IzvorničlanakUDK141.78:[81:1]Derrida,J.Primljeno13.2.2009.

Kristina Peternai AndrićSveučilišteJosipaJurjaStrossmayera,Filozofskifakultet,L.Jägera9,HR–31000Osijek

kpeterna@ffos.hr

Znak, značenje i vlastito ime: kontroverzna mjesta u Derridaovom diskurzu

SažetakU brojnim je radovima francuski filozof Jacques Derrida dekonstruirao zamisao stabilne strukture jezika tvrdeći da riječi nemaju opće značenje i ne referiraju se na predmete koji imaju neku esencijalnu kvalitetu; prema njemu se niti jedan znak ne može jednom zauvijek dovesti u vezu s nekim preciznim opisom ili sadržajem. Međutim, paradoksalno, te teze Derrida dovodi u pitanje kada govori o kategoriji vlastitih imena. Mjestimice prikazuje ime kao unutrašnju bit subjekta, postupa s imenom kao da se tiče čvrstog i preciznog opisa ili sadržaja, tj. određuje ga kao nepromjenjiv, o kontekstu neovisan, znak koji može odaslati jednoznačnu poruku recipijentu. Pitanje vlastitog imena za Derridaa se ispostavlja aporij-skim pitanjem.

Ključne riječivlastitoime,znak,značenje,JacquesDerrida

RadnateorijiznačenjausmisluodbacivanjanjegovesamoprisutnostijedanjeodvažnijihsegmenatadjelovanjafrancuskogafilozofaJacquesaDerridaa(1930.–2004.).Ubrojnimradovimaonzastupatezuone­reprezentacijskomkarakteru jezika,drugimriječima,zanjega jezik imaodnosnikarakterkojiizmeđuznakaireferentapostavljaarbitrarnuvezupaznakovinemoguimatiizravnureferencijupremanezavisnimobjektima,znaksenemožejednomza-uvijekdovestiuvezusnekimpreciznimopisomilisadržajem.Uslijedtogasesvakatvorbaznačenjatrebapromatratiusvjetlukontekstualneprirodeznaka:svakinovikontekstdonosivlastiteaspekteznačenja,nepredvidivedonjihoveaktivacijeutombudućemkontekstu.PremaDerridau,svakipokušajfiksira-njaznačenjaosuđen jenaneuspjeh;značenjesenemože jednomzauvijekdosegnuti,onojeuvijekodgođeno.Pitanjekojepostavljamouovomečlankutičeseodnosaizmeđuznakaopće­nito i kategorije vlastitog imena uDerridaovom diskurzu. Javljajući se uzpitanjetraga,pisanja,diferancije,pepela,dara,smrti,prijevodaidrugdje,te-matizacijaimenazauzimavažnomjestounjegovojfilozofiji.Nakonštoistra-žimoonamjestaunjegovimradovimaukojimagovoriovlastitimimenimaiimenovanju,pokušatćemoukazatinakontroverzeunjegovomdiskurzuveza-neponajprijezakonceptznakaiznačenjateiznavedenihproizašlekoncepteprivatnogjezikaikategorijuidentitetasubjekta.

O znaku i značenju

PojmoviznakaiznačenjaulazeuDerridaovdiskurzanalizomučenjaFerdi-nandadeSaussurearazvijenihunutarstrukturalnelingvistike:dajućiprven-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…526

stvojeziku(langue)ispredgovora(parole),deSaussurejeistraživaopravilaikonvencijekojejezikusustavljujutejestvaranjeznačenjaizveoizsustavarazlikaujeziku.1Značenjese,premadeSaussureu,proizvodikrozprocesiza-biranjaikombiniranjaznakovadužsintagmatskeiparadigmatskeosi.Uopće,onjesvojimistraživanjimauveorazlikovanjejezikakaosustavaigovorakaorealizacijetogasustava,kaoikonceptarbitrarnosti2irazlikovnostiusmislutemeljnihznačajkijezičnogznakatejedinstvooznačiteljaioznačenog.3

ČitajućideSaussurea,Derridajedekonstruiraosamuzamisaostabilnestruk-turejezikatvrdećidariječinemajuopćeznačenjeinereferirajunapredmetekojiimajunekuesencijalnukvalitetu.4Nadalje,Derridadržidarazmišljamoisključivouznakovima idanemaznačenja izvanznakovakoji suzapravooblicigrafičke»reprezentacije«,međutim,nemožemogovoritioznačenjimailiokonačnomoznačenomizvansustavarazlika–svakooznačenoupućujenasveostaleznakoveusustavuisamopostajeoznačiteljem.Svakomzna-kuimanentnasumnogobrojnapotencijalnaznačenja,uključujućiiodjekeilitragoveostalihznačenjaizdrugihkonteksta.Označiteljigenerirajuznačenjeneuodnosuprema fiksiranimpredmetima,negouodnosusdrugimozna-čiteljima s timda se značenje generira kroz odnose razlike.Razlikemeđuznačenjimaproizvodesimboličkisustavikojiseusvajajuučenjem,aodnosizmeđuoznačiteljaioznačenognijesadržannitiujednomfiksnomilivječ-nomodnosu,takodajesamoznačenjeposvojojprirodinestabilnoinepresta-noisklizava,odnosno,značenjesemožepoimatisamousmislubeskonačneodgode,nikadadosegnuto.Razmišljati o izvanjskom ili realnom svijetu, kažeDerrida,možemo samoujeziku,nemožemozaobićijezikunastojanjuda»izravnovidimosvijet«,asameriječiproizvodeznačenjeneuodnosupremanekimspecifičnimilibitnimkarakteristikamapredmetailinjegovimkvalitetama,negokrozmrežuodnosau»jezičnojigri«.Netrebameđutimsmetnutisumadasvakadanari-ječsadržiodjekeitragovedrugihznačenjariječiizdrugihodnosaurazličitimkontekstima.Uvodećipojam‘diferancije’(différance)kojisadržii»razliku«i»odgodu«i»pomak«,Derridatvrdidabinarniodnosiizmeđuznakovapredloženiustruk-turalnojlingvisticinisustabilni,prijećebitidajeznačenjenestabilnoiklizipremapojedinačnojigrioznačavanja.Jezikjene­reprezentacijski,značenjejenestabilno.RiječimaWinfriedaNötha:

»NemazaDerridaanikakva temelja značenjima, nikakva finalnogoznačenika izvan sustavasemiotičkihrazlika,jersvakioznačenikupućujenasveostaleznakoveusustavurazlikapatimeisampostajeoznačiteljem.«5

DeSaussure,dakle,naglašava razlikovnupriroduznaka,aDerridakroz torazlikovanjeoznačiteljaioznačenoguočavamogućnostrazumijevanjaozna-čenogpojmasamogposebi,lišenogzavisnogpoložajaujezičnomsustavuteuvodipojam‘transcendentalnogoznačitelja’podrazumijevajućinjimeneštoštosamoposebiiliposvojojbitineupućujeninajedanoznačitelj,štotrans­cendira lanac znakova i u stanovitom trenutku samoprestaje funkcioniratikaooznačitelj.6PremaCulleru,ovdjenijeriječotomedabismopojamznakanužnomoraliodbacitikaonepotreban,

»…naprotiv,distinkcijaizmeđuonogaštooznačujeionogaštojeoznačenobitnajezasvakorazmišljanje.Noizčistorazlikovne,netvarnenaraviznakaproizlazidarazlikameđuoznačite-ljemioznačenimnemožebititvarnaidajeonoštoujednomtrenutkumoždaprepoznajemokao označeno isto tako i označitelj.Ne postoje konačna značenja koja zaustavljaju kretanjeoznačivanja.«7

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…527

UDerridaovompoimanju»referentmožebitičakodsutanizjezičnogdogađa-nja,alitoneznačidajereferencijalnafunkcijaisključena«,kažeClarkson.8Znakmožebitioblikovanibezreferentaibitiufunkcijiusmislureferencijal-nogučinka.Pritomenetrebasmetnutisumadaučincisvakodnevnoggovoraovise upravo o sposobnost da izdrže ili pretrpe isključenja.Tamogućnostbeskonačnogumnožavanjanijepromašajilinezgoda,negoelementimanen-tansamojstrukturiznaka.Ovdjedaklenijeriječonemogućnostiilineoprav-danostiizborajednoganenekogdrugogznačenja,negoseželinaglasititoda svaki znak podliježe interpretaciji. PremaDerridau se svaki znak, krozupotrebu,moramoćiponavljati;svakiznakpodliježeiterabilnosti,stimšto»iterabilnostpreinačuje«,9onasprječavadaupojedinomkontekstuznačenjebudeodređenojednomzauvijek.Ukratko,zaDerridaasamiznakovinemajuznačenjskujezgruiodređenisu–neodredivim–kontekstom.Vrijedilinave-denozasveznakoveistražitćemoizdvajanjemjednogaaspektaDerridaovaproblematiziranjaznakaiznačenja:znakakaovlastitogimena,odnosnoozna-čavanjausmisluimenovanja.

Imenovanje kao »začetničko« nasilje

VlastitoimejedanjeodključnihDerridaovihkoncepatavećunjegovojknjiziO gramatologijiukojojjeproblemimenovanjaodredionasiljem:imenovanjeondjezanjegapredstavljaprvo,»začetničko«nasilje.10Povodtakvogpristu-paimenovanjuDerridanalaziuLévi­StraussovojstudijiPorodični i društveni život Indijanacaiz1948.godineukojojLévi­Strausspisanjedovodiuvezuseksploatacijominasiljem.BavećisepitanjemvezeizmeđupismaiprisileDerridajepokušaoosporitiLévi­Straussovutežnjudau»izgubljenomsvije-

1

»Jezikjesustavznakovakojiizražavamisliipotomejeusporedivspismom,sabecedomzagluhonijeme, sa simboličkimobredima, soblicimapristojnosti,svojničkimznakovimaitd.«Vidi:FerdinanddeSaussure,Tečaj opće lingvisitke, prev.VojmirVinja,ArTresorna-klada,Zagreb2000.,str.62.

2

Arbitrarnost upućuje na fluidan i nestabilanodnos između označitelja i označenog, nakulturalan ipovijesnoodređenkarakter togaodnosa, odnosno njegovo lišavanje čvrstogznačenjailibilokakveuniverzalnosti.

3

VidivišeF.deSaussure,Tečaj opće lingvisti-ke,kaoiWinfredNöth,Priručnik semiotike,prev.AnteStamać,Ceres,Zagreb2004.,str.71–78.

4

Vidi:JacquesDerrida,O gramatologiji,prev.LjerkaŠifler­Premec,VeselinMasleša,Sara­jevo1976.Riječjeojednomodprvihinaj­utjecajnijihDerridaovihdjelaukojemonspa-janekolikorazličitihhumanističkihdisciplina(lingvistika,antropologija,filozofija…);uklju­čuje dekonstrukcijska čitanja Rousseauovih,SaussureovihiLévi­Straussovihdjela.

5

W.Nöth,Priručnik semiotike,str. 54.

6

»Naprotiv, međutim, od trenutka kada mo-gućnosttakvogtranscendentalnogoznačenogdovedemoupitanjeiraspoznamodajesvakooznačenotakođerupoložajuoznačitelja,dis-tinkcijaizmeđuoznačiteljaioznačenog,asto-gaisampojamznaka,postajuproblematičniusamomkorijenu.«JacquesDerrida,Positi-ons,prev.AlanBass,UniversityOfChicagoPress,London/NewYork2002.,str.19.

7

Jonathan Culler, O dekonstrukciji. Teorija i kritika poslije strukturalizma, prev. SanjaČerlek,Globus,Zagreb1991.,str.163.

8

Carrol Clarkson »By Any Other Name:Kripke,Derrida and an Ethics ofNaming«,Journal of Literary Semantics 32 (1/2003),str.38.

9

Jacques Derrida, Limited Inc, NorthwesternUniversityPress,Evanston2000.,str.200.

10

Vidi:»Snagariječi:odLévi­StraussadoRo-usseaua«, J. Derrida, O gramatologiji, str.137–184.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…528

tu«tog»divljeg«plemenaiščita»djetinjstvo«čovječanstva.Lévi­Straussbi-lježidajekodNambikwaraupotrebavlastitogimenazabranjenaipredstavlja»svetutajnu«,atuzabranuimenaDerridakomentirasljedećimizvodom:

»…primijetit ćemo da je ova zabrana nužno izvedena obzirom na brisanje vlastitog imenau onome što smo nazvali pra­pismom, tj. u igri razlike.Zabrana je bilamoguća imogla jefunkcioniratiieventualnobitiprekršena,kaoštoćemovidjetiprekršena,tj.potisnutaivraćenaprvobitnojne­vlastitosti,zatoštovlastitaimenanisuviševlastitaimena,jerjenjihovostvaranjenjihovoiščezavanje,jersubrisanjeinametnutostpismaprvobitni,jerseoninezbivajuprilikomupisasamoga;zatoštojevlastitoimekaojedinstveninazivnamijenjenprezencijijedinstvenogbića,uvijekkaomitporijeklajasnočitljiviprisutanispodizbrisanoga;zatoštojevlastitoimeuvijekbilomogućetekzadovoljavajućisvojemfunkcioniranjuurazradiidakleusustavurazli-ka,upismukoječuvatragoverazlike.«11

Lévi­Straussopisujekakodjecakrozsvađuodajuantropologuimenasvojihprotivnika te istraživač lakomožedoćido imena svihostalih članovaple-mena.»Nasilje,perfidnost,voljadasetlačivećsutu,čakimeđudjecom«,komentiranjegovopisCatherineBelsey.12Nambikwaraneznajupisati,atanesposobnostsepremaDerridaovommišljenjuuetičko­političkompoimanjusmatrabezazlenošćuinenasiljem,međutim,pitanjejekakonepriznatipismo»unutarjednogdruštvakojejesposobnolišitisesvojeosobnosti,tj.ujednomnasilnomdruštvu?«13Iznavedenogproizlazidasezabranaotkrivanjauopćene odnosi na vlastita imena, prije će biti da »ono što pogađa zabranu jestčinkojionoštofunkcioniranazivavlastitimimenom.Aovofunkcioniranjejestsamasvijest«.14Vlastitaimenazapravoslužeoznačavanjupripadnostiijezično­društvenojklasifikaciji,stogaseuovojzabranineradiootkrivanju»vlastitih imena«, nego o zakrivanju klasifikacije i odnosa unutar sustava.Smatrajući da Derridaova nastojanja pri dekonstrukciji Lévi­Straussa nisupreokretanjehijerarhijegovoraipisma,Belseynapominjesljedeće:

»…onhoćepokazatidaviševrednovanigovornijeimunnanegativnekvalitetepripisanepi-smu.‘Vlastita’imenaNambikwara,tvrdion,nepripadajupojedincimakaonjihovo‘vlasništvo’,kaodajedinstvenoimeoznačavaosobu.Naprotiv,imenadiferencirajuiklasificiraju–baškaoijezik,baškaoipismo«.15

Dakle,zaranogDerridaaimenovatiznačičiniti»začetničko«nasiljejezika,a takvo se nasilje sastoji od upisivanja unutar razlike, od klasifikacije, odsuspenzije»vokativnogapsoluta«.TakavseDerridaovpristup,kaoštosamkasnijepojašnjava,javiouztematiziranjepisanjailitragasciljem

»…premještanjailipreispisivanjafunkcijezakojujerečenodapripadasubjektuili(…),reela-boracijemišljenjaosubjektukojenijebilonitidogmatičnoiliempiričko,nitikritičko(uKanto-vomsmislu)ilifenomenološko(kartezijansko­husserlijansko)«.16

PosrednoDerridaimenovanjedovodiuvezusnasiljemikasnije,utekstuoDeklaraciji o neovisnosti (The Declaration of Indepedence)iz1976.godinegdjeterminološkomaparaturomteorijegovornihčinovaJ.L.Austinaiznositezupremakojojsekonstitucionalnisubjektstvaraperformativomdeklaracijeoneovisnosti,stimštotajsubjektsebemoraiskazatiukonstativnomiskazunacionalnogidentiteta,tojestkaovećkonstituiran.Naime,usklopuproslavedvjestotegodišnjiceDeklaracije o neovisnosti DerridajeodržaopredavanjenaUniversityofVirginia krozkojejepokazaodajeneovisnostSAD­aude-klaracijineodlučivoopisanaiproizvedena.PremaRicharduBeardsworthu,

»…zajednicudržavaopisujekaodaprethodipotpisivanjudeklaracije;istodobno,onatekbivaproizvedenakroztopotpisivanje.(…)Proglašavanjerepublikeizravnopredstavljavoljunarodaodpriječinaproglašavanja,aipaksetavoljapoprviputizumljujekroztajčin.«17

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…529

Akosezajednicudržavaopisujekaodavećprethodipotpisivanjudeklaracije,onapostajeproizvedenatekkrozčinpotpisivanja.SličneargumenteDerri-dakasnijeponavljaubrojnimtekstovima.18AporijavremenaiaporijapravazaDerridaadolazezajednourelacijiodgađanjaprotokavremenailjudskogizuma,primjećujeBeardsworth,paDerridaovočitanjeDeklaracijeupućujenatodaupravupostojinedostatakusmisluvremenateseinstitucionalizaci-japokušavaispunitispomoćuopravdanjanasiljaprava.UnavedenomepakErnestoLaclauvidimodelzasvečinovepolitičkogutemeljenjakojise,dak­le,mogu»prepoznati« tekposlijedogađaja,apovijestnjihoveuključivostiuvijekvećlovi»sadašnjost«činaizmišljaja.Laclauovimriječima,»političko­hegemonijskeartikulacijeretroaktivnostvarajuinteresezakojepotomtvrdedaihpredstavljaju«.19

Nietzscheovo ime

MetodologijuikritičkuvažnostibavljenjapitanjimavlastitogimenaipotpisaDerridajetumačiouintervjuupodnazivom»BetweenBrackets«,20naglaša-vajućipritomdvijevažnestrategije.Prvasetičeznanstvenostiusmisludaradnapitanjuvlastitihimenaipotpisamorabitiprepoznatilielaboriranopćimzakonitostima, uzuvjet da ta znanstvenost svaki putamoraobuhvatiti pri-kazpojedinačnogslučaja.Drugastrategija,uvjetovanaimperativnomznan-stvenosti,kažeDerrida,zahtijevapotpisnikakojinijeniempiričkisubjektnitranscendentalninositeljmetajezičkemoći.Naime,jednaodučestalihidomi-nantnihgestiklasičnihfilozofabilajedaprikažupotpisilidatumfilozofskogdiskurzakaoslučajaniliempiričan:

»FilozofipoputPlatona,Kanta,Hegelaučinitćesvedabisustavnostnjihovihdiskurzabilaumogućnostipostojatibezikakvihreferencinavlastitaimenapotpisnika,nadatumnjihoveproiz­vodnjeitd.Pokušaosamproblematiziratitajaksiom.«21

Imajućiuvidudaklasičanakademskinačinpisanjaovelikimfilozofima(naprimjer onaj Heideggera o Nietzscheu) sadrži uglavnom »interno« čitanjeteksta,tojestnjegovopromišljanjeiznutraisvojevrsnu»biografiju«autora,Derrida se namjerio istražiti »granice, ograničenja, okvire imargine« svih

11

J.Derrida,O gramatologiji, str.146.

12

Catherine Belsey, Poststrukturalizam, prev.ZoranMilutinović,Šahinpašić,Sarajevo2003.,str.78.

13

J.Derrida,O gramatologiji, str.148.

14

Ibid.,str.150.

15

C.Belsey,Poststrukturalizam, str.79.

16

JacquesDerrida,Points… Interviews,1974.–1994., prev. PeggyKamuf i ostali, Stanford1995.,str.219–220.

17

Richard Beardsworth, Derrida & Political, Routledge,London/NewYork1996.,str.99.

18

Usporedi:Zakoni refleksije: Nelsonu Mandeli s divljenjem (1986), Uspomene na Paula de Mana (1986), Sila zakona: mistični temelj au-toriteta (1992).

19

ErnestoLaclau,ChantalMouffe,Hegemony and Socialist Strategy. Towards a Radical De-mocratic Politics,Verso, London/NewYork2001.,str.xi.

20

IntervjukojijevodiosD.Kambouchnerom,J.RistatiD.Sallenaveurujnu1975.godineobjavljen je u časopisuDigraphe (1976), tepretisnutuJ.DerridaPoints…

21

Derrida 1998. u intervjuu; Ben­Naftali,Mi-chal »An Interview with Professor JacquesDerrida« http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20­%203851.pdf.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…530

raspršenihčitanja,aadekvatnimazatakvuvrstelaboracijeučinilesumuseupravokategorijevlastitogimenaipotpisa.Kaorezultatteproblematizacijeimamotekst»Otobiographies«opitanjuimenaipoliticivlastitogimenakodNietzschea, kao i tekst »Shibboleth« koji zapravo govori o poetici smrti ipotpisauPaulaCelana.Ustudiji»TheTeachingofNietzscheandthePoliticsoftheProperName«proizašle iz njegova kolokvija na University of Montreal 1979. godine,22Derridapolaziodanalizepojmovaakademskeslobode,uha/slušatelja,auto-biografije…stežnjomdanavedenepojmovedekonstruiraiprevrednuje.Nametisuseposebnonašližanrovi»biografije«i»autobiografije«:držećidasebiografija»filozofa«višeneuzimakaokorpusiskustvenihslučajnostikojeostavljajuiimeipotpisizvansustavakojićesamsebeponuditikrozimanen-tnofilozofskočitanje,Derridapokušavausustavitinovuanalizubiografskogopćenitoibiografijepojedinogfilozofaitotakoštoćeupogon,međuosta-lim,stavitianalizevlastitogimenaipotpisa.

»Nietzscheovoimejedanasmožda,zanasovdjenaZapadu, imenekogatkoje(smogućimizuzetkomFreudai,nadruginačin,Kierkegaarda)svojimimenomiusvojeimebiousamljenupristupuifilozofijiznanostiifilozofijiživota.Onjemoždabiosamustavljanjusvogimena–svojih imena– isvojihbiografijanacrtu, izlažućisevećinompogibeljikoje topovlačizasobom:za‘njega’,za‘njih’,zanjegovživot,njegovo ime injihovubudućnost iposebnozapolitičkubudućnostkojaćegaobilježiti.«23

(Trivijalnu)činjenicuda jeNietzschemrtavDerridauzimakaodokaz togadajeduhimena(ilizloduh!)jošuvijekprisutanitosnamjerompodsjećanjanačinjenicuvlastitesmrti;bitimrtavznačininakojinačinsenemoćivišeponovnovratitiinositipostojećeime.

»Jedinoimemoženasljeđivatiizbogtogajeime,dabuderazličitoodsvognositelja,uvijekiaprioriimemrtvaca,imesmrti.Onoštosevraćaimenu,nevraćaseživućima.Ništasenikadnevraćaživućima.«24

Samživotbitćeverificirantekutrenutkusmrtinositeljaimena.NapočetkuknjigeEcce Homo Nietzscheizostavljasvojeimeteseskrivaizamaske,tj.izapseudonimabezvlastitogimena,25aDerridadržidanjegovidentitet,onajkojimseizjašnjavadajest,nemaništasonimštojeznanopomoćunjegovaimena ili homonimaF.N., tonije identitetkoji jeon stekaokroznekakavugovorsklopljensasvojimsuvremenicima;

»Onjeuzeopozajmicuodsamogasebeiupleonasututransakcijukrozonošto,snagompot-pisa,preostajeodnjegovateksta.‘AufmeineneigenenKredit.’(‘Živimodvlastitogkredita.’)(…)F.N.,štojevećsamoposebilažnoime,pseudonimihomonim,prikrivamožda,izapreva-ranta,drugogFriedrichaNietzschea.Privezantimmutnimposlomugovora,dugovanjaikredita,pseudonimunamapotičeneograničenoprezsvakiputkadapomislimodačitamoNietzscheovpotpisili‘autograf’isvakiputkadaonizjavi:‘Ja,nepotpisan,F.N.’«26

ProblemnavedenogDerridaovogčitanjanalaziseutomeštokarakterizaci-jomNietzscheovogsamoimenovanjakao»ugovora«kojionpotpisujesamsasobom(!)ili»pozajmice«kojuuzimaodsamogasebe(!),Derridananekina-čindopuštamogućnostusustavljivanjaprivatnogjezikaiprivatnihznakova,aštonadrugimmjestimaosporava.Ime–bezobzirajeliriječosamoimenova-njuiliimenupripisanomodstranedrugih,jeliriječopseudonimuililažnomimenu–morabitiovjerenounutarzajednice,inačeononemasnaguimena.Moždabiumjesto»neograničenogopreza«pričitanjuNietzscheovapotpisa,kaoštotočiniDerrida,valjaloprijeupozoritinaodlukupredkojomsenalazičitatelj,akojasetičeprihvaćanjailiodbijanjaizjednačavanjane/imenovanogsubjektasNietzscheom.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…531

Nemogućnost vlastite egzistencije unutar zajednice napominje sam Nietz-sche.UpredgovoruknjiziEcce Homostoji:

»Živimodvlastitogkredita,amožda je tosamopredrasudadaživim?Dovoljno jesamodaprogovorimma s kojim ‘obrazovanim’ koji tijekom ljeta naiđe uUpperEngadine, pa da seuvjerimdaneživim…Utimokolnostimaje,naime,dužnost–protivkojeseuosnovibunimojhabitus,jošvišeponosmojihinstinkata–reći:Čujteme!Jasamtaitaosoba!Prijesvega,nezamjenjujteme!«27

TumačećiNietzscheovčinkaoprenaglašeninerazumljivusmisludanijejas­nopremakomeon imadužnost izjašnjavanjaosebi,Derridaovdjeudrugiplanstavljavlastitupostavkuotomedajeidentitetkategorijakojasenepresta-noizgrađujeiprevladavaisključivokrozinterakcijusdrugima.Umjestotoga,onseusmjeravanasamogaNietzscheaikomentiradaontimčinomideprotivsvogprirodnoghabitusakojimunalažedasepretvaraskrivenizamaske.

»Tonasmožeodvestivjerovanjuda,sjednestrane,njegovsporazumideprotivnjegoveprirode:toštoseonobvezuječašćuuimeimena,usvojeimeiuimedrugogdogađasenasiljempremasebi.Sdrugestrane,dakako,tosamopredstavljajućepokazivanje‘ichbinderundder’(‘jasamtajitaj’)možejednakotakobitivarkapretvaranja.«28

ŠtoznačidaakouzmemoNietzscheovuizjavujednostavnokaoidentitetnu,takođermožemodospjetiuzabludu.PosljednjeriječiuEcce Homo29DerridatumačikaopotpisNietzschea,EcceHomoa,Krista,alizapravoneKrista,čakniDionizavećprijeimenaonogaštojenasuprot(»butratherthenameoftheversus«),odnosnonepovoljnog30ilinaopakogimena.Riječju,bilabitoborbaizmeđudvaimena.Premanjemutojedovoljnodazavedesvepripojenenitiimenanapogrešanput.Krozduble­te(životaismrti,mrtvogmuškarcaiživežene,ocaimajke),DerridaNietz-scheov identitetodređujekaodvostruk ineutralan,s timšto jenaslijeđenoime–očevoprezime–uvijekimemrtvacailinajavasmrti.

Imena su nerazoriva: Romeo i Julija

Smrt,međutim,nemože razoriti imena.Tezuda su imenanerazoriva, od-nosnodaimenamoguimorajuegzistiratiinakonštonjihovinositeljiumru

22KnjigaThe Ear of the Otherkojuosimspo-menutog eseja o Nietzscheu čini transkriptdvaokrugla stola,prvi s temomautobiogra-fije,drugistemomprijevoda,teintervjukojije s Derridaom vodila Christie McDonald»Choreographies«,nafrancuskomsepojavila1984.godine.

23JacquesDerrida,»TheTeachingofNietzscheand thePolitics of the ProperName«, prev.AvitalRonell,u:JacquesDerrida,The Ear of the Other. Otobiography, Transference, Tran-slatio.Lincoln,London1988.,str.6.24Ibid.str.7.

25»Onnapreduje izamnoštvamaski ili imenakoja, kao bilo kojamaska i čak ikoja teori-ja simulakruma (vjerni prikaz nečega, slikai prilika, sablast)možeponuditi i proizvesti

sebejedinopovratkomkonstantnogrezultatazaštite,preostatkomvrijednostiukojempoje-dinac jošuvijekmožeprepoznati lukavštinu(varku)života.«Ibid.

26

Ibid.str.8–9.

27

FriedrichNietzsche,Ecce homo: Kako se bi-va što jest,prev.ŠimeVran,Visovac,Zagreb1994.

28

J.Derrida,The Ear of the Other,str.10.

29

Potpisujućisekao»DioniznasuprotRazape-tog«,autornakrajuknjigepita:»Jestelimerazumjeli?«

30

Protivnog,štetnog.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…532

ilise,primjerice,određenipredmetrazbije,zastupaojevećLudwigWittgen­stein.31Onkaže:»AkogospodinN.N.umire,kažesedaumirenositeljimena,anedaumireznačenjeimena«32te»/o/nočega,činise,morabiti,topripadajeziku«.33Čovjekjerazoriv,smrtan,alinjegovoimepreostaje,onojeneovi-snooegzistencijinjegovanositelja.BezizravnogpozivanjanaWittgensteina,ime–kaonerazorivoiprvenstvenoimemrtvacailiimesmrti–Derridate-matizirakrozanalizuShakespearovedrameRomeo i Julija.U tojdramiseljubavizmeđuRomeaiJulijezbivausprkosnjihovimimenima,onizbogime-naumiru,alikrozsvojaimenaipreživljavaju:onoštoihrazdvajaunjihovojljubavijesuobiteljisuprotstavljeneimenima,imenimakojenoseiRomeoiJulija.Upravostogaštoihimenaodvajaju,RomeoiJulijabisehtjeliodvojitiod vlastitih imena, a što rezultira smrću.Međutim, tragičan završetak kaorezultat promašajameđu ljubavnicimaDerrida ne promatra u smislu krajailismrtiuzrokovanenesretnimukrižavanjimavremenskihiaforističnihnizo-va,negokaonadživljavanjeimenom.Naime,nepravovremenost–promašenisastanak,zalutalopismo,lijekkojipostajeotrov–određujedramuucjeliniizbognemogućnostisinkronizacijeljubavnicibivajuosuđeninasmrt,alisesmrtprivremenoodgađateimje,oboma,omogućendoživljajsmrtidrugogdabikonačno»učinaknepravovremenog« rezultiraopreživljavanjem,aneponištenjemnjihovihimena.Unastojanjudaseodvojeodvlastitih imenairealizirajuljubav,mladi lju-bavniciseuplećuumrežuprizivanjaočinskemetaforeigenealogijskihza-kona,noegzistenciju izvan imenanemogupostići. Julijaželi smrt imena,smrt»Romea«,kakobidobilamuškarcakojegvoli,međutim,lišenimenatajmuškaracumire,anadživljujegaime.PrisjetimoliseDerridaovetezedaseznačenjestvorenokrozrazlikunemožejednomzauvijekfiksirati,odnosnonjegovakonceptadiferancijekoja se javljakaoposljedicanestabilnostibi-narnihodnosaizmeđuznakova,atičeseneprekidnoodgođenog,nestabilnogipomičnogznačenjaštodovodidonepostojanjačvrstekategorijeidentiteta,začuđujenjegovopristajanjeuzShakespeareovutezuotomedaoslobađanjeod imenanijemoguće tijekomživota.TumačećiRomeovpoložaj,Derridanavodida jeodvajanje imena injegovanosiocamoguće teknakonsmrti sobziromdaupitanjuimenanijeriječonečemu»prikačenom«nanjega,negoonjegovojesenciji,»njegovo ime jenjegovabit.Neodvojivoodnjegovogbića.(…)Onživiusvomimenu«.34Odvajanjeimenaodnosiocainastavakživota»izvanvlastitogimena«mogućejealizahtijevavelikužrtvuusmisluodvajanjaodsvihpovijesnih,rodbinskihiuzročnihvezanataloženihuimenu,odnosnoodricanjeodnizaidentitetnihkategorijaipreuzimanjedrugihilino-vih.AlternativasmrtizaRomeabilabidaklepreuzimanjenovogidentiteta.KadaJulijamoliRomeadabudekaoruža,onagaželiodvojitiodimenausmislusvihrodoslovnihikauzalnihvezakojeodzvanjajuunjegovomime-nu.Onaželidaonpromijeniime(O! be some other name–Drugo ime / Na sebe uzmi)štopoDerridaumožeznačitidvoje:(1)uzetidrugovlastitoimeili(2)uzetidruguvrstuimena,imekojenijeljudsko,imestvari,konkretno,vlastituimenicu.Romeoukonačnicizamjenjujevlastitoimezavlastituime-nicu–imenicu»ljubav«–tećeutoj»dvostrukojaporijivlastitogimena«oniizgubitisve:iimeiljubaviživot.UpogodbikojupredlažeJulija(Romeo moj, odbaci svoje ime, / Jer ono nije dio bića tvog, / I mjesto njega uzmi mene svu!),Romeonaizgledmožedobiti»sve« (nju svu)odričući se»ničega« (imena, tj. nečega štouopćenijedionjegovabića).ObičajnopravokršiseučinjenicištoRomeonjojnepredlaženištaslično.35Utomobrtanjukonvencionalnihodnosa,Romeovomodricanjuodimenaocailinjegovomgubitku,običajnosepravopakpotvrđuje:»ime

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…533

ocatrebačuvatisin,odnjegagaimasmislaotrgnutianeodkćerikojanikadanijebilazaduženačuvatiga«.36Zanimljiv jeovdje iprizivnakojiDerridaupozorava,odnosno todaRomeomrzi svoje ime tekod trenutkaukojemjeJulijatoodnjegatražila,štoznačidaseodricanjeimenamožeželjetitekkrozpozivdrugogiliuimedrugog.BezobziranaRomeovuželju,onsenebimogaoodrećisvogimenabezpriziva.

»Ontonemožehtjetisamodsebe,usprkostomuštomujetaemancipacijapredstavljenakaoprilikadakonačnobudeonsam,sonustranuimena–prilikadakonačnoživijeronnosisvojeimekaosvojusmrt.Samodsebeontonemožeželjeti,jernjega nema bez njegova imena.«37

Subjektdakleegzistiratekuinterakcijisdrugima,uzajednicikojanjegovopostojanjepotvrđujeimenom.Društvenazajednicajetakojamožetražitipro-mjenuimenaiposljedičnopromjenuidentiteta.InterpretirajućidramuRomeaiJulijeDerridajeukazaonadjelatnostimenabez referenta, odnosno preživljavanje imena i nakon smrti njegova nosite-lja,kaoivažnostdrugog/zajednicezaovjerusubjektovepozicije,međutim,suprotno vlastitim tezama o kontingentnosti i tek privremene stabilizacijeznačenja, stavio jenaglasakna imekaobit ili esencijupojedinačnogbića,neodvojivoodnjegovanositelja,atekuzgredukazaonamogućnostodvajanjasubjektaodimenazapojediniidentitet.

Pepeo kao čuvar imena

Preživljavajulisvaimenanakonsmrtinjihovihnositelja?Moželisememori-jarazoriti,aimedonečitljivostiizbrisatiilispaliti?Nakonspaljivanjaostajepepeo,apepeojepoDerridaupotpunone­sjećanje,razaranjesamogasjeća-nja.Upepeluipakpreostajeime(uplamenunestaleosobe):

»Ondjejepepeo:onoštočuvakakovišenebiničuvalo,predavajućiostatakrasapu,itovišenijenestalaosobaštoostavljapepeo,samonjezinoime,alinečitljivo.Iništanebranimislitidajetotakođernadimaktakozvanogpotpisnika«.38

Upepelujesadržanosvjedočanstvo,»/i/skustvopepelanijesamoiskustvoza­borava,negozaboravazaborava,zaboravanakonkojegništanepreostaje«.39

31

Usporedi LudwigWittgenstein, Filozofijska istraživanja,prev.IgorMikecin,Globus,Za-greb1998.BrojniDerridaovikonceptizapra-vo su reartikulirane teze izWittgensteinove»druge«filozofskefaze,iakosamDerridatoprešućuje.OživljavanjeWittgensteinovihtezausuvremenojteoriji,paiodnosWittgenstein–Derrida, jest temakoja zaslužuje posebnupažnju,aokojojsamneštopokušalarećiudi-sertaciji»Imeipitanjeidentitetauknjiževnojteoriji«,Zagreb2008.

32

Ibid.,§40.

33

Ibid.,§50.

34

JacquesDerrida,Acts of Literature,Routled-ge,NewYork/London1992.,str.426.

35

»Uobičajenojeunašojkulturidasuprugzadr-žisvojeime,imenjegovaoca,aženasesvogaodriče.Kadamuškaracdajeimesvojojženi,nijeriječotome,kaoštojeovdjeslučaj,daimanamjeruizgubitigailipromijeniti,negogasačuvatinametanjem.«Ibid.,str.429.

36

Ibid.,str.430.

37

Ibid.

38

JacquesDerrida,Feu la cendre,Desfemmes,Paris1987.,str.19.

39

J.Derrida,Points…, str. 207.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…534

Pepeostogasvjedočionestajanjusvjedoka,nestajanjusjećanja,onjerazara-njesamememorije.40

Koncept»pepela«svojevrsnojeprodubljivanjeDerridaovaranijegkoncep-ta»traga«.Tragkao»neprisutnipreostatakobilježja«, još se jasnijevidiukonceptu»pepela«.41Prvafiguratragajestkorakkojiostavljaotisak,tragilirudiment;»ali‘prah’naboljinačiniskazujeonoštosammislioizrećiimenomtraga,naime,neštoštopreostajebezpreostajanja,neštoštonijeniprisutnoniodsutno,štoseberazara,štojeupotpunostikonzumirano,štojepreostatakbezpreostatka.«42

Jednoodnajmasovnijihpokušajabrisanja iliuništavanja imenasvakako jedogađajHolokausta.UintervjuusMichalomBen­NaftalijemDerridajepri-znaokakojeimaopregrštdvojbipriimenovanjudogađajavezanihza»Holo­kaust« ili»Auschwitz« ili»Shoah«, jer jezanjegapitanje imena,odnosnosingularnostitihdogađaja,uvijekotvorenoiodgođeno.No,samHolokaustjestnastojanjedaseizbrišeime,aizbrisatiimeječakvišeodubijanjaljudi.Izbrisatiimeznačiuništitiarhiv.ArhivkojičuvaimenazapravojeYadVas-hem:

»IYadVashemjeprvenstvenosjećanje(na)imena,štojeočitonajdirljivijaisvakakoizvanred-nastvar,mogučakrećiimučna,tokadapojedinackoračakrozYadVashem:prvagestajebilaobnoviti,sakupitiizadržatiimena.Kaodasuimenadoistabilapraviciljpremakojemjebilouperenoistrebljenje.(…)ČinYadVashemasastojiseodčuvanjaimenaismrti,kojisu,konačno,neodvojivijednooddrugog.«43

Bez obzira na brutalnostmetoda kojom se pokušavaju uništiti imena, onabivajusačuvanamakarkao»preostajanjebezpreostajanja«,pepeokoječuvasjećanje.UkasnijimtekstovimaDerridasezalažezajošradikalnijetezetvr-dećidane samoda su imenaneuništiva,nego izuzev imenanemaničega:referentnijenužan,imejedovoljno!Postavljajućinizpitanja:Komejeupu-ćendiskursnegativneteologije?Postojilionprijesvojeaktualizacijeiliprijepostankaperformativnim?JeliimeBogaikadaženskoime?–Derridakrozesej»Izuzevimena«44tematiziražudnjukojausmjeravaprekogranica(jezi-ka),apremaprostorimaBoga.Naime,negativnateologijaobraćasebezglas­nimglasomiliapofazom;glasomkojiserazdjeljujeunutarsebegovorećiijednoinjegovusuprotnost.Derridanaosebujannačinuspoređujenegativnuteologijusdekonstrukcijom,oslanjajućisenatekstmistikaAngelusaSilesi-usa(JohannesaSchefflera)kojiizjednačuje»postajanje«(»Werden«)i»bit«(»Wesen«).OnoštojepremaAngelusuSilesiusumogućejestpostati­ništausmislusebepostajanjeilipostajanjeBogom.45Ovakvopreobiljeipreostacisunužnounegativnuteologijuutisnulibiljeg»pojedinačnogdogađajajezika«ilitragovena»tijelujezika«zbogkojegseapofazapretvaraunadživljavanje(višeodživotaivišeosmrti).»Događajujednoostajeujezikuinajeziku,da-kle,unutrainapovršini(površiniotvorenoj,izloženoj,istomprelijevajućoj,izvansebesame).«46RiječisuusmjerenepremaBogu,oneonjemugovoreinjegagovore,imenujuga,alisetakođerupućuju

»…tamogdjesemožeimenovatiizvansebe,premaimenovanomonkrajimena,neimenovanomimenovateljukaodaseujednotrebaspasitiimeispasitisveosimimena,izuzevimena,kaodaseimetrebaizgubiti,dabimoglispasitionoštoimenosiilionoštoupućujemonjemukrozime…«47

JerBognegativne teologijenitigovoriniti seonjemu ištamožereći,držiDerrida.Bognemaništa izuzev imena.Međutim,njegovo imene imenujeništa.Konačno,kaonužno,preostajesamoime,odnosnoizuzevimenanemaničega.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…535

»Izpretpostavljenečinjenicedanepostojiništaosimreferencije,nesmanjivereferencije,poje-dinacmožemojednakotakozaključitidareferent–sveosimimena–jestilinijenužnopotre-ban.«48

Potpis, parergon, khôra

PotpisiparergonkaonjegovastrukturatakođersukonceptikojetematiziraDerrida,avezanisuzapitanjaimenaiimenovanja.PitanjepotpisauveojejošupolemicisJ.L.Austinomkojičinpotpisivanjasvrstavauzperformativetipa»jaovime…«izčegaslijedipreuzimanjeodgovornostizaonopodštojepotpisstavljen.49SukladnouvjetimaperformativakojejepostavioAustin,potpissvjedočiotomedajeusvijestionogakojijepotpisstavioutrenutkupotpisivanja–izuzimajućiranijenamjereilionekojesuuslijedilenakonizvr-šenjasamogačina–postojalanamjeradačinizvršidosljednoiupotpunosti,uključujućisveobvezekojećekasnijeproizaći.50Međutim,uDerridaovomnadopisivanjuAustinaupozoravasedaučincipotpisaprijesvegaoviseonje-govojponovljivostiiliiterabilnosti:

»Dabi imao funkciju, a toće rećidabibiočitljiv,potpismora imatiponovljiv, iterabailan,imitabilanoblik;morabitikadarodvojitiseodprostorneipojedinačnenamjerekojagaproizvo-di.Iskrivljujućinjegovidentitetinjegovupojedinačnost,istostpotpisaizdvajanjegovpečatnilik.«51

Važećipotpistakomoraodgovaratinekomoblikuponovljivostibezobziranasubjektovenamjereutrenutkupotpisa,njegovaimitabilnostuklanjapotrebuzanamjerom,aliiotvaramogućnostkrivotvorenja.Potpisjeuvijeksmještenna rubu,nijeniu tekstu,ni izvannjega,paradoksalno,nalazise istodobnonaobamjesta.Takopotpis(vlastitogimena)može»igratiulogu«skrivenogmjesta,»obloženoga«ili»oguljenoga«,tumačiDerrida.Takavpotpissimuliradrugipotpis–potpisdrugoga–nekoglukavijegilistarijeg,kojije»spreman

40

Potpuno razaranje svjedočanstva Derrida jeuočio i u tekstu o Celanu (»Shibboleth«) ukojemseosvrnuonaCelanovepjesmeope-pelu ili prahu u kojima žalovanje više nijemoguće.

41

Stogareći»Postojipepeo«,odnosno»Ilyalácedre«,kažeDerrida,značirećidaseusva-komtragu,pisanjuiiskustvu(azaDerridaajesvakoiskustvo,nanekinačin,iskustvotragai pisanja) nalazi spaljivanje. Spaljivanje bi,prematome,biloelementarnioblikiskustva.

42

J.Derrida,Points…, str.208.

43

M.Ben­Naftali,»AnInterviewWithProfes­sorJacquesDerrida«,str.10.

44

»Sauflenom;Post­scriptum«,članakpisanuoblikuaforizama,zapravo,prvaverzijatekstaobjavljena pod naslovom »Post­Scriptum«,uz tekstoveokupljeneokonaslova»Derridaand Negative Theology« (1992.), javlja sekaosvojevrstanodgovor,zaključaknaizlaga-njasistoimenekonferencije.

45

Derridatumogućnostodređujeprijekaone-mogućnostkojajevećaodnemogućnosti.

46

JacquesDerrida,On the Name, prev.DavidWood,JohnP.Leavey,Jr.,IanMcLeod,Stan-ford1995.,str.58.

47

Ibid.,str.58.

48

Ibid.,str.60.

49

Potpis zadržava strukturu govornog čina;drugimriječima1)ovisnostznačenjaokon-vencijama i kontekstu, ali 2) nemogućnostiscrpljivanja konteksta te 3) nemogućnostnadzoranadučincimaoznačavanja.Vidivišeu:J.Culler,O dekonstrukciji,str.109.

50

Vidi.JohnL.Austin,How to Do Things with Words,M.Sbisa i J.O.Urmson (ur.),Cam-bridge,Massachusetts1975.(1962.).

51

J.Derrida,Limited Inc.,str.20.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…536

nasveizasvakoime«.52Sampotpisnijenitiimanentanpotpisanomtekstu,nitijeodnjegaodvojiv,izvanjskielement.Kadasevlastitoimeupišeizravnoutekst,nijeriječopotpisunegoonačinudase»imestaviupogon«.Upisivanjemimenautekstgubisesvojstvopotpi-sa,međutimDerridaupozoravadajetonačindaseimemonumentalizira.53

»/U/pisivanjemimenaustvarizjednogkutagledanjagubimpotpis,aliizdrugogkutamonu-mentaliziramime,pretvaramimeustvar:poputkamena,poputspomenika.«54

Smatrajućiupisivanjevlastitogimenautekstjednomodverzijapotpisa,Cu-llertajčindržinužnimzaistinskouokvirivanjedjela,njegovoobilježavanje;»potpisiteorijskiležeizvandjeladabigauokvirili,predstavili,autorizirali,nodabiuistinuuokvirio,obilježioilipotpisaonekodjelo,potpisizgledamoraležatiunutartogadjela,usamomnjegovomsrcu.«55Štoćerećidajepitanjepotpisazapravopitanjeokvira–unutariliizvan–kojegasepotpisnalazi.Dabinapisanovlastitoimepreuzelosnagupotpisapotrebnojevišeodpukogispisivanjavlastitogimena.»Akouavionuupišetesvojeimeukarticuspo-dacimakojućetepredatiuTokiju,visejošnistepotpisali.«56Derridaseovdjepozivana razlikovanjekojepravi teorijagovornihčinova izmeđuupotrebegovornogčinainjegovapukognavođenjailispominjanjatetvrdidaseopot-pisumožegovorititekakonapisanoimepreuzimaznačenjepotvrde,odnosnoakoznači»tojemojeime,potvrđujemto,da,da…«.57»Da«,potvrda,značitekprvikorakutvorbipotpisa,osimtogapotrebnojeiobećanjesjećanjanadanupotvrdu.VažnostDerridaovapristupapotpisutičeseneopoziveobvezekojusadržipotpisivanje,odgovornostimanentnupotpisunaštojeupozoriovećAustin.Potpisznačineopozivuobvezu,čakiakonijeiskazanuoblikuvlastitogimena,aistufunkcijuimakrižićkodnepismenihilidatiranje.58

Nema načina na koji bismomogli doznati kako potpis djeluje; djelovanjepotpisa jesloženo iuvijekdrukčije, različitood jednogpotpisadodrugog.BavećisepitanjempotpisaivlastitogimenaDerridajeimaonaumunekolikouporišnihtočakakojesetičunesvodljivostipotpisanavlastitoime,59patakoinesvodljivosti»vlastitogimena«napatronimtenužnostipromatranjaivlas­titogimenaipotpisakaoperformativnihoperacija.Potpis se dakle nemože nalaziti niti unutar niti izvan teksta, nego nužnonagranicimeđunjima.Sobziromdajetagranicadefiniranakonvencijom,Derridaupotpisuprepoznajestrukturu‘parergona’–Platonovakonceptakojisetičenečegaiznadilionkrajsavršenogdjela(ili‘ergona’),nečegaizvanj-skog,aliučvrstojvezisunutrašnjim.60Parergonnije»/n/ijednostavnospoljanijednostavnounutar.Kaoneštopomoćnoštosmoprisiljenidaprihvatimonarubu,a bord«.61Parergonjedodatakilisuvišakiliizvanjskovlastitompolju,»ali čija transcendentna izvanjskost stupa u igru, graniči, dotiče, dodiruje,požuruje samu granicu«.62 Intervencija parergona u unutrašnjost strukturedolazi u smislu nadopunjavanja nedostatka štoDerrida ilustrira primjeromodjećenakipovimaiukrašenimstupomuhramu,gdjenijeriječoizvanjskomsuvišku,

»…naprotiv,tojeunutrašnjastrukturalnavezakojaihspajasnedostatkomunutarergona.Atajnedostatakbibiokonstitutivanzasamojedinstvoergona.Beztognedostatkaergonnebiimaopotrebuzaparergonom«.63

Okvirslikemožeimatidvostrukuulogu,sjednestranejediozidaasdrugedioslike,onnepripadanizidunislici,tejepitanjenjegovepripadnosti,kaošto zaključujeVladimirBiti, zapravonerješivo: »/d/a bimu se definitivnoodredilapripadnost,biobipotrebannoviokvir,alionsamoobnavljaproblem

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…537

neodlučivosti.«64Parergonimafunkcijuokvirazaergonkojajeistovremenotvorbenairastvarajuća.Logikaparergonaukojoj»rubnopostajesredišnjimupravonatemeljusvojerubnosti«,65vrlo je slična logicidometka (supplément).Dometak jepojamkojiDerridauknjiziO gramatologijiuvodidabi»obilježioparadoksalnokre-tanjekojedecentrirasvakooznačavanje«.66Dometakujednomsmisluznačinebitandodatak,pridodannečemuvećunaprijedpotpunom,audrugomsmi-sludometaksedodajeupravoradiupotpunjavanjanedostatnog,nadoknađi-vanjanekognedostatkauonomečijajepotpunostpretpostavljena.Onoštojezajedničkouobapoimanjapojmajestlogikaizvanjskog.Akologikaparergo-naodgovaralogicipotpisa,moželiselogikadometkaizjednačitisnadimkomkaoonimimenomkojezamjenjujevlastitoimeilisekoristizajednosnjim?Nadimak jekao idometakpridodanuzpretpostavljenupotpunostvlastitogimena,međutimonnjegovunedostatnostnadopunjuje.UzparergonjejošjedanPlatonovpojamkojisetičeimenaiimenovanjadoži-viorekonceptualizacijuuDerridaovomdiksurzu.Riječjeokonceptu‘khôre’.Platonjeuveopojam‘khôre’udijaloguTimejgdjegovorio»majci«i»do-jilji«,apredstavljalabi»zborišteihraniteljicu«svakogarođenja.UDerrida­ovomdiskurzu‘khôra’jepojamizričitoneodredivogiskliskogznačenjatebisvakipokušajfiksiranjailipozicioniranjanjezinogaznačenjaignoriraoonoštojezakhôrubitnojerjekhôrauvijekupokretu,gibljiva,»treća«izmeđuraspoznatljivogioćutljivogte,kaotakva,»otvaramogućnostzapromišlja-njemsvegakaorazlikeizmeđučistogbitkaičistogništavila(iliizmeđumojeautonomneosobnostiitvojeautonomnedrugosti)«.67Khôromseunajširemsmisluoznačavaonoštoprkosilogici»binarnosti«ililogici»dailine«,drugimriječima,činisedakhôrapodržava»drukčiju«lo-

52

J.Derrida,On the Name,str.26.

53

Usporedi tekstoFrancisuPongeupodnazi-vom »Signéponge/Sigsponge« (1984.) kao iintervjunaistutemu(»Counter­Signatures«)u:J.Derrida,Points…,str.365–371.

54

Ibid.,str.366.

55

J.Culler,O dekonstrukciji,str.165.

56

JacquesDerrida,Uliks gramofon,prev.Alek-sandra Mančić­Milić, Rad, Beograd 1987.,str.34.

57

Ibid.,str.34.

58

Iakoništaneimenuje,ništaneopisuje,nemajasnogramatičkoisemantičkoodređenje,da-tumimapotencijal–baremimplicitnog–od-govora.NavedenojetematiziranoupoglavljuoNietzcheuuovomradu.

59

»/Č/akikadaoznačiteljvlastitogimena,ujav-nomilegalnomoblikuizlažesamsebeovojanalizipotpisa,potonjinemožebitireducirannaime.«J.Derrida,Points…,str.221.

60

VidivišeuDerridaovimtekstovima»Glas«,»Signesponge«,kaoiJ.Culler,O dekonstruk-ciji,str.166–167.

61

JacquesDerrida,Istina u slikarstvu,prev:S.ĆuzlaniM.Dizdarević,VeselinMasleša,Sa-rajevo1988.,str.54.

62

Ibid.,str.56.

63

Ibid.,str.59.

64

VladimirBiti,Pojmovnik suvremene književ-ne i kulturne teorije,Maticahrvatska,Zagreb2000.,str.38.

65

J.Culler,O dekonstrukciji,str.168.

66

V.Biti,Pojmovnik suvremene književne i kul-turne teorije,str.92.

67

Niall Lucy, A Derrida Dictionary, Malden,Oxford2005.,str.68.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…538

gikunegoštojelogikalogosa.KadaDerridagovorio»naslijeđenomimenu«iliotomeštosemožezbitisnekimnaslijeđenimimenom(bezimenost,me-tonimija,paleonimija,kriptonimija,pseudonimija),otomeštoseimenutrebadatiilistavitiunasljedstvouimeimenailiimeimenovanja,uvijekgovoriodobivanjuilidavanjuvis-á-visimena,jeruimenujeuvijekvišeodimena.

»Khôranasdohvaća,itokaoime.Akadadolaziime,onoodmahkaževišenegoime:drugoimenaiuopćedrugočijeupadanje(provalu)imenajavljuje.«68

PlatonovpristupkhôriuDerridaovojinterpretacijiodnosisenatodasekhôranemože»osjetiti«niti «shvatiti«, onapripadanekoj»trećojvrsti« (»tritongenos«).Khôrapostoji, aliodređenakhôra (»thekhôra«)ne;ona jebezoblika inemožeimatiništavlastito,nesmijeprimatizasvojudobrobit,tekprihvaćasvasvojstvaidajeimmjesto.Toprihvaćanjenetrebashvatitiusmisluvlastitostiilivlasništvajerkhôrazapravoneposjedujeništa.Onasepojavljujedabidalamjesto,dakle,najistaknutijeodređenjekhôrejenjezinaulogakaospremnice,mjestapohranjivanja,mjestaprihvaćanjailizaklonainastanjivanja.69

Babilonski toranj

ČinjenicadamitilipripovijestoBabilonskomtornjusupostojiuvišerazli-čitihoblikazaDerridaasvjedočibaremotomedaizmeđudvajezikanemapotpunogsklada,kaoni između jezika iznačenja,ali svjedoči ipotrebizaslikovitimprikazivanjem, zamitom, tropom ilimakar neadekvatnimprije-vodom,svedabismonadomjestilionozaštonas jeuskratila raznovrsnostprouzročenarušenjemBabilonskogtornja.UpravonaprimjerumetaforeBa-bilonaiBabilonskogtornjaDerridatematiziraisprepletenostpitanjavlastitogimenaiprijevoda.70

»Babilonskitoranj«seuprvomredudovodiuvezusbrkanjemjezika,noonneprikazujesamojezičnušarolikostnegoupozorava inanezavršivost,ne-mogućnostprivođenja(izgradnjetornja)kraju.KaoodgovornapitanjejezikakojimjeizgrađeniuništenBabilonskitoranj,DerridanatraguVolatireanudisljedeće:»/n/aonomjezikunakojemvlastitoimeBabilonmožemopreves­tikao‘zbrku’,konfuziju.«71VoltairenaimeBabilonskitoranjdovodiuvezus ljudskom taštinom, a samo imeBabilona izjednačava sBožjim– svetim–gradomupozoravajućidasu»stari«babilonskimimenomnazivalisvesvojeprijestolnice.Bogjeimenomocaoznačiojednoopćemjesto,grad,ukojemseljudivišenerazumiju.72DerridaVoltaireačitausmisludaonuBabilonunevidisamoosobnoime,negotakođeropćuimenicusopćimznačenjemitozna-čenjemzbrkeilikonfuzije.BabilonkaoopćaimenicauVoltaierovompristupuupućujedapojam‘konfuzije’imabaremdvaznačenja:(1)zbrkajezikai(2)zbrkanostanjeukojemisprednapolaizgrađenegrađevinenalazimozbunjenegrađevinare,noonupozoravadapojamBabilonsadržavaiimeoca(Ba­otac,Bel–Bog),točnijeimeBogakaoimeoca,aDerridanastavlja:»Dakle,gradbinosioimeBogaoca,imeocagrada,gradakojegzovukonfuzija.«73Ipak,imeBabilona,kaoisvakodrugovlastitoimetrebaostati,iostaje,neprevodivo.74ZaDerridaajeovdjevlastitoime»referencačistogoznačiteljazapojedinačnobiće«75 te je kao takvo ime neprevodivo.Komunikacija nijemoguća kadanemavlastitihimena,alinikadanemaničegaosimvlastitihimena.PremaDerridaujebožjakaznaposljedicapokušajaosiguravanjaimenavlas­titim snagama: »izgraditi toranj, osnovati grad, priskrbiti sebi vlastito imenauniverzalnomjezikukojijeujednoiidiom,izgraditiobiteljskostablo.«76

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…539

RušenjemBabilonskogtornjaBogjeprevođenjeučinionužnim,aliinemo-gućimizabranjenimsvojoj»djeci«.NemogućnostprijevodanaprimjeruBa-bilona,patakoiprijevodavlastitogimenaDerridatakođerobrazlažedvostru-komzamkomkojujeBogpostaviosvojimzahtjevomzaprevođenjemakojejeprijezahtjevzaneprevođenjem.Božjažudnjadaseprevedenjegovoimeistovremenokazujedasebezobziranasvetajprijevodnečinijerpojedinacnijesposobantajprijevodizvesti.

»Rekaobihdajetažudnjanasnaziusvakomvlastitomimenu:prevedime,nemojmeprevesti.Sjednestrane,nemojmeprevestiznačitretirajmekaovlastitoime,poštujmojzakonvlastitogimenakojijepostavljenonkrajiiznadsvihjezika.A,sdrugestrane,prevedimeznačishvatime,sačuvajmeunutaruniverzalnogjezika,slijedimojzakonitakodalje.«77

Ukratko,‘Babel’kaovlastitoimeimafunkcijuopćeimeniceitoubaremtrirazličitaznačenja:podrijetlojezičnezbrke,nesvodivemnoštvenostiidioma,nužnostinemogućnostprijevoda.Akoje‘Babel’istovremenovlastitoimeiopćaimenicatadajei‘zbrka’ili‘konfuzija’takođervlastitoimeiopćaimeni-ca,odnosnojedandrugompostajuhomonimiisinonimi.Primjerice,apozicijaivelikoslovosenemoguprevestisjednogjezikanadrugi,moguposlužitiusmislukomentara,objašnjenjailiparafraze,alineiprijevodaštozaprevodi-teljanijezadovoljavajućasituacijajerseuprijevodunužnoostvarujusamopribližnailirascijepljenaznačenja.NaprimjeruBabilonskogtornjaDerridaukazujena»zakon«vlastitogimenakojinalažesuzdržavanjeodprijevodneaktivnosti,međutim,onsamsenijepridržavaovlastitepreporuke.

Jackie ili Jacques?

Nisu,naime,interesantnasamoDerridaovapromišljanjaoimenuvećinjego-vopostupanjesvlastitimimenom;konkretnopotvrdaikomentarčinapromje-

68

J.Derrida,On the Name,str.89.

69

Raspravljajući o khôri u Platona, ali i LuceIrigarayiJulijeKristeve,JudithButlernagla-šavaaspektkhôrekaoimenovanjaonogštojenemoguće imenovati, a što prema njezinommišljenjuupravoradiPlaton:Platonovakhôranemože imati ontološki status, to je nemo-guća riječ ili ime za nešto što nemože bitiimenovano;»Platonpostavljaonozaštotvrdidanemožebitipostavljeno«(JudithP.Butler,Bodies that Matter: On the Discursive Limit of »Sex«,Routledge,London1993.,str.44),aštoznačida»/u/izvjesnomsmislutakvoau-toritativnoimenovanjeposudekaoonoštosenemožeimenovatijestprvoiliutemeljujućeupisivanjekojeosiguravatomjestokaopro-storupisivanja. Imenovanjeonoga što senemože imenovati zapravo jeprodiranjeupo-sudu,dakle,uistimahnasilnobrisanjekojuposuduustanovljujekaonemoguće,aujednonužnomjestozasvadrugaupisivanja.«Ibid.,str.44.

70

Timmetaforama se često vraća i uvijek de-taljnoobrazlaže.Vidinajprijeesej»DesToursdeBabel«,aliiActs of Literature, The Ear or the Other,The Post Card,Uliks Gramofon.

71

Jacques Derrida, »From ‘Des Tours de Ba-bel’«,u:PeggyKamuf(ur.),A Derrida Rea-der. Between the Blinds.ColumbiaUniversityPress,NewYork1991.,str.245.

72

UsporediVoltaire,Filozofijski rječnik, prev.BorisLukić,Publikum,Zagreb2004.

73

J.Derrida,»From‘DesToursdeBabel’«,str.245–246.

74

Usporedi također Benningtonovu bilješkunaslovljenu»Babel«u:BenningtonGeoffrey,JacquesDerrida,Jacques Derrida,UniversityofChicagoPress,Chicago,London1993.,str.174–179.

75

J.Derrida,»From‘DesToursdeBabel’«,str.245.

76

Ibid.,str.248.

77

J.Derrida,The Ear of the Other,str.102.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…540

neimena.UintervjuukojijedaoF.EwalduzaLe Magazine Littéraire1991.godinepiše:

»Pitanje:VašeimejeJackie.Jestelipromijenilisvojeosobnoime?J. D.:Pitatemezapravovrloozbiljnopitanje.Da,promijeniosamsvojeosobnoimekadasampočeoobjavljivati,utrenutkukadasamušaou,kratkorečeno,prostorknjiževnihilifilozofskihzakonitosti čije sam ‘dobremanire’ prakticirao na vlastiti način.Uvidio sam da Jackie nijerazborito(possible–K.P.A.)kaoosobnoimezaautora,izabravšionokojejenanekinačin,nedvojbeno,polu­pseudonim,alijednakotakovrlofrancusko,kršćansko,jednostavno,moraosamobrisativišenoštostaneunekolikoriječi(jednaodnjihjeanalizastanjaukojemsuodre-đenezajednice–židovskazajednicauAlžiru–tridesetihgodinapovremenoizabiraleameričkaimena,ponekadonafilmskihzvijezdailiheroja,William,Jackieitakodalje).Alinikadanebihpromijeniosvojeprezime,Derrida,kojesamuvijeksmatraoprelijepim…«78

PitanjevlastitogimenasezaDerridaaispostavljaaporijskimpitanjem.Ime-nasuzanjega»vrlovažno«ili»ozbiljnopitanje«,štoosimnjegovaupravonavedenaiskazabivazornovećkrozčinjenicubrojnostiirazličitostipristupatojkategoriji.Kaoštosmomoglividjeti,onproblematizacijuimenaotvarakrozmnogovrsne rasprave dovodeći je u vezu s »prvimnasiljem«, smrću,nerazorivošću,pepelom,prijevodom; imepromišljauzPlatonovekonceptekhôre,parergona…UDerridaovomdiskurzusevlastitoimejavljakaoonokojemože»osiguratistanovitprelazakizmeđujezikaisvijeta«,79kojemožeukazatinakonkretnujedinkubeznedvosmislenosti,bez»zaobilaznihputova«značenja.Iakosuvlastitaimenauvijekneprikladnaiunjimazapravonemavlastitosti, ona predstavljaju onaj dio jezika kojim se izravno pokazuje napojedincakojegseimenujeizapravoslužeoznačavanjupripadnostiijezično­društvenojklasifikaciji.BenningtonučitanjuDerridaadržidaonoštosenazi-va»vlastitimimenom«morafunkcioniratikaodiosustavarazlikovanja:ovoilionovlastitoimeprijenegonekodrugooznačavaovogilionogpojedinca,itojeoznačenopomoćutragovatihdrugih,usamojklasifikaciji.TeškodasemožeprevidjetitodajeDerridausvojimrazlaganjimamjestimi-cekontradiktorantedavlastitaimenanetretirajednakokaoostaleznakovejezičnog sustava, nego kao elemente koji imaju vlastite »zakone«.Već jespomenutodajeDerridanaSaussureovim,AustinovimiWittgensteinovimzasadamadekonstruiraosamuzamisaostabilnestrukturejezikatvrdećidari-ječinemajuopćeznačenjeinereferirajunapredmetekojiimajunekuesenci-jalnukvalitetu,ačimejeukazaonakontingentnostsvakogaznačenjaiuveomogućnostdasvakaoznakabudeponovljenaipotpunoodvojenaodorigi-nalnogkontekstastimdaiunovomkontekstuostaneufunkcijipunoznačneoznake.ZnačenjeDerridapoimausmislubeskonačneodgode,nikadadoseg­nuto,takodasameriječinosemnogobrojnaznačenja,uključujućiiodjekeilitragoveostalihznačenjariječiizdrugihkonteksta.Govorećimeđutimoime-nima,navišemjestauloziimenapridajepresudnuvažnost,prikazujeimekaounutrašnjubitilikaočvrstznakkojimožeposlatijednoznačnuporukuusmis­luetničke,rodneilibilokojedrugeidentifikacijesubjekta.Unatočuvidimadaseimenompojedinacnemožeopisati,nitiseimemožedovestiuvezusikakvimpreciznimsadržajem,Derrida–kaoštosamkaže–činompromjenevlastitogimenapokušavaspriječitiodašiljanje»krive«porukeimenom.Bezobziranamjestimičnenedoumiceinedorečenosti,nakontroverznamjes­ta u Derridaovom diskurzu, njegov pristup vlastitom imenu i imenovanjunezaobilazanjeusuvremenompromišljanjutihkoncepata.JacquesDerridaumroje2004.godine,aJudithButlerjeunekrologunjegovoimeodredilakaoonokojećenekimaosiguratibudućnostteorijskogpisanja:

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(525–541)

K.PeternaiAndrić,Znak,značenjeivlasti-toime:kontroverznamjesta…541

»…moramonastavitikoristitinjegovoime,nesamodabismooznačilinjegovusmrtnegokaoupravoononaštosmobiliibitćemoupućenikadpišemo,jerjezamnogeodnasnemogućepisatiadaseneoslonimonanjega,dasnjimikroznjegamislimo.‘JacquesDerrida’,dakle,kaoimezabudućnostnašegpisanja.«80

Doista,svojimjetekstovimaDerridaizgradioosebujan»Babilonskitoranj«kojijednakokaoionajbiblijskisadržiijezičnuraznolikostikonfuziju;toranjučijimćeopekamapojediniteoretičariprepoznatiprikladnuaparaturuiugra-ditijeuvlastitekonstrukcije,dokćedrugi,poputzbunjenihgrađevinarapredBabilonskimtornjem,vidjetitekzbrkunapoladovršenegrađevine.

Kristina Peternai Andrić

Sign, Meaning, and Proper Name: Controversial Places in Derrida’s Discourse

AbstractIn his numerous works the French philosopher Jacques Derrida deconstructed the idea of a stable structure of language by affirming that words have no general meanings and that they do not refer to objects which would possess some essential qualities; according to him, no sign can once and for all be linked with some precise description or content. However, paradoxi-cally, Derrida questions the accuracy of these statements when speaking about the category of proper names. On several occasions he presents such names as if they were an inner essence of the subject, treating them as if they implied fixed and precise descriptions/contents, or in other words defining them as an immutable, independent-of-context sign capable of delivering an unambiguous message to a recipient. Thus the question of proper names reveals itself as being an aporic question for Derrida.

Key wordspropername,sign,meaning,JacquesDerrida

78

J.Derrida,Points…,str.343–344.

79

G.Bennington,J.Derrida,Jacques Derrida,str.104.

80

JudithButler,»‘JacquesDerrida’kaoimezabudućnostpisanja«,http://www.zarez.hr/140/zariste6.htm.