Adjektiv (Basis), izosta-vljamo iz razloga to naem analiziranome korpusu ne odgovara forma baze, jer pridjevi i glagoli mogu biti baza samo kada ih prate prilozi. Bensonova (1985: 61ff) strukturna klasifikacija kolokacija temelji se na vrsti rijei koja dominira u kolokacijskoj svezi, s tim u vezi razlikuje gramatike i leksike kolokacije. Pritom gramatikim kolokacijama smatra sveze rijei koje se sastoje od dominirajuega dijela (glagola, imenice ili pri-djeva) i podreenog dijela (prijedloga). Leksikim kolokacijama smatra sveze rijei koje se sastoje od dviju ravnopravnih leksikih jedinica. Razlikuje tri osnovna tipa:

adjective + noun: bolesno srce noun + verb: srce kuca verb + noun: lijeiti srce

78

Frazemske jedinice sa sastavnicom srce plodonosne su u mnogobro-jnim metaforikim iskazima i pri tome sastavni dio svakodnevnog diskursa te ih esto nismo ni svjesni. Ako aktiviramo svijest o njima poinjemo raz-likovati konceptualne od konvencionalnih metafora. Konceptualna metafora stoji u zaleu drugih metaforikih iskaza i nuna je za njihovu interpretaciju, semantiku dekodifikaciju. Konvencionalne metafore su izrazi svakodnevnog diskursa, a utemeljeni su na konceptualnim metaforama. S jedne je strane konceptualna metafora sintagmatska sposobnost povezivanja konceptualnih domena koja se uvijek nanovo odvija u pojedinoj konceptualnoj situaciji. S druge strane, stalna upotreba veza izmeu istih konceptualnih domena dovodi do njihova ustaljivanja pa je tako konvencionalizirane konceptualne meta-fore mogue promatrati i kao gotova, paradigmatska znanja koja nesvjesno prizivamo kako bismo izrekli ili razumjeli neki jezini izraz. Svaki se put kod procesiranja aktivira neka veza izmeu dviju domena, ali isto tako neke veze ee koristimo ili su nam iskustveno blie pa su istaknutije, a ta istaknutost opravdava gledanje na konceptualnu metaforu kao na ve gotovu i ustaljenu vezu izmeu dvaju domena (Stanojevi, 2009: 343). Lakoffova teorija konceptualne metafore podrazumijeva dvodomenski pristup i povezanost prema naelu A je B. Svaka metafora se sastoji od iz-vorne domene (engl. source domain) i ciljne domene (engl. target domain), i pri tome izvorna omoguava shvatanje ciljne domene, dok meu njima po-stoje brojne motivacijske poveznice (Lakoff, 2004: 714). Lakoff i Johnson na kognitivistikim temeljima pokuavaju dokazati da metaforini jeziki ma-terijal moemo svrstati u dvije osnovne skupine. Prva skupina orijentacij-ske konceptualne metafore (orientational metaphors) nastaju na iskustvenoj osnovi, tj. zbog znaajnih mjesta (salient points) u naem gledanju svijeta (Lakoff i Johnson 1980: 1424). One se najee koncipiraju odmjeravanjem prostornih odnosa, npr.:

SREA JE GORE TUGA JE DOLJESrce je poskoilo.Srce se sruilo.Srce je zgaeno.Srce je otilo u pete.

Metafora TUGA JE DOLJE daje smisao izrazu njezino srce je potonu-lo, srce je silo u pete, gdje manifestujemo ostvarenje metafore silaznom pu-tanjom PUT PREMA DOLJE, pri projiciranju dijelovima tijela. U nekim je jezicima takva putanja ostvarljiva preko odjee:

Indira SMAJLOVI-ABI

79

njem. Das Herz fiel ihm in die Hosen.engl. His heart was in his boots. (i pantalone i izme nalaze se u donjem dijelu tijela)

VELIKO JE GORE MALO JE DOLJERuiz de Mendoza (1999: 19) prua opis kognitivnih modela veliine koji se sastoji od sljedeih znaajki:

a) predmeti se vezuju po veliini, u rasponu od vrlo malih do vrlo velikihb) mali objekti trebaju veu kontrolu nego veliki objektic) mali objekti su potencijalno manje tetni nego veliki objektid) mali objekti su potencijalno manje vani nego veliki objekti.

Ovaj model, prema autoru, koncipiran je na iskustvenom temelju s ve-likim i malim objektima, stvarajui kod nas razliite utiske i generalizacije tipa PODREENO NADREENO. S tim u vezi, srce zauzima obje ulo-ge. Ono moe imati pozitivne dispozicije i konotacije, biti koncipirano kao velik spremnik za puno pozitivnih emocija, ljubaznosti, dareljivosti, hra-brosti: imati veliko srce, ili imati negativne konotacije kukaviluka i nehu-manosti: imati malo srce, siuno ili uopte nemati srce. Nemati srca je frazem u kojemu se fokus postavlja na vizualnu percepciju sugovornih kinemikih (paralingvistikih) ili konkretnijih fiziolokih obiljeja tokom komunikacije. (Aljuki, 2011: 67) Drugu skupinu ine ontoloke metafore (ontological metaphors) koje nam dozvoljavaju da dogaaje, aktivnosti, osjeaje, ideje i sl. shvaamo kao entitete i supstancije, odnosno nematerijalne stvari materijalizujemo, apstrakt-no konkretiziramo (Lakoff i Johnson, 1980: 2529). Prema arhetipu ovjek karakter, srce moe biti dobro i zlo, vatreno i kameno, lavlje i zeije, itd. Analogno ovjeku ono moe da voli i mrzi. Metafore koje referiraju na ap-straktno neki nazivaju reifikacijama (Prez, 2008: 33). SRCE JE dobro i zlo, veliko i malo, hladno i vatreno, ozeblo, ledeno i toplo, kameno i mehko, lavlje i zeije, hrabro i kukavno, zaljubljeno, viteko, kraljevsko, djevojako, ludo, itd. SRCE igra, klie, raste, ludi, udara, kuca, (h)lupa, skae, puca, vehne, topi se, daje, poklanja, gori, hladi, razbija, lomi, upa, pripada, itd. U ovakvome kontekstu ljubav se esto lokalizuje u srcu kao vrijedo-nosnome objektu. Kao i ljubav, srce je osjetljivo i krhko, za posljedicu se lomi i razbija. Znano je da je neko zbog nesretne ljubavi slomljena srca, i tu metaforu moemo etiketirati univerzalnom jer je kao takva znana u mnogim jezicima i kulturama:


80

engl. Broken heart.pan. Tener el corazn roto. ital. Avere il cuore spezzato. fran. Avoir le cur bris.njem. Das Herz gebrochen haben.

Shodno tome moemo definirati metaforu SRCE JE PREDMET (esto) lomljiv. S obzirom na to da je srce odobreno kao objekt, mogue je posje-dovati neije srce ili dati nekome srce. Univerzalnom shvatamo i metaforu SRCE JE MATERIJA, npr. usporedba s zlatom simbolizira vrline, dobrotu ili ljubaznost, ime se konceptualizira duhovno bogatstvo. Ovu emo reifikaciju predstaviti i na ostalih pet jezika:bos. Imati zlatno srce.engl. To have a heart of gold.pan. Tener un corazn de oro. ital. Avere un cuore doro. fran. Avoir un coeur dor. njem. Ein goldenes Herz haben.

Negativne konotacije su brojnije ali jednako univerzalne, pa srce biva od eljeza, kamena, elika, mramora, itd. ime se referira na nekog bez osjeaja, samilosti, suosjeaja i zanimanja za druge. Tvrdoa materijala kore-lira s tvrdoom i hladnoom stava i karaktera: biti srca teka/kamena/elina, opozitno imamo: mehko ili srce od baruna (engl. to be softhearted). Sljedei su sluajevi kojima se koncipiraju ontoloke metafore:KVANTIFIKACIJOMDva srca i jedna ljubav je dovoljno za sreu.Srce puno sevdaha.Srce puno ljubavi/mrnje.Prazno srce puno boli.Dva srca, jedno za ljubav drugo za mrnju.Dva mlada srca.

PREPOZNAVANJEMUstaj draga, drago srce moje.Srce je dobro od kada je tu.Srce je slomljeno kako je otila.Poslije Srebrenice srce je kameno.Crveno srce.

Indira SMAJLOVI-ABI

81

POSTAVLJANJEM CILJEVASrce kuca za ljubav njenu.Srce uvam za nju.Srce Srebrenice kuca za pravdu. Trei su tip metafore omeenog prostora, koncipirane naelom in-out, odnosno definiraju teritorij sastavljanjem granica oko njega, to je in kvanti-fikacije. Odreene manje ili vie apstraktne entitete zamiljamo kao omeene prostore iji elementi mogu zauzimati intralokativna i ekstralokativna stanja. U ovome kontekstu, s somatskom sastavnicom srce definirat emo metaforu SRCE JE SPREMNIK ZA OSJEAJE ili SRCE JE POSUDA EMOCIJA, i posvjedoiti sljedee primjere:Urezalo se na srce.Vezalo se za srce.Ui u srce.Izbaciti iz srca.Ispuniti srce.Na kraj/dnu srca.Iz dubine srca.Preko srca.Puno/prazno srce.Otvoreno/zatvoreno srce.Izvan oiju, izvan srca.U moje se srce uselila tuga.

Ungerer i Schmid (1996) definiraju da EMOCIJA dolazi odjednom i izvana te je kao takva koncipirana kao UDARAC:Pogodila me u srce.Udarila me u srce.

Metaforu SRCE JE POSUDA EMOCIJA ipak ne moemo definirati univerzalnom iz razloga to u nekim jezicima i kulturama emocije se skladie u drugim dijelovima tijela. U Turskoj se, primjerice, lokalizuju u jetri My liver, my soul (Moja jetra, moja dua). Ovakvome kontekstu bliska je i metafora SRCE JE TUGA koju ipak moemo smatrati univerzalnom:bos. Primiti neto k srcu.engl. To take something to heart.pan. Tomarse algo muy a pecho.ital. Prendere qualcosa a cuore. fran. Prendre quelque chose cur. njem. Sich etwas zu Herzen nehmen.


82

Osjeaj pritiska se manifestira tekoom disanja pa je emocionalni lo-cus SRCE u engleskome, francuskome, italijanskome i njemakome jeziku, dok je u panskome lociran u PRSIMA (a pecho). Dakle, neki jezici mogu da dijele istu konceptualnu metaforu, ostvarenu na razliit nain, odnosno ne mora da postoji ekvivalentnost jezikog izraavanja, dok je konvencionalna projekcija ista u svim jezicima. Identino, zbog osjeaja tuge italijansko srce plae: Mi piange il cuore per. S druge strane, u domaem jeziku, engleskome ili njemakome, Amorove strelice ranjavaju srce te ono krvari:bos. Zbog nje mi srce krvari.engl. It makes my heart bleed. njem. Mein Herz blutet.

Metafora SRCE JE HRABROST vezuje srce s odreenim ivotinjama i time ovaplouje prisustvo ili nedostatak hrabrosti. Nije isto imati srce lavlje (hrabro i divlje) i srce pileta ili zeca (kukavno). Nakon to smo srce definirali spremnikom u kome su locirane i skladiene ovjekove emocije, na osnovi tih karakteristika srce stupa u ko-relativne odnose: binarne spram glave i mozga, jer srce kao mjesto gdje se nalaze osjeaji je figurativno, binarno je glavi kao raciu, ali srce se naporedo upotrebljava s duom, u znaenju: SVOJSTVO KARAKTERAImati duu i srce.Biti bez due i srca.

INTENZITETSvim srcem i duom. Iz srca i due.

Ovaj tip metafora definira i srce kao stroj, koji poiva na principu on--off kojim oplodotvorava mentalna iskustva i psiholoka stanja kao unutarnji mehanizam, izvor energije, pogonsko stanje, razinu uinkovitosti i proizvod-nje kapaciteta:SRCE JE STROJSrce se pokvarilo.Srce je stalo.U srcu se okrenulo.Srce radi/kuca/lupa.

Univerzalnom moemo definirati i metaforu SRCE JE ISKRENOST iz kojih su emocije iskrene i intenzivne da ponekad mogu skrenuti i u hiperbolu:

Indira SMAJLOVI-ABI

83

u neijem srcu srce.bos. Iz dna srca.engl. From the bottom of ones heart. pan. Desde lo ms profundo del corazn. ital. Dal profondo del cuore. fran. Du/ au fond du coeur. njem. Aus tiefstem Herzem.

Jedno je od naela strukturnih ogranienja metafore koje ograniava preslikavanje iz izvorne u ciljnu domenu naelo nepromjenjivosti. Pomou naela nepromjenjivosti pokuava se pokazati da izmeu ciljne i izvorne domene postoji odnos koji ograniava mogua preslikavanja tako da se ne moe bilo koji dio izvorne domene preslikati na bilo koji dio ciljne domene. Metaforika preslikavanja uvaju raspored izvorne domene tako da je on u skladu sa strukturom ciljne domene. Drugim rijeima, nije mogue preslika-vanje svega na sve. (Stanojevi, 2009: 345). Dakle, znaenje koje svaka izvor-na domena nosi u preslikavanjima nije sluajno, nego se zasniva na glavnom aritu koje je odreeno sredinjim znanjem (engl. central knowledge) o po-jedinom konceptu. Sredinje je znanje najvaniji dio naeg enciklopedijskog znanja o pojedinom konceptu, ija se vanost oituje u velikoj konvencional-iziranosti, generinosti, intrinzinosti i karakteristinosti za pojedinu skupinu entiteta (Stanojevi, 2009: 350353). Strukturne metafore najee proizilaze iz sljedeih odnosa:SRCE JE SREDITE JEZGRASrce grada.Srce Bosne. (Sarajevo)Srce Sarajeva. (Sarajevo film festival)Srce ustanka. (pokreta)

Kako je i samo srce na sreditu tijela, ono esto sudjeluje u konci piranju metafora za produciranje neega od vrle vanosti koje se prema takvoj karak-teristici smijeta u sredite kao a priori. Pri govoru o dravama, njihovo srce uglavnom bivaju glavni im gradovi. Jo je jedna uestala pojava, isticanje sredita voa kao najsonijeg, zrelijeg, zdravijeg ili sl.Sono srce lubenice.Srce artioke.SRCE JE BOLEST/LUDILO/MAGIJASrce je ozeblo.Srce je ludo.Srce je bolesno.


84

SRCE JE SUDIONIK RATASrce je pobijedilo.Srce se predalo. Srce se borilo.Srce je izgubilo.Srce udara.

PRIVRENOST JE TOPLINASrce gori / plamti / topi se / zagrijava se / hladi se / smrzava se.

Toplo-hladno dualnost ima i negativne i pozitivne konotacije. Deignan (1995: 161) istie da se toplina uglavnom koristi za razgovor o jakim emocija-ma, prijateljskim i pozitivnim, dok su hladna osjeanja takoer esto jaka, ali i negativna. Prema Lakoffu i Johnsonu (1980) metafore se temelje na ljudskom iskustvu. Primjerice, vrlo esta metafora PRIVRENOST JE TOPLINA pro-izlazi iz ljudskog osjeaja topline kada nas netko zagrli. Najvjerojatnije, takvo poimanje veini ljudi na svijetu ne bi bilo iznenaujue. Takve su metafore primarne i univerzalne jer utjelovljuju univerzalna ljudska tjelesna iskustva koja dijele ljudi bez obzira na razliitost jezika.engl. To have a cold heart/ to be coldhearted.njem. kaltherzig sein.pan. Ser fro, insensible. METONIMIJA SRCE ZA OSOBE

Dok se kod metafora radi o supostojanju dvaju razliitih domena kod metonimije se radi o istoj konceptualnoj domeni, ali su pri tome aktivne dvije zone:

ciljni koncepr, ono na ta se misli svi elementi na koje se cilja, koji su istaknuti.

Od tri temeljna odnosa (tipovi) DIO ZA CJELINU, CJELINA ZA DIO I DIO ZA DIO, jedinice iz naega korpusa ostvaruju najveu plodnost u prvome tipu, dakle pri metonimijskoj ekspanziji ciljan domena se nalazi unutar iz-vorne (torget in source).Uskoro e nam trebati hrabrih-vstih-elinih srca. (Treba nam novih ljudi).

Metonimija SRCE ZA OSOBE, takoer pripada tipu DIO ZA CJELINU i sljedei su tipini primjeri ovoga vida: pripadanje srce srca, davanje srce srcu ili pri obraanju srce moje (engl. sweetheart, pan. corazon mio, njem. mein Herz, fran. mon coeur, ital. cuore mio), ime se blago skrece i ka hiperboli.

Indira SMAJLOVI-ABI

85

Zakljuak

U bosanskome jeziku biljeimo izrazitu frekvenciju (su)postojanja jedi-nica s somatskom sastavnicom srce, s jedne strane u ulozi baze pri kolokaci-jama, s druge strane ovaj organ kao izvornu domenu nalazimo u brojnim metaforama i metonimijama. U kolokacijama, kada glagol predhodi srcu kao bazi, srce zauzima funkciju objekta, a kada baza slijedi glagol, srce je u funkciji subjekta. Pri konstrukciji s jo jednom imenicom, nova imenica dobija svoj stvo apozicije. To su osnovne strukture kojima se tvore ovako definirane kolokacije (sa sastavnicom srce) u bosanskome jeziku. Lakoffo-va teorija konceptualne metafore je apsolutno primjenjiva na domai korpus frazema s srcem kao izvornom domenom, pri tome znaajan broj biva etiketi-ran univerzalnim metaforama. Srce kao sredinji somatski organ disponiran je za figurativno diktiranje, koncipiranje metafora za neto od vrle vanosti koje se prema takvoj karakteristici locira u sreditu kao a priori, odnosno smijeta se in medias res. U veini sluajeva, u metaforama ili metonimijama, srce biva konkretizirano, materijalizirano kao STROJ, PREDMET, MATERIJA, OMEENI PROSTOR, SKLADITE OSJEAJA, apsolutno iskoriteno u svojoj figurativnosti. Metonimijska upotreba ostvaruje se jedino u tipu dio za cjelinu, kao to je sluaj s metonimijom SRCE ZA OSOBU, koja pripada modelu DIO TIJELA ZA OSOBU.

Literatura

Aljuki, Bernes: Semantike specifinosti frazema, Post Scriptum, asopis za obrazovanje, nauku i kulturu, Broj 2, Pedagoki fakultet Biha, 2011.

Blagus Bartolec, Goranka, Kolokacijske sveze u hrvatskom jeziku (s poseb-nim osvrtom na leksikografiju). Zagreb, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, (rukopis), 2008.

Benson, Morton, Collocations and Idioms, u: Ilson, R. (ur.) Dictionaries, Lexicography and Language Learning, Pergamon, Oxford, 1985, str. 6168.

Deignan, Alice (1995): Collins Cobuild English Guides, 7: Metaphor. London: Harper Collins.

Hausmann, Franz Josef, Kollokationen im deutschen Wrterbuch. Ein Beitrag zur Theorie des lexikographischen Beispiels, u: Bergenholtz et al. (ur.) Lexikographie und Grammatik. Akten des Essener Kolloquiums zur Grammatik im Wrterbuch 28.30. 6. 1984, Niemeyer, Tbingen, 1985, str. 118129.

Kvecses, Zoltn (1986): Metaphors of Anger, Pride, and Love: A Lexical Approach to the Structure of Concepts. Amsterdam: John Benjamins.


86

Lakoff, George (1987): Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind. Chicago: Chicago University Press.

Lakoff, George and Mark Johnson (1980): Metaphors We Live By. Chicago: Chicago University Press.

Gutirrez Prez, Regina, Pablo de Olavide University, Seville, A Cross--Cultural Analysis of Heart Metaphors, Revista Alicantina de Estudios Ingleses 21 (2008): 25-56

Ruiz de Mendoza Ibnez, Francisco J. (1999): Introduccin a la Teora Cognitiva de la Metonimia. Granada: Granada Lingvistica y Mtodo Edi-ciones.

Petrovi, Bernardina, Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim struk-turama i leksikografskom opisu, u: Srdo-Konestra et al. (ur.) Rijeki filoloki dani: Zbornik radova sa 7. meunarodnoga znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani, Filozofski fakultet, Rijeka, 2008, str. 589599.

Stanojevi, Mateusz-Milan, 2009. Konceptualna metafora u kognitivnoj lingvistici:

pregled pojmova. Suvremena lingvistika, br. 2, str. 339369. Stoji, Aneta, Sanela, Murica, Kolokacije teorijska razmatranja i pri-

mjena u praksi... FLUMINENSIA, god. 22 (2010) br. 2, str. 111125. Ungerer, Friederich and Hans Jrg Schmid (1996): An Introduction to

Cognitive Linguistics. London: Longman.

Indira SMAJLOVI-ABI

COLLOCATIONAL AND CONCEPTUAL ANALYSIS OF UNITS CONTAINING THE SOMATIC COMPONENT HEART

A significant amount of co-existence of units containing the somatic component heart can be noted in the Bosnian language, on the one hand as a collocation basis, and as the organ presenting a source domain in a number of metaphorical and metonymic expressions on the other. Still, heart is more common in structures that bring its figurative meaning, especially the idiomat-ic one. In metaphors, heart is mainly specified and materialized as a machine, object, substance, feeling, which fully utilizes the figurative component in it. As for metonymy, it is only realized as a part for a whole, as in the case of metonymy heart for a person, which belongs to the model of body part for a person. Key words: collocation, idiomatic meaning, basis, conceptual meta-phor, reification, universal metaphor

Indira SMAJLOVI-ABI

Documents

05_2