06 Budimir

IzvorničlanakUDK130.11:141.32Jaspers,K.Primljeno8.9.2009.

Ljilja BudimirZelenitrg3a,HR–10000Zagreb

[email protected]

Mogućnost održivosti filozofske antropologije kod Karla Jaspersa

SažetakIz antropoloških (po)stavki Jaspersove filozofije egzistencije: egzistencija–čovjekovamo-gućnostičovjek–mogućaegzistencija, iščitava se njegov stav prema filozofskoj antropologiji. Naime, po mogućnosti(ma) je čovjek otvorena egzistencijalna stvarnost »suprotstavljena« svim pokušajima stvaranja zatvorene slike o njemu. Čovjekova je sloboda njegov do kraja neotkriveni bitak po kojemu on ne može biti predmet istraživanja. S obzirom na to da Jaspers svojom filozofijom egzistencije odbija mogućnost postizanja cjelovitog i zaokruženog znanja o čovjeku i njegovu bitku, kao i mogućnost postuliranja posebnog aspekta o čovjeku i fiksiranje spozanje o njemu, njegova je filozofija svojevrsna kritika filozofske antropologije, odnosno antropološke teorije cjeline.

Ključne riječiKarlJaspers, čovjek,egzistencija,filozofijaegzistencije,filozofskaantropologija,sloboda

»Točnoznanjenikadanemožeprodrijetitakodubokodaosobavišenepostojiusvojojtajanstvenosti(…)«

KarlJaspers

Uvod

Je limoguće govoriti o zastupljenosti filozofske antropologije unutar Jas-persovefilozofijeegzistencije,aukolikojezastupljena,jeliuopćeodrživa?PrihvaćaliJaspersfilozofskuantropologijukaotakvu?Ovdjejenezaobila-zanosvrtnaegzistencijukaočovjekovumogućnostinačovjekakaomogućuegzistencijukakobiseizvukleantropološkeokosniceunutarJaspersovefilo-zofijeegzistencijeteseodredionjegovstavpremafilozofskojantropologiji.Ponjemu,čovjeknijepredmetkojibisemogaoempirijskiistražiti,alininaapstraktannačinupotpunostiodrediti:»(…)minemožemoznati što smomizapravo«.1Naimečovjekjemogućnost,aslobodaje,kaonjegovdokrajaneotkrivenibitak,izvormogućnostî.

1

WilliamA.Earle,»DieAnthropologieinderPhilosophievonKarlJaspers«,u:PaulArthurSchilpp(Hrsg.),Karl Jaspers, W.Kohlham-

mer Verlag, Stuttgart 1957., str. 515–531,ovdjestr.516.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA123God.31(2011)Sv.3(537–556)

Lj.Budimir,Mogućnostodrživostifilozof-skeantropologijekodKarlaJaspersa538

UzosvrtnaJaspersovadjela,2naznačitćeseikakopojediniautori(E.Leh-nert,E.Kiss,W.A.Earle,O.F.Bollnow,H.Fahrenbach)shvaćajuJaspersovodnospremafilozofskojantropologiji.

1. Egzistencijalno-antropološka (po)stavka: egzistencija – čovjekova mogućnost

Bezegzistencije,čovjekjebezmogućnostî;dakle,egzistiratiznačibitiumo-gućnosti.Aokakvojilikakvimjemogućnostimariječ?Egzistiratiznačibitiumogućnostikomuniciranja,upoznavanja,postajanjaisebeostvarivanja.Mo-gućnost komunikacije otvara čovjekumogućnost upoznavanja;mogućnostupoznavanjaotvaramumogućnostpostajanja;mogućnostpostajanjaotvaramumogućnostsebeostvarivanja.Nijednaovamogućnostnemožebezdrugih;u istomsu lancu; zanemarivanje jedneznačilobi zanemarivanje svih, a tovodikzanemarivanjusamogasebe.Egzistencijaječovjekovanosiva moguć-nost;beznjeječovjekbezsvakedrugemogućnosti,paibezsamogasebe.Onajtkoneegzistira,nemoženikomunicirati,abezkomunikacijenemanisebeostvarivanja.

1.1. Egzistirati – komunicirati – upoznavati – postajati – ostvarivati

Egzistiramokakobismoseostvarili.Aštoznačiostvariti se?Kadasmosigur-nidasmoseostvarili?Nužnosti egzistiranjajesu:komunikacija,upoznava-nje,postajanjeiostvarivanje.Bezostvarivanja,egzistencijaostajenarazinipukogopstanka.Stogaonamoraegzistirati:uslobodiodlučitioonomeštoonakaomogućnostjestimožebiti.3Jeliegzistencijabezovihnužnostiegzi-stiranjasmislena?Akoda,učemujojjesmisao?Jelijojsmisaougubljenjusamesebe?Čovjekkaoegzistencijaprijejesvijetaiizvansvijeta,alijeiusvijetu,kaoitranscendencija.4Radinadilaženjasamogasebeisvijeta,čovjekjenepredme-taninesagledivupotpunosti.

»Alipresežućisve,čovjekjeznalackojijeuvijekjošviše od onoga što o sebi zna. Samonjego-voznanjedonosimuopetnovumogućnost,takodaontimeštosebepoima,opetpostajenetkodrugi.Zatoječovjektoštoosebiznasamosjednestranesvogabića;kaoznanibitak,onjošnijetoštosâmstvarnojest.«5

Čovjeknemožesamogasebedokrajaotkritinitimožebitidokrajaotkriven.Ištojeondačovjek?Čovjekjemogućnost,ainjegovajeegzistencijazapravonjegovamogućnost.

1.2. Čovjek i njegov do kraja neotkriveni bitak – čovjekova sloboda

Iako je nositelj čovjekove neotkrivenosti, zagonetnosti i neograničenosti,»(…)ljudskijebitakčvorištesvegaopstanka,ukojemnamsesvespajaiizkojeganamjesvedrugoshvatljivo«.6Jelitajbitakegzistencijailisloboda?Budućidaječovjeksamomsebishvatljivizsvojeslobode,njegovajeslobodaizvormogućnostî,aizvorslobodejeutranscendenciji.Prematome,čovjekovjebitakslobodanjegoveegzistencije.Asobziromnasvojeizvorište,7 slobodanikadanijezaokružena;ostajeotvorena,nikadadokrajaodređena,inačenebibilasloboda.Stoganamkaotakvanalaže»opreznost«uotkrivanju,aposebnou»određivanju«nassamih.»Jerukolikomisebeistražujemo,nevidimovišeslobodu,negotakobitak,konačnost,oblik,vezu,uzročnunužnost.Anašajeslobodaonoizčegamipostajemosvjesnisvegaljudskogabitka.«8Istražujući



samogasebe,čovjekjenagranicislobodetezapadaune-slobodu:ukonač-nostiuzročnunužnost,oduzetomujenjegovosebstvojerjedovedendone-slobode.Štojesnjegovimbitkom?Bitakmujezarobljen,jermujeoduzetasloboda,asamimtimisvakamogućnost.Aoduzimanjeslobodeimogućnostîčovjekuznačiugrožavanjenjegoveegzistencijekaonosive mogućnosti.Na-ime,egzistencijajest iostajemogućnost,9štoznačidaostajedokrajaneshvat-

2

Njegovi tekstovi u kojima je nezanemarivdoprinosfilozofskojantropologijijesu: Allge-meine Psychopathologie (1913.), 6. Teil:»DasGanzedesMenschseins«(1–3,str.624–651); Die geistige Situation der Zeit (1931.),Abschnitt IV: »Wie heute das Menschseinbegriffen wird« (str. 134–151); Philosophie(1932.), Band I: »Existenzerhellung«, BandIII:»Metaphysik«;Der philosophische Glaube (1948.),3.Vorlesung:»DerMensch«(str.47–69); Vom Ursprung und Ziel der Geschichte (1949.), I.Teil, 3: »Vorgeschichte«(str. 49–67); Einführung in die Philosophie (1953.),VI:»DerMensch«(str.62–72);Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung (1962.), 6. Teil: »Befreiung undFreiheitdesMenschenheute«(str.429–476);Kleine Schule des philosophischen Denkens (1965.),IV:»DerMensch«(str.56–67),VIII:»PsychologieundSoziologie«(str.106–117).(Usp.Helmut Fahrenbach, »‘PhilosophischeAnthropologie’und‘Existenzerhellung’.EinnachträglicherDiskurszwischenH.PlessnerundK. Jaspers«, u: JürgenFriedrich,BerndWestermann (Hrsg.), Unter offenem Horizont. Anthropologie nach Helmuth Plessner. Mit einem Geleitwort von Dietrich Gold-schmidt,PeterLang,FrankfurtamMain–Ber-lin–Bern–New York–Paris–Wien 1995., str.75–94,ovdjestr.94).

3

Usp.KarlLöwith,»DiegeistigeSituationderZeit«,u:HansSaner(Hrsg.),Karl Jaspers in der Diskussion,R.Piper&Co.Verlag,Mün-chen1973.,str.142–152,ovdjestr.143.

4

Usp.KarlJaspers,Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung, R. Piper &Co.Verlag,München1962.,str.451.

5

Karl Jaspers,Philosophie. Band I: Philosophische Weltorientierung, Band II: Existenzerhellung, Band III: Metaphysik, SpringerVerlag,Berlin–Heidelberg–NewYork41973.,ovdjeBandIII,str.186–187.

6

Ibid.,str.187.

7

Transcendencija je izvorište čovjekoveegzi-stencije i slobode. Stoga, »(…) egzistencijajestsamouodnosunatranscendencijuiliuop-ćenije.« (K. Jaspers,Philosophie,Band III,str.6).Nužnostpovezanostičovjeka i trans-

cendencijeJaspersopravdavakrozfilozofsku vjeru kojajesignumčovjekoveslobode.Kaovjera u svoje mogućnosti, filozofska vjeraohrabruje čovjeka na njegovu putu premaizvorištu ukojemjemogućenjegovopotpu-noostvarenje.Otomevidjeti:K.Jaspers,Der philosophische Glaube, posebno str. 66–69;K. Jaspers, Philosophie, Band III, posebnostr.1–18;RichardWisser,Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju. Predavanja i članci,KruZak, Zagreb 2000., str. 23–56; StjepanKušar,Spoznaja Boga u filozofiji religije. B. Welte i božanski Bog, Hrvatsko filozofskodruštvo,Zagreb1996., str.65–86;AnteKu-sić,Humanizam i kršćanstvo,Hrvatsko filo-zofskodruštvo,Zagreb1995.,str.51–81;Jo-sipKribl,Sloboda u egzistencijalnoj filozofiji Sørena Kierkegaarda, Nikolaja Berdjajeva, Karla Jaspersa, Gabriela Marcela, Zagreb1974.,str.77–78i81–83; IvanKordić,O biti istine. Filozofske studije,Hrvatskasveučiliš-nanaklada,Zagreb1996.,str.77–79.Važno je istaknuti da Jaspers nije ni siste-matičannidosljedanupoimanju i»obrazla-ganju« transcendencije i njene naravi. Onakod njega ima tri važne razine značenja: a)zbiljska Transcendencija ili Transcendencijasvihtranscendencija,b)transcendencijasvihimanentnih načina obuhvatnoga: opstanka,svijesti uopće, duha i svijeta i c) Transcen-dencijakaosinonimzaBogailiBogkaošifraTranscendencije.Oprvedvije razine znače-njavidjeti:K.Jaspers,Von der Wahrheit. Philosophische Logik. Erster Band,R.Piper&Co.Verlag,München1947.,str.107–113;aotrećojraziniznačenjavidjeti:K.Jaspers,Der philosophische Glaube, str. 28–42; K. Jas-pers,Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung,str.213–219.PoJaspersutranscendencijajestiostajeneodređena.(Usp.JohannesRies,»MenschlicheExistenz bei Jaspers«,Die neue Ordnung 4(1950),str.525–533,ovdjestr.529).

8

K. Jaspers,Der philosophische Glaube, str.58.

9

Usp. K. Jaspers, Philosophie, Band III, str.187. Kao trajna mogućnost, egzistencija ječovjekova zadaća otkrivanja i življenja slo-bode.(Usp.KrešimirČvrljak,»Odegzisten-cijalnognemiradoistineegzistencije.OgledoJaspersovojfilozofiji«,Filozofska istraživanja 14(3/1985),str.555–565,ovdjestr.557).



ljiva. Iz toga proizlazi nemogućnost znanstvenog obuhvaćanja i shvaćanjačovjekaucijelosti;kadabiosebiznaosve,čovjekvišenebibiočovjek.10Istotako,kadabiljudskibitakbilomogućecjelovitoshvatiti,onvišenebibionibitakniljudski.Svakajenašaspoznajaiznanjeonjemupartikularno.»Sobziromnatodaznanjeotvaranovemogućnosti,minikadanemožemoznatišto smo.«11 Prema tome, svako je znanjeujednonovamogućnost, a nikadzaokruženacjelinaznanja.Shvatitičovjekaznačishvatitiljudskibitak,jerjeupravobitaknesamočvorište sveganegoipolazište (izvorište) izkojeganamsvedrugopostajeshvat-ljivo.Čovjekje,kaoinjegovopstanak,ukretanjuinedovršen.12Budućidaje čovjek u kretanju, njegova je egzistencija i po tomemogućnost.Dakle,čovjekovo jekretanje također dokaz njegoveotvorenosti, slobode i njego-vihmogućnosti.Onnijenepomični,fiksiraniopstanak;njegovpukiopstanakpodliježeimperativukretanja,daljnjegrazvojainapretka.»Poštojedinstvošifreljudskogabitkanijeučovjekukojisamoovdjejest,onoizrastaizstra-stineuvjetovanoga,ukojojopstanakpostaječovjekkaoegzistencijakojasesjedinjujesasvojomprirodomisasvojimsvijetom.«13Znači,postajanjepu-kogopstankaegzistencijompružačovjekumogućnostsjedinjenjasasvojomprirodomisasvojimsvijetom;beztogasjedinjenja,egzistencijapredmoguć-nostimaostajeslijepa.»Kaoštobezosjetilnostiibezsvijetanemaprisutnosti,negosamomogućnostiegzistencije,takonibezegzistencijenemaljudskogabitka jednog osjetilnog opstanka svijeta.«14Može li puki opstanak postatiegzistencijabezsjedinjenjasasvojomprirodomisasvojimsvijetom?Uka-zujućinapotrebuosjetilnostiisvijetabezkojihnemaprisutnostiegzistencije,Jaspersnezanemaruječovjekovu tjelesnu dimenziju,15iakoonjojnegovorieksplicitnoisistematično.

2. Antropološko-egzistencijalna (po)stavka: čovjek – moguća egzistencija

Za razlikuod svog izvorišta – transcendencije čiji je specifikum zbiljnost,čovjekainjegovuegzistencijukarakteriziramogućnost.Aizmogućnostipro-izlazizaključak:»Čovjekzapravonijeegzistencija,nego jeuvijekmogućaegzistencija«.16Mogućnost jebitnakarakteristikaegzistencije, jerbezmo-gućnostinemanjenograzvoja.Kaošifra,čovjekjeuvijekneiscrpnamoguć-nost.17Imogućnostisunanekinačindokazčovjekovenedokučivostiinezatvorenosti.»Čovjekseodlikujekroztoštousvemusudjeluje.Onjeopstanak,svijestuopćeimogućaegzistencijaujednom.«18Svakarazinanjegovabitka,kolikogaotkriva,jošgavišeisakrivanjemusamomidrugima.»(…)Štoječovjek,pitanjejenasvakojraziniznanjaobitkunakojeseodgovara,anakrajuseotkrivaušifrinjegovapojedinačnogbitkaunjegovojtranscenden-ciji.«19Nemaopćenitogičvrstogodređenjašto je čovjek;svakiječovjekusvojojslobodijedinstveninezamjenjiv.

2.1. Čovjek u labirintu zagonetnoga i neiscrpnoga

Razmišljatiočovjeku,njegovubitkuisakupljatispoznajeonjemu,impliciradanikadanesmijemonapustitiidejucjeline,jerbismouprotivnomzalutaliu površnostima partikularnih spoznaja. »Predočiti obuhvatno koje smomi(opstanak,svijestuopće,duh–umiegzistencija),temeljjefilozofijeljudsko-gabitka.«20Čovjekjeuopstankumogućaegzistencijasjedinjenasasvojomprirodomisasvojimsvijetom(kaobićeosjećaja,težnjiinagonaikaotjelesno



biće)teprožetastvarnostimaimogućnostimaslobode,(raz)uma,(samo)voljei(ne)etičnostikakobikomuniciralasebesdrugim(a)ikakobi,otkrivajućise,zapravosetražilainalazilaodnosnoostvarivalase.Jelislobodačovjekovakarakteristikakojamudajeposebanpoložajusvijetuiprirodi?Slobodajeljudskibitakteseprovlačikrozsverazineobuhvatnogakojesmomi;beznjebisvakarazinaobuhvatnogablijedjelaipostajalapo-vršnom.»On[čovjek,Lj.B.]jeotvorenamogućnostiraditoganedovršen,jerjeuvijekvišeodonogaštokaoostvarenjepredstavlja.«21Ato»više«kaocjelinanedostižnojenašojspoznajitenasono,kaoznakslobode,upućujenačovjekovesferekojesu»iznad«njegasamoga. Jaspersrazlikujedvaaspektaodgovoranapitanješto je čovjek:

a) empirijskastvarnostikaotakavdostupanjeznanstvenomistraživanju,alimujeoduzetasloboda;

b) bićekojebisetrebalorasvjetljavatiizsvojihizvora,itopomoćunačinaobuhvatnogakakobispoznaoodakledolaziikamoide.22

10

Usp. Erik Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens. Grundzüge einer Kritik der Philosophischen Anthropologie bei Karl Jaspers,ErgonVerlag,Würzburg2006.,str.98.

11

Ibid.

12

Usp.ibid.

13

K.Jaspers,Philosophie,Band III,str.190.

14

Ibid.

15

Otomevidjeti:K.Jaspers,Der philosophische Glaube,str.53–54;K.Jaspers,Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung,str. 446; K. Jaspers, Philosophie, Band III,str. 87;K. Jaspers, Kleine Schule des philosophischen Denkens,R.Piper&Co.Verlag,München–Zürich 1974., str. 58; K. Jaspers,Von Ursprung und Ziel der Geschichte,R.Pi-per&Co.Verlag,München1963.,str.58.IakojeuJaspersovuopusunezanemarivačo-vjekovatjelesnadimenzija,ipakseovdjene-ćemonanjojzadržavati,itostogaštosunampolazišteibazaegzistencija imogućnost kao»otvorenikonstrukti« ljudskogabitka i»po-tvrdnice« čovjekove nepredmetnosti i cjelo-viteneodredivosti.

16

ArturSzcepanik,Gott als absolute Transzendenz. Die Verborgenheit Gottes in der Philosophie von Karl Jaspers,HerbertUtzVerlag,München2005.,str.31.

17

Usp. K. Jaspers, Philosophie, Band III, str.170.

18

E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wis-sens,str.101.

19

K. Jaspers, Philosophie, Band III, str. 173.Postavljatipitanjeočovjekuznači»(…)pi-tati o njemu kao cjelovitom, jedinstvenombićukojesekaotakvorazlikujeodsvihosta-lihbića, tj.oonompočemučovjek jestčo-vjek.Toznačipitatiobiti (essentia,Wesen)njegovabićaipostojanja(existentia,Sein)«.(NikolaSkledar,Čovjekov opstanak. Uvod u antropologiju, Hrvatsko filozofsko društvo,Zagreb1996.,str.58).

20

Karl Jaspers, Allgemeine Psychopathologie,Springer Verlag, Berlin–Heidelberg–NewYork81965.,str.632.

21

E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens,str.105.

22

Usp. ibid. Ta dva međusobno povezana as-pekta navodi i O. F. Bollnow: empirijskipojedinačno-znanstveni i egzistencijalno-ra-svjetljavajući.(Usp.OttoFriedrichBollnow,»Existenzerhellung und philosophische An-thropologie. Versuch einer Auseinanderset-zungmitKarlJaspers«,u:H.Saner(Hrsg.),Karl Jaspers in der Diskussion, str.185–223,ovdjestr.189).»Dvanamputapokazujučo-vjeka;iliječovjekpredmetistraživanjailijesloboda.« (K. Jaspers, Der philosophische Glaube, str. 52). »Načelno, čovjek je sebidvostruko pristupačan: kao objekt istraži-vanja i kao egzistencija čija je sloboda ne-dohvatljiva bilo kojem istraživanju.« (KarlJaspers,Einführung in die Philosophie. Zwölf Radiovorträge,R.Piper&Co.Verlag,Mün-chen1953.,str.62).



Međutim,nijedannidrugiaspektnedajukonačnoicjelovitoodređenječo-vjeka.Znači,»čovjekjesamomsebineodređen«.23Nijedančovjeknijepred-metistoganemožebitinisagledivkaopredmet;onjeneizmjernovišeodbilokojegpredmeta.Sužavanječovjekaujednučvrstu,fiksnuslikuonjemuzapravojeprijetnjanjemusamom.24Čovjekjemogućaegzistencijakojaserasvjetljava,arasvjetljavanjejeegzistencijeimperativsvakompojedincu.

»To‘rasvjetljavanjeegzistencije’nijeznanje,negounutarnjedjelovanjepojedinca.(…)Pojamegzistencijeobuhvaćanapetosttjelesnerealnostiikomunikacije,odnosnopredmetneneposred-nostikaoiduhovneotvorenostiidinamike,mogućnostiizbora,odnosnoodlučivanja.«25

Tjelesnaserealnostegzistencijeočitujeunužnostinjenogsjedinjenjasasvo-jomprirodomkakobipostalaprisutnost,kojasvojomspremnošćunaotvo-renost,komunikacijuiodlučivanjeusvijetukreće na putsebeupoznavanjaisebeostvarivanja.Tekserasvjetljavanjemegzistencijerasvjetljava čovjekovlabirintzagonet-nogaineiscrpnoga,asvakigačovjekrasvjetljavazasebno;tojedjelovanjesvakogapojedincaunutarsamogasebe.»Ljudisenemoguklasificirati,negosvakičovjekprvobitnoraspolažesvimmogućnostima,iakomujeostvarenjeempirijskistvarnoograničenonasljednimosobinamaiutjecajemsredine.«26Nasljedneosobinenašasudatost,asredina(okruženje)ukojemjesmo utječenanas,aliprednamajezahtjevotkrivanja,traženja,nalaženja,izgrađivanjai življenjavlastite individualnostipaonamakaopojedincimaovisikako ikolikoćemobitiprožetitimutjecajem.Prematome,iakonailazinarazličitaograničenjaostvarujućisamogasebe,čovjeksemorasnjimasuočavatikakobi ihusvojojslobodi ipremasvojimmogućnostimanadilazio.Bezsuoča-vanjasrazličitimograničenjimanemanisuočavanjasasamimsobom,abezsuočavanjasasamimsobomnemaniizgrađivanjaniostvarivanjasebe.

2.2. Zahtjev autentičnosti kao neispunjeno mjerilo ljudskoga

Ljudskaautentičnostineautentičnost!–Štojejedno,aštodrugo?»Čovjekjerelativan,jerjepostaopovijestan.(…)Nepostojiizvornoautentičančo-vjek.Iliautentičannijeizvoran.«27AutentičnostjekodJaspersapovezanasastvarnošćuiistinom.28»Začovjekaautentičnostpostojiuzauzimanjustavapremasamomsebi(…).«29Stvarnostiistinasvakogapojedincajesuuodnosupremasamomsebiipremadrugima,odnosnouotkrivanjusamogasebekrozotkrivanjesvojihmogućnostiukomunikacijiislobodi.Svatkomoraosjećatisvojustvarnost,aistinuosebipronaćiusebi.Štojeučovjekubitnoiistinsko?Onobitnoiistinskoučovjekuležisonustranuorijentacijeu svijetu, a to jemogućaegzistencija.30 Jesu libitnost iistinitostmogućeegzistencijeunjenojpovezanostistranscendencijom,sob-ziromnatodajetranscendencijasonustranuorijentacijeusvijetu?Jeli izaštoneautentičnostobilježjeljudskoga?»Dokaznemogućnostijednetrajneljudske‘autentičnosti’upućujenaantinomičnosloženuegzistencijukojasenemožeiscrpnoshvatiti.«31Bezantinomijanemaostvarivanjamogućeegzi-stencije.Najintenzivnijeinajprodornijedjelovanje antinomija svakamogu-ćaegzistencijadoživljavaprolazećikrozgranične situacije32(patnja,borba,krivnja,smrt)ukojimaseispreplećeisukobljavaograničenjeimogućnost,ugrožavanjeipodupiranje,propadanjeiostvarivanje,razaranjeidovršavanje,besmisaoismisaonašegapostojanja.Iskušavajućiantinomičnostisvogahodaprema ostvarenju,moguća egzistencija otkrivamogućnosti svoje autentič-nosti.



3. Jaspersova filozofija egzistencije kao kritika filozofske antropologije

Iizuzetnostčovjekovepojavnostizrcalise,prekomogućnosti,unjegovojslo-bodi.

»Čovjekjeapsolutnojedinstven,iznimnapojavauporetkuprirodeiprije svakenavodnopozi-tivnespoznajeilizakonitostisvoje‘prirode’.Onimamogućnostbitislobodan,astomnjego-vommogućnošćulomesesvapotvrdnapojmovnashvaćanjanjegovabića.«33

Sobziromnačovjekovumogućnostslobode,teškojestvoritislikuonjemu,ajošjetežedonijetizaključakocjelininjegovabićaibitka.

3.1. Otvorena nasuprot zatvorene slike o čovjeku: čovjek – otvorena mogućnost

ZaštoJaspersodbijapojamfilozofskeantropologije?Njegovafilozofijaeg-zistencijeodbijabilokakvopojmovnofiksiranjeznanjaočovjeku.Uistra-živanjupitanjao ljudskombićuod strane filozofskeantropologije, Jaspersvidisamonejasnuineprihvatljivuzbrkunespojivihsastavnihdijelova.34Ufilozofskoj se antropologiji istražujeviše aspekata ljudskoga, a rezultati seistraživanjafiksiraju.Kaotakva,antropologijajezaJaspersaneprihvatljivajernedonosiautentičnerezultateočovjeku.Zagovarajućiotvorenostupristupuproblematiciljudskogabitkaiegzistenci-jeJaspersističe:

»Filozofijaegzistencijebilabiodmahizgubljenakadabi vjerovala da opet zna što je čovjek.(…)Njenjesmisaomogućsamokadusvojojpredmetnostiostanebeztla.Onabudionoštonezna;onarasvjetljavaipokreće,alinefiksira.Začovjekakojijenanekomputuonajeizraz,

23


24

Usp.ibid.,str.107.

25

Ibid.

26

K.Jaspers,Allgemeine Psychopathologie,str.560.

27


28

Usp.ibid.,str.138.

29

Karl Jaspers,Psychologie der Weltanschauungen, R. Piper & Co. Verlag, München–Zürich1985.,str.35.

30

Usp. K. Jaspers, Philosophie, Band I, str.128.

31


32

GraničnesituacijesuokosnicaJaspersovefi-lozofije.Zanimljivojevidjetiiusporeditikakoihonsistematizira:a)antinomičnastrukturaopstanka; patnja; pojedinačne granične situ-acije:borba,smrt,slučaj,krivnja(vidjeti:K.Jaspers,Psychologie der Weltanschauungen,str.229–280)ib)graničnasituacijapovijesneodređenosti egzistencije; pojedinačne gra-nične situacije: smrt, patnja, borba, krivnja;graničnasituacijaupitnosti svegaopstanka ipovijesnostizbiljskogauopće(vidjeti:K.Jas-pers,Philosophie,BandII,str.209–254).

33

W.A.Earle,»DieAnthropologieinderPhilo-sophievonKarlJaspers«,str.517.

34

Usp.O.F.Bollnow,»ExistenzerhellungundphilosophischeAnthropologie«,str.189.Go-voreći o poimanju ljudskoga bitka danas,Jaspers navodi znanosti o čovjeku: sociolo-gija,psihologija,antropologija.(Vidjeti:KarlJaspers,Die geistige Situation der Zeit,Wal-terdeGruyter,Berlin–NewYork51999.,str.138–148).



pomoćukojegaonzadržavasvojsmjertesredstvokojimćeočuvatisvojevrhunsketrenutkeradiostvarenjatijekomživota«.35

Bezpredmetaipredmetnostifilozofijaegzistencijedobivasvojsmisao,ori-jentiranajenaegzistencijukojanijeinemožebitipredmet.Njenajenamjeradopiranjedonespoznatljivogiapelirajućebuđenje;onaneodobravaopred-mećivanjenifiksiranje,negoapeliranasloboduiotvorenostsvakogapoje-dinca.Egzistencijanemožebitiniobjektniobjektiviranisubjekt;onajeizvoristogabionemogućavalarasvjetljavanjeukolikobiserazvijalakaoontološkoučenje.36»Samoizmogućeegzistencije,aondanajedinstven,neusporedivnačin,mogu se istinskiostvariti ideje rasvjetljavanjaegzistencije.«37Te suidejezasvakogapojedincazasebne i jedinstvene;svatkorasvjetljavasvojuegzistencijupremasvojojspremnostiisvojimmogućnostima.Jeliikolikojemogućaspoznajaiznanjeočovjekovojegzistenciji?Sobzi-romnatodaegzistencijanijeinemožebitipredmetna,nemogućejujeznati.Niegzistencijanitranscendencijanemogubitipredmetne,stogaijesuzna-njuneshvatljive,pagovoronjimamorabitiapelirajuće buđenje.38Izovogazaključujemodaiegzistencijaitranscendencijaudarajuugraniceznanja.Anaštoseodnosegraniceznanjaimoželiihsepremostiti?»Granicestrogeop-ćevažnostibilebiujednogranicesamogaznanja.«39Sveštočovjekspoznajejestobjektkaopredmetnostiobjektivnokaoopćevažeće.40Aštojesistinomnjegovaspoznavanja?»Istinanijejednognačina,nijejednaijedina.Sobzi-romnanačinekomunikacije,višestrukogjesmisla(…).«41Natemeljutogapostoji razlika izmeđuegzistencijalne iznanstvene istine.42Egzistencijalnunam istinuonama samima (neo čovjekuopćenito)otkriva rasvjetljavanjeegzistencije,istogataistinanijeopćevažeća,negojezasvakogajedinstvenainezamjenjiva.Upravosvojomoriginalnošćuegzistencijalnaistinaudara»pe-čat«vjerodostojnostiivrijednostisvakojpojedinačnojmogućojegzistencijinanjenompututraženja,nalaženjaipotvrđivanjasebeisvojeautentičnosti.Rasvjetljavanjeegzistencijejestmetodakojomserasvjetljavajuotvorenečo-vjekovemogućnosti.43Aštoznačirasvjetljavanjeotvorenihčovjekovihmo-gućnosti?Kakoihrasvjetljavatiirasvijetliti?–Apelirajućinasvakogačovje-kapojedincadabudeslobodanineovisan,odnosnodabudeJa(sebstvo).Ciljserasvjetljavanjaegzistencijeneodnosinačovjekovoznanjeoegzistenciji,negonačovjekovopostajanjeegzistencijom,jertakoitakokognitivnoznanjeočovjekunijemoguće.44Stogaječovjekurasvjetljavanjuusmjerensamomsebi,alinebezkomunikacijesdrugim(a).Usmjerenostnasamogasebe,bezodnosapremadrugima,zatvorilabimusvakumogućnostupoznavanjapairasvjetljavanjasamogasebe.Slobodnodolaženje dosvijestionamasamima zapravojeegzistencijalnokretanjeusvakomčovjekupojedincu:otkrivanjemogućnostîipostajanjestvarnomegzistencijom.JeliJaspersovoshvaćanječovjeka(čovjeknemožebitipredmetracionalnespoznajenitijerasvjetljavanjeegzistencijekognitivnadisciplina)neispravnoizašto?45Teškojegovoritioneispravnostishvaćanja,ajošjeteženeisprav-nostpotvrditi.NaimekodJaspersajeuvijekriječočovjekupojedincuiopo-jedinačnojegzistenciji,aumetodološkomjepristupunaglasaknashvaćanjuiprihvaćanjučovjekakaootvorenemogućnostikojadolazi dosebeostvarenjapomoćuapelirajućegbuđenja,odnosnopomoćurasvjetljavanjaegzistencije.Drugimriječima,naglasakjenanemogućnostiopredmećivanjačovjekakojarezultiranemogućnošćuobjektiviranjaznanjaonjemu. Jasno jeda Jaspersnemaobjektivnognačina rasvjetljavanjaegzistencije, štoznačidaononijeusmjerenonapredmet,nitiimaopćevaženje,nitimožebitiverificirano,papotomenijedirektnonipriopćivo.46Stogajefilozofijaegzistencijemogućasamonagraniciobjektivnespoznaje.



3.2. Jaspersova kritika antropološke teorije cjeline

Očuvanje slobode nasuprot apsolutizacije. Kakvo je Jaspersovomišljenje,stavočovjeku?»Ilisekrhkaslikaočovjekukaostvarnostanjeprirodeapso-lutizirailisečovjekovamogućnostostavljaotvorenom,drugimriječima:iligasenaturalizirailigaseunjegovojslobodičuva.«47Dakle,ukolikoseželisačuvatičovjekovasloboda i sâmčovjekusvojoj slobodi,važno jenjego-vemogućnostiostavitiotvorenima.Svakaapsolutizacijačovjekailjudskogaopćenitoukidanjegovuslobodu,aukidanjenjegoveslobodeonemogućavarasvjetljavanjenjegoveegzistencije.Prekidslobodeujednojeprekidmoguć-nostî,aupravosumogućnostirasvjetljavajuće.Jaspersječvrstogstavapremaantropologiji:»Nijednaantropologija nespo-znaje što je stvarni živi čovjekov opstanak«.48 Za razliku od predstavnikafilozofskeantropologije,Jaspersističedasečovjekodnosiprematranscen-denciji,štoznačidagasenemoženipoimatinirazumjetibezodnosaprematranscendenciji.49Iakojeuovomodnošenjunejasnoštosetočnopodpojmomtranscendencijemisli (Transcendencijasvih transcendencija, transcendenci-ja svih imanentnihnačinaobuhvatnoga iliTranscendencijakaosinonimzaBoga),Jasperskontinuiranoističedajeupravoonaizvorišteiciljmogućeeg-zistencijetedabeznjenemanislobodenikonačnogostvarenja.»Pomjeramaopstankačovjekmoraodsebezahtijevativišenegoštomožeostvaritikakobisebipostaoizvjestan.Nadilazećisebe,onjemeđubićekojejeizgubljeno,ukolikosebenedobijeubezuvjetnom.«50Samotežnjomzavišim odostvari-

35

K.Jaspers,Die geistige Situation der Zeit,str.150.

36

Usp. K. Jaspers, Philosophie, Band II, str.429.»Rasvjetljavanjeegzistencijenijeonto-logija.«

37

Ibid.,str.16.

38

Usp.O.F.Bollnow,»ExistenzerhellungundphilosophischeAnthropologie«,str.194.

39

Ibid.,str.195.

40

Usp.K.Jaspers,Philosophie,BandI,str.28.

41

K.Jaspers,Vernunft und Existenz. Fünf Vorlesungen, R. Piper & Co.Verlag,München1960.,str.74.

42


43

Usp.W.A.Earle,»DieAnthropologieinderPhilosophievonKarlJaspers«,str.517.

44

Usp. ibid.»Rasvjetljavanje egzistencijevodinasizvansvakespoznajeunespoznaju,une

znanje,štoznačiuegzistencijalnusvijestnassamihinašeslobode.«

45

Usp.ibid.,str.518.W.A.EarlezaključujedačovjekkodJaspersanijelišenspoznajnosti,tedasumnogiJaspersoviuvidizapravosastav-ni dijelovi racionalne i kognitivne filozofiječovjeka.

46

Usp.ibid.,str.519.

47

K.Jaspers,Von der Wahrheit. Philosophische Logik. Erster Band,str.781.

48

Ibid., str. 156.W.A.Earle ističeprodornostJaspersovekritikeantropologije:»Nisusamoempirijskeznanostibeznadnoneprikladnezaistraživanje čovjeka, nego ga nemože obu-hvatitinijedna kognitivna ili racionalnadis-ciplinabilokojevrste.Primarno,čovjekuop-ćenijeobjekt izatogasenemožespoznati;samo se predmetnomože spoznati.« (W.A.Earle,»DieAnthropologieinderPhilosophievonKarlJaspers«,str.517).

49

Usp.E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens,str.29.

50

K. Jaspers, Philosophie, Band II, str. 298–299.



voga,čovjeknadilazisamogasebe,apronalazisesamoubezuvjetnom.Aštojebezuvjetno?Počemučovjekznadajeubezuvjetnom?

»On[čovjek,Lj.B.]jejedinobićenasvijetukojemjekrozopstanakjasanbitak.(…)Onseznastvarnokaočovjektekkadživiotvorenozabitakucjelini,usvijetustranscendencijom.(…)Stoganemožesebepoimatikaopukirezultatdogađajâusvijetu.Raditogaonprekoračujesvojopstanakisvijet(…).Onnijeuizvorusiguran,anijeninacilju.Usvomživotuontraživječnoizmeđuizvoraicilja.«51

Nejasnojepostojilirazlikaizmeđučovjekovaizvoraicilja,kaoštojenejas-noitraženjevječnogaizmeđuizvoraicilja.Čovjeknijeslučajnostusvijetu,aprepuštensamomsebiuvelikojjeneizvjesnosti.Kakobipronašaoizvjes-nost,čovjekmoraživjetiotvorenozabitakucjelini,štoznačidamoraživjetislobodno.Bezslobode,čovjekjebezmogućnostikretanjaizneizvjesnostiuizvjesnost.Moželičovjekikadastićidoizvjesnosti?Rasvjetljavanje nasuprot objektivizacije. Čovjeknijepredmetistogaostajedokrajanespoznatljiv.Egzistencijakaočovjekovasrž,spoznajijenedokuči-va.Sobziromnanedokučivostegzistencije,ostajeupitno:Kakojemogućerasvjetljavati egzistenciju ako ona nije i nemože biti predmet koji jemo-gućeopisati?52Jesuliegzistencijainjenorasvjetljavanjeu(ne)mogućnostiprijelazagraniceobjektivnespoznaje?Čovjeksekaomogućaegzistencijaikaoslobodanemožepotpunoiscrpitiempirijskimistraživanjem;mogućaseegzistencijapojavljuje»pred«i»za«drugumogućuegzistencijuskojomjeuegzistencijalnojkomunikaciji.Niantropologija,nipsihologijanisociologijanemogudokučitinajdublji temeljčovjekovaživota.53»Ukojemjesmislu,dakle, egzistencija ‘apsolutno nepredmetna’?«54Nejasna je razlika izmeđuegzistencijalnespoznajeirazličitihformiobjektivnespoznaje.55»Akojaneznamštosam,kakoondamoguznatidanisamnitoštoomenikažeempirijskaantropologijairacionalnafilozofija?«56Jeličovjekisključivoonoštootkrivaosebirasvjetljavajućisvojuegzistencijuiuegzistencijalnojkomunikacijisdrugim(a)?Svakootkrićeujednorađanovuzagonetku. Iakonaspribližavanamasamima,nijednootkrićeneizričedokrajatko smoišto smo.»Iliuopćenemaobjektivnespoznaje ili, ako je ima, rasvjetljavanjeegzistencije samojejednanjenamogućnost.«57Budućidaseodnosinaindividualnostsvakogapojedincaidajesvatkoprimjenjujeindividualno,teškojeilinemogućego-voritio rasvjetljavanjuegzistencijekaoomogućnostiobjektivne spoznaje.»Egzistencijalno-rasvjetljavajućamisaosvagdadovodidogranicenakojojjemogućapelpojedincukaoiskokkojisenikadneizvodiidentično,negogaizvodisvakipojedinacnaneuopćivnačin.Stogajeopćimisaonitoksamoput(…).«58Dakle,što je čovjek,mispoznajemokroznassame,itorasvjetljava-jućisvojuegzistencijuiukomunikacijisdrugim(a).Aorasvjetljavanjusvojeegzistenciječovjekodlučujetekusvojojslobodi,pokojojijestsamomsebidarovan:»Kadasamdoistaslobodan,siguransamdatonisamzahvaljujućisebi«.59JelijedinačovjekovaizvjesnostusvijetuunjegovojspoznajidajeonslobodnobićezahvaljujućinekomD/drugom?Proizašleizrasvjetljavanjaegzistencije,spoznajnostispoznatljivostljudsko-gabitkaisključujusvakuobjektivizaciju.»(…)Kaoopstanakusvijetu,čovjekjespoznatljivipredmet.«60Nijedanspoznajniputkojinastojishvatitičovjeka,neuspijevagashvatitiucjelini,aukolikotežizacjelinom,stvaraprividnoznanjeonjemu.Aprividnimseznanjimaočovjekuprikrivasâmčovjek.61Načovjekamoramogledatikaonacjelinu,alicjelinukojajeotvorenaikojujenemogućeupotpunostiiscrpiti.Čovjekjekompleksnobiće.Nemaljudskogabitkabezrascjepa;usvojojjenajdubljojbîtičovjekrascijepljen:svevidiuoprekama.62Asdrugestranečovjekjeusvojojnajdubljojbîtisloboda,alii



svojusloboduinjenurealizacijudoživljavaumnogimoprekama.Kolikoječovjekdoistaslobodan,sobziromnatodamujeslobodadarovana?Tkoilištočovjekunajčešćeoduzima njegovuslobodu?Izdaja čovjekovih egzistencijalnih mogućnosti. Načelno, Jaspers se protivifilozofskojantropologijikaoobuhvatnomučenjuočovjeku,itoposebnopoj-movnomfiksiranju.63Unastojanjuzačvrstoćomicjelinomznanjaočovjeku,Jaspersvidi izdajučovjekovihegzistencijalnihmogućnosti.64Upravoegzi-stencijalnemogućnostinedopuštajunikakvučvrstoćuznanjaočovjekujeron jest iostaje otvoren.Filozofska antropologija, po Jaspersu, zanemaruječovjekovu otvorenostjerseusmjeravanapojedineaspektenjegovabićateihpojmovnofiksira.

»Antropološko shvaćanje prima u sebemogućnosti duhovnog viđenja, da bi pak ono što temogućnostiobuhvaćajuodmahdegradiralonajedannaturalističkibitak.Timmišljenjemvladamjerilovitalnogtrajanja,odkategorijauzrastanjadoodumiranja(…).Zatoshvaćanječovjeko-vamnogostrukostnijepojavaegzistencijeunjenomopstankukaopovijesnostiusud.«65

Poovome,takvimbiseshvaćanjemnanekinačinsputavalailizanemarivalačovjekovamnogostrukostproizašlaiznjegoveegzistencijekaotrajnemoguć-nosti(otvorenosti),predkojomsuizazovnostisebeostvarivanjaitoizazovno-stikojenjenuspremnostiodvažnoststavljajunakušnju.Nemogućnost poimanja istinitosti i cjelovitosti ljudskoga bitka.Svojomjepo-javnošćumogućaegzistencijausvijetuukojemsetrgautraženjumogućnostîinalaženju stvarnosti.»Filozofirajući mi razlučujemo orijentacijuusvijetukaoistraživanjeobjektivnestvarnosti,rasvjetljavanjeegzistencijekaoapelnasamobitakimetafizikukaotraženjetranscendencije.«66Gdjesenalaziistin-skibitak?Kakomogućaegzistencijadolazidoistinskogbitka?»Aliistinski

51

K. Jaspers,Der philosophische Glaube, str.68–69. Čovjek želi nadići vremenski opsta-nak i svijet, nemir i nesigurnost u svijetu;iz vremenskog opstanka on želi u vječnost.(Usp.K.Jaspers, Kleine Schule des philoso-phischen Denkens,str.65).

52

Usp.W.A.Earle,»DieAnthropologieinderPhilosophievonKarlJaspers«,str.517.

53

Usp.ibid.,str.522–523.

54

Ibid.,str.523.

55

Usp.ibid.

56

Ibid.,str.526.

57

Ibid.

58

K.Jaspers,Philosophie,BandI,str.55.

59

K. Jaspers, Einführung in die Philosophie. Zwölf Radiovorträge,str.63.

60

Ibid.,str.64.

61

Usp.ibid.,str.65.

62

Usp. K. Jaspers,Die geistige Situation der Zeit,str.136.

63


64

Usp.ibid.

65

K. Jaspers, Die geistige Situation der Zeit,str.144–145.E.KisszastupatezudaJaspersu okviru svoje koncepcije znanosti kritiziraantropologiju. (Usp. Endre Kiss, »Marxis-mus,Psychoanalyse,Anthropologie:ZuKarlJaspers’ wissenschaftstheorethische Ansät-zen«, u: RichardWisser, Leonard H. Erlich(Hrsg.):Karl Jaspers’ Philosophie: Gegenwärtigkeit und Zukunft/Karl Jaspers’s philosophy: Rooted in the Present, Paradigm for the Future,Königshausen&NeumannVerlag,Würz-burg2003.,str.284–289,ovdjestr.288).

66

K.Jaspers,Philosophie,BandI,str.73.



bitaknalazimosamotamogdjesetri načina bitka:svijet,egzistencijaitrans-cendencija,zanasbeznejasnoćeispreplećuu jedno,takodanijedannijebezonogadrugoga.«67Štoznači isprepletanje u jedno,kadaseonoostvaruje ikadamogućojegzistencijipostajejasnokaojedno?Jelimogućenjihovoja-snoisprepletanjeujednouvremenskomopstanku?Svijet,egzistencijaitrans-cendencijakaojedno zapravooznačavaju«konačno»ostvarenjeiispunjenjemogućeegzistencije.Poteškoćarazumijevanjaovogstapanja u jedno pojav-ljujeseurazmatranju(ne)mogućnostiostvarivanjajedinstvaizmeđusvijetakaoimanentneobuhvatnostiiegzistencijeitranscendencijekaotranscenden-tnihobuhvatnosti.Međutim,nesmijesezaboravitidajeegzistencijauzsvojutranscendentnost(sobziromnasvojeizvorište iuvirište)ujednoiimanentna(sobziromnasvojupojavnostuopstankuusvijetu),tejekaotakva»most«izmeđusvijetaitranscendencije.Kadabinjihovoisprepletanjeujednobilomogućeuvremenskomopstanku,mogućabiegzistencijaimalajednostavanilaganputostvarivanjasamesebeipronalaženjaistinskogbitka.Moželisegovoritiocjeliniljudskogabitkaijeliuopćeopravdanopostavljatitezuoshvaćanjucjelineljudskogabitka?KodJaspersajecjelina ljudskoga bitka dokaznjegovevlastitemetodologije,aliiukupnostnjegovihrazmišlja-njaopitanjušto je čovjek;kodnjegajejasnonepovjerenjepremaantropo-logiji.68Znanost zahtijeva sistematičnost i cjelinu, dok Jaspers ističe da jenemogućeizrećitezuocjeliniljudskogabitka.»Čovjekjeusvombićunedo-vršen,samomjesebiuspoznajinepristupačan.«69Stogajenemogućegovoritio zaokruženoj cjelini ljudskoga bitka. Sintetizirati sve spoznaje o čovjekuznačilobizatvoritisvaku»poru«mogućnosti,nedovršenostiitajanstvenostinjegovabićaibitka.

»Prikladnasintezamogućajejedinopomoćustrukturiranja našega znanjaočovjekukaorazvi-janjeosnovnognačinanašegashvaćanja,mišljenja injihovihkategorija, tj.našihmetoda.Uovakvommetodološkomnacrtuznanostdopiredoonegranicedokojesujojpristupačnipred-metikaotakvi.Alidabisedospjelodoovegranice,morasepoznavationoštosezbivasonustranugranice.«70

Akosmosamisebitajanstveniizagonetnisovustranugranice,kakojemo-gućeznati štosezbivasonustranugranice?»Znanje jeznanstvenoprekometode,prekosistematskogjedinstvasvegaštoseikadaznalo(…).«71Rasutaseznanjametodomsistematskogjedinstvapovezujuucjelinu,alitacjelinanesmijebitiiostatizatvorena.

»Zabludajeznanjaočovjekuhtjetiucjeliniorganizirati tehničkikaodabijednomoglobezdrugoga,kaodabiseovaznanjamoglasvestinajednurazinu.(…)Nakrajuneproizlazinijedanempirijskispoznattemeljniljudskibitak.Štoviše,nakrajutakođerostajuotvoreniisâmljudskibitakiznanjaonjemu.«72

Cjelinepojedinačnihpodručjaistraživanjanemogusesabratiujednujedinucjelinu:

»Dotičnesucjelinepartikularneperspektive,anikadacjelinasamogačovjeka.Cjelinačovjekanemoženampostatipredmet.Filozofskonamtemeljnodržanje,odnosnosvijestpokazujezaštojetotakoičuvanasodtakvihapsolutiziranja«.73

Kadajeupitanjučovjek,nedopustivojepodvrgavanjebilokakvomzaokru-živanjuiapsolutiziranju.

»Zbogovogasmatramopogrešnimzahtjevdaseodcjelineljudskogabitkastvaraposebnoistra-živačkoistručnopodručje.Spoznajaseiscrpljujeupojedinostimaiupovremenimposebnimcjelinama.Antropologijanedodajenikakvenovespoznaje.«74



NijeliJaspersovatvrdnjaoantropologijineutemeljena?Doprinosantropolo-gijeboljemrazumijevanjučovjekainjegovabitkanikakosenesmijezane-mariti.Stogabibiloneodgovornoinepravednozastupatitezuofilozofskojantropologijikaodisciplinikojapromatra čovjekaisključivosjednogaspektainedonosinovespoznajeonjemu.Nemogućnost svođenja čovjeka na jedan ključni pojam.Moželisečovjekasvestinajedanključnipojam? »Upitnojeuspijevaličovjekizsvogasadaš-njegpoložajastvoritiključanpojamsamogasebe.«75Svakosvođenječovjekanabilokojiključanpojamznačiograničavanjeonogaštoonstvarnojest.Nijelinajprikladnijeodređenječovjeka:otvorena mogućnost?Ovakvoodređenjeimplicitno i eksplicitno zabranjuje bilo kakva pojmovna ograničenja, te jedokazčovjekoveslobode inužnostinjegovaneograničavanjaubilokojemsmislu.Jeličovjekkrozsvojupovijestnaputupremasamomsebi?Kakoikadačo-vjekznadajenatomputu?Antropološkisepoglednačovjekaobveznoosvr-ćenačovjekovoživotijelo.76Kaoživotijelo,čovjekjeiščezavajućiusvijetu,štoznačidavremenomnestaje,propada,autrenutkuukojemtijeloprestanebitiživo,onnapuštasvijet.77Ali,nizaantropologijučovjeknijesamoživotijelomeđuostalimživimvrstamauprirodi.Gledanoantropološki,čovjekta-kođernijeizoliranobiće,negojeuvijekuodnosuilisasobomilisdrugim(a),atonampotvrđujuinjegoveantropološkedispozicije:povjerenje,zahtjeviiželje,gospodarenjeium.78Kaoizvorna čovjekovadispozicija,povjerenjejetemeljotvorenosti umeđuljudskimodnosima.Jesuličovjekovizahtjeviiže-ljepovezanisdoživljavanjemnjegovatijelaitjelesnihpotreba?Jelifenomenčovjekovemoćipovezansnjegovomvoljom?Jeliumpovezansčovjekovimtjelesnim funkcijama?Može li umkontrolirati čovjekove tjelesnepotrebe?Jesuliovedispozicijeuzrokiposljedicačovjekovihtjelesnihfunkcija,tejesulijednasdrugomusuprotnosti?Čovjekovedispozicijeistovremenosuprili-kaineprilika:mogučovjekovživotunaprijediti,aliirazoriti.79Predsvakim

67

Ibid.Kantovapitanja–Štomoguznati?Štotrebamčiniti?Čemusesmijemnadati?Štoječovjek? – Jaspers preoblikuje: Štomožemoznati u znanostima?Kakomožemoostvaritinajdubljukomunikaciju?Kakonamjeistinadostupna? (Usp. Karl Jaspers,Rechenschaft und Ausblick. Reden und Aufsätze, R. Piper&Co.Verlag,München 1951., str. 344). E.Lehnert ističe da se upravo na temelju ovihpitanja dolazi do razlike između Jaspersovefilozofijeegzistencijeifilozofskeantropolo-gije.(Usp.E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens,str.254).

68


69


70

Ibid.

71

K. Jaspers, Einführung in die Philosophie. Zwölf Radiovorträge,str.73.

72


73


74


75

JoachimFicher,»PhilosophischeAnthropolo-gie.ZurRekonstruktionihrerdiagnostischenKraft«,u:J.Friedrich,B.Westermann(Hrsg.),Unter offenem Horizont,str.249–280,ovdjestr.249.

76

Usp.ibid.,str.251.

77

Usp.ibid.

78

Usp.ibid.,str.256–257.

79

Usp.ibid.,str.276.



jepojedincemzadaćakaoizazoviiskušenjeda,krozsvojživot,sebetraži,nalazi,izgrađuje,unaprjeđujeiostvaruje.

3.3. Nemogućnost stvaranja slike o čovjeku

Nemožesegovoritionekojslicičovjekajer»samomsebinikaddovoljan,nijednimznanjemobuhvaćen,čovjekjesebišifra«.80JeliuJaspersovugovo-ruočovjekukaošifririječosuprotstavljanjusvim pokušajimastvaranjaslikeočovjeku?Nijeliposebnostnjegovapogledanačovjekaupravouisticanjuvažnostičovjekapojedinca,njegovejedinstvenostiinezamjenjivosti,njegoveslobodeipotrebezakomunikacijom?

»UrasvjetljavanjuegzistencijeJaspersčuvajedinstvenostinezamjenjivostsvakogapojedinač-nogčovjekaiizbjegavaapstrakcijekojenemajuvezesaživotnomstvarnošću.(…)Nezasnivajasnonikakvuslikuočovjeku;ongovoriočovjekuinemožetajgovornazvatislikom.«81

Aneprihvaćanjeslike očovjekuzapravojeneprihvaćanjeodređenosti definiranja cjelovitostiljudskogabićaibitka.Svakaznanstvenametoda,zaraz-liku od rasvjetljavanja egzistencije, gubi iz vida čovjekovu jedinstvenost inezamjenjivost.Nikakvaseznanjaočovjekunemogufiksiratijerječovjekotvorenamogućnost.

»Čovjeknijepredmetkojegbisespoznajommoglopostupnoiscrpiti.Ijošgore:to,štomiočovjekuneznamoinemožemoznati,uređenojetakodatoštonavodnoznamoponovopostajeupitno.«82

Svakootkrivenoznanjeočovjekuotvaranovoneznanje,jerječovjekneiscr-piv.»Čovjekniječinjeničnostanjekoječekadagaseopiše,negoočitovanjeslobodeinepredviđenihmogućnosti.«83Iopetsepotvrđujetezadaječovjeksloboda,ausvojojslobodispektarrazličitihmogućnosti.Razilaženje zbog različitosti: »otvaranje« nasuprot »fiksiranju«. Akosufi-lozofska antropologija i filozofija egzistencije potpuno svojevrsni načinifilozofskogmišljenja, nemože segovoriti o filozofskoj antropologiji unu-tar filozofije egzistencije, kao ni o filozofiji egzistencije unutar filozofskeantropologije.84MeđutimuJaspersovojsufilozofijiegzistencijezastupljeniantropološkielementipajemogućegovoritiofilozofskojantropologijiunu-tar nje. Slika čovjeka unutar filozofske antropologije razlikuje se od slikečovjekaunutarfilozofijeegzistencije.85JaspersovječovjekpojedinacčijajeegzistencijapolazištespekuliranjaonjemualiipolazištenjegovazasebnogkretanjapremasebeostvarivanjuUfilozofijiegzistencijerazumnijedovoljanzaistraživanjeistine.86Anijedo-voljanstogaštosetaistinanepostižeobjektivnommetodomistraživanja,negoapelirajućimbuđenjemirasvjetljavanjempojedinačnemogućeegzistencije.

»Filozofija egzistencije jestmišljenjekoje cjelokupno stručnoznanjekoristi, aliganadilazi,mišljenje posredstvomkojega bi čovjek želio postati njim samim.Tomišljenje ne spoznajepredmete,negorasvjetljava(…)«87

Poovomejefilozofijaegzistencijeiznad stručnogznanjajerrasvjetljava.Jelimogućerasvjetljavanječovjekabezstručnogznanja?Akofilozofijaegzi-stencijenemanekespoznajeiznanjaočovjeku,nemožeganirasvjetljavatini rasvijetliti.Koja jepotrebarasvjetljavanja?–Nefiksirati,negootvoriti!Fiksiranjeukidaslobodu,aotvaranje pružauvijeknovemogućnosti; fiksi-ranjeopredmećuje,aotvaranjeomogućuje.IzovogaproizlazidajenamjeraJaspersovefilozofijeegzistencijeapelirajućomirasvjetljavajućommetodomdovestičovjekapojedincaknjemusamom.Imperativjeomogućitiegzisten-



ciji slobodu kako bi bilamoguća egzistencija i na putu otkrivanja vlastiteautentičnosti.Bezslobodenemanimogućnostî,niotvorenostiniostvarenja.Znači,bezotvorenostinemamogućnostî,bezmogućnostînemaizbora,bezizboranemaodlučivanja,bezodlučivanjanemaslobode,bezslobodenemaostvarenja,bezostvarenjanemaautentičnosti.JesuliJaspersovakritikafilozofskeantropologijeinjegoviaspektiljudskogaplodno tloza raspravuokrajučovjeka?88 Istina jedaseJasperspitaočo-vjekovojbudućnostiikraju,alisenjegovopitanjeokrajuneodnosinakrajčovjekakao takvoga,negonabudućnostkojojprijetiuništenje inestajanjemogućnostîslobode.89Načovjekamoramogledatikaonacjelinu,aliganemožemoucijelostispoznatiniodrediti.Čovjekjeotvoren,anjegovaotvore-nostnijenjegovkraj,negonjegovbeskraj.Svakobizaokruživanjeifiksiranjepartikularnihspoznajaočovjekuznačiloimpliciranjenjegovakraja.Moguć-nostčovjekovaoslobođenjakrijeseunjegovojslobodiiuodgovornostikojaiznjeproizlazi.Oduzimanjeslobodeimogućnostîčovjekurezultirazatira-njemnjegoveindividualnosti,odnosnonjegasamoga.Dakle,bezobziranamnogepokušajeiscrpnogshvaćanjačovjeka,čovjekjevišeodrezultatabilokojegpokušajaistraživanjanjegasamoga.

»Dokse spoznaja svugdje sudara s granicamanakojimanamvišeništanijeshvatljivo,uupoznavanju nas samihspoznajadopire do granica na kojima namjeneštokaostvarnost iz drugih izvora i bez znanja pristupačno.«90

80

K.Jaspers,Philosophie,BandIII,str.187.

81

E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens, str. 32–33. Rasvjetljavanje egzistencijenijeniznanostniracionalnoneospornadisci-plina.(Usp.W.A.Earle,»DieAnthropologieinderPhilosophievonKarlJaspers«,str.516).

82

W.A.Earle,»DieAnthropologieinderPhilo-sophievonKarlJaspers«,str.516–517.

83

Ibid.,str.517.

84


85

Usp.ibid.Slikeočovjekunosimousebi,alinamonenemogurećištojezapravočovjek,kaoništojebioilištojemogaoitrebaobiti,pasmoodgovornizasvakuslikukojanasvodiuodređivanjuilishvaćanjučovjeka.(Usp.K.Jaspers, Kleine Schule des philosophischen Denkens, str. 60; K. Jaspers,Von Ursprung und Ziel der Geschichte,str.51).

86


87

K.Jaspers,Die geistige Situation der Zeit,str.149.»(…)Čovjekovomišljenjenijeapstrak-tno,spekulativnoilisistematično,negoegzi-stencijalno,odnosnofilozofsko-egzistencijal-

no. U tom mišljenju sudjeluje cijeli čovjeksasvojimstrahovimainadama.«(E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens,str.79).

88

Usp.E.Lehnert,Die Existenz als Grenze des Wissens,str.101.»PojediniaspektiJasperso-vespoznajne teorije trebalibiupovezanostis egzistencijalnom komunikacijom pokazatisljedeće: Usprkos žestokom odbijanju filo-zofskeantropologije,Jaspersje,pozivajućisenaKanta,učiniovažan,dosadamalouvaža-vandoprinosupravo toj filozofskojdiscipli-ni.«(Ibid.,str.222–223)

89

Usp.KarlJaspers,Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung,str.466–467.Ipak,minemožemobitisigurniutounište-nje.IsâmJaspersgovoriouzaludnosti pitanja o budućnosti ističući kako sebudućnostodređujekrozonoštočovjek,natemeljusvogznanja,planiratekrozdoneseneodlukeoiz-borumogućih putova. (Usp. ibid., str. 468).Znači, o čovjeku ovisi hoće li i kako voditi borbuzabudućnostteseutojborbi izboritizasvojusloboduiočuvanjesvogasamobitka(usp.DaniloPejović,»KarlJaspers«,u:KarlJaspers,Duhovna situacija vremena,Maticahrvatska,Zagreb1998.,str.233).

90

K.Jaspers,Allgemeine Psychopathologie,str.641.»Ali,ukolikomidoživljavamo,djeluje-mo, istražujemo, mi smo slobodni u svojojsamoizvjesnostiistogavišeodonogaštoseonamamožeistražiti.«(Usp.ibid.,str.633).



MoželiseizsebeupoznavanjakodJaspersaiščitatipotrebaseberazumijeva-nja?Kako opravdati prigovor upućen filozofskoj antropologiji radi njenognaglaska na seberazumijevanju? »Jaspers ne prihvaća postojeću filozofskuantropologiju kao učvršćenje čovjeka i istovremeno cijelu svoju filozofijuizvodiizmetafizičkesamointerpretaciječovjeka.«91Oslanjajućisenasvojusloboduiizvorište samogasebe,čovjekkaomogućaegzistencijakomunicirasebeukomunikacijisdrugim(a),iskušavaantinomičnostisvogaopstankaitosveuciljusebeotkrivanjaisebeostvarivanja.

3.4. Neprihvaćanje filozofske antropologije

NedvojbenosemožezaključitidauJaspersovuopsežnomopusuimaantro-pološkihelemenata.Sobziromnazastupljenostantropoloških elemenataunjegovoj filozofiji egzistencije,može se govoriti o implicitnom doprinosufilozofskojantropologiji, i touvjetno.Što toznači?Naime,Jasperssepro-tivifilozofskojantropologijiukolikoonapostuliraposebanaspektčovjeka.Njegova je kritika usmjerena prvenstveno na zatvorenu sliku o čovjeku, sobziromna todačovjeknije inemožebitipredmet istraživanja.Teško jezaključiti i tvrditidaJaspersupotpunostiodbija filozofskuantropologiju injenorazumijevanječovjeka.Važnojepodsjetitisedaoduvijekpostojisvoje-vrsnistupanj rivalstva izmeđunaučavanjafilozofijeegzistencijeinaučavanjafilozofskeantropologije;jednadrugojpredbacujumanjkavost(i)upristupuirezultatimaistraživanjaproblematikeljudskogabitka.Usprkossvemutomenesmijusezanemaritidoprinosinijednoganidrugogapristupaistraživanjuljudskogabitkanitinjihovirezultati.Jaspersosporavasvepokušajepostizanjacjelovitespoznajeočovjeku,od-nosnoonepredmetnomopćenito.92Jelionipakpostigaojedinstvocjeline?Kakopomiritipokušajpostizanjajedinstvacjelinesosporavanjempokušajapostizanjacjelovite spoznaje?93Svesu spoznajekojepostižemoočovjekupartikularne,pasenijednaspoznajanemožeodreditikaocjelovita.Jelipar-tikularnespoznajeočovjekumogućepovezati kakobisepostiglojedinstvocjeline?Govoročovjekuzahtijevauvažavanjevišeaspekataoproblematicinjegoveegzistencije injegovabitka.Čovjek je i empirijskastvarnost, ali islobodnobiće.Jaspersovjenaglasaknačovjekukaoslobodi.Međutimunje-govojsefilozofijiegzistencijenemožeupotpunostizanemaritiničovjekkaoempirijskastvarnost,sobziromnačovjekovopstanakiprisutnostusvijetu,ionojošvažnije,sobziromnaisticanječovjekakao pojedinca.Ipak,odrednicačovjekakaoslobodeneodobravaistraživanjenjegakaoempirijskestvarnosti.Slobodapružačovjekumogućnostpostajanjasvjesnimsebeisvogabitka,onaje temeljnadimenzijanjegoveneiscrpnosti;ponjoj sečovjekuzdiže iznadsvijetaisamogasebe.94Sobziromnačovjekovubeskonačnostineiscrpnost,Jaspersističepotreburasvjetljavanjasvihistraživačkihmogućnosti.95Njego-vajefilozofijaapelirajućaikaotakvausmjerenajenačovjekapojedincakojiostajeobavitskrovitošću.Čovjekovaskrovitostnajvišeodjekuje upoimanjučovjekakaošifre.96Nikadanijednoznanjeočovjekunijeupotpunostiobu-hvatiloštojeonzapravo;svesutespoznajesamopartikularnejerčovjeknijeinemožebitipredmetistraživanja.Metodarasvjetljavanjaegzistencijepoštu-jezasebnostsvakogačovjekapojedinca,aodbacujesvakofiksiranjeiskazaonjemu.Čovjekostajenedovršen,odnosnobeskonačna otvorenost.Aupravosunedovršenostiotvorenostsignuminjegoveslobode.



Zaključak

BezobziranaJaspersovoodbijanjefilozofskeantropologije,mogućejego-voritiozastupljenostiantropološkihelemenataunutarnjegovefilozofijeegzi-stencije(npr.čovjek–bićeosjećaja,težnjâinagona,tjelesno,komunikativno,razumsko,slobodno,samovoljno,ne-etičnobiće),iakoihovdjenismoposeb-nonieksplicitnoizlagali.Polazišteibazabilesunam(po)stavke:egzistencija–čovjekovamogućnostičovjek–mogućaegzistencijakojesuujednoosnovacjelokupne Jaspersove filozofije čovjeka ili filozofije ljudske egzistencije, akrozcijeloizlaganjenastojaloseistaknutičovjekakaomogućnost,sloboduiotvorenost.Jaspersovajefilozofijasvojevrsnakritikafilozofskeantropologije,anjegovitemeljniprigovorifilozofskojantropologiji jesu:neuvažavanječovjekakaootvorene mogućnosti, pokušaji postizanja iscrpnih i cjelovitih spoznaja onjemu, postuliranje posebnog aspekta čovjeka i fiksiranje spoznaje.Ostajeupitnojelinjegovafilozofijaegzistencijepokušajiscrpnogshvaćanjaljudskeegzistencijekrozkomunikaciju,umi transcendenciju?97MožesezaključitidaJaspersnijeimaonamjerunitijepokušavaoiscrpnoshvatitičovjeka,alijeneospornodajesvojomfilozofijomnastojaozahvatiti čovjekainjegovuegzistencijukrozvišeaspekatakaoštosu:sloboda,graničnesituacije,komu-nikacijaitd.Svakimaspektompogleda načovjeka,Jaspersističedačovjek

91


92

Ipak, Jaspers jemišljenja da je svojomPsihologijom svjetonazora pokušao, kao i He-gel, postići jedinstvo cjeline: »Cjelokupnonaše razmatranje ima namjeru, ništa drugoodonogaštočiniHEGEL,doklegodostajeshvatljiv.«(K.Jaspers,Psychologie der Welt-anschauungen, str. 373). Međutim postojirazlikaizmeđumogućnostiJaspersovapojmaegzistencije i Hegelova naučavanja o feno-menologiji duha: »Pojam egzistencije činionoštofenomenologijaduhadanasnemožeučiniti, jer činjenica egzistencije isključuje‘sistem’.«(WilhelmAnz,»DieNäheJaspers’zuKierkegaardundzuNietzsche«,u:JeanneHersch, Jan Milič Lochman, Reiner Wiehl(Hrsg.),Karl Jaspers. Philosoph, Arzt, politischer Denker. Symposium zum 100. Geburtstag in Basel und Heidelberg,R.Piper&Co.Verlag,München–Zürich1983.,str.281–290,ovdjestr.283).

93

Sdrugestrane,JaspersseosvrćeinaKantovonaučavanjeo idejama:dosezanje cjelinene-dostižanjecilj,itoposebnokadajeupitanjučovjek: totalitet je idejakojaostajenedoku-čiva znanstvenim objektiviranjem. (Usp.W.Anz,»DieNäheJaspers’zuKierkegaardundzuNietzsche«,str.214).

94

»Svijetsepokazujekaobeskrajan.Aličovjekpronalaziusebionoštonenalazinigdjeusvi-jetu,neštonespoznatljivo,nedokazivo,nikad

predmetno, nešto što izmiče svim istražuju-ćimznanostima:sloboduionoštojesnjompovezano. Ovdje ne iskušavam nešto krozznanjeoNečemu,negokrozdjelovanje.Ov-djeputvodiiznadsvijetainassamihktrans-cendenciji.«(K.Jaspers,Der philosophische Glaube,str.59).

95

Usp. K.Jaspers,»PhilosophischeAutobiogra-phie«,u:P.A.Schilpp(Hrsg.),Karl Jaspers,str. 1–79, ovdje str. 15.Akada razmišljamoo čovjekovoj beskonačnosti i neiscrpnosti,nezaobilaznanamjemisaoisvijestočovje-kovojkonačnosti.Iopetsepokazujekakoječovjekrastrganizmeđukonačnogibeskonač-nog,nužnostiimogućnosti,odnosnoizmeđuneizvjesnostiuvremenskomopstankuiizvje-snosti u vječnosti.Ovakvim poimanjem čo-vjeka Jaspers osvjedočuje recepcijuKierke-gaardovemisli. (Vidjeti:SørenKierkegaard,Bolest na smrt,Mladost,Beograd21980.,str.22–32).

96

Jaspersosporavabilokakavpokušajpostiza-nja potpune spoznaje o čovjeku, kao i is-pravnost samo jednog pristupa istraživanjuljudskoga bitka: »Svaka potpuna spoznajačovjeka pokazuje se kao obmana nastala natemelju proglašavanja nekog stajališta je-dinim i uzdizanjemnekemetode na stupanjuniverzalnosti.«(K.Jaspers,»PhilosophischeAutobiographie«,str.14).

97




jest iostajeotvorenamogućnost iupravopolazećiodovesvoje(po)stavkeočovjeku,on iznosi svojeprigovore filozofskoj antropologiji.Akoliko sunjegoviprigovoriopravdani?Neospornojedanjegoviprigovorifilozofskojantropologijinemajučvrstotlopodnogama,odnosnodanisuargumentiranoutemeljeni.Izrazitojeteško,painemogućesložitisesJaspersomunjegovumišljenjukakofilozofskaantropologijanedonosinikakvenovespoznajetedasvojimspoznajamaugrožavailičakoduzimačovjekovuslobodu.Iakoseborioprotivapstrakcijakadasuupitanjučovjekinjegovaegzistencija,Jas-persihipaknijeuspioizbjeći.

Literatura

Primarna:

Jaspers, Karl: Allgemeine Psychopathologie, Springer Verlag, Berlin–Heidelberg–NewYork81965.

Jaspers,Karl:Der philosophische Glaube,R.Piper&Co.Verlag,München1948.

Jaspers,Karl:Der philosophische Glaube angesichts der Offenbarung,R.Piper&Co.Verlag,München1962.

Jaspers,Karl:Die geistige Situation der Zeit,WalterdeGruyter,Berlin–NewYork51999.

Jaspers,Karl:Duhovna situacija vremena,Maticahrvatska,Zagreb1998.

Jaspers,Karl:Einführung in die Philosophie. Zwölf Radiovorträge,R.Piper&Co.Verlag,München1953.

Jaspers,Karl: Kleine Schule des philosophischen Denkens,R.Piper&Co.Verlag,Mün-chen–Zürich1974.

Jaspers,Karl:Philosophie.BandI: Philosophische Weltorientierung,BandII:Existenzerhellung,BandIII:Metaphysik,SpringerVerlag,Berlin–Heidelberg–NewYork41973.

Jaspers,Karl:»PhilosophischeAutobiographie«,u:PaulArthurSchilpp(Hrsg.),Karl Jaspers,W.KohlhammerVerlag,Stuttgart1957.,str.1–79.

Jaspers,Karl:Psychologie der Weltanschauungen,R.Piper&Co.Verlag,München–Zürich1985.

Jaspers,Karl:Rechenschaft und Ausblick. Reden und Aufsätze,R.Piper&Co.Verlag,München1951.

Jaspers,Karl:Vernunft und Existenz. Fünf Vorlesungen,R.Piper&Co.Verlag,München1960.

Jaspers,Karl:Von der Wahrheit. Philosophische Logik. Erster Band,R.Piper&Co.Ver-lag,München1947.

Jaspers,Karl:Von Ursprung und Ziel der Geschichte,R.Piper&Co.Verlag,München1963.

Sekundarna:

Anz,Wilhelm:»DieNäheJaspers’zuKierkegaardundzuNietzsche«,u:JeanneHersch,JanMiličLochman,ReinerWiehl(Hrsg.),Karl Jaspers. Philosoph, Arzt, politischer Denker. Symposium zum 100. Geburtstag in Basel und Heidelberg,R.Piper&Co.Verlag,München–Zürich1983.,str.281–290.

Bollnow,OttoFriedrich:»ExistenzerhellungundphilosophischeAnthropologie.VersucheinerAuseinandersetzungmitKarlJaspers«,u:HansSaner(Hrsg.),Karl Jaspers in der Diskussion,R.Piper&Co.Verlag,München1973., str.185–223.

Čvrljak,Krešimir:»Odegzistencijalnognemiradoistineegzistencije.OgledoJaspersovojfilozofiji«,Filozofska istraživanja 14(3/1985),str.555–565.



Earle,WilliamA.:»DieAnthropologieinderPhilosophievonKarlJaspers«,u:PaulArthurSchilpp(Hrsg.),Karl Jaspers, W.KohlhammerVerlag,Stuttgart1957.,str.515–531.

Fahrenbach,Helmut:»’PhilosophischeAnthropologie’und ‘Existenzerhellung’.Einna-chträglicherDiskurs zwischenH.Plessner undK. Jaspers«, u: JürgenFriedrich,BerndWestermann (Hrsg.), Unter offenem Horizont. Anthropologie nach Helmuth Plessner. Mit einemGeleitwort vonDietrichGoldschmidt, PeterLang, Frankfurt amMain–Ber-lin–Bern–NewYork–Paris–Wien1995.,str.75–94.

Ficher,Joachim:»PhilosophischeAnthropologie.ZurRekonstruktionihrerdiagnostischenKraft«,u:JürgenFriedrich,BerndWestermann(Hrsg.),Unter offenem Horizont. Anthropologie nach Helmuth Plessner.MiteinemGeleitwortvonDietrichGoldschmidt,PeterLang,FrankfurtamMain–Berlin–Bern–NewYork–Paris–Wien1995.,str.249–280.

Friedrich, Jürgen;Westermann, Bernd (Hrsg.):Unter offenem Horizont. Anthropologie nach Helmuth Plessner.Mit einemGeleitwort vonDietrich Goldschmidt, Peter Lang,FrankfurtamMain–Berlin–Bern–NewYork–Paris–Wien1995.

Hersch, Jeanne;, Lochman, JanMilič;Wiehl,Reiner (Hrsg.):Karl Jaspers. Philosoph, Arzt, politischer Denker. Symposium zum 100. Geburtstag in Basel und Heidelberg,R.Piper&Co.Verlag,München–Zürich1983.

Kierkegaard,Søren: Bolest na smrt,Mladost,Beograd21980.

Kiss,Endre:»Marxismus,Psychoanalyse,Anthropologie:ZuKarlJaspers’wissenschafts-theorethischeAnsätzen«,u:RichardWisser,LeonardH.Erlich(Hrsg.):Karl Jaspers’ Philosophie: Gegenwärtigkeit und Zukunft / Karl Jaspers’s philosophy: Rooted in the Present, Paradigm for the Future,Königshausen&NeumannVerlag,Würzburg2003.,str.284–289.

Kordić,Ivan:O biti istine. Filozofske studije,Hrvatskasveučilišnanaklada,Zagreb1996.

Kribl,Josip:Sloboda u egzistencijalnoj filozofiji Sørena Kierkegaarda, Nikolaja Berdjajeva, Karla Jaspersa, Gabriela Marcela,Zagreb1974.

Kusić,Ante:Humanizam i kršćanstvo,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1995.

Kušar,Stjepan:Spoznaja Boga u filozofiji religije. B. Welte i božanski Bog,Hrvatskofilo-zofskodruštvo,Zagreb1996.

Lehnert,Erik: Die Existenz als Grenze des Wissens. Grundzüge einer Kritik der Philosophischen Anthropologie bei Karl Jaspers,ErgonVerlag,Würzburg2006.

Löwith,Karl:»DiegeistigeSituationderZeit«,u:HansSaner(Hrsg.),Karl Jaspers in der Diskussion,R.Piper&Co.Verlag,München1973.,str.142–152.

Pejović,Danilo: Karl Jaspers.Pogovoru:KarlJaspers,Duhovna situacija vremena,Ma-ticahrvatska,Zagreb1998.

Ries, Johannes: »Menschliche Existenz bei Jaspers«,Die neue Ordnung 4 (1950), str.525–533.

Saner,Hans (Hrsg.):Karl Jaspers in der Diskussion,R.Piper&Co.Verlag,München1973.

Schilpp,PaulArthur(Hrsg.):Karl Jaspers, W.KohlhammerVerlag,Stuttgart1957.

Skledar,Nikola: Čovjekov opstanak. Uvod u antropologiju,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1996.

Szcepanik,Artur: Gott als absolute Transzendenz. Die Verborgenheit Gottes in der Philosophie von Karl Jaspers,HerbertUtzVerlag,München2005.

Wisser, Richard: Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju. Predavanja i članci, KruZak,Zagreb2000.

Wisser,Richard;Erlich,LeonardH.(Hrsg.):Karl Jaspers’ Philosophie: Gegenwärtigkeit und Zukunft/Karl Jaspers’s philosophy: Rooted in the Present, Paradigm for the Future,Königshausen&NeumannVerlag,Würzburg2003.



Ljilja Budimir

Die Möglichkeit der Abhaltung der philosophischen Anthropologie bei Karl Jaspers

ZusammenfassungAus den anthropologischen Grundsätzen der Jaspers Existenzphilosophie: Existenz–dieMög-lichkeitdesMenschenundderMensch–möglicheExistenz, lässt sich seine Stellung zu der philosophischen Anthropologie ablesen. Nämlich, nach seinen Möglichkeiten ist der Mensch eine offene existentielle Wirklichkeit, die sich allen Versuchen „widersetzt“, ein geschlossenes Bild über ihn zu erstellen. Die Freiheit des Menschen ist sein nie zu Ende entdecktes Sein, nach dem er kein Untersuchungsgegenstand sein kann. Da Jaspers mit seiner Existenzphilosophie jede Möglichkeit ablehnt, ein umfassendes und abgerundetes Wissen über den Menschen und sein Dasein zu erlangen, wie auch die Möglichkeit, einen Sonderaspekt des Menschen zu postulieren und die Menschenkenntnisse zu fixieren, ist seine Philosophie eine eigenartige Kritik der philosophischen Anthropologie, beziehungsweise der antropologischen Ganzheitstheorie.

SchlüsselwörterKarlJaspers,Mensch,Existenz,Existenzphilosophie,philosophischeAnthropologie,Freiheit

Documents

06 Budimir