08 Str 111 131 Dizdar i Potrebica 1

111

Na prostoru Po‘e{ke kotline zabilje‘ni su nalazi svih razvojnih faza latenske kulture koja je ume|urje~ju Save, Drave i Dunava obilje‘ila razdoblje mla|ega ‘eljeznog doba. Nalazi iz Velike iBila~a svjedo~e o ranoj latenizaciji ju‘nopanonske kasnohal{tatske kulturne sredine koja se odvijalatijekom 4. st. pr. Kr. Oko 300. god. pr. Kr. prostore srednjeg Podunavlja trajno naseljavaju Keltikoji zajedno s autohtonim panonskim stanovni{tvom stvaraju plemensku zajednicu Skordiska.Njihova zapadna granica rasprostiranja, prema zabilje‘enim nalazi{tima dopirala je do rijeke Orljavei isto~nih obronaka slavonskih planina koje se u anti~kim izvorima spominju kao Mons Claudius.Uz manji broj nalaza s kraja ranoga i srednjega latena koji svjedo~e o kontinuiranoj prisutnostilatenske kulture na prostoru Po‘e{ke kotline, najve}i broj nalazi{ta pripada razdoblju kasnoga latenakada se bilje‘i postojanje ve}eg broja naselja. O postojanju kasnolatenskoga groblja s paljevinskimukopima u Bila~u svjedo~e iznimni nalazi dva ma~a u koricama od ‘eljeznog lima koji upotpunjujusaznanja u poznavanju bojne opreme Skordiska s kraja 2. i tijekom 1. st. pr. Kr. kada me|urje~jeSave, Drave i Dunava po~inje zaokupljati pa‘nju nastupaju}e rimske dr‘ave. Na osnovi analizeanti~kih pisanih izvora te nalaza latenske kulture na podru~ju brodske Posavine, pretpostavlja sekako su tijekom mla|ega ‘eljeznog doba Po‘e{ku kotlinu uz keltske Skordiske naseljavalinajvjerojatnije i panonski Breuci. Jedan od najva‘nijih razloga naseljavanju Skordiska na prostoruPo‘e{ke kotline su le‘i{ta grafita kojeg su obilato koristili u kerami~arskoj proizvodnji.

Klju~ne rije~i: Po‘e{ka kotlina, latenska kultura, Skordisci, Panonci, Breuci, Mons Claudius, Velika,Pleternica, Bila~, Imrijevci

LATENSKA KULTURA NA PROSTORU PO@E[KE KOTLINE

UDK 903(497.5) “6387”Primljeno/Received: 2002. 04. 08.Prihva}eno/Accepted: 2002. 04. 11.

Marko DIZDAR i Hrvoje POTREBICA

Marko DizdarHR 10000 Zagreb

Institut za arheologiju ZagrebUl. grada Vukovara 68

Hrvoje PotrebicaHR 10000 Zagreb

Arheolo{ki zavod Filozofskog fakultetaIvana Lu~i}a 3

Po‘e{ka kotlina zatvorena vijencem slavonskihplanina predstavlja mikroregionalnu cjelinu, pogodnuza prou~avanje razvoja ~itavog niza prapovijesnihkulturnih pojava. Za poznavanje njihova me|usobnogodnosa te ostvarenih kontakata sa susjednim kulturnimpojavama va‘nu odrednicu predstavlja rijeka Orljavakoja kao najve}i vodotok Po‘e{ke kotline otje~e premaSavi na jugu te na taj na~in povezuje prostor Po‘e{kekotline s drevnim komunikacijskim smjerom koji jevodio nizinom Posavine, a u koju su se slijevalamaterijalna postignu}a razli~itih europskih civilizacijskihtekovina. Uz klimatske i reljefne pogodnosti neophodneza trajno naseljavanje, Po‘e{ka je kotlina bila i podru~jepoznato po kvalitetnim izvorima sirovina koje su

imale jedan od presudnih utjecaja na sveukupni razvojopisanog prostora. Uz kamen koji je bio neophodnasirovina za izradu kamenih oru|a, na prostoru odBrusnika kod Pakraca pa do Kaptola i Velike nazapadnim i sjevernim obroncima Psunja te ju‘nimdijelovima Papuka nalaze se le‘i{ta tzv. grafitnih{kriljevaca (Tak{i} 1974: 165) koja su posebno dobilana va‘nosti tijekom starijega i mla|ega ‘eljeznogdoba kada se grafit koristio u kerami~arskoj proizvodnji.O proizvodnji grafita tijekom 19. stolje}a svjedo~ebrojni sa~uvani arhivski navodi. U drugoj polovici 20.stolje}a izme|u Kaptola i Velike provedena suistra‘ivanja koja su trebala ispitati mogu}nosti zna~ajnijei ekonomski isplative eksploatacije le‘i{ta grafita koja

M. Dizdar i H. Potrebica : » Latenska kultura na prostoru Po‘e{ke kotline «, Opvsc. archaeol. 26, 111-131 2002.

112

se nalaze na ju‘nim obroncima Papuka (Henzl 1977:325). Svakako je zanimljiv podatak kako je u bliziniBrusnika izme|u 1946. i 1956. godine prikupljenooko 6000 tona sirovog grafita. Na Psunju su tako|erzabilje‘ena brojna nalazi{ta grafita, no ona, osimle‘i{ta na polo‘ajima Gradina i Brezovo polje, nisubila pogodna za suvremenu eksploataciju (Tak{i} 1974:166). Ipak, tijekom razdoblja starijega i mla|ega‘eljeznog doba najvjerojatnije su i manja nalazi{tagrafita bila predmetom pa‘nje prapovijesnih rudarakoji su poku{avali izdvojiti tu dragocjenu sirovinu zakojom su potrebe nadaleko prema{ivale zatvorenezemljopisne okvire Po‘e{ke kotline. Zbog takvihprirodnih i zemljopisnih pogodnosti, Po‘e{ka je kotlinaoduvijek pru‘ala mogu}nosti razvoja, kako tijekomranijih razdoblja prapovijesti tako i tijekom razdobljamla|ega ‘eljeznog doba koje je obilje‘ila latenskakultura.

S prostora Po‘e{ke kotline poznat je veliki brojprapovijesnih nalazi{ta koja su u ve}ini slu~ajevapoznata tek na osnovi malobrojnih slu~ajnih nalaza.Manja pokusna ili sustavna za{titna iskopavanjaprovedena su na svega nekoliko nalazi{ta i rezultiralasu otkri}ima ~ije zna~enje nadaleko prelazi graniceove zatvorene zemljopisne cjeline. To se posebnoodnosi na istra‘ivanja tumula starijega ‘eljeznog dobau blizini sela Kaptol u sjevernom dijelu Po‘e{kekotline koja su se odvijala izme|u 1968. i 1975.godine (Vejvoda&Mirnik 1971; Vejvoda&Mirnik 1975;Potrebica 1998). Razdoblje mla|ega ‘eljeznog doba uPo‘e{koj kotlini obilje‘ila je pojavnost materijalnognaslije|a latenske kulture koja je danas prvenstvenopoznata na osnovi nekoliko slu~ajnih nalaza(Potrebica&Balen 1999: 27-29). Poznavanje postoje}ekulturne slike upotpunjuju neki novi nalazi koji opisaniprostor prikazuju kao pozornicu va‘nih doga|anja usamom sutonu prapovijesnog razvoja.

PREGLED ISTRA@IVANJA NALAZI[TA

LATENSKE KULTURE

Prve nalaze latenske kulture na prostoru Po‘e{kekotline skupio je i Arheolo{kom muzeju u Zagrebupoklonio kutjeva~ki vlastelin i muzejski povjerenikMilan Turkovi}. Tako se me|u nalazima skupljenim1898. godine na vi{eslojnom prapovijesnom naseljukod Draganluga prepoznaju i kerami~ki ulomci kojina osnovi svojih tipolo{kih karakteristika pripadajulatenskoj kulturi (Potrebica&Balen 1999: 11). Iz Bila~akoji se nalazi u isto~nom dijelu Po‘e{ke kotlinepotje~e nalaz dvije bron~ane fibule koje su u Arheolo{kimuzej pristigle 1907. godine. Fibula s pa~jom glavicomi masivnim lukom koji je ukra{en urezanim linijamate o{te}enom spiralom ve}ih dimenzija pripadaranolatenskom razdoblju (T. 7:3), dok druga fibulakoja odgovara tipu Jezerine (T. 7:5) ukazuje nanaseljenost Bila~a i tijekom mla|e faze kasnolatenskograzvoja. Za fibulu tipa Jezerine ~ija no‘ica ne pokazuje

tragove perforacije, zanimljiv je nedostatak spirale,ve} luk direktno prelazi u iglu, {to nije slu~aj kodostalih primjeraka ovog tipa kasnolatenskih fibula(Potrebica&Balen 1999: 10, T. 1.3-4).

Slu~ajni nalazi kamenih artefakata i kerami~kihulomaka koje je Petar âkali} 1961. godine skupiona Babi{nja~i kod sela Gradac (T. 6:3-6) potaknuli supoduzimanje manjeg pokusnog iskopavanja tijekomkojega je prona|ena gra|a iz razli~itih razdobljaprapovijesti. Latenskoj kulturi pripadaju ulomci dvijuzdjela S-profiliranog tijela. Na osnovi rezultataiskopavanja pretpostavljeno je kako se na Babi{nja~inalazilo kasnolatensko naselje. Iste su, 1961. godine,poduzeta i manja iskopavanja na nedalekom nalazi{tuKlasje na kojem su tako|er zabilje‘eni mnogobrojninalazi latenske kulture kao {to su narukvice, dvazlatna zrna te mno{tvo perli od stakla i staklenepaste koji su ukazivali na postojanje kasnolatenskoggroblja. Ulomak bron~ane fibule masivnog luka okruglogpresjeka kojoj nedostaje no‘ica (T. 7:6) pretpostavljapripadnost nalazi{ta i mla|oj fazi ranolatenskog razdoblja(Vejvoda&Drechsler 1961: 56-57; Vejvoda&[mic 1977:85; Soka~-[timac, 1984a: 129; Potrebica&Balen 1999:11-12, 28, T. 6.3-4 Babi{nja~a; T. 8., T. 10.3 Klasje).S nepoznatog nalazi{ta iz okolice sela Gradac poznatisu kerami~ki ulomci latenske kulture, no mogu}e jekako oni potje~u s ve} poznatih i opisanih nalazi{ta(Potrebica&Balen 1999: 13). U {kolskoj zbirci uPleternici bilo je pohranjeno nekoliko nalaza latenskekulture koji potje~u s nalazi{ta iz okolice sela Gradac.To su bron~ana ranolatenska fibula te tri ve}a i jedansitniji ulomak bron~anih srednjolatenskih narukvicakoje su ukra{ene kri‘no raspore|enim plasti~nimukrasima (Majnari}-Pand‘i} 1970: 62, T. LV.7-10.).Jedan od opisanih ulomaka nalazi se u Muzeju uPo‘egi (Majnari}-Pand‘i} 1970: 118, bilj. 365.) i zanjega se kao mjesto nalaza navodi Gradac-Novoselci.Ulomci latenske keramike skupljeni su 1963. godine ina nalazi{tu [ikara kod Novoselaca (Soka~-[timac1984a: 121). Prilikom iskopa kanala radi regulacijepotoka Gnojnice, na polju Samard‘inka u blizini selaFrkljevci 1961. godine D. Pavli~evi} skupio je kerami~kenalaze iz razli~itih razdoblja prapovijesti, me|u kojimase prepoznaju ulomci lonca zaobljenog tijela tenajvjerojatnije vr~a s vodoravno polo‘enim rubom(T. 6:1-2) (Potrebica&Balen 1999: 11, T. 4.3-4). Povr{inskinalazi keramike latenske kulture zabilje‘eni su i napolju u neposrednoj blizini sela A{ikovci koje jeArheolo{kom muzeju u Zagrebu 1963. godine darovaoPetar ̂ akali} (Potrebica&Balen 1999: 10). Pronalazakulomaka latenske keramike spominje se prilikom za{titnihistra‘ivanja koja su 1976. godine poduzeta naGrabara~kim livadama kod Zarilca uslijed regulacijerijeke Lond‘e. Od funkcionalnih oblika prepoznaju seulomci lonca zaobljenog tijela te zdjele S-profilacije(Soka~-[timac 1976: 47, T. XVIII.4-5; Soka~-[timac1984a: 117). Utvr|eno naselje mla|ega ‘eljeznog doba,a prema nalazima pohranjenim u Muzeju u Po‘egi,nalazilo se na nalazi{tu Vr~an kod Ru{eva. Kerami~ki


113

ulomci latenske kulture poznati su i s nalazi{ta Lenjanjiva kod Starog Zdenkovca (Nenadi} 1990: 16).Dijelu kasnolatenske bojne opreme pripadaju dvaduga ‘eljezna koplja koja su prona|ena na nalazi{tuVu~jak Kamenski (T. 7:1-2). Koplja imaju uski listrombi~nog presjeka, a na tuljcu jednog od njih nalazise rupica za zakovicu koja je slu‘ila za pri~vr{}ivanjedrvenog nasadnika.

Za poznavanje razdoblja tijekom kojeg se odvijalarana latenizacija ju‘nog dijela Panonske nizine odiznimnog je zna~enja pronalazak bogatog ranolatenskoggroba 1979. godine u Velikoj. Inventar groba koji jedospio u Muzej u Po‘egi sastojao se od 12 bron~anihranolatenskih fibula, ulomaka plo~aste fibule tipa Sanskimost, tri bron~ane i dvije srebrne narukvice, srebrnogprstena, pr{ljena te jantarnih i staklenih perli. (T. 1.i 2.) Brojnost i bogatstvo opisanih nalaza zahtijevalisu probno iskopavanje koje je poduzeto 1980. godinei u kojem je otkrivena konstrukcija groba koja sesastojala od rije~nih valutica na koju je bila polo‘enapokojnica. Osim kostiju, u iskopu su prona|eni sitnikomadi ugljena, perle te kerami~ki ulomci (Soka~-[timac 1981; Soka~-[timac 1984; Soka~-[timac 1984a:121; Majnari}-Pand‘i} 1996). Osim opisanih nalaza,dio bogate grobne opreme sastojao se od jo{ nekolikonalaza koji su naknadno pristigli u Po‘egu. (T. 3. i4.) Rije~ je o dvije bron~ane ranolatenske fibule kojeimaju svoje parove u ve} opisanim nalazima fibula,uz jednu spiralno savijenu srebrnu pletenu narukvicu,jednu narebrnu narukvicu, dvije plasti~no ra{~lanjenenarukvice okruglog presjeka te jo{ jednu narukvicurombi~nog presjeka i preba~enih krajeva. Tako|er,

dio nalaza predstavljale su i razli~ito oblikovane perleod jantara i stakla mlije~nobijele i kobaltnoplaveboje. Od jantara su ~etiri piramidalne i dekoriraneperle te jo{ 20 perli vi{e ili manje diskoidnog obrisa,dok su od stakla osam amforastih i jedna perlabikoni~nog oblika. Navedeni nalazi u potpunostiodgovaraju ve} poznatoj slici ovoga iznimnogranolatenskog ‘enskog ukopa koji predstavlja jednuod sto‘ernih to~aka u poznavanju odnosa starije,hal{tatske i novonastale latenske kulture koja je obilje‘ilarazdoblje mla|ega ‘eljeznog doba na velikom dijeluprostora dana{nje Europe (Majnari}-Pand‘i} 1996).

U pokusnim iskopavanjima koja je Gradski muzejPo‘ega proveo u Imrijevcima 1999. godine prona|enisu ulomci keramike koji su pripisani latenskoj kulturii bron~ana fibula kasnolatenske sheme s trokutastoraskovanim lukom trakastog presjeka koji je na krajuplitko narebren (T. 7:4). No‘ica fibule nedostaje, dokse od spirale sa~uvao samo jedan navoj. Za poznavanjekasnolatenske bojne opreme od iznimnog je zna~ajanalaz iz 1993. godine kada su na groblju u Bila~uprona|ena dva duga ‘eljezna ma~a u koricama(Sl. 2). Ma~evi su se najvjerojatnije nalazili kaoprilog u paljevinskim grobovima, o ~emu svjedo~i ipodatak kako su prona|eni savijeni, no prilikomizravnavanja su puknuli te su bili «zavareni» i premazanialuminijskom bojom. Du‘ina ma~eva iznosi izme|u94 i 96 cm, dok je {irina korica u gornjem dijelu 5cm. Ma~evi du‘ ravnomjerno {irokog sje~iva imajunagla{eno srednje rebro, vrh im je zaobljen ilipolukru‘an, dok se na vrhu trna oba ma~a nalazeplo~ice. Grani~nici su zvonolikog oblika i na vrhu su

Slika 1: 1. A{ikovci, 2. Draganlug, 3. Frkljevci (Samardìnka), 4. Gradac (Babi{nja~a i Klasje), 5. Imrijevci, 6. Mali Bila~, 7. Novoselci([ikara), 8. Stari Zdenkovec (Lenja Njiva), 9. Velika, 10. Vu~jak Kamenski, 11. Zarilac (Grabara~ke livade)


114

zaravnjeni. Ma~evi se nalaze u koricama od ‘eljeznoglima koje imaju rebro po sredini i zavr{avaju zaobljenimortbandom. U gornjem dijelu prednje strane koricanalaze se spojnice u obliku dvaju le‘e}ih slova S, dokse na stra‘njoj strani nalazi ure|aj za provla~enjeremena izdu‘enog oblika. Zajedno s ma~evima, premakazivanju, prona|eni su umbo okruglog oblika kojiupotpunjuje kronolo{ku sliku cjelokupnog nalaza teve}i broj drugih nalaza koji su danas izgubljeni.Opisani nalazi ukazuju na postojanje kasnolatenskoggroblja koje svakako zaslu‘uje barem provo|enje manjegpokusnog iskopavanja kako bi se odredio njegovprostorni i vremenski opseg te definirao pogrebniobi~aj.

TIPOLO[KO-KRONOLO[KA OBRADA NALAZA

Jedan od najzna~ajnijih nalaza na prostorume|urje~ja Drave, Save i Dunava koji opisuje procesrane latenizacije ju‘ne Panonije predstavlja otkri}ebogato opremljenog groba ‘ene u Velikoj (T. 1-4).Svakako treba istaknuti kako do sada nepoznati dionalaza odgovara ve} ste~enoj kulturno-kronolo{koj slici.Brojne bron~ane zoomorfne fibule i narukvice kojepripadaju no{nji pokojnice svojina su i naslije|eranolatenske kulturne pojavnosti (Majnari}-Pand‘i} 1996).Prema P. Popovi}u za bron~ane zoomorfne fibule izVelike najbli‘e usporedbe mogu se prona}i na grobljuu Szentlörincu, dok ukrasi na lukovima fibula te V-motivi odgovaraju nalazima fibula iz grobova s prostorasjeverne Austrije, ê{ke i Moravske. Me|u fibulamaiz Velike P. Popovi} prepozanje i neke mla|e oblikekoji su bliski fibulama horizonta Dux fibule (Popovi}1996: 106-107, sl. 2.-3.). Kada se poku{ava odgonetnutis kojeg prostora ranolatenske fibule pristi‘u ukasnohal{tatsku kulturnu sredinu ju‘ne Panonije isjevernog Balkana, N. Majnari}-Pand‘i} uo~ava kakose najvi{e usporedbi mo‘e prona}i na nalazi{tima uAustriji, ̂ e{koj, Moravskoj i Njema~koj. O~ekivalo bise kako na prostoru susjedne Transdanubije trebapotra‘iti ishodi{te tog kulturnog i etni~kog impulsa,no na opisanom se prostoru poznaje mali broj zatvorenihranolatenskih nalaza na kojem se tek s horizontomDux i Münsingen fibula izdvaja ve}i broj zabilje‘enihnalazi{ta (Majnari}-Pand‘i} 1996: 45). Za P. Popovi}abron~ane zoomorfne fibule u Veliku dolaze sasjeverozapada ili sjevera preko Transdanubije te sepretpostavlja kako se mo‘da radi o direktnom latenskomutjecaju ili samoj keltskoj prisutnosti u stranoj panonskojsredini (Popovi} 1996: 120-121, 124).

Za bron~ane narukvice iz Velike usporedbe jemogu}e prona}i u grobnim cjelinama na keltskimgrobljima u ê{koj gdje pripadaju stupnju Lt B1a,{to odgovara prvoj polovici 4. st. pr. Kr. (Waldhauser1987, sl. 4.). U ranolatenskom grobu 21 na nekropoliDubník u kojem su pokopane ‘ena i novoro|en~e,zabilje‘ena je bron~ana narukvica u kombinaciji samforastim i bikoni~nim perlama od stakla te pr{ljenom,{to u znatnim crtama nalikuje sadr‘aju groba izVelike (Bujna 1989: 270-271, T. XXIV.5, 7-8).S prostora Transdanubije sli~an grobni inventar sranolatenskim bron~anim fibulama, narukvicama tebrojnim perlama amforastog oblika poznat je is nalazi{ta Keszthely-Csórégödör (Hunyady 1942:T. XL.1). O povezanosti s prostorom rasprostiranjakulturne skupine Donja Dolina-Sanski most1 svjedo~ibron~ana plo~asta fibula tipa Sanski most. Jedininakitni oblik koji se mo‘e povezati s autohtonimizri~ajem s kraja starijeg ‘eljeznog doba naju‘nopanonskom prostoru predstavljaju narukviceod srebrne tordirane ‘ice2 kojih je ukupno u grobubilo dvije (T. 2:1,3; T. 3:1). Stoga, zajedni~ko pojavljivanjeranolatenskih zoomorfnih fibula i oblika koji pripadajuju‘nopanonskoj kasnohal{tatskoj kulturi u okviru istegrobne cjeline ostavljaju i dalje otvoreno pitanje oetni~kom odre|enju ovog grobnog nalaza (Majnari}-Pand‘i} 1996: 36-37, sl. 1.-2.). Porijeklo narukvica odsrebrne tordirane ‘ice P. Popovi} tako|er nalazi naprostoru zapadnog Balkana i jugoisto~ne Panonije(Popovi} 1996: 106-107). Kraju starijeg ‘eljeznog dobai po~etku latenske kulture, odnosno razdoblju 4.-3. st.pr. Kr., pripadaju i perle od stakla mlije~nobijeleili kobaltnoplave boje u obliku posude ili amfore(T. 2:7,9; T. 4) mediteranskog porijekla koje suzabilje‘ene kako na nalazi{tima na zapadnom Balkanutako i na prostoru Karpatske kotline od Srijema doSlova~ke gdje su posebno brojne (Bo‘i~ 1981: 315;Popovi} 1996: 106-107, sl. 3.1, 4; Popovi} 1997)3 .Zbog velikog broja perli od stakla i jantara kojenajvjerojatnije pripadaju dvjema niskama, P. Popovi}ukazuje na mogu}nost kako se radi o dvojnom grobuu kojem su pokopani ‘ena i dijete (Popovi} 1996:107). Razli~ito oblikovanim staklenim perlama iz Velikeodgovaraju perle istih oblika koje su prona|ene naKlasju kod sela Gradac (T. 5). Za jantarne, ali istaklene perle razli~itih oblika i ukrasa postoje brojneodgovaraju}e usporedbe na isto~noalpskim nalazi{timaiz 5.-4. st. pr. Kr., posebno na tlu Dolenjske gdje sepretpostavlja i njihova produkcija (Potrebica&Balen1999: 27). Amforaste perle od prozirnog stakla

1 Za ranolatenske nalaze u Donjoj Dolini te na ostalim nalazi{tima u Bosni i Hercegovini: Mari} 1963; Mari} 19642 Jovanovi} 1994. U radu o najstarijim keltskim grobovima na prostoru sjevernog Balkana raspravlja se i o nalazi{tima nakita

od srebrne tordirane ‘ice kojem pripadaju narukvice iz Velike.3 Popovi} 1997. U radu se opisuje mediteransko porijeklo amforastih perli koje se nalaze u grobovima ‘ena. Osim o njihovoj

rasprostranjenosti, navode se i materijali od kojih su napravljene.


115

prona|ene su u Sremskoj Mitrovici u okivrukasnohal{tatskih grobnih cjelina, ali i zajedno sranolatenskim zoomorfnim te Dux fibulama(Majnari}-Pand‘i} 1970: 45, T. XXIII.5-6). Perleovog oblika zabilje‘ene su u Donjoj Dolini u faziIIIa (Mari} 1964: 46, T. XXIII.50), odnosno ufazi 3b koju B. ôvi} datira u drugu polovicu 4.i koja jo{ traje po~etkom 3. st. pr. Kr. (ôvi}1987: 262, 265-266). Svakako je zanimljivo kakosu na Kapiteljskoj njivi u grobu 37 tumula VIIprona|ene amforasta perla i ranolatenska fibula(Kri‘ 2001: 155-156).

Grob ‘ene iz Velike opremljene na latenski na~indatiran je na osnovi bron~anih ranolatenskih zoomorfnooblikovanih fibula u sredinu 4. st. pr. Kr. (Majnari}-Pand‘i} 1996: 35-37). P. Popovi} izdvajanjem nekihmla|ih oblika fibula bliskim fibulama Dux horizontagrob iz Velike datira u drugu polovicu 4. st. pr. Kr.(Popovi} 1996: 107). Za D. Bo‘i~a grob iz Velikepripada fazi ̂ urug koja opisuje kraj starijeg ‘eljeznogdoba i razdoblje prije naseljavanja Kelta koje se naprostoru srednjeg Podunavlja odvijalo na prijelazu 4.u 3. st. pr. Kr. (Bo‘i~ 1981: 315, 324).

O va‘nosti prostora Po‘e{ke kotline tijekomprijelaza starijeg u mla|e ‘eljezno doba svjedo~i islu~ajan nalaz iz Bila~a (T. 7:3) bron~ane ranolatenskezoomorfne fibule s pa~ijom glavicom te o{te}enomspiralom koja je najvjerojatnije imala {est navoja(Potrebica&Balen 1999: 28). Najbli‘a se usporedba zafibulu iz Bila~a mo‘e prona}i u Vru}ici gdje suotkrivene ranolatenske fibule sli~nog oblika glavice iluka (Truhelka 1901: 14-15, T. I.)4 . Prema tipolo{kojpodjeli U. Binding, fibula iz Bila~a pripada tipu 16ranolatenskih fibula za koje je karakteristi~na pa~ijaglavica. Unutar ovog najbrojnijeg tipa ranolatenskihfibula razlikuju se brojne varijante, od onih s realisti~nimprikazom pa~ije glavice do onih s krajnje stiliziranompredstavom. Fibula iz Bila~a pripadala bi varijantikoja opisuje fibule s kuglasto oblikovanim o~ima(Binding 1993: 27-33, T. 23.4: Viehhausen).

Mla|oj fazi ranolatenskog razdoblja pripadaslu~ajan nalaz bron~ane Dux fibule iz Gradca (Majnari}-Pand‘i} 1970: 62, T. LV.7) koja ukazuje na kontinuiranuprisutnost latenske kulture na prostoru Po‘e{ke kotlinei tijekom prve polovice 3. st. pr. Kr. Istom vremenskomrazdoblju pripada mo‘da i bron~ana fibula masivnogluka okruglog presjeka kojoj nedostaje no‘ica, a kojaje prona|ena na Klasju.

Srednjolatenskom materijalnom naslije|u s prostoraPo‘e{ke kotline pripadaju slu~ajni nalazi ulomakabron~anih narukvica s kri‘no raspore|enim plasti~nimukrasima koje su prona|ene u okolici Gradca kodPleternice (Majnari}-Pand‘i} 1970: 62, T. LV.8-10).Narukvica sli~nog oblika iz Osijeka datirana je, poput

pleterni~kih primjera, u mla|u fazu srednjolatenskograzdoblja, odnosno u 2. st. pr. Kr. (Majnari}-Pand‘i}1970: 39, T. XXV.8). S prostora Osijeka, odnosnogroblja na Zelenom polju, poznat je nalaz dvijeplasti~no ukra{ene narukvice koje su se nalazile nanadlakticama pokojnice u grobu 1 (Spaji} 1954: 8, T.I.2). Razdoblju mla|e faze srednjeg latena pripada ine{to plasti~nije oblikovani ulomak narukvice sa{arnirskim zatvara~em koji je prona|en na polo‘ajubare Kalu|er kod Starih Mikanovaca (Majnari}-Pand‘i}1970: 65, T. XL.6), kao i identi~ni ulomak s nepoznatognalazi{ta iz Vinkovaca ili okolice (Dizdar 2001a: 111,T. 2.2). Kao slu~ajan nalaz na prostoru nekropole uDonjoj Dolini zabilje‘ene su bron~ane plasti~no

4 Za rasprostranjenost ranolatenskih fibula na prostoru ju‘ne Panonije i sjevernog Balkana: Majnari}-Pand‘i} 1996.

Slika 2: Kasnolatenski ma~evi iz Bila~a


116

ra{~lanjene narukvice za koje se pretpostavlja kako suproizvod donjodolinskih radionica tijekom faze IIIb,{to odgovara razdoblju izme|u 250.-100. god. pr. Kr.(Mari} 1963: 70, 74, T. II.16, 18-19; Mari} 1964: 47,T. XVIII.13-16, 18).

Najve}i broj nalaza latenske kulture s prostoraPo‘e{ke kotline pripada kasnolatenskom razdobljukada se bilje‘i postojanje ve}eg broja naselja, dok opripadaju}im grobljima za sada svjedo~i samo nalaz spodru~ja Bila~a gdje su otkrivena dva duga ‘eljeznama~a u koricama te ve}i broj drugih predmeta kojimase izgubio trag (Sl. 2). Oba su ma~a prona|ena usavijenom obliku, a s obzirom na tipolo{ke karakteristikepredstavljaju svojinu starije faze kasnolatenskogmaterijalnog naslije|a kada dolazi do promjena unaoru‘anju Kelta (Bo‘i~ 1984: 80). U razdoblju kasnoglatena grobovi ratnika u kojima se nalazi ma~ nisutako brojni kao u ranjim fazama razvoja latenskekulture, ve} se na osnovi istra‘ivanja, posebno nagrobljima Skordiska, uo~ava kako se u znatnijembroju pojavljuju grobovi u kojima se nalaze po dva ilivi{e kopalja, dok ma~evi kao osnovni dio napada~kebojne opreme nedostaju (Bo‘i~ 1981: 319, 322, T.3.30). Ma~evi istog tipolo{kog opisa, samo ne{toslabije sa~uvani, zabilje‘eni su u kasnolatenskimpaljevinskim grobnim cjelinama na Karaburmi. Svakakotreba istaknuti kako se ma~evi nalaze u manjembroju grobnih cjelina koje posjeduju dijelove oru‘aneopreme, {to ide u prilog ranije navedenimpretpostavkama. Od ~etiri ma~a tri su, poput primjeraiz Bila~a, prona|ena savijena, dok je samo jedan ma~u grobu bio ravno polo‘en (Todorovi} 1972: u grobovima13, 92, 97, 222). S uni{tene nekropole u Boljevcimapoznat je nalaz ma~a s nagla{enim srednjim rebromuz koji idu dva {ira paralelna ‘lijeba koji je pripisanstarijoj fazi kasnolatenskog razdoblja (Majnari}-Pand‘i}1970: 16, T. II.3). Iz Kupinova je tako|er poznatnalaz ravnog ma~a kasnolatenskog tipa (Majnari}-Pand‘i} 1970: 29, T. XI.1), a sli~no je datiran i ma~u koricama {irokog i dugog na kraju zaobljenogsje~iva iz Novih Banovaca (Majnari}-Pand‘i} 1970:37-38, T. XXIX.6). S nalazi{ta Jendek-Zve~ka kodObrenovca potje~e ma~ koji na prednjoj strani koricaposjeduje spojnicu u obliku dvaju le‘e}ih slova S, dokse na stra‘njoj strani nalazi izdu‘eni ure|aj zaprovla~enje remena. Na osnovi opisanih tipolo{kihosobina nalaz je datiran u razdoblje starije fazekasnog latena (Todorovi} 1966: 61, T. IX.5-6; Todorovi}1968, sl. 16.). S groblja u Ritopeku poznat je slu~ajannalaz savijenog ma~a u koricama koji du‘ sje~iva imadva paralelna ‘lijeba, sa S spojnicom na prednjojstrani korica te ornamentiranim ure|ajem za provla~enjeremena (Todorovi} 1967: 156, T. V.16). Na nalazi{tuBukovec u Bugarskoj zabilje‘en je nalaz ma~a ukoricama sa zaobljenim ortbandom koji, poput ma~evaiz Bila~a, ima na vrhu zaravnjen zvonoliko oblikovangrani~nik te izdu‘eni ure|aj za provla~enje remena(Todorovi} 1968, sl. 6.2). Na prostoru rasprostiranjamokrono{ke skupine latenske kulture koja se smatramaterijalnom ostav{tinom keltskih Tauriska, ma~evi sa

spojnicom korica u obliku dvaju le‘e}ih slova Sdatiraju se u razdoblje starije faze kasnog latena,odnosno u stupanj Mokronog IIIa (Bo‘i~ 1987: 876,sl. 46.1-Roje, T. LXXXVIII.1-Mokronog; Bo‘i~ 1999:198-199). Osim na grobljima u Mokronogu i Rojama(Knez 1977), ‘eljezni ma~ s koricama prona|en je upaljevinskom grobu 169 na nekropoli Beletov vrt uNovom mestu. U grobu su, osim ma~a, zabilje‘eni iostali dijelovi kasnolatenske bojne opreme me|u kojomse izdvaja kaciga tipa Novo mesto, a koji su omogu}ilidatiranje ovog groba me|u najstarije ukope na nekropolikoji pripadaju po~etku kasnolatenskog razdoblja (Schaaff1980; Knez 1992: 60, T. 59.-61.; Bo‘i~ 1999: 198-199). Priobradi skupnog nalaza s oppiduma Pohranská izdvojenje dio korica ma~a zvonolikog u{}a koje na prednjojstrani imaju spojnicu u obliku slova S, dok se nastra‘njoj strani nalazi simetri~an ure|aj za provla~enjeremena. Prema L. Zacharu koji je analiziraorasprostranjenost na ovaj na~in oblikovanih korica, onepredstavljaju materijalno naslije|e starije faze kasno-latenskog razdoblja, pri ~emu su koricetipa 2 najsli~nijenalazu iz Bila~a (Zachar 1974: 90, T. I., sl. 5.).

Prema tipolo{kom opisu, kasnolatenskoj bojnojopremi s prostora Po‘e{ke kotline pripadaju i dva‘eljezna koplja s dugim listovima rombi~nog presjekakoja su prona|ena u Vu~jak Kamenskom. Koplja sujedan od naju~estalijih nalaza kako na polo‘ajimanaselja tako su i jedan od zastupljenijih priloga ugrobovima ratnika na grobljima koja se pripisujuSkordiscima. Ona se nalaze u bogato opremljenimukopima, ali su poznati i takvi grobovi u kojimajedno ili vi{e kopalja predstavljaju jedini prilog bojneopreme keltskog ratnika. Budu}i da su koplja zarazliku od ostale oru‘ane opreme bila najmanje podlo‘naoblikovnim promjenama, to je njihovo kronolo{kopozicioniranje tim te‘e ako se ne poznaje cjelokupnaslika nalaza. Koplja rombi~nog presjeka lista zabilje‘enasu na ve}em broju isto~noslavonskih i srijemskihnalazi{ta latenske kulture. Osim slu~ajnih nalaza spodru~ja Sotina (Majnari}-Pand‘i} 1970: 43, T. XXXIV.2-3), dva koplja ovog oblika zabilje‘ena su i u okvirukasnolatenske grobne cjeline III na Zmajevcu (Majnari}-Pand‘i} 1972-1973: 58, T. IV.6-7). Duga i uska kopljarombi~nog presjeka ~est su nalaz na naseljima igrobljima latenske kulture na vinkova~kom podru~jugdje su datirana u razdoblje kasnog latena (Dizdar1999: 119, kat. jed. 176.-177.; Dizdar 2001a: 113, T.1.1, T. 8.5-7, T. 12.3, 5). Na isti su na~in datirana ikoplja koja potje~u iz nesa~uvanih grobnih cjelina izSur~ina i Kupinova (Majnari}-Pand‘i} 1970), dok suona iz zatvorenih grobnih cjelina s Karaburme datiranaod kraja 3. st. pr. Kr. do po~etka 1. st. po Kr.(Todorovi} 1972: 73). U relativno-kronolo{koj podjelilatenske kulture Skordiska, D. Bo‘i~ za razdobljekasnog latena izdvaja koplja razli~itih oblika, a me|unjima i koplja rombi~nog presjeka lista (Bo‘i~ 1981:319, T. 3.32; Bo‘i~ 1984: 80). Opisana koplja premaJ. Todorovi}u imaju porijeklo u oblicima iz starijeg‘eljeznog doba (Todorovi} 1964).


117

Razdoblju kasnog latena pripada i bron~ana fibulas trokutasto raskovanim lukom trakastog presjekakoja je prona|ena u Imrijevcima (T. 7:4). Bron~anefibule s trokutasto raskovanim lukom, ~etvrtastomno‘icom koja nije perforirana te dvostranom spiralomod ~etiri iznutra ili izvana povezana navoja predstavljajujedan od najkarakteristi~nijih oblika kasnolatenskogmateri-jalnog naslije|a Skordiska. Raskovani luk uzrub mo‘e biti ukra{en urezanim linijama ili se nanjemu nalaze koncentri~ni krugovi, kako to pokazujufibule s nalazi{ta u Vinkovcima gdje su posebnobrojne te s Dami}a gradine u Starim Mikanovcima(Majnari}-Pand‘i} 1970: 66, sl. 5.3; Dizdar 1999: 120,kat. jed. 184.; Dizdar 2001: 28, T. 47.15; Dizdar2001a: 110, T. 4.9). Na prostoru kasnolatenskog grobljana Blatu u Vinkovcima prona|eno je osam fibulaovog tipa od kojih one s neukra{enim lukom imajuna kraju luka, poput fibule iz Imrijevaca, dvije ili tripopre~no polo‘ene urezane linije ili ‘lijeba (Dizdar1999: 120, kat. jed. 185.; Dizdar 2001a: 110, T. 4.7,10-11). Bron~ana fibula s trokutasto raskovanim lukomzabilje‘ena je kao jedan od priloga u kasnolatenskompaljevinskom grobu I na Zmajevcu u Sotinu (Majnari}-Pand‘i} 1972-1973: 64, T. I.3). Razdoblju kasnoglatena pripada i slu~ajan nalaz fibule koja je uz rubukra{ena urezanim linijama s prostora groblja u NovimBanovcima (Majnari}-Pand‘i} 1970: 36, T. XXVI.8).Na Gomolavi su tako|er otkrivene fibule opisanogoblika koje su datirane u drugu polovicu 1. st. pr.Kr. (Jovanovi} B.& Jovanovi} M. 1988: 85, T. XLII.7).Na kasnolatenskom groblju u Donjim Lamincimaprona|ene su tri fibule s trokutasto raskovanim lukomtrakastog presjeka od kojih dvije imaju spiralu povezanuiznutra, a jedna izvana (Truhelka 1901: 21, sl. 8.-10.).Na osnovi opisanih usporedbi mo‘e se primjetiti kakose bron~ane fibule trokutasto raskovanog luka i s~etvrtastom no‘icom koja nije perforirana pojavljujukako na naseljima tako i na grobljima Skordiska,tijekom razdoblja kasnog latena. Posebno su brojnena latenskim nalazi{tima na vinkova~kom podru~jugdje se na utvr|enim naseljima pretpostavlja i postojanjeradionica za njihovu izradu (Dizdar 2001a: 110).Fibule ovog oblika zamjena su za fibule tipa Nauheimkoje se nalaze na zapadnim prostorima rasprostiranjalatenske kulture (Majnari}-Pand‘i} 1970: 73), a kojesu na nalazi{tima mokrono{ke skupine datirane ustariju fazu kasnog latena (Bo‘i~ 1993: 141-143, sl. 4.;Bo‘i~ 1999: 198-199), {to bi mo‘da ukazivalo kako sefibula s trokutasto raskovanim lukom iz Imrijevacamo‘e pripisati starijoj fazi kasnolatenskog stupnjarazvoja na prostoru Po‘e{ke kotline.

Nalazi kerami~kih ulomaka na nalazi{tima uA{ikovcima, Draganlugu, Frkljevcima, Imrijevcima iZarilcu (T. 6) odgovaraju oblicima koji se pojavljujukroz du‘e vremensko razdoblje te su stoga manjepogodni za u‘e datiranje u okviru kasnolatenske fazerazvoja materijalne kulture. To su prije svega ulomcizdjela S-profiliranog tijela te lonaca zaobljenog tijela.Mla|em dijelu kasnog latena vjerojatno pripada iulomak vr~a sto‘astog vrata s vodoravno polo‘enim

rubom iz Frkljevaca (Dizdar 2001: 65). Svakako je okeramo-grafskoj slici latenske kulture na prostoruPo‘e{ke kotline te{ko bilo {to vi{e re}i na osnovisamo slu~ajnih nalaza, budu}i da svi opisani ulomcipripadaju oblicima koji su izra|eni na lon~arskomkolu, dok u potpunosti nedostaju nalazi oblika grubekeramike koji su izra|eni rukom, a slu‘ili su zasvakodnevnu uporabu.

Sliku mla|e faze kasnolatenskog razdoblja opisujenalaz fibule tipa Jezerine iz Bila~a s neperforiranomno‘icom kod koje je posebno zanimljivo oblikovanprijelaz luka direktno u iglu bez spirale. Sisto~noslavonskih nalazi{ta latenske kulture poznat jeve}i broj fibula tipa Jezerine. Na nalazi{tima uzDunav ove su fibule zabilje‘ene u Dalju te Sotinu iVukovaru (Majnari}-Pand‘i} 1970: T. IV.9, T.XXXVIII.3-4, T. LI.9), a ~est su i nalaz kako nautvr|enim naseljima tako i grobljima u okolici Vinkovaca(Dizdar 1999: 116, 120, kat. jed. 163., 181.; Dizdar2001a: 110, T. 7.6). Fibule tipa Jezerine poznate sukako s drugih nalazi{ta koja se pripisuju Skordiscimatako i s lokaliteta mokrono{ke skupine gdje su tako|erdatirane u razdoblje kasnog latena (Bo‘i~ 1987: 878,sl. 46.22). Na prostoru Poso~ja fibule tipa Jezerinepripadaju fazi IVb koja obuhva}a posljednje desetlje}e1. st. pr. Kr. (Gu{tin 1991: 41). Prema tipolo{kojpodjeli fibula tipa Jezerine, fibula iz Bila~a pripadavarijanti «a» za koju je karakteristi~an neukra{eni luki koja se pojavljuje na nalazi{tima od Portugala doUkrajine. Ove fibule nastaju oko 40.-30. god. pr. Kr.,da bi u naj{iru uporabu u{le oko 30. god pr. Kr., aprestanak njihove izrade smje{ta se oko 10. god. poKr. (Adam&Feugère 1982). Na taj na~in fibula tipaJezerine iz Bila~a opisuje razdoblje samog zavr{etkalatenske kulture koja je na prostoru Po‘e{ke kotlinebila prisutna od svojih po~etaka.

ZAKLJUÂK

Po‘e{ka kotlina kao rijetko koji prostor u me|u-rje~ju Drave, Save i Dunava svjedo~i o kontinuiranojprisutnosti i razvoju latenske kulture. Za poznavanjerane latenizacije te prou~avanje odnosa premakasnohal{tatskoj kulturnoj pojavnosti na prostoru ju‘nePanonije od neprocjenjivog je zna~enja otkri}e grobau Velikoj te nalaz ranolatenske fibule iz Bila~a.Nalazi iz Velike na najbolji na~in oslikavaju ranolatensku‘ensku no{nju sredine 4. st. pr. Kr. koja odre|enimoblicima kao {to su srebrne tordirane narukvice pokazujeukorijenjenost u starijim tradicijama, dok plo~astafibula tipa Sanski most ukazuje na povezanost Po‘e{kekotline s prostorom kulturne skupine Donja Dolina-Sanski most.

I dok opisani ranolatenski nalazi iz Velike iBila~a ukazuju na povezanost i porijeklo u dalekimprostorima na sjeveru, trajno keltsko naseljavanjePo‘e{ke kotline zbilo se vjerojatno u mla|oj faziranolatenskog razdoblja oko 300. god. pr. Kr. o ~emusvjedo~e nalazi bron~anih fibula na nalazi{tu Klasju u


118

okolici Gradca kod Pleternice. Sliku srednjolatenskograzvoja opisuju slu~ajni nalazi bron~anih narukvica izPleternice. Najjve}i broj nalazi{ta latenske kulturepripada razdoblju kasnog latena kada se najvjerojatnijemogu datirati slu~ajni nalazi s naselja u A{ikovcima,Draganlugu, Frkljevcima, Babi{nja~i kod Gradca,Novoselcima, Imrijevcima i Zarilcu. Od neizmjerne biva‘nosti za poznavanje etni~ke slike Po‘e{ke kotlinebilo istra‘ivanje na groblju u Bila~u gdje su slu~ajnoprona|ena dva duga ‘eljezna ma~a u koricama kojapripadaju starijoj fazi kasnog latena, odnosno kraju 2.i prvoj polovici 1. st. pr. Kr. Istom stupnju razvojanajvjerojatnije pripada i bron~ana fibula s trokutastoraskovanim lukom iz Imrijevaca, dok se za koplja izVu~jaka Kamenskog mo‘e samo re}i kako pripadajukasnolatenskoj bojnoj opremi. Najmla|i predstavljeninalaz latenske kulture s prostora Po‘e{ke kotline jefibula tipa Jezerine iz Bila~a koja se u odnosu naostale poznate fibule ovog oblika izdvaja svojomkonstrukcijom luka koji direktno prelazi u iglu.

Kada bi se poku{alo ispitati s kojom se odkeltskih zajednica koje su boravile na jugu Panonskenizine i ~inile predzi|e keltskog svijeta mogu povezatiopisani nalazi latenske kulture s prostora Po‘e{kekotline, u obzir dolaze samo Skordisci koji su naseljavaliprostor srednjeg Podunavlja i Taurisci koji su boravilina jugozapadnopanonskom i jugoisto~noalpskompodru~ju. Svakako treba ra~unati i na prisutnost nekeod panonskih zajednica posvjedo~enih u anti~kimliterarnim izvorima koje su boravile u me|urje~juSave, Drave i Dunava ~ija je materijalna kultura bilaizlo‘ena utjecajima susjednih keltskih populacija tetako i odre|enom stupnju latenizacije.

Za razgrani~enje izme|u Skordiska i Tauriska tepoznavanje etni~ke slike me|urje~ja Save i Dravetijekom mla|eg ‘eljeznog doba od presudne je va‘nostinavod Plinija Starijeg «...mons Claudius, cuius in fronteSardisci, in tergo Taurisci...», odnosno kako se sprijedagore Mons Claudius nalaze Skordisci, a straga suTaurisci (n.h. 3.25.148). Ovaj kratki Plinijev spomenprivukao je brojne istra‘iva~e koji su poku{ali odreditio kojoj se gori to~no radi, a za ~ije su ispravnotuma~enje nezaobilazni rezultati arheolo{kih istra‘ivanjanalazi{ta mla|eg ‘eljeznog doba na prostoru me|urje~jaSave i Drave koja su tek u posljednje vrijeme po~eladavati o~ekivane rezultate. O teritorijalnoj rasprostranje-nosti i povezanosti izme|u Taruriska i Skordiska kojuopisuje Plinije Stariji, svjedo~i posredno i Posejdonijevnavod koji se sa~uvao kod Strabona (7.2.2) kako jeupad Kimbra 113. god. pr. Kr. nakon Boja i Skordiskazadesio Tauriske te na kraju Helvete (Zippel 1877:140; Mócsy 1974: 13; Petru 1968: 368; Bo‘i~ 1987:856). Do sada je bilo vi{e poku{aja u odre|enjuPlinijevog Mons Claudius. Na osnovi rezultatadosada{njih istra‘ivanja svakako treba odbaciti onepretpostavke u kojima se Mons Claudius izjedna~uje sFru{kom gorom (Degmed‘i} 1959: 30-31; Gara{anin1965: 21) ili ga se smje{ta u blizinu Sirmija (Zippel1877: 119), budu}i da brojna nalazi{ta latenske kulture

s podru~ja isto~ne Slavonije i zapadnog Srijema premaslici materijalnog naslije|a pripadaju Skordiscima.Suprotno mi{ljenje ima A. Mócsy koji Mons Claudiustra‘i na podru~ju Vara‘dina (Mócsy 1961: 178). V.Klai} rje{enje nalazi u ispravama iz 16. i 17. stolje}au kojima se Moslava~ka gora naziva Mons Claudius,odnosno Klaudijeva gora, ~ime istovremeno odbacujepretpostavke kako se iza imena krije neka “zaprtagora” budu}i da se ranije ime povezivalo s glagolomclaudere {to zna~i zatvarati ili zapirati (Klai} 1907:186-187). Sli~no mi{ljenje kako se radi o Moslava~kojgori koja predstavlja razgrani~enje izme|u Skordiska iTauriska iznosi i Z. Markovi} (Markovi} 1984: 300).Na isprave se poziva i P. Petru koji, za razliku od V.Klai}a, ime gore izvodi iz glagola claudere te smatrakako se radi o gorama koje zatvaraju jedan odre|eniprostor, a to su za njega Ivan~ica, Kalnik i Medvednica(Petru 1968: 364). Osim Plinija Starijeg, Mons Clau-dius spominje i Velej Paterkul (2.112.3) tijekompanonsko-delmatskog rata kada se 7. god. po Kr.Tiberije na toj gori sukobio s ustanicima. Ujedno, toje i posljednji spomen te gore u anti~kim izvorima(Mócsy 1962: 526-527; Mócsy 1974: 38). M. [a{el-Kos u tom opisu vidi goru koja se nalazila u sredi{tubreu~kog podru~ja negdje izme|u Save i Drave tepretpostavlja kako se radi o Papuku ([a{el-Kos 1986:185). Do sli~nog zaklju~ka dolazi i P. Popovi} kadapi{e o zapadnoj granici rasprostiranja Skordiska kojase nalazila na slavonskim planinama ispred kojih suSkordisci, iza na zapadu su Taurisci, dok se izme|uove dvije keltske plemenske zajednice nalaze Panonci(Popovi} 1992-1993: 15-16).

U potrazi za odgovorom u kojoj je od slavonskihgora mogu}e prepoznati Mons Claudius, najbolje mo‘eodgovoriti materijalna ostav{tina s nalazi{ta naprostorima srednje i zapadne Slavonije. Za opisanenalaze latenske kulture s prostora Po‘e{ke kotline, uzsvim Keltima zajedni~ke karakteristike materijalnognaslije|a, najbli‘e usporedbe mogu se prona}i nanalazi{tima u isto~noj Slavoniji i Srijemu koja sepripisuju Skordiscima, no to istovremeno i ne zna~ikako su samo Skordisci boravili na prostoru Po‘e{kekotline. Zbog toga u Plinijevom Mons Claudius kaozapadnoj granici rasprostiranja Skordiska ili njihovihutjecaja prepoznajemo planinski lanac Papuka i Psunjakoji svojom nadmorskom visinom od skoro tisu}umetara predstavljaju prirodnu granicu i zapreku izme|usredi{nje i isto~ne Hrvatske. Komunikacije izme|u tihprostora odvijale su se dolinama Save i Drave te nanalazi{tima u tim podru~jima treba o~ekivati pro‘imanjematerijalnih postignu}a latenske kulture koja je uzodre|ene posebnosti bila karakteristi~na kako zaSkordiske tako i za Tauriska. U toj slo‘enoj slici nemanje va‘an dio kulturnog i duhovnog naslije|a Posavinei Podravine tijekom mla|eg ‘eljeznog doba predstavljajui ostvarenja autohtonih panonskih zajednica koja su uovom trenutku nepoznata zbog nedostataka istra‘ivanja.Sli~an se zaklju~ak odnosi i na zapadne obronkePapuka i Psunja te za prostor izme|u Bilogore iMoslava~ke gore, zbog ~ega se kona~no rje{enje


119

problema etni~ke slike me|urje~ja Drave i Save kojeve} vi{e od stolje}a zaokuplja pa‘nju stru~ne arheolo{kejavnosti jo{ ne nazire.

Nalazi latenske kulture na prostor Po‘e{ke kotlinenajvjerojatnije su pristigli dolinom rijeke Orljave kojapredstavlja prirodnu poveznicu prema jugu i Posaviniodakle su strujali kulturni i idejni utjecaji kako tijekomranijih razdoblja prapovijesti tako i kasnije u vremenimaantike i srednjega vijeka. O povezanosti Po‘e{kekotline s Posavinom tijekom razvoja latenske kulturesvjedo~e nalazi savijenog ‘eljeznog ma~a iz sela Malinokoje se nalazi upravo na izlasku Orljave iz zatvorenogprostora Po‘e{ke kotline (Majnari}-Pand‘i} 1970: 63,T. XXI.1), kao i nalaz bron~ane glatke ‘i~ane fibulesrednjolatenske sheme pri jaru‘anju rijeke Save kodsela Zbijeg (Majnari}-Pand‘i} 1970: 67, T. XXI.4).Istim je putem najvjerojatnije pristigla i plo~astafibula tipa Sanski most koja je prona|ena uranolatenskom grobu iz Velike. Zbog toga je odiznimnog zna~enja rje{avanje pitanja etni~ke pripadnostinalaza latenske kulture na prostoru brodske Posavinekoja je predstavljala poveznicu izme|u prostora Po‘e{kekotline s podru~jem isto~ne Slavonije na istoku kojeje, kako to svjedo~e brojna nalazi{ta, bilo gustonaseljeno Skordiscima. Uz ve} od ranije poznatopokusno istra‘ivano utvr|eno naselje na polo‘ajuPaljevine kod Donje Bebrine na Savi koje pripadarazdoblju kasnog latena (Majnari}-Pand‘i} 1970), napodru~ju brodske Posavine zabilje‘ena su 23 nalazi{talatenske kulture (Lozuk 1993: 34-35). Posljednjih jegodina Muzej Brodskog Posavlja proveo nekolikoza{titnih iskopavanja u kojima su zabilje‘eni novinalazi latenske kulture (Mi{kiv 1997; Mi{kiv 1998;Lozuk 2000) koji mo‘da ukazuju na odre|enu zna~ajnijuprisutnost Skordiska i na ovom prostoru. O slo‘enojetni~koj slici brodske Posavine tijekom mla|eg ‘eljeznogdoba svjedo~e postignu}a istra‘ivanja u Kupini gdjesu otkriveni ostaci naselja s ukopanim objektima ukojima prevladava rukom izra|ena keramika, dok jetek neznatan dio oblika bio izra|en na lon~arskomkolu u tradicijama latenske kulture (Minichreiter 1991).U prilog takvim razmi{ljanjima o slo‘enoj etni~kojslici govori i izuzetan nalaz vojni~ke diplome iz Savekod Slavonskog broda na kojem se spominje Likajkoji je pripadao plemenskoj zajednici Breuka i kojise po okon~anju vojne slu‘be vratio u svoj zavi~aj(Mi{kiv 1998a)5 . Dakle, na prostoru brodske Posavinetijekom mla|eg ‘eljeznog doba mo‘e se o~ekivatislo‘ena etni~ka slika koju su ~inili keltski Skordisci tepanonski Breuci koji su najvjerojatnije boravili s jednei druge obale rijeke Save. U prilog slo‘enoj etni~kojslici Po‘e{ke kotline kao i brodske Posavine ide inavod Diona Kasija (54.31.2-4) u kojem se opisuje

Tiberijeva pobjeda 12. god. pr. Kr. nad Panoncimapri ~emu su mu saveznici bili njihovi susjedi Skordisci.Sukob opisan kod Diona Kasija zbio se prema M.[a{el-Kos na prostoru Po‘e{ke kotline ([a{el-Kos1986: 159). Dion Kasije tom prilikom navodi kako suPanonci bili naoru‘ani kao Skordisci u ~emu jemogu}e prepoznati kako su Breuci prihvatili postignu}anaprednije latenske kulture, barem kada se govori opodru~ju slavonske Posavine. U prilog odre|enojprisutnosti Panonaca na prostoru Po‘e{ke kotline, a ukojima se mogu prepoznati Breuci, ide i navod VelejaPaterkula (2.112.3) koji opisuje sukob Tiberija i ustanikatijekom panonsko-delmatskog rata 7. god. po Kr. nagori Mons Claudius. Ustanici se svakako ne bi povuklina prostor gdje nisu mogli o~ekivati bilo kakvu potporuod mjesnog stanovni{ta, a svakako se ne bi povuklina jedno neprijateljsko podru~je naseljeno isklju~ivokeltskim Skordiscima koji su bili rimski saveznici isuparnici Panonaca.

Stoga bi se vjerojatno etni~ka slika brodske Posavineiz razdoblja mla|eg ‘eljeznog doba mogla pretpostavitii za prostor Po‘e{ke kotline, no to }e biti mogu}erije{iti tek s budu}im istra‘ivanjima kako naselja takoi grobalja. Pojedina~ni i slu~ajni nalazi latenske kulturekojima se u ovom trenutku raspola‘e s prostoraPo‘e{ke kotline ne omogu}avaju ni{ta vi{e od navedenihpretpostavki.

Povezanost s Donjom Dolinom koja je tijekommla|eg ‘eljeznog doba bila naseljena Oserijatima (Mari}1964: 73; @eravica 1985), a zabilje‘ena je jo{ uranolatenskom razdoblju, u vrijeme srednjeg i kasnoglatena, iako je vjerojatno postojala, pretpostavljena jevezama Po‘e{ke kotline s brodskom Posavinom iisto~nom Slavonijom. Svakako je nepoznavanje nalazi{tamla|eg ‘eljeznog doba na podru~ju zapadno od donjegtoka Orljave trenutno ograni~avaju~i ~imbenik zaprou~avanje odnosa latenske kulture Skordiskarasprostranjene u isto~nom dijelu me|urje~ja Save,Drave i Dunava i pojava zabilje‘enih tijekom mla|eg‘eljeznog doba u srednjem i zapadnom dijelu bosanskePosavine. Tako|er je i povezanost opisanog prostoras mokrono{kom skupinom na zapadu koja predstavljaizri~aj keltskih Tauriska neizvediva, budu}i da sunajbli‘a nalazi{ta latenske kulture koja se nalaze uzrijeku Savu poznata tek na podru~ju Zagreba i okolice.Ipak, sada{nja slika poznavanja nalazi{ta mla|eg‘eljeznog doba na prostoru Posavine upu}uje nastvaranje pretpostavke kako se zapadna granicarasprostiranja latenske kulture Skordiska nalazila narijeci Orljavi koja je i kasnije u vrijeme Rimskogcarstva predstavljala granicu podijeljenosti izme|u Gornjei Donje Panonije, ~emu korijene mo‘da treba potra‘itiu ranijim etni~kim razgrani~enjima.

5 Zanimljivo je {to se na dvije vojni~ke diplome iz Vukovara i Negoslavaca tako|er spominju Breuci, iako su one prona|enena podru~ju na kojem se prema anti~kim izvorima smje{taju Kornakati.


120

Razloge odre|ene prisutnosti Skordiska u stranojpanonskoj etni~koj sredini prije svega treba potra‘itiu pogodnostima i prirodnim bogatstvima koje je Po‘e{kakotlina nudila svojim stanovnicima. Bitan razlog zainteres koji su Skordisci pokazivali za sami zapadnirub njihovog interesnog podru~ja najvjerojatnije senalazio u eksplotaciji grafita na obroncima Papuka iPsunja kojeg su oni koristili u kerami~arskoj proizvodnji,te kontrola tisu}ljetnog prometnog pravca koji jevodio dolinom rijeke Save koja je povezivala prostorPodunavlja s jugoisto~noalpskim podru~jem i dalje sasjevernom Italijom.

Predstavljeni nalazi latenske kulture s prostoraPo‘e{ke kotline isti~u va‘nost ove zatvorenemikroregionalne cjeline konstantno otvorene vanjskimutjecajima koji su utjecali na sveukupno oblikovanjenjezinog etni~kog i kulturnog identiteta. Po‘e{ka jekotlina stoga iznimno va‘na kako za prou~avanjeprocesa rane latenizacije ju‘ne Panonije o ~emu svjedo~enalazi iz Velike i Bila~a tako i za ispitivanje slo‘eneetni~ke slike s kompleksnim materijalnim naslije|emkoje je obilje‘ilo razdoblje mla|eg ‘eljeznog doba ipripadaju}u latensku kulturu na prostoru me|urje~jaDrave, Save i Dunava.

POPIS KRATICA

AMC - Acta musei Cibalensis, VinkovciAqN - Aquileia Nostra, PadovaARR - Arheolo{ki radovi i rasprave,

ZagrebAÉ - Archaeologia Értesíto, Akadémiai

Kiadó, BudapestAP - Arheolo{ki pregled, Beograd,

LjubljanaAV - Arheolo{ki vestnik. Slovenska

akademija znanosti in umetnosti,Ljubljana

BRGK - Be r i ch t de r Römi s ch -Germanischen Komission, Frank-furt a./Main

CA - Carniola Archaeologica. Dolenjskimuzej, Novo mesto

DissMonB - Dissertationes et Monographiae,Beograd

DissMonZ - Dissertationes et Monographiae.Arheolo{ki zavod Filozofskogfakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu,Zagreb

DissPann - Dissertationes Pannonicae, Buda-pest

GodPo‘ - Godi{njak Po‘e{tine Zlatna dolina,Po‘ega

GodZa{tite - Godi{njak za{tite spomenikakulture Hrvatske, Zagreb

GSM - Glasnik Slavonskih muzeja,Vukovar/@upanja

GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja uSarajevu, Sarajevo

Izdanja HAD-a - Izdanja Hrvatskog arheolo{kogdru{tva, Zagreb

KatMon - Katalogi in monografije. Narodnimuzej Ljubljana, Ljubljana

Materijali - Materijali Saveza arheolo{kihdru{tava Jugoslavije, Beograd

Musaica - Zborník Filozofickej FakultyUniverzity Komenského, Bratislava

Obavijesti HAD-a - Obavijesti Hrvatskog arheolo{kogdru{tva, Zagreb

OZ - Osje~ki zbornik, OsijekPJZ - Praistorija jugoslavenskih zemalja,

SarajevoPZ - Podravski zbornik, KoprivnicaPo‘Zbor - Po‘e{ki zbornik, Po‘egaPrilInstArheolZagrebu -

Prilozi Instituta za arheologiju uZagrebu, Zagreb

Prilozi - Prilozi Odjela za arheologijuInstituta za povijesne znanostiSveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb

RE - Pauly-Wissowa, Real-Encyclopädieder class ischen Alterums-wissenschaft, Stuttgart

RVM - Rad Vojvo|anskih muzeja, NoviSad

Situla - Razprave Narodnega muzeja vLjubljani, Ljubljana

Slov. arch. - Slovenská Archeólogia, SlovacAcademic Press, Bratislava

Starinar - Institut za arheologiju u Beogradu,Beograd

UPA - Universitätforschungen zurPrähistorischen Archäologie, Bonn

VAMZ - Vjesnik Arheolo{kog muzeja uZagrebu, 3. serija, Zagreb

VesVojMuz - Vesnik Vojnog muzeja, BeogradVHADns - Vjesnik Hrvatskoga arheolo{koga

dru{tva, nova serija, Zagreb


121

LITERATURA

Adam&Feugère 1982 A. M. Adam&M. Feugère, Un Aspect de l’Artisant du Bronze dans l’Arc Alpin Orinetal et enDalmatie au Ier s. av. J.-C.: Les Fibules du Type dit “Jezerine”, AqN LIII, Padova 1982, 129-188.

Binding 1993 U. Binding, Studien zu den figürlichen Fibeln der Frühlatènezeit, UPA 16, Bonn 1993.Bo‘i~ 1981 D. Bo‘i~, Relativna kronologija mlaj{e ‘elezne dobe v jugoslovenskem Podonavju, AV XXXII,

Ljubljana 1981, 315-336.Bo‘i~ 1984 D. Bo‘i~, Naoru‘anje ratnika mla|eg ‘eljeznog doba, u: KE?TOI, Ljubljana 1984, 77-82.Bo‘i~ 1987 D. Bo‘i~, Zapadna grupa, PJZ V, Sarajevo 1987, 855-897.Bo‘i~ 1993 D. Bo‘i~, Slovenija in srednja Evropa v poznolatenskem obdobju, AV 44, Ljubljana 1993, 137-

152.Bo‘i~ 1999 D. Bo‘i~, Die Erforschung der Latènezeit in Slowenien seit Jahr 1964, AV 50, Ljubljana 1999,

189-213.Bujna 1989 J. Bujna, Das latènezeitliche Gräberfeld bei Dubnik. I., Slov. arch. XXXVII/2, Bratislava 1989,

245-354.ôvi} 1987 B. ôvi}, Grupa Donja Dolina – Sanski Most, PJZ V, Sarajevo 1987, 232-286.Degmed‘i} 1959 I. Degmed‘i}, Poraz Boja i Tauriska na Tisi, RVM 8, Novi Sad 1959, 21-43.Dizdar 1999 M. Dizdar, @eljezno doba, u: Vinkovci u svijetu arheologije, Vinkovci 1999, 39-48, 111-121.Dizdar 2001 M. Dizdar, Latenska naselja na vinkova~kom podru~ju, DissMonZ 3, Zagreb 2001.Dizdar 2001a M. Dizdar, Nalazi{ta latenske kulture na vinkova~kom podru~ju, PrilInstArheolZagrebu 18,

Zagreb 2001a, 103-134.Gara{anin 1965 M. Gara{anin, Ka konfrotaciji pisanih i arheolo{kih izvora o Keltima u na{oj zemlji, Materijali

III, Beograd 1965, 17-26.Gu{tin 1991 M. Gu{tin, Poso~je in der jüngeren Eisenzeit, KatMon 27, Ljubljana 1991.Henzl 1977 D. Henzl, Prirodna bogatstva Po‘e{ke kotline, u: Po‘ega 1227- 1977, Po‘ega 1977, 320-325.Hunyady 1942 I. Hunyady, Die Kelten im Karpatenbecken, DissPann ser. II. no. 18, Budapest 1942.Jovanovi} 1994 B. Jovanovi}, Horizont najstarijih keltskih grobova na severnom Balkanu, u: Kulture gvozdenog

doba jugoslovenskog Podunavlja, Beograd 1994, 111-117. Jovanovi} B.&Jovanovi} M. 1988B. Jovanovi}&M. Jovanovi}, Gomolava, Naselje mla|eg gvozdenog doba, sv. 2 iz serije “Gomolava”,Novi Sad-Beograd 1988.

Klai} 1907 V. Klai}, Topografske sitnice, VHADns IX, Zagreb 1907, 185-193.Knez 1977 T. Knez, Keltski grobovi iz Roj pri Morav~ah, u: Keltske {tudije, Posavski muzej Bre‘ice knj. 4,

Bre‘ice 1977, 105-126.Knez 1992 T. Knez, Novo mesto II, Keltsko-rimsko grobi{~e, CA 2, Novo Mesto 1992.Kri‘ 2001 B. Kri‘, Kelti v Novem mestu, Novo mesto 2001.Lozuk 1993 J. Lozuk, Arheolo{ka topografija Brodskog Posavlja, Izdanja HAD-a 16, Zagreb 1993, 31-38.Lozuk 2000 J. Lozuk, Za{titna arheolo{ka istra‘ivanja na podru~ju Slavonskog Broda, Slavonski Brod 2000.Majnari}-Pand‘i} 1970 N. Majnari}-Pand‘i}, Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu, AMC 2, Vinkovci 1970.Majnari}-Pand‘i} 1972-1973

N. Majnari}-Pand‘i}, Kasnolatenski keltski grobovi iz Sotina, VAMZ VI-VII, Zagreb 1972-1973,55-74.

Majnari}-Pand‘i} 1996 N. Majnari}-Pand‘i}, Nekoliko napomena o uvo|enju ranolatenskog stila u sjevernu Hrvatsku iBosnu, ARR 12, Zagreb 1996, 31-53.

Mari} 1963 Z. Mari}, Keltski elementi u mla|em ‘eljeznom dobu Bosne i Hercegovine, GZM XVIII,Sarajevo1963, 63-83.

Mari} 1964 Z. Mari}, Donja Dolina, GZM XIX, Sarajevo 1964, 5-128.Markovi} 1984 Z. Markovi}, Prilog poznavanju kontinuiteta naseljavanja terena oko Delova, PZ 84, Koprivnica

1984, 295-319.Minichreiter 1991 K. Minichreiter, Arheolo{ka istra‘ivanja na dijelu auto-ceste Slavonski Brod-Lipovac, GodZa{tite

17, Zagreb 1991, 179-192.Mi{kiv 1997 J. Mi{kiv, Za{titno arheolo{ko istra‘ivanje u Slavonskom Brodu, Obavijesti HAD-a god. XXIX br.

3, Zagreb 1997, 65-66.Mi{kiv 1998 J. Mi{kiv, Za{titna arheolo{ka istra‘ivanja na podru~ju Slavonskoga Broda, GSM 2 (57), @upanja

1998, 49-51.Mi{kiv 1998a J. Mi{kiv, Rimska vojni~ka dipolma iz Slavonskog broda, VAMZ XXX-XXXI (1997-1998), Zagreb

1998a, 83-101.Mócsy 1961 A. Mócsy, A Mons Claudius, AÉ 88, Budapest 1961, 178-179.Mócsy 1962 A. Mócsy, Pannonia, RE Suppl. IX, Stuttgart 1962, coll. 515-776.Mócsy 1974 A. Mócsy, Pannonia and Upper Moesia, London-Boston 1974.Nenadi} 1990 V. Nenadi}, Pregled stanja istra‘ivanja latenskodobnih lokaliteta u Slavoniji i Baranji, Prilozi 7,

Zagreb 1990, 13-21.Petru 1968 P. Petru, Vzhodnoalpski Taurisci, AV XIX, Ljubljana 1968, 357-373.Popovi} 1992-1993 P. Popovi}, The Territories of Scordisci, Starinar XLIII-XLIV, Beograd 1992-1993, 13-21.Popovi} 1996 P. Popovi}, Early La Tène Between Pannonia and the Balkans, Starinar XLVII, Beograd 1996,

105-125.


122

Popovi} 1997 P. Popovi}, Les perles de verre en forme de vase ou d’amphore sur l’éspace entre la merAdriatique et le Danube, Starinar XLVIII, Beograd 1997, 165-171.

Potrebica 1998 H. Potrebica, Some Remarks on the Contacts Between the Greek and the Hallstatt CultureConsidering the Area of the Northern Croatia in the Early Iron Age, u: Perace, M. & Tosi,M. (Eds.), Papers from the EAAd Annual Metting at Ravenna 1997, Volume 1: Pre- andProtohistory, BARIntSer 717, Oxford 1998, 241-249.

Potrebica&Balen 1999 H. Potrebica&J. Balen, Prapovijesni nalazi iz Po‘e{ke kotline u Arheolo{kom muzeju uZagrebu, GodPo‘ V(1), Po‘ega 1999, 7-61.

Schaaff 1980 U. Schaaff, Ein späkeltische Kriegergrab mit Eisenhelm aus Novo mesto, Situla 20/21, Ljubljana1980, 397-413.

Soka~-[timac 1976 D. Soka~-[timac, Zarilac, Grabara~ke livade, T. Po‘ega – vi{eslojno nalazi{te, AP 18, Beograd1976, 45-46.

Soka~-[timac 1984 D. Soka~-[timac, Prilog arheolo{koj topografiji Po‘e{ke kotline u svjetlu iskopavanja 1980.godine, Izdanja HAD-a 9, Zagreb 1984, 129-142.

Soka~-[timac 1984a D. Soka~-[timac, Arheolo{ka iskapanja u Po‘e{koj kotlini, u: âli}, D. & Berber, \. (ur.),êtvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, Svezak 1, JAZU, Zavod za znanstveni rad Osijek,Osijek 1984a, 116-137.

Spaji} 1954 E. Spaji}, Nalazi{te mla|eg ‘eljeznog doba s terena Osijeka, OZ IV, Osijek 1954, 7-18.[a{el-Kos 1986 M. [a{el-Kos, Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranom in Sirmijem pri Kasiju Dionu

in Herodijanu, Ljubljana1986.Tak{i} 1974 A. Tak{i}, Pregled geologije slavonskog gorja, Po‘Zbor IV, Po‘ega 1974, 155-174.Todorovi} 1964 J. Todorovi}, Prilog klasifikaciji i hronolo{koj determinaciji keltskih kopalja, VesVojMuz 10,

Beograd 1964, 195-204.Todorovi} 1966 J. Todorovi}, Jendek, Zve~ka, Obrenovac – keltsko i slovensko groblje, AP 8, Beograd 1966, 60-

63.Todorovi} 1967 J. Todorovi}, Praistorijske nekropole u Ritopeku, Starinar XVII, Beograd 1967, 153-160.Todorovi} 1968 J. Todorovi}, Kelti u jugoisto~noj Evropi, DissMonB VII, Beograd 1968.Todorovi} 1972 J. Todorovi}, Praistorijska Karaburma I – nekropola mla|eg ‘eljeznog doba, DissMonB XIII,

Beograd 1972.Truhelka 1901 J. Truhelka, Rezultati prehistori~kog istra‘ivanja u Bosni-Hercegovini. (Te~ajem godine 1900.),

GSM XIII, Sarajevo1901, 1-29.Vejvoda&Drechsler 1961 V. Vejvoda&R. Drechsler, Gradac, Slavonska Po‘ega, AP 3, Beograd 1961, 55-57.Vejvoda&Mirnik 1971 V. Vejvoda&I. Mirnik, Istra‘ivanja prethistorijskih tumula u Kaptolu kraj Slavonske Po‘ege,

VAMZ V, Zagreb 1971, 183-210.Vejvoda&Mirnik 1975 V. Vejvoda&I. Mirnik, Hal{tatski kne‘evski grobovi iz Kaptola kod Slavonske Po‘ege, AV

XXIV, Ljubljana 1975, 592-610.Vejvoda&[mic, 1977 V. Vejvoda&J. [mic, Arheolo{ki podaci Po‘e{ke kotline, u: Po‘ega 1227-1977, Po‘ega 1977, 84-

94.Waldhauser 1987 J. Waldhauser, Keltische Gräberfelder in Böhmen, BRGK 68, Frankfurt a. Main 1987, 25-179.Zachar 1974 L. Zachar, K chronologickému postaveniu po{iev me~ov s esovitou svorkou ústia, Musaica

XXV/XIV, Bratislava 1974, 63-94.Zippel 1877 G. Zippel, Römische Herrschaft in Illyrien bis auf Augustus, Leipzig 1877.@eravica 1985 Z. @eravica, Nova istra‘ivanja mla|eg ‘eljeznog doba na podru~ju sjeverozapdne Bosne,

Materijali XX, Beograd 1985, 29-45.


123

Key words: Po‘ega Valley, La Tène Culture, Scordisci,Pannonians, Breuci, Mons Claudius, Velika, Pleternica, Bila~,Imrijevci

The Po‘ega Valley is closed geographic unit sur-rounded by chain of Slavonian Mountains. Finds from thatarea cover all development phases of the La Tène Culturethat represents the Late Iron Age in the area betweenrivers Drava, Sava and Danube. Although no La Tène sitehas been systematically excavated, large number of acciden-tal finds suggest that the Po‘ega Valley was inhabited alsoby Celtic population.

Richly furnished female grave from Velika (north ofPo‘ega), found in 1979, is one of the most important findsthat document the process of the early latenization of thesouthern Pannonia. The finds from that grave that reachedthe Po‘ega Museum included 12 bronze Early La Tènezoomorphic fibulae, fragments of a plate fibula of theSanski Most type, three bronze and two silver braidedbracelets, silver ring, spindle whorl, and amber and glassbeads. Test excavations from 1980 discovered grave con-struction of river pebbles, small pieces of charcoal andbones as well as fragments of pottery and beads. Part ofthe rich grave inventory came to Po‘ega only recently: twobronze Early La Tène zoomorphic fibulae, two silver braidedbracelets, one bronze ribbed bracelet, two bronze braceletswith plastic decoration, and one bronze bracelet of rhombiccross-section and crossed ends. There were also amber andglass beads in different shapes. Large number of bronzezoomorphic fibulae and bracelets belong to the character-istic Early La Tène female costume with similar finds inAustria, Bohemia, Moravia and Germany. These are prob-ably the areas of origin of such finds. This grave indicatesdirect Early La Tène influences or even actual Celticpresence in foreign, Late Hallstatt, Pannonian environment.The bronze plate fibulae of the Sanski Most type illustratethe connection with the area of the Donja Dolina – SanskiMost Culture. Two bracelets of silver plaited wire are theonly type of jewelry that could be attributed to the auto-chthonous culture of the southern Pannonia at the end ofthe Early Iron Age. Large number of amber beads alsosuggests the tradition of the earlier Hallstatt culture. Theglass beads in shape of amphorae that has Mediterraneanorigin were found in the Late Hallstatt as well as in theEarly La Tène graves of the 5th – 3rd century BC in thewhole area of the Carpathian basin. Large number ofbeads and bracelets suggest burial of two female persons inthe grave in Velika. According to the bronze Early LaTène zoomorphic fibulae, the grave was dated into the mid4th century BC. The importance of the Po‘ega Valley forexploration of the transition between the Early and LateIron Age is also illustrated by the bronze zoomorphicfibula with duck’s head and plastically shaped eyes, foundin Bila~ and dated into the first half of the 4th centuryBC. Several beads of different shapes were found on siteBabi{nja~a near the village Gradac. Some of those corre-spond to the shape of beads found in the Velika grave.The later phase of the Early La Tène period, the time ofpermanent Celtic settlement betwen the rivers Drava, Savaand Danube, is documented by the bronze Dux fibula fromGradac and fragment of the bronze fibula with massive

THE LA TÈNE CULTURE IN THE PO@EGA VALLEY

arch of the circular cross-section from the site of Klasje,near the same village. The later phase of the Middle LaTène period, that is the 2nd century BC, is illustrated bya number of fragments of bronze bracelets with cross-shaped plastic decoration also found near the village Gradac,not far from Pleternica. The largest number of findsattributed to the La Tène culture belong to the Late LaTène period which is probable datation of the settlementsin A{ikovci, Draganlug, Frkljevci, Imrijevci and Zarilac.Among pottery fragments found on those sites there arebowls with S-profilation, rounded pots with comb decora-tion, and jars with conical neck and horizontally extendedrim. All pottery finds of the La Tène culture from thePo‘ega Valley belong to the wheel thrown types, whilethere is no rough, hand thrown pottery that is present onother sites in the central Danubian area. This is caused bythe fact that all finds came from the surface and do notrepresent complete La Tène pottery production. Two ironswords in thin iron sheet scabbards found in Mali Bila~indicete the existence of the Late La Tène cemetery in thisarea. The fact that they were banded suggest that theywere part of inventory of the incineration graves of Celticwarriors. There are information that an umbo as well asseveral spears and other finds were found together withthe swords, but unfortunately they are lost. The swords are94 and 96 centimetres long, while the sheaths are 5centimetres wide in the upper part. Central rib runs alongthe blade of regular width over the entire length. Theirpoints are rounded or semicircular while the thorn-handlesend in small plates. The swords are in a thin iron sheetscabbards with central rib and rounded chape. The scab-bards are decorated with a double horizontal reclining S-shaped clasp, and there is also an attachment loop on theback side. The typology of swords suggest the datation intothe early phase of the Late La Tène period, that is in theend of the 2nd and the begining of the 1st century BC.Considerably lower number of swords on the cemeteries ofScordisci compared to large number of warriors armedwith one or more spears is characteristic for this phase.Theswords from Bila~ indicate the need for test excavationsthat would establish time span and spetial distribution ofthe cemetery, as well as the elements of the burial rite.The other finds would contribute to the ethnic determina-tion of the population represented by the La Tène culturein the area of the Po‘ega Valley. Two long iron spears withrhombic cross-section from Vu~jak Kamenski also belongto the Late La Tène weapons. Bronze fibula with flattriangular arch decoreted with shallow flutes on one end isdated into the earlier phase of the Late La Tène period.It was discovered in Imrijevci. Few fragments of the LateLa Tène pottery were also found there and they suggestthe existence of a settlement at that site. Such fibulae areparticulary abundant on settlements and cemeteries ofScordisci, and they serve as counterpart of the Nauheimfibula that is more frequent in the western distributionarea of the La Tène culture. Bronze fibula of the Jezerinetype (variant “a”) found in Bila~ belongs to the late phaseof the Late La Tène period, that is to the end of the 1stcentury BC. Its foot is not perforated and the arch has aninteresting transition directly to the needle, without anyspiral.

SUMMARY


124

The finds presented in this paper show continuouspresence and development of the La Tène Culture in thearea of the Po‘ega Valley. The discovery of the grave inVelika with large number of the Early La Tène gravegoods, as well as accidental find of the bronze zoomorphicfibula with duck’s head from Bila~ are very important forunderstanding of the process of the early latenization andits relation to the late Hallstatt culture of the southernPannonia. The finds from Velika document the Early LaTène female costume of the mid 4th century BC. Someobjects, like silver plaited bracelets, indicate some continu-ity of the traditions of the Early Iron Age, while platefibula of the Sanski Most type illustrate the connection ofthe Po‘ega valley with the area of the Donja Dolina –Sanski Most Culture that was already present in the EarlyIron Age and well documented in tumuli graves nearKaptol. The grave from Velika indicates presence of indi-viduals or small Celtic groups in foreign, Late Hallstatt,Pannonian environment of the 4th century BC. The perma-nent Celtic settlement in the area of the central Danubianarea occurred around 300 BC, in the late phase of theEarly La Tène period. At that time, the Celts that arrivedin this area formed the tribal conglomerate of Scordisci,together with the autochthonous Pannonian population. Thecentral area of Scordisci was in Srijem, southern Ba~ka andnorthern Serbia. Scordisci probably also settled the area ofthe Po‘ega Valley, since the border of their area ofsettlement, according to current data, went from the riverSava, up the river Orljava and than along the eastern edgeof the Slavonian Mountains. The Po‘ega Valley is con-nected with the area along Sava by the river Orljava. Itseems that the La Tène influences came up that river,which is documented by the La Tène finds connected toScordisci that were discovered on the sites like Malino andZbijeg in the valley of the river Sava, near Slavonski Brod.

Pliny the Older wrote that Scordisci live “in front ofMons Claudius, while Taurisci live behind that mountain”,thus defining the border between Scordisci and Taurisci,that is the western border of the area of Scordisci. Manymountains were identified as Mons Claudius: Fru{ka Gorain Srijem, Moslava~ka Gora as well as mountains Ivan~ica,Medvednica and Kalnik that form mountain range in north-western Croatia. However, it seems that Mons Claudius ismountain range of Papuk and Psunj that form naturalbarrier between the eastern and central Croatia. Therefore,

the Poèga Valley was probably inhabited by Scordisci.Since Mons Claudius is also mentioned as the location ofthe battle between Tiberius and the rebels during thePannonian-Delmatian upraise in 7 AD, we have to pre-sume more complex ethnic structure of this area. We alsopresume that Tiberius fought against Pannonians in 12 BCin the same area. Describing that event Dion Cassius saysthat “Pannonians were armed as Scordisci”, who wereRoman allies in that conflict. It seems that antique writtensources confirm rather complex ethnographic structure inthe Poèga Valley and the valley of the river Sava aroundpresent Slavonski Brod. That is also confirmed by resultsof excavations of the Late Iron Age settlement in Kupinonear Slavonski Brod. Most of pottery on that site is handthrown, while the characteristic wheel thrown La Tènepottery is rare. The Roman military diploma found in theriver Sava was awarded to Liccaius, member of the Breucitribe, who after the army service returned to his homeland.That confirms that the area around Slavonski Brod wasinhabited by Breuci who belonged to the larger group ofPannonian tribes. The antique sources and analysis ofmaterial remains suggest that the area around SlavonskiBrod as well as the Poèga Valley was inhabited by Celtictribe of Scordisci and Pannonian tribe of Breuci withdomination of the La Tène material culture. Further inves-tigation in cemeteries and settlements will shed more lighton the interrelations between Scordisci and indigenousPannonian element. The reason why Scordisci were inter-ested in the Poèga Valley and settled there could havebeen layers of graphite on the northern and western slopesof Psunj and southern parts of Papuk, from Brusnik nearPakrac to Velika and Kaptol. Graphite was extensively usedin the pottery production of Scordisci. Some items of theLa Tène culture from more distant areas, such as fibula ofthe Jezerine type found in Bila~, could also reach thePoèga Valley through direct contacts with the valley of theriver Sava around Slavonski Brod, since that river wasnatural communication that connected the central Danubianarea with the southeastern Alpine region and northernItalia. It seems that the later border between the twoRoman provinces, Upper and Lower Pannonia respectedborders of the Late Iron Age, and that the western borderof the area of Scordisci went from the river Sava, alongthe lower part of the river Orljava, and then along themountain range of Psunj and Papuk.

Translated by H. Potrebica

POPIS TABLI

Tabla 1: Velika (prema D. Soka~-[timac, 1984)Tabla 2: Velika (prema D. Soka~-[timac, 1984)Tabla 3: Velika (crtala M. Bezi})Tabla 4: Velika (crtala M. Bezi})Tabla 5: Gradac, Klasje i Babi{nja~a (crtala M. Bezi})Tabla 6: Frkljevci 1-2; Gradac, Babi{nja~a (crtala M. Bezi})Tabla 7: Vu~jak Kamenski 1-2; Bila~ 3; Imrijevci 4; Gradac,

Klasje 6 (crtala M. Bezi})


125

T. 1


126

T. 2


127

T. 3


128

T. 4


129

T. 5


130

T. 6


131

T. 7

Documents

08 Str 111 131 Dizdar i Potrebica 1