16
Prethodno priopćenje UDK 141.32:130.11Jaspers, K., Plessner, H. Primljeno 6. 7. 2010. Ljilja Budimir Zeleni trg 3a, HR–10000 Zagreb [email protected] Čovjek kao šifra (Karl Jaspers) i homo absconditus (Helmuth Plessner) – na tragu usporedbe Sažetak Polazišta teze o čovjeku kao šifri jesu priroda, svijet i sloboda, a iz njih proizlaze antro- pološka određenja čovjeka. Kao šifra, čovjek je egzistencijalno podložan traganju za mo- gućnostima i samim sobom ovdje-sada. Njegova je egzistencija obilježena suprotnostima, ograničenjima i napetošću. S druge strane, homo absconditus se ovdje-sada nalazi u ništa kako bi sâm stvorio nešto. Njegova je pozicionalnost u svijetu ekscentrična i granična, a zrcali se u distanciranosti od samoga sebe, uzdizanju iznad svega što ga okružuje i u doživljavanju nemogućnosti opredmećivanja svoga sebstva. Čovjek kao šifra ili kao homo absconditus jest i ostaje otvoren i skrovit, pa je svaki pokušaj fiksiranja spoznaje o njemu zanemarivanje cjelovitosti ljudskoga bitka. Ključne riječi čovjek kao šifra, homo absconditus, ekscentričnost, mogućnost, otvorenost, skrovitost Uvod Na pitanja o čovjeku i njegovu bitku ne daju zadovoljavajuće odgovore ni prapovijest ni povijest ni naše suvremeno doba. Sva su naša (sa)znanja o čo- vjeku općenito, o čovjeku pojedincu i o nama samima krhka i necjelovita. »Sve što mi znamo o čovjeku i što on kao pojedinac zna o sebi, to još nije on sâm«. 1 Što onda reći o čovjeku? Otkrit ćemo kako čovjeka poima Karl Jaspers u okviru svoje filozofije egzi- stencije (pojam egzistencije 2 kao polazište), a kako Helmuth Plessner u okviru svoje filozofske antropologije (pojam života kao polazište). Možemo se pitati o mogućnostima preklapanja i međusobne napetosti i(li) razilaženja između Jaspersova pojma egzistencije i Plessnerova pojma života. Je li uopće moguće 1 Karl Jaspers, Kleine Schule des philosophi schen Denkens, R. Piper & Co. Verlag, München–Zürich 1974., str. 60. 2 Pojam egzistencije proizlazi iz strukture Obu- hvatnoga unutar koje je sadržan cjelokupan »nacrt« Jaspersove filozofije egzistencije: a) Obuhvatno koje smo Mi: imanentno (op- stanak, svijest uopće i duh) i transcendentno (egzistencija); b) Obuhvatno koje je bitak po sebi: imanentno (svijet) i transcendentno (transcendencija); c) um kao poveznica svih načina Obuhvatnoga. (Usp. Karl Jaspers, Existenzphilosophie. Drei Vorlesungen gehal- ten am Freien Deutschen Hochstift in Frank furt/M. September 1937, Walter de Gruyter & Co, Berlin 2 1956., str. 13–25; Karl Jaspers, Von der Wahrheit. Philosophische Logik. Ers- ter Band, R. Piper & Co. Verlag, München 1947., str. 47–52; Karl Jaspers, Vernunft und Existenz. Fünf Vorlesungen, R. Piper & Co. Verlag, München 1960., str. 42–70.)

09 Budimir

Embed Size (px)

DESCRIPTION

..

Citation preview

Page 1: 09 Budimir

PrethodnopriopćenjeUDK141.32:130.11Jaspers,K.,Plessner,H.Primljeno6.7.2010.

Ljilja BudimirZelenitrg3a,HR–10000Zagreb

[email protected]

Čovjek kao šifra (Karl Jaspers) i homo absconditus (Helmuth Plessner) – na tragu usporedbe

SažetakPolazišta teze o čovjeku kao šifri jesu priroda, svijet i sloboda, a iz njih proizlaze antro-pološka određenja čovjeka. Kao šifra, čovjek je egzistencijalno podložan traganju za mo-gućnostima i samim sobom ovdje-sada. Njegova je egzistencija obilježena suprotnostima, ograničenjima i napetošću. S druge strane, homoabsconditus se ovdje-sada nalazi u ništa kako bi sâm stvorio nešto. Njegova je pozicionalnost u svijetu ekscentrična i granična, a zrcali se u distanciranosti od samoga sebe, uzdizanju iznad svega što ga okružuje i u doživljavanju nemogućnosti opredmećivanja svoga sebstva. Čovjek kao šifra ili kao homo absconditus jest i ostaje otvoren i skrovit, pa je svaki pokušaj fiksiranja spoznaje o njemu zanemarivanje cjelovitosti ljudskoga bitka.

Ključne riječičovjekkaošifra,homo absconditus,ekscentričnost,mogućnost,otvorenost,skrovitost

Uvod

Napitanjaočovjeku injegovubitkunedajuzadovoljavajućeodgovoreniprapovijestnipovijestninašesuvremenodoba.Svasunaša(sa)znanjaočo-vjekuopćenito,očovjekupojedincuionamasamimakrhka inecjelovita.

»Sveštomiznamoočovjekuištoonkaopojedinacznaosebi,tojošnijeonsâm«.1

Štoondarećiočovjeku?OtkritćemokakočovjekapoimaKarlJaspersuokvirusvojefilozofijeegzi-stencije(pojamegzistencije2 kaopolazište),akakoHelmuthPlessneruokvirusvojefilozofskeantropologije(pojamživota kaopolazište).Možemosepitatiomogućnostimapreklapanjaimeđusobnenapetostii(li)razilaženjaizmeđuJaspersovapojmaegzistencijeiPlessnerovapojmaživota.Jeliuopćemoguće

1

Karl Jaspers,Kleine Schule des philosophi­schen Denkens, R. Piper & Co. Verlag,München–Zürich1974.,str.60.

2

PojamegzistencijeproizlaziizstruktureObu-hvatnoga unutar koje je sadržan cjelokupan»nacrt« Jaspersove filozofije egzistencije:a)Obuhvatno koje smoMi: imanentno (op-stanak,svijestuopćeiduh)itranscendentno (egzistencija); b) Obuhvatno koje je bitak po sebi: imanentno (svijet) i transcendentno

(transcendencija);c)umkaopoveznicasvihnačina Obuhvatnoga. (Usp. Karl Jaspers,Existenzphilosophie. Drei Vorlesungen gehal-ten am Freien Deutschen Hochstift in Frank­furt/M. September 1937,WalterdeGruyter&Co, Berlin 21956., str. 13–25; Karl Jaspers,Von der Wahrheit. Philosophische Logik. Ers-ter Band, R. Piper&Co.Verlag,München1947.,str.47–52;KarlJaspers,Vernunft und Existenz. Fünf Vorlesungen,R. Piper&Co.Verlag,München1960.,str.42–70.)

Page 2: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…298

međusobnoisključivanjeovihdvajupojmova?Jelimogućaikakvabibilaegzistencijabez života, te je limoguć i kakavbibio životbez egzistenci-je?Smetodičkogaspekta,moguće jegovoritiopodudarnosti Jaspersove iPlessnerovenamjere:Tumačenje ljudskoga dovesti do neizvjesnosti kako bi se čovjeku dopustio put do samoga sebe i moguće slobode, ne prihvaćajući isključivo metafizički ili znanstveni pokušaj poimanja ljudskoga bitka u cjeli-ni.3Budućidaosporavaodvajanjeegzistencijeodživota,Plessnersepomiče prema granici stzv.egzistencijalno-filozofskom,odnosnoegzistencijalno-di-jalektičkomantropologijom,4pa je relevantnipredstavnik filozofskeantro-pologijekadajeupitanjumogućnostusporedbe,aliipotreba razgraničenjasfilozofijomegzistencije.

1. Filozofsko-egzistencijalni diskurs: čovjek kao šifra

»Ali,presežućisve,čovjekjeznalac,kojijeuvijekviše od onoga što zna o sebi.«5

Iakonamsečinidanajboljemožemoznatištosmo,miipaktonajmanjezna-mo.Aneznanjunasupućujunašakompleksnost iveličina, i toisključujućibilokakvoopredmećivanje.

»Načininakoječovjekodsebečinipredmet,antropološkinačin,načinlogikekojirasvjetljavasvijest,psihološkiisociološkinačinnemogusemeđusobnorazdvojiti;kodsvakogaseosjećaštojetekonomdrugomstvarnodostupno.«6

Nijedanspomenutinačinnepružacjelovituslikuočovjeku;potrebnajenji-hovameđusobnapovezanostkakobiseomogućioštocjelovitijipoglednačo-vjeka.Budućidaječovjekotvorenastvarnostistvarnamogućnost,onnikadanedoznajenitimožedoznatisveosebi.Dakle,bezobziranasvespoznajeisvaznanja,onjeuvijekviše odnjih.Svakojenašeznanjeonamasamimakrhko,necjelovitoinikadazaokruženo.

»(…)Kaoznanibitak,on[čovjek,Lj.B.]jošnijetoštostvarnojest.(…)Nijednimznanjemobuhvaćen,čovjekjesebišifra.«7

Nemoguće je jasno definirati i čvrsto odrediti kako čovjeka tako i njegovbitak.Akočovjekpokušavastvoriticjelinuuodređenjuipoimanjusamogasebe,onpočinjesebesrozavatiizavaravati.Značilitodajepogrešansvakipokušajhvatanja cjelineosamomesebi,očovjekuopćenito,tedasmojed-nostavnoograničenidosegomsvojih(sa)znanja?Moželisetagranicaikadapremostiti?Počemujeikakočovjekšifra?

1.1. Šifra jedinstva čovjeka sa svojom prirodom

Osjetilnostiosjećajnost,kojetakođerznačemogućnost,prožimajučovjekakaobićekomunikacijetesumutemeljzaprodubljivanjemeđuljudskihod-nosa.Komunikacijajebezosjetilnostiiosjećajnostipovršna,aosjetilnostiosjećajnostbezkomunikacijeostaju uspavane.Čovjek – biće osjećaja, težnjâ i nagona.Usvomebiološkomopstankučovjekje nagonsko i instinktivnobiće, koje je uvjetovano izmjenamakemijskih ifizikalnihprocesakojiseunjemudogađaju.8Stogajeograničenvremenomi prostorom te je čestovođen svojimželjama, zahtjevima, raspoloženjima,osjećajimainagonima.Jesulinjegoviosjećajiuzročniciiliposljedicenagon-skogdjelovanja?Kolikojenagonskodjelovanjesmisleno:ispunjavaličovje-ka iligaobmanjuje?Osjećajinisu fenomeničovjekovepredmetne svijesti,jerihnemožemoupotpunostiiličaknikakoanalizirati.9Iakomoguoptere-

Page 3: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…299

titiiblokiratičovjeka,osjećajimumogudatimotivacijuisnaguza dalje.Izosjećajaserađajučovjekovetežnje,želje,aliizahtjevi.Potrebnojeznati se nositi sasvojimosjećajimaibitispremanizricatiih.Ostajeotvorenomoželiikakočovjekutjecatinasvojeosjećaje?Anagoniinagonskodjelovanje?Ukakvomsuodnosudjelovanjeuvjetovanonagonimaibezuvjetnodjelovanje?Usvomopstankučovjekje,kaomogućaegzistencija,uneprestanomtraženjuitežnjizanečimvišimicjelovitijim.Međutim,»(…)čovjekne postajecje-lina;onnjuneprestanomoratražiti«.10Dokjetraženjeimperativ,nalaženjejemogućnost.Akojenjegovodjelovanjeisključivonagonsko,onsenećeupotpunostiostvariti,aakozanemarinagonskoipredasebezuvjetnom,ostatćeosiromašenbeziskustvaosjetilnihmogućnostiopstanka.11Kakopomiriti dvijekrajnostiiuspostavitiravnotežu?Čovjekova potreba za drugim – nužnost komunikacije. Htijenjezaostvare-njemsvojeegzistencijepolazišteječovjekovihsusretasdrugim(a).Kaomo-gućaegzistencijačovjekusvomopstankuiskusujeegzistencijalnukomuni-kacijukaomogućnost.12Kakobezgraničnihsituacija(patnje,borbe,krivnje,

3

Usp. Helmut Fahrenbach, »‘PhilosophischeAnthropologie’und‘Existenzerhellung’.EinnachträglicherDiskurszwischenH.PlessnerundK. Jaspers«, u: JürgenFriedrich,BerndWestermann (ur.), Unter offenem Horizont. Antropologie nach Helmuth Plessner. MiteinemGeleitwortvonDietrichGoldschmidt,PeterLang,FrankfurtamMain–Berlin–Bern–NewYork–Paris–Wien1995.,str.75–94,ov-dje str. 79. Unatoč podudarnosti u namjeri,ipak se u njenoj realizaciji razilaze.Naime,Plessnerneosporavametafizičkiiznanstve-ni put, a Jaspers se oslanja na apelirajućebuđenje egzistencije u njenoj slobodi i narasvjetljavanje egzistencije ne zanemarujućiegzistencijalna, etička i metafizička pitanja,odnose imogućnosti čovjekova razumijeva-nja samoga sebe i svoga bitka (usp. ibid.).JaspersspominjePlessnerauOpćoj psihopa-tologiji i to unapomeni ukontekstugovorao smijehu iplaču.O tomevidjeti:Karl Jas-pers,Allgemeine Psychopathologie,SpringerVerlag,Berlin–Heidelberg–NewYork81965.,str.227,napomena:»Pleβner,H.:LachenundWeinen.EineUntersuchungnachdenGren-zenmenschlichenVerhaltens.Arnheim1941(neue grundlegende Untersuchung der Son-derstellungvonLachenundWeinen)«.

4

Usp. H. Fahrenbach, »’PhilosophischeAnt-hropologie’und‘Existenzerhellung’«,str.90.Plessnerovo »zbližavanje« s egzistencijal-no-filozofskom, odnosno egzistencijalno-di-jalektičkom antropologijom te istovremenozadržavanje kritičke distance naspram nje,Fahrenbach razlaže na tri razine, a to su:sistematična (s obzirom na pitanje o načinui smislu dijalektički strukturirane antropo-logije, budući da su i kod Plessnera i kodJaspersa prisutni različiti prigovori upravotakvojstrukturiantropologijeiantropološkogmišljenja),antropološko-strukturalna(sobzi-romnatemeljneformule:Plessner:Život skri-

va egzistencijuiJaspers:Čovjek je u opstanku moguća egzistencija) imetodička(sobziromna razliku između Plessnerove strukturalneanalizečovjekoveživotneformeiJaspersovaegzistencijalnograsvjetljavanjaegzistencije).(Usp.ibid.,str.90–93.)

5

Karl Jaspers,Philosophie, Band I: Philoso-phische Weltorientierung, Band II: Existen-zerhellung, Band III: Metaphysik, SpringerVerlag,Berlin–Heidelberg–NewYork41973.,ovdjeBandIII,str.186.

6

Ibid.

7

Ibid.,str.187.

8

Usp. ElisabethHybašek,Das Menschenbild bei Karl Jaspers,DisertationderKarl-Fran-zens-UniversitätGraz,dbv-Verlag,Graz1985.,str.96.

9

Usp.K. Jaspers,Allgemeine Psychopatholo-gie,str.90.

10

K.Jaspers,Philosophie,BandII,str.296.

11

Usp.ibid.,str.297.

12

Usp.E.Hybašek,Das Menschenbild bei Karl Jaspers, str. 182. S obzirom na Jaspersovopoimanjekomunikacije,E.Hybašekupućujena potrebu razlikovanja objektivnih načinakomunikacije(komunikacija opstanka, komu-nikacija svijesti uopće ikomunikacija duha)odegzistencijalnekomunikacijekaoneobjek-tivnognačinakomunikacije.O tomevidjeti:ibid.,str.180–182.

Page 4: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…300

smrti) tako i bez egzistencijalne komunikacije nema ostvarenja čovjekoveegzistencije.Kako bi se ostvario, čovjek najprijemora sebeupoznati; beziskustvagraničnihsituacijaiiskustvaegzistencijalnekomunikacijeonosta-jeprazanisamomsebi stranac.Putsebeupoznavanjakrećeizusamljenostikaopreduvjetakomunikacijskogsjedinjenjakojepodrazumijevaotkrivanjei predanje i to u svrhu ostvarivanja. Je li uopćemoguće ostvariti potpunopredanje?Akojenemogućeostvaritipotpunopredanje,jelimogućeostvaritipotpunukomunikaciju?Akojenemogućeostvaritipotpunukomunikaciju,jelimogućepotpunopostatisvjestansamogasebe?Akojenemogućepotpunopostatisvjestansamogasebe,jelimogućesebeupotpunostiupoznati,spo-znatiiostvariti?Uopstankujetopotpunonemoguće.Igdjejeondasmisao?Zaštopredanost?Zaštoočuvanjeuusamljenosti?Izabratisamojednoznačiizabratipromašaj.Neuspjetiihuravnotežitiznačinebitinapravomputuko-munikacijeteizabratineuspjeh.

»(…)Uotkrivanju ja sebegubim (kaopostojeći empirijskibitak)kakobih sebedobio (kaomogućuegzistenciju);uzatvorenostijasebečuvam(kaoempirijskopostojanje),alimoramsebeizgubiti(kaomogućuegzistenciju).«13

Bezgubljenjasebe(kaopostojećegempirijskogbitka)uciljudobivanjasebe(kaomogućeegzistencije)nemapronalaženjamogućnostîvlastiteegzistenci-jalnestvarnosti.Nedvojbenojedasuodvažnoststupanjaukomunikacijuiod-važnostsuočavanjasasvojimJaukomunikacijskomsjedinjenjusdrugim(a)temeljipovezanostiegzistencijâukomunikacijskomprocesu,aliiegzistenci-jalnoguspjehamogućihegzistencija.

1.2. Šifra jedinstva čovjeka sa svojim svijetom

Egzistencijaisvijetjesuisprepletenikrozsituacije;izvansvijetaiizvansi-tuacijânemapojavnosti egzistencijekojajekrozsituacijeusvijetudjelatnousmjerenanasvijet,aliinasebe.Potrebnojeostvarenječovjekaiusvijetu,iakoononijekonačno,jerčovjektranscendirasvijetkoračajući putemsebe-ostvarivanja.Svijetjemjestonjegovatraganjazasamimsobom,mjestomo-gućnostinjegovekomunikacije,mjestonjegovihusponaipadova.Čovjek – tjelesno biće.ZanemarujeliJaspersčovjekovutjelesnudimenzijuili jeonasamoupozadininjegovih razmišljanja, razlaganja izaključakaočovjekuinjegovojegzistenciji?Čovjekjevezanzasvojopstanakusvijetu,itosvojomtjelesnošćupokojojjeuočljivanjegovaprisutnostuvremenskomopstanku.14Bilinjegovosebepostajanjeisebeostvarivanjebilomogućeizvannjegovetjelesnedimenzije?Jelinjegovatjelesnadimenzijazanemariva?Čo-vjekjeusvomsebepostajanjuovisanosvometijelu,aipaknijeonoštojesaznatoispoznatoistraživanjemtijela;uslučajuidentifikaciječovjekasre-zultatimaistraživanjanjegovatijela,odnjegabisečinilopredmet.15Neoprav-danojesvoditičovjekanatijelo,jerjenjegovotijelopojavnostkojapripadanjemukaopojedincu.Znači,čovjekjepotemeljnimosobinamasvogaživogtijelaneusporedivsostalimživimbićima,jerjenjegovatjelesnostjednostav-no jedinstvena: samo se onmože smijati; fiziološka je, kao imorfološka,strukturanjegovetjelesnostiotvorena,štoznačidausebikrijumogućnosti.16Iakoječovjek,uzkulturnooblikovanje,iposvometijeluposebnogpoložajausvijetu,nemožemogagledatiniistraživatisamo kaotijelojerbismotimezanemarilisveonoštonadilazitijelo.Sdrugestrane,iakojevišeodsvogatijela,njegovasetjelesnadimenzijanesmijezanemariti.Znači,čovjekjeisto-vremenotjelesnoiiznad­tjelesno biće.Upravogaiznad­tjelesnost činiposeb-nim,dokrajanespoznatljivimišifrom.Stogasesvibiološkirazvojniprocesi

Page 5: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…301

tičunjegovegrađe,anenjegasamoga.17Svakosaznanjeočovjekukojeseapsolutizirakaosaznanječovjekaucijelostizapravozanemarujesamogačo-vjeka.Stogasenesmijezaboraviti:

»(…)Napitanjetkoječovjek,nijedanodgovornijedostatan.Naime,onoštobičovjekmogaobiti,jošuvijekostajeskrivenounjegovojslobodi,doklegodjeončovjek.«18

Aslobodajejednaododrednicaljudskeiznad­tjelesnosti.

1.3. Šifra sloboda

Ostatinarazinipukogopstankačovjekujenedopustivo.Jedinstvošifreljud-skogabitkanijeučovjekukaoopstanku,negoučovjekukaomogućojegzi-stencijikojadjelujeizsvojeslobode.19Onjekaomogućaegzistencijaikaoslobodasamomsebišifra.Aslobodajesamojsebišifratranscendencije,itourasvjetljavanjuspoznajedanijesamusebestvorila.20 Iususretučovjekas transcendencijomnadjelu ječovjekovasloboda;čovjekodlučujehoće liikakokrenuti prematranscendenciji.Mogućaegzistencijamorasvojimbit-komnadićiopstanak.Jeliinadilaženjeopstankašifra?Čovjekkaomogućaegzistencijanadilazisvojopstanakuslobodi:slobodnimizboromiodlukomotraženjuinalaženjusamogasebeirasvjetljavanjemsvojeegzistencije.Nje-govojenadilaženjeopstankausmjeravanjeiuzdizanjenjegoveegzistencijektranscendenciji.

»Svemorabitišifra;danemašifre,nebibilonitranscendencije.(…)To što uopće ima šifre, za nas je identično s tim što uopće ima transcendencije,jermineshvaćamotranscendencijunikakodrukčije,negouopstanku.«21

Štoznačišifrazaegzistenciju?Šifranosiskrovitostpokojojjeegzistencijaonoštojest.Značilitodamogućaegzistencijanemožeizvan šifrepostatiibiti ono što stvarno jest?Većuvremenskomopstankuegzistencijapostajemogućaistvarnaikaotakvapočinjeseostvarivati.Abudućidanijekonačno

13

K.Jaspers,Philosophie,BandII,str.65.»Ko-munikacija se uvijek događa između dvo-je koji se povezuju, ali moraju ostati dvoje–kojijednodrugomeprilazeizusamljenosti,aipakusamljenostpoznajusamozato štosuukomunikaciji.Janemogupostatijasâmbezulaskaukomunikacijunitimoguućiukomu-nikacijuakonisamusamljen.«(Ibid.,str.61.)

14

Usp.K. Jaspers,Kleine Schule des philoso-phischen Denkens,str.58.

15

Usp.ibid.;K.Jaspers,Philosophie,BandIII,str.87.

16

Usp.KarlJaspers,Der philosophische Glaube,R.Piper&Co.Verlag,München1948., str.53–54.;KarlJaspers,Von Ursprung und Ziel der Geschichte,R.Piper&Co.Verlag,Mün-chen1963.,str.58.JaspersseosvrćenaPort-mannovaistraživanjapremakojimačovjekniusvojojtjelesnostinijestvaranbezodređenihfaktora koji pripadaju predaji njegove povi-jesti niti je sa svojim biološkim osobinama

razumljivsamokrozsvrstavanjeuonoštojeprimiotradicijom,anenasljeđem.

17

Usp.K.Jaspers,Der philosophische Glaube,str.57.

18

K.Jaspers,Kleine Schule des philosophischen Denkens,str.67.Višeonemogućnostipotpu-nogidostatnogodgovoranapitanjetkoilištoje čovjek vidjeti: K. Jaspers,Von Ursprung und Ziel der Geschichte,str.57.

19

Usp. K. Jaspers, Philosophie, Band III, str.190.

20

Usp. ibid., str. 190–191. »Transcendencija dolazičovjekuonakokakosečovjekza nju priprema, te je taj dolazak s tim načinomspremnostinjenašifra.«(Ibid.,str.192.)

21

Ibid.,str.205.»Šifrajepriznavajućiopstanaku kojem se nalazim i uistinu mogu postatisamoonoštojesam«(ibid.,str.206).

Page 6: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…302

izaokruženousvijetuivremenu,ostvarenjejekaotakvošifra.Odlučujućašifratranscendencijezapravojeiščezavanje opstanka i egzistencije.22Sveštoježivopodliježeiščezavanju.Kojajerazlikaizmeđuiščezavanjaopstankaiiščezavanjaegzistencije?Iščezavanjesejednogaidrugogadogađauvremen-skomopstanku,aliegzistencijasvojimiščezavanjemmoranadićivremenskiopstanakkakobidosegla svojekonačno ispunjenje.Događa li sekonačnoispunjenjeegzistencijeunjenomsjedinjenjustranscendencijom,sobziromnatodaseonavraćatranscendencijikaosvomizvoru?Jelismisaoneuspjehai iščeznućaegzistencijenjeno jedinstvos transcendencijom?Je lineuspjehnužanzaostvarenjeegzistencije?Štoznačineuspjeh?Učemuegzistencijamoraosjetitineuspjehkakobikrenulapremasebeostvarenju?Jelinjenbitakuneuspjehu?Bitakjeegzistencijeslobodakojajeprisutnaiuuspjehuiune-uspjehu,akoostajesloboda.Jelilakšebitislobodanuuspjehuiliuneuspje-hu?Zarobljavaliuspjehilineuspjeh,ilinaspakoslobađaju?

»Nemadobrabezmogućegistvarnogzla,nemaistinebez laži,niživotabezsmrti;sreća jevezanazabol,ostvarenjezaodvažavanjeigubljenje.«23

Mogućaegzistencijazahvaćenagraničnimsituacijamasuočavasesovimanti-nomijamakaosnužnim pojavnostimausvijetuivremenu.Stogabibeznjihostalauspavana,atojojnijenizadaćanicilj.Čovjek – (raz)umsko biće.Kaomogućaegzistencija,čovjekjeuvrtlogusi-tuacijakojeprednjegastavljajumogućnostizboraiodlukeuciljutraženja,otkrivanja,nalaženjaiostvarivanjasamogasebe.Kaotakva,egzistencijajeuvrtloguborbekakonebi,rasvjetljavajućisamusebe,izgubilaodvažnostprot-kanu(raz)umnošćuiodgovornošću.Svojimserazumskimmišljenjemidjelo-vanjemčovjekuzdižeiznadostalihživihbića.Njegovaje(raz)umnosttemeljnjegoveodgovornosti.Razlikaizmeđučovjekaiostalihživihbićaočitujeseunjegovojpodložnostizakonu.Odnjegasezahtijevazaokretodprirodnogopstankapremaumu,kojionpostižesamopomoćuslobodeusebi.Stogasuumiegzistencijapovezani:bezumajeegzistencijabezpotpunestvarnosti,aumjebezegzistencijeneodrživiprazan.24Bezodnosaprematranscenden-ciji,umiegzistencijauopćenisumogući.Znači,umjeovisanodrugome,atodrugo jeegzistencijakaonjegovsadržaj.A(D)drugookojemjeovisnaegzistencijajesttranscendencija:egzistencijajebeztranscendencijepraznaibezdjelovanja.25

Čovjek – slobodno i (samo)voljno biće. Biti čovjek znači biti slobodan, aslobodapodrazumijevaodgovornost.Jeliodgovornostkočnicailipokretaččovjekakaoslobodnogabića?Ukolikoon,usvimsituacijamakrozkojepro-lazi,prihvaćasebekaoslobodu,utolikomožeuspjetikaobezuvjetnibitak.26Slobodaseneprikazujeumišljenju,negouegzistiranju.Čovjekjeposvojojegzistencijimogućnost,aliisloboda.Sobziromnasvaograničenjanakojanailazi,jelimogućegovoritiočovjekukaoslobodnombiću?Kaoslobodnobićeilikaoslobodačovjekunutarsebebiraiodlučujeosvomedjelovanju:slobodno stupa u komunikaciju s drugim(a).Bez slobode on ne bimogaootkrivatini rasvjetljavatimogućnosti svojeegzistencije.On jest sloboda teje,kaomogućaegzistencija,većusvojojmogućnostislobodan.Slobodanasodređuje: štosmo i tkosmo.Samoposlobodi iu slobodimožemopostatisvjesnisebeisvogabitka.Kaopredmetistraživanjačovjekgubislobodu,jersebepočinjepromatrati kao takobitakkoji u sebikrijeprolaznost i konač-nost.27Svijestoprolaznostivodinasusumnjuopotpunojslobodi.Tkoizaštoodlučujeonašojprolaznosti?Kakopomiritisloboduiprolaznost(vremeni-tostkojaiščezavanaputupremavječnosti)?Kakopomiritisloboduirazličitaograničenja?Čovjekova jeprolaznost, za razlikuodostalih živihbića,ne-

Page 7: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…303

dovršena,anezatvorenostjesignumnjegoveslobode.28Kaootvorenastvar-nost,čovjekjesloboda,iobrnuto:kaosloboda,čovjekjeotvorenastvarnost.Dakle,slobodajeznakiizvorištečovjekovihmogućnosti.Ukidanjeslobodeznačilobiuskraćivanjemogućnosti,aizjednogidrugogproizlazisputavanjetraženja,nalaženjaiostvarivanja.Istotako,bezslobodenemavolje,abezvo-ljenemaodluke.Realizacijavoljepodrazumijeva:svijestkaoznanjeosvrsi(samosvijest),mišljenjeiizbor;voljeimagdjeimaodlučnostiijasnoćevlas-titogizbora.29Dakle,biti slobodan – biti odlučan i jasan – biti voljanznačiizgrađivatisebeibiti Ja, sebstvo.Jaspersovjedoprinosproblematiciočovjekuinjegovubitkunezanemariv,iako je on u izlaganju te problematike nesustavan.Obuhvatnost ljudskogabitka ne dopušta isključenje niti jedne dimenzije proizašle iz odredbe čo-vjekakaošifrerazloženenatrirazine(priroda,svijetisloboda).Svesedi-menzije ljudskogabitkaispreplećuičinecjelinu,aline izriču upotpunostitko ili što je čovjek.Tjelesnamudimenzija omogućuje vidljivuprisutnostusvijetuivremenu,asnjomseispreplećuosjećaji,težnjeinagoni.Svojimse(raz)umskimmišljenjemidjelovanjemčovjekuzdižeiteživišemu,jerjeslobodnobiće.Usvojojslobodionsâmodlučujekakouspostavitiravnotežuizmeđu(samo)voljeiodgovornosti.Iakojepojedinac,čovjekpostajeonoštojest samosdrugim(a),uzajednicikrozegzistencijalnukomunikaciju.Abu-dućidajeuopstankumogućaegzistencija,čovjekjebeskonačno otvoren,štoznačidajestiostaješifra.

2. Filozofsko-antropološki diskurs: homo absconditus

»Čini sedamojemisli i želje, drugima skrivene, (…)pripadajunekimbezprostornimdubi-nama.«30

22

Usp.ibid.,str.219.

23

Ibid.,str.221.

24

Usp. K. Jaspers,Vernunft und Existenz, str.60–61.»Umnijetupoprirodi,negostvarnosamokrozodluku.Onsenedogađasamodsebe kao prirodni događaji i kao sveukupniljudski opstanak koji ima prirodni karakter,nego on budi slobodu.« (Karl Jaspers, Ver-nunft und Widervernunft in unserer Zeit, R.Piper&Co.Verlag,München1950.,str.41.)

25

Usp.K.Jaspers,Vernunft und Existenz,str.60.

26

Usp. Artur Szcepanik, Gott als absolute Transzendenz. Die Verborgenheit Gottes in der Philosophie von Karl Jaspers, HerbertUtzVerlag,München 2005., str. 76. U Jas-persovoj filozofiji slobodanajvišedolazidoizražaja u prihvaćanju i usvajanju graničnihsituacija i u procesu komunikacije, te stogaslobodushvaćamokaomogućnost.(Usp.KarlJaspers,Was ist der Mensch? Philosophisches Denken für alle. Ausgewähltundmiteinlei-tendenKommentarenversehenvonHansSa-ner,R.Piper&Co.Verlag,München–Zürich

2000., str. 188; Karl Jaspers, Einführung in die Philosophie. Zwölf Radiovorträge,R.Pi-per&Co.Verlag,München1953.,str.62).

27

Usp.K.Jaspers,Der philosophische Glaube,str.58.

28

Usp.ibid.,str.63;K.Jaspers,Einführung in die Philosophie,str.62;GoloMann,»FreiheitundSozialwissenschaft«,u:HansSaner(ur.),Karl Jaspers in der Diskussion, R. Piper&Co. Verlag, München 1973., str. 297–308.,ovdjestr.298–299.

29

Usp.K.Jaspers,Philosophie,BandII,str.149–151.»Volja jekao odnos prema samom sebi.Ona je samosvijest u kojoj ja sebe ne vidimpromatrajućise,negoseunjojaktivnoodno-simpremasebi.«(Ibid.,str.151.)Jaspersgovo-riioaspektimasnagevolje,atosu:intenzitet–afektivnost,upornost–postojanost,nasilnosthtijenja–odvažnostiodlučivanjeineuvjetova-nosthtijenja–upornost(usp.ibid.,str.160).

30

HelmuthPlessner,Smijeh i plač. Istraživanje granica ljudskog odnošenja,NakladaBreza,Zagreb2010.,str.33.

Page 8: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…304

Čovjekjesamomsebipoznatkaonedokučivobićeteje,unatočotvorenostipremasebiisvijetu,svjestansvojeskrovitosti.Istovremenootvoreniskro-vit,onsvojuotvorenostživiizsvojeskrovitostipremasebiisvijetu.Iakojenjegovapozicijausvijetuekscentričnaigranična,čovjeknenailazinagra-nice,negonaogradekaoštosu:jezik,osjetilnaorganizacija,mišljenjeitd.31Značilitodačovjeknikakonenailazinagranice?Ukojemsmislugovoritiočovjekovojgraničnojpozicijiakoonnenailazinagranice?Čovjeknailazinaograde,alinjegakarakteriziraibezogradnostjerje,zarazlikuodostalihživihbića,specifičneživotnestrukture–naime,skrovitje.Jesuliogradenakojenailaziujednomogućnosti?Čovjekjetvoracsvojihmogućnosti.Njegovseopstanaku svijetunalazi uništa odkojegaon sâmmora stvoritinešto,odnosnouvjetezasvojuegzistenciju.Značilitodamusene nude nikakvemogućnosti, negoda ih on sâmmora stvoriti?Nakoji način čovjekmože(s)tvoritimogućnosti?Jesulibiološkiuvjetinjegoveegzistencijeunaprijedodređeni?Može li čovjek iznjih tvoritimogućnosti za svojuegzistenciju?Njegovasaznanjaobiološkimuvjetimanjegoveegzistencijeimajuutjecajnanjegovoseberazumijevanje,alineiscrpljujunjegovemogućnostikaočovjekaupotpunosti.32

2.1. Život – izvorište i konstrukt egzistencije

Životoznačavakretanje,nestalnost,dinamiku,odnosnoživotnost.

»Uživotiznuđen,svakičovjekkaoživobićemorasebiistomsamstvoritimogućnostizaživot(…).«33

Sobziromnaživotnost,pojamegzistencijene isključujepojamtjelesnosti.Bezživotanemaegzistencije,bezegzistencijenemamogućnosti,bezmoguć-nostinemaozbiljenja,abezozbiljenjanemasebstva.Čovjekimaegzistenci-ju,aliujednoonjestegzistencija:nalaziseunjojiuodnosujespramnjekojajekaonešto34kojeoninstrumentalizira.35Itakoinstrumentalizirajućafizičkaegzistencijailitjelesnostzapravojenjegovamogućnost,aliiograničenje.Ukakvomsuodnosuživotitjelesnost?

»(…)Život kao nositelj beskrajne tendencije razvoja uvjetuje uspon, tjelesnost kao nositeljsilaznetendencijeuvjetujepad(…)«36

Znači,životjebeztjelesnostiujednobezrazvojaiuspona,aliibezpada.Ekscentričnost – antinomična postavljenost.Distanciranjeodsamogasebe,odnosnoizdizanjeiznadsvegaštogaokružujeištodoživljava,specifičnojeobilježječovjekovepozicije.37Iakojeslobodnobiće,čovjekjevezanzasvojuegzistenciju,atavezanostnamećemupotrebuborbe.Dakle,njegovježivotekscentričan:frontalnojepostavljenpremaokolini.38Kaoekscentričnobiće,čovjekjeistovremenousredištuiizvannjega.Budućidajerastrganizmeđupostavljenostiu ipostavljenosti izvan svogasredišta,čovjekjeutraženjuiostvarivanjusvogasebstva.Njegovaekscentričnapozicionalnost(»nužnost«distanciranjaodsamogasebe i frontalnapostavljenostpremasvemuštogaokružuje)zrcaliseiudvostrukomodnosupremasvomtijelu:»(…)životijelobiti i tijelo imati«.39 Iz ovoga proizlazi da je ekscentričnost izvorište anti-nomičnestrukturečovjekovepozicionalnostiuovdje­sada,aliipolazištezatraženjeiuspostavljanjeravnotežeonogašto jest ionogaštonije u i izvan njegovasredišta.Ukakvomjeodnosučovjekpremasvometijelu?Tijelojenjegovapojavnost,njegovafizičkaegzistencijauovdje­sada.Budućida jesvjestansvogatijela,čovjekjesvjestanisvojihnesamomogućnostinegoiograničenja.

Page 9: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…305

»(…)Rascijepljenostučovjekovuodnosuspramvlastitogtijelaosnovajenjegovapostojanja,izvor,aliigranicanjegovemoći.«40

Čovjekjesttjelesnobiće,alionnijesamotijelonitisamoimatijelo.Stogajeprisutnanedokučivostunjegovuodnosupremasvojemu tijelu. Iupravogatanedokučivostuzdižeirazlikujedoostalihživihbića.Sobziromnaeks-centričnupostavljenostuovdje­sada, čovjek jest fizičkotijelo iživo tijelo.Poklapajulisenjegovofizičkoiživotijelo?Fizičkotijelo(realnostkojajeprostorno-vremenskiovdje)upotpunostijepojava,dokježivotijelonjegovaduša(prethodnodanazbiljnost)idoživljaji(zbiljnostvlastitogsebstvaovdje­sada).41Kaomaterijalnoneodvojivi sustavi, čovjekovofizičko iživo tijeločinecjelinu.Svojim je fizičkim tijelomčovjekprostorno-vremenskiovdje­sada, a svojim se živim tijelom uzdiže »iznad«ovdje­sada realnosti.Kaoprethodnodanazbiljnost,dušauvjetujenjegovedoživljaje,aliioniuvjetujunjenedispozicijeipostignuća:

»Doživljajiostavljajutragnačovjeku,potresajuga,stvarajunovemogućnostibudućegdoživ-ljavanja(…)«42

Stoga je životbezdoživljaja,kao i bezmogućnosti nezamisliv,ne­životani mlak. Dakle, čovjek je u svojoj egzistenciji duša, tijelo i ujedno njihovojedinstvo;bezbilokojegodovihaspekata,čovjeknijeosoba.43Pojamosobeimplicirapojamsubjekta,akterasvegaštočovjekpoduzimaičini.Ravnotežaizmeđu čimbenikâ ljudske egzistencije temelj je željene ravnoteže izmeđuosobeinjenihčinâ.

31

Usp.H.Plessner,Condicio humana. Filozo­fijske rasprave o antropologiji, NakladnizavodGlobus,FilozofskifakultetuZagrebu,humanističkeidruštveneznanosti–Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.,str.204.

32

Usp.ibid.,str.205.

33

Ibid., str. 204. Pojam života u Plessnerovojfilozofijizauzimaposebnomjesto.Filozofijaživota preduvjet je za utemeljenje filozofiječovjeka. »Bez filozofije prirode nema ni fi-lozofiječovjeka.«(H.Plessner,Stupnjevi or-ganskoga i čovjek. Uvod u filozofsku antropo-logiju,NakladaBreza,Zagreb2004.,str.49.)Reflektirajući ovo načelo kroz cjelokupnusvojufilozofijuočovjeku,Plessneruviđapo-trebuivažnostne­ograničavanja(sa)znanjâočovjekuujedanvažećiokvirizkojegjeizuze-tačovjekovapriroda.Opširnijeotomevidje-ti:H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čovjek,posebnostr.49–58.

34

Usp.H.Plessner,Smijeh i plač,str.32.

35

Ibid.,str.148.

36

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.263–267;HotimirBurger,Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb 1993., str.96–98.

37

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.266;H.Plessner,Condicio humana,str. 205–206. »Ekscentričnost označava ne-dokidivu napetost.« (GerhardArlt, Philoso­phische Anthropologie,VerlagJ.B.Metzler,Stuttgart–Weimar2001.,str.101.)

38

G. Arlt, Philosophische Anthropologie, str.102.»Ciljvladanjanadsobom(…)čovjekujepostavljennjegovomfizičkomegzistenci-jom:kao životijelou tijelu.(…)Čovjekuvi-jekujedno jest živo tijelo(…)i ima toživotijelokaoovo tijelo.« (H.Plessner,Smijeh i plač,str.32.)

39

H.Plessner,Smijeh i plač,str.30.

40

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.268.

41

Ibid.,str.269.

42

Usp. ibid., str. 267. »Tamoja smještenost uunutrašnjosti mojega tijela na najsamora-zumljiviji se način prožima s neposrednomuklopljenošćumenesamogauprostorstvarî.«(H.Plessner,Smijeh i plač,str.33.)

43

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.266.

Page 10: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…306

Granična postavljenost – sputanost i sloboda. Istovremena smještenost uovdje­sada realnosti i izvan te realnosti otkriva nam čovjekovu graničnupostavljenost,koja sezrcaliu sputanosti (vezanostuovdje­sada) i slobodi(izdizanje iznadovdje­sada).Kao Ja, čovjekviše nijeovdje­sada, nego segubiuprostorno-vremenskomnigdje­nikad,štomuomogućujedoživljavanjesamogasebekao idoživljavanjesvojebezmjesnosti ibezvremenitosti.44Usvomdoživljavanjuonbivasvjestanograničenjaineuspjeha,astrastjenje-govpokretač.Zbogtogaječovjekpredzahtjevomotkrivanjaiživljenjasvojestrastvenostikrozotkrivanjei(li)tvorenjesvojihmogućnosti.Gdjesenevidistrast,negovoriseosebeispunjenjuiuzdizanjuiznadsamogasebe.Potrebnoje sebe-izgubljenjekakobi se dobilo sebe-ispunjenje.Upravo strast skriva»(…)stanoviti respektpredonimne-moći-od-toga-odustati(…)«.45Asvakipojedinacodlučujeučemuikolikoželibitistrastven.Odvažnostskrivastra-stvenost,iobrnuto.Krozstrastčovjekotkrivagranicesvojihmoći,kaoisvojumotiviranost,spremnostiizdržljivost,pajestrastimjerilo prepuštanja,gub-ljenjaidobivanja.Čovjekovagraničnapostavljenostnajvišedolazidoizraža-jaunjegovojsposobnostidoživljavanjasvoga doživljavanja idoživljavanjasebekaonečegaštosevišene možedoživjeti,štovišenije predmetno.46Ve-zanostuovdje­sada uvjetujenjegovugraničnupostavljenost.Takojenjegovaegzistencijauneprestanomtraženjuravnotežetejeokarakteriziranavanjskimsvijetom(realnostkojagaokružuje),unutarnjimsvijetom(samobitakčovje-ka)isusvijetom(vlastitapozicijanaspramsferedrugih).47Unutarnjisvijet,stapajućisesvanjskim,reflektiraseususvijetkojijetzv.sfera ujedinjenja.

2.2. Zaobilazno vođenje života: prirodna artificijelnost

Čovjeknežividokrajaonošto jestnitisebečinisamoonimšto jest.Kaoekscentričnobiće,ontektrebaučinitiodsebeonoštovećjest.48Neživećidokrajaonoštojest,onjenavezannaneprirodno ograničenje svoje prirode.Ot-krivajućisesebiisvijetuokosebečovjekje,zarazlikuodživotinja,svjestansvojihograničenja.

»Zatoseunjegajavljabolzbogzanjeganedostižneprirodnostidrugihživihbića.Usvojojslo-bodiipredviđanjuonnemasigurnostinstinkta,nemadirektnosti,vidisvojuogoljelostisramisesvojegolotinje.Zatomoraživjetizaobilazno,prekoumjetnihstvari.Onjepoprirodisvojeegzistencijeumjetan,mora‘neštopostati’,morastvoritiravnotežukojenema.«49

Pokušaji postizanja ravnoteže koje nema zahtijevaju od njega djelovanje, borbenost, izdržljivost,ali iprihvaćanjeneuspjeha.Ukolikovodiživot,čo-vjekživipaježivotnjegoveegzistencijeneprestanoizmeđuprirodeiduha,vezanostiislobode,bitkaitrebanja,znači,izmeđusuprotnosti.50Njegovajepostavljenostuovdje­sadarastrganaupravoradiantinomijakojeproizlazeiznjegoveekscentričnestrukture,pasečovjekželiotrgnuti iztakvepostavlje-nosti.Međutim,napuštanje ekscentričnog i antinomičnogodređenja svogabićanjemujenedostižno;njegovajeegzistencijaustalnomtraženjuiponov-nomuspostavljanjuravnotežesasobomisvijetomokosebe.Igra – ulogna egzistencija.Istovremenovezaniotvorenuodnosunaokol-nosvjetskurealnost,čovjeku igriizmjenjujeulogepromatračaionogatkojepromatran.

»Prvapretpostavkajest,dasečovjekprepoznajekaoosoba,kaomogućnost.«51

Kaoosobaonotkrivai(li)tvorisvojemogućnostikrozigruusvimaspektimasvojeegzistencije(povijesnost,kultura,jezikitd.).Igraneoznačavabijegodzbiljnostiiozbiljenja,negointenzivnijesuočavanjesmogućnostimaiostva-renjimanjegoveulogneegzistencije.Okruženjeukojemsenalaziisituacije

Page 11: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…307

na koje nailazi ili ga zatiču, čovjeku su poticaj za igru (aktivaciju ulogneegzistencije).Svakajeulogaistovremenoprilikaineprilika,otvaranjeiza-tvaranje,razotkrivanjeiskrivanje,stvaranjeirazaranje,usponipad,uspjehineuspjeh,suočavanjeibijeg,ispunjenjeiotuđenje.

2.3. Prema sebeoblikovanju: posredovana neposrednost – imanencija i ekspresivnost

Potrebapriopćavanjaioblikovanjasamogaseberezultiraotkrivanjemrazli-čitihmogućnosti čovjekova egzistiranja.Postavlja se pitanje je li ta potre-baprethodnodanoodređenje?Izsvojeekscentričnepozicionalnostionjesasvimeštogaokružujeuposredno-neposrednomodnosu,aujednojemodusposredovanja između sebe i svijeta oko sebe.Koliko god se trudio nadićisvijetokosebe,ipakjevezanuovdje­sadateiztevezanostipronalazinačineizražavanjau ciljuoblikovanja samoga sebe.Upravou svijetu čovjek jeusituacijamaukojimajevidljivanjegovanemoćneposredneposredovanostiiuzdizanjeiznadonogaštogaokružuje.Uzdizanjeiznadokruženjaodnjegazahtijeva djelotvornost, stvaralaštvo, odnosno nemir koji je pokazatelj ek-spresivnostiidinamičnostinjegovakaraktera,apovijest,kulturaijezikjesunačininjegovapriopćavanjaioblikovanja.Smijeh i plač – izražajne forme.Budućidajeizrazprijelomnaiprijelaznatočkaizonogaunutarnjega(duhovno-duševnoga)uvanjsko(tjelesno),nesmijegasezanemaritikadajeupitanju(sebe)otkrivanjei(sebe)razumijevanječovjeka.

»Shvatiti smijeh i plač kao izražajne forme znači polaziti od čovjeka kao cjeline (…).Kaocjelinanamječovjek,tj.bližnji,aimisami,dostupanupovezanostiodnošenja,ophođenjasnamasličnimaiokolišem.Miutojpovezanostiživimo,živimoodnje,onaje(…)osnovasvegiskustva.«52

44

H. Plessner,Condicio humana, str. 23. »Odpukogafektastrastserazlikujesvojomdubi-nomitrajnošću,odnagonasvojomnerazmjer-nošću(…),odpomamesvojomneovisnošću(…).Žudnja,pohota,hlepnja,volja,čuvstvo,mišljenje,držanje,mogubitistrastveniipo-statistrašću,alinisuneštoštojeizsebevećstrast.«(Ibid.,str.22–23.)

45

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.266.

46

Usp.ibid.,str.267.

47

Usp.ibid.,str.280.Činećiodsebeonoštovećjest,čovjeknesamodajetvoracsvojihmo-gućnosti,negojei»tvoracodnosâ«.Otomevidjeti: Hotimir Burger, Ljudska moralnost. Studije o antropologiji i etici,NakladaBreza,Zagreb2008.,str.307–328.

48

H.Burger,Filozofska antropologija,str.101;usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.281.

49

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.286.

50

H.Plessner,Condicio humana,str.165.Ples-sner se osvrće na Schillerove riječi: »(…)čovjekigrasamoondjegdjejeupunomzna-čenjuriječičovjek,ionjeposvečovjeksamoondjegdjeigra.«(Ibid.,str.167.)

51

H. Plessner, Smijeh i plač, str. 21. Plessnerseiuanaliziljudskogizražavanjadistanciraodmetafizike: »Tako analiza sveg ljudskogizražavanja,usprkosnjegovojpovijesnojori-jentiranostina‘iskustvosvakodnevice’,osta-jeupućenomnapodručjeodnošenjačovjekaspram svijeta i njegova bližnjeg. Zbog togaanaliza nikada ne smije prizivati u pomoćpojmoveishemenekemetafizike.«(Ibid.,str.18.)

52

Usp.ibid.,str.292;H.Plessner,Gesammelte Schriften IX. Schriften zur Philosophie,Suhr-kampVerlag, Frankfurt amMain 1985., str.384. O Plessnerovoj antropologiji jezika vi-djeti:HotimirBurger,»Stvaralačkabitjezika:riječi,osobeistvari,injihoviodnosi«,Republi­ka 9/2009,str.43–76,posebnostr.48–57.

Page 12: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…308

Bezpovezanostiiodnošenjanemaniiskustvenosti,abeziskustvenostinemaočitovanja,izražavanja.Krozsmijehiplaččovjekizražavasamogasebe,svo-je Jakoje izvire izdubinevlastitogabića.Njegova je tjelesnostpokazateljnjegoveograničenosti,aliinaslućivanjebeskrajneskrovitostitemodusod-nošenjauovdje­sada.Polazećiodčovjekoveekscentričnepozicije,Plessnerrazrađujenjegovuodnošajnostpremasamomesebi,drugimaiokolnosvjet-skojrealnostinenapuštajućijedinstvonjegovedvostrukosti(bitkaiimanja,vanjskogaiunutarnjega)kojesemanifestirakrozsmijehiplač.Ismijehse,kaoiplač,događasrazlogom,ačovjekihnemožeignoriratinitiimseuspi-jevaoduprijeti, pa im seprepušta.Različite situacije, svakana svojnačin,uzrokujuuzburkanostučovjekovojnutrinitegaprisiljavajunaizražajnost.Prematome,sudionicismo,aktivnoilipasivno,u lancu izmjenaizražajnihformiunutarzajednice,svijetaokosebe.Jezik – oblik komunikacije.Prezentirajućisvojunutarnjisvijetonomevanj-skomteihujedinjujućiususvijet,čovjeknerijetkoposežezamedijemjezika.Kaooblikkomunikacije,jezikjepokazateljčovjekovesilnepotrebezapri-općavanjem,stvaralaštvom,oblikovanjemiostvarivanjem.Jezikjejednaodnjegovihegzistencijalnih moći.53Pomoćujezika,izražavajućisvojodnossazbiljnošćuikomunicirajućisdrugim(a),čovjeknaposebannačinpokazujesvojemogućnosti stvaranja, izgradnje i produbljivanja odnosa u zajednici.Izražavajući,jezikpreklapa,ujedinjujeikomunicirasvekomponentečovje-kovezbiljnosti:ekscentričnupozicionalnost,imanentnuprisutnost,transcen-dentnumogućnostiekspresivnunužnost.

2.4. U potrazi za osloncem: utopijsko obitavalište – ništavnost i transcendencija

Čovjekjebez mjestaibez vremena,neukorijenjen,pajesvjestansvojeni-štavnostikaoiništavnostisvijeta.Suočavanjesništa dovodigadospoznajeovlastitojneponovljivostiijedinstvenosti,aliioapsolutnojslučajnostiop-stankateotemelju svega,oapsolutnom.54Neizvjesnostobitavanjau»tamo gdje jest i nije«tjeraganatraganjezaizbavljenjemiztakvepostavljenosti,aizbavljenjejeuprividnojizvjesnosti.Zbiljskajeizvjesnostuovdje­sadane-dostižna,pajeiizbavljenjenedostižno.Zbogtogamujenjegovaegzistencijarealiziranabesmislica,prividniparadoks,nerazumljivost,pamujepotrebanoslonacukojemćepronaći smisao i razumljivost sveganerazumljivoga.55Uodnosunabezmjesnostibezvremenitostčovjekoveegzistencije,potrebnojepostavitipitanje:Jeličovjeknezastupljivinezamjenjiv?Kaopojedinac,čovjekjeapsolutnozastupljivizamjenjiv.56Značiliovodasučovjek,njegovbitakinjegovaindividualnostzapravoslučajnost?Usvakomslučaju,njegauovdje­sada karakteriziraprolaznost;njegovarastrganostuprostorno-vremen-skomnigdje­nikad podliježeiščeznućukojejeiznadovdje­sada realnosti.Plessnerjeuizlaganjuproblematikeočovjekusustavaniterminološkidoslje-dan.Distancirajućiseodmetafizikepolaziodpojmaživotakojijeizvorište egzistencije,aegzistencijaneisključuje,negopodrazumijevapojamtjelesno-sti.Homo absconditusjeokarakteriziranekscentričnompozicionalnošćukojajetemeljantinomičnostinjegoveegzistencije(u iiznad ovdje-sada),paiznjeproizlazezakonitostizaobilaznogvođenjaživota,sebeoblikovanjaipotragezaosloncem.Sposobnostdistanciranjaodsvegaštogaokružujeiodsamogasebeotvaračovjekuhorizontemogućnosti,aliiograničenja.Kaostrastvenobićeonseusuđujeprihvaćatizahtjevezbiljnostikakobitvoriouvjetezasvo-juegzistenciju.Abudućidajebićezajedniceukojojuspostavljaiizgrađujeodnose, čovjek očituje svoje sposobnosti stvaralaštva (igromkaoulognom

Page 13: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…309

egzistencijom, smijehom i plačem kao izražajnim formama, jezikom kaooblikomkomunikacijeitd.).Takopotrebasebeoblikovanjapotvrđujenjegovumoćstvaralaštvakojejedokazljudskenestalnosti,nemira,čežnjezavišim,kaoidokazneumornogtraganjazaosloncem.Unatočosporavanjuodvajanjaegzistencijeodživotaiisticanjujedinstvaživogatijelaitijelačovjeka,»onsemorausvakompogledurazumjetikaootvorenopitanje(…)«,57pajestiostajehomo absconditus.

3. Dešifriranje skrovitosti – u potrazi za mogućnostima

»Noduhčovjeka (…)upućujedaljeod sebe ipovrh sebe.Njegovznak jepravacbeskrajnebeskonačnosti.«58

Živećiivodećisvojživotčovjekpokazujetkojeikakavje,alinikadaupot-punosti.Težnjezajedinstvomicjelovitošćurazmišljanjâi(po)stavkionjemuispreplećuseislamajuuotkrićuispoznajipostojanja njegovetajanstveno-sti,skrovitosti.Mogućnostinjegovarazotkrivanjagaseseune­moći pronala-ska kôda dešifriranjatajanstvenihsferanjegovabićaibitka.Tajanstvenost,skrovitost,otvorenostislobodaimplicitnonasupućujunasferekojenadilazečovjekovuprirodnost,odnosnotjelesnostpokojojseočitujenjegovaprisut-nostuprostoru ivremenu,uovdje­sada realnosti, teseuzdižu iznadnjeuteškodohvatljiveobzorebeskonačnihlutanjaitraženja.Međutim,zastuplje-nostgovoraonjegovojskrovitostineisključujezastupljenostgovoraonje-govojtjelesnosti.Primjerzatosuidvarazličitapogledanačovjeka:Jasper-sovfilozofsko-egzistencijalniiPlessnerovfilozofsko-antropološki.Usprkosskrovitosti,onjeifizičkaegzistencija,atimeisveonoštoobuhvaćapojamtjelesnosti:osjećaji,težnje,nagoni,smijehiplač,itd.Međutim,upravojepo-jamtjelesnostiosnovnatočkaudaljavanjaikritikeizmeđuegzistencijalnogiantropološkogpoimanjairazumijevanjačovjeka,njegoveegzistencijeibitka.Niegzistencijalnakritika(antropološkostvaranjezatvoreneslikeočovjeku)niantropološka(egzistencijalnozanemarivanječovjekovetjelesnosti)nemajučvrstotlopodnogama.

3.1. Šifra jedinstva čovjeka sa svojom prirodom i zakon prirodne artificijelnosti

Kaobićeunapetosti iraskidusasvojimopstankom,čovjeksvojimosjeća-jima,težnjamainagonimatežizanečimvišim.Budućidajevezanzasvojuprirodnost,svjestanjeisvojihograničenjakojaočitujezaobilaznimvođenjemživota.Čovjek – moguća egzistencija »nasuprot« čovjeka – tvorca mogućnosti.Kaomogućaegzistencijaikaotvoracmogućnosti,čovjekjeotvorenpremasamo-

53

Usp.H.Plessner,Stupnjevi organskoga i čo-vjek,str.306.

54

Usp.ibid.,str.307.

55

Usp.ibid.,str.308.

56

H. Plessner,Conditio humana. Gesammelte Schriften VIII, Suhrkamp Verlag, FrankfurtamMain1983.,str.134.

57

H. Plessner, Stupnjevi organskoga i čovjek,str.310.

58

Plessnerovanultatočkaoznačavastajanjebit-kaizvansamogasebeitouciljupronalaženjasamogasebe,anjeno je izvorištečovjekovaekscentričnost. O tome vidjeti: H. Plessner,Stupnjevi organskoga i čovjek,str.272–273.

Page 14: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…310

mesebiisvijetuokosebe.Iakojeotvoren,ipakjeskrovit,neiscrpaninedo-kučiv.Čovjek–mogućaegzistencija,postajesebstvoprolazećikrozgraničnesituacije,komunicirajućisdrugim(a),odlučujući idjelujućiuslobodikakobi svojemogućnostiotkrio i rasvijetlio ih.Sdruge strane, čovjek– tvoracmogućnosti,sobziromnasvojuekscentričnupozicionalnost,morasâmstvo-ritiuvjetezasvojuegzistencijukakobipostaosebstvo.Kolikojeondoistajedinstvensa svojomprirodomsobziromnaantinomičnustrukturunjego-veegzistencije?Njegovaljudskostogledaseupravounjegovojrastrganostiizmeđuneizvjesnostiitežnjezaizvjesnošću.Skrivenojedinstvočovjekasasvojomprirodomimpliciranužnostnjegoveartificijelnosti,jermuživotnijecentričan,negoekscentričan.Zbognemogućnostiživljenjasvogajedinstvasprirodom,kodnjegasejavljajunepodnošljivarastrganostibol.

3.2. Šifra jedinstva čovjeka sa svojim svijetom i zakon posredovane neposrednosti

Tjelesnostjepoveznicačovjekasnjegovimsvijetom,ponjojseočitujenje-govaprisutnostusvijetuivremenu.Međutim,čovjektranscendirasvijetisa-mogasebenaputusebeostvarivanja.Dakle,onjevišeodsaznanjaproizašlihistraživanjemnjegovetjelesnosti,adabiseostvariouovdje­sada,prisiljenjenasebe-iskazivanjeisebe-oblikovanje.Čovjek u svijetu i vremenu »nasuprot« čovjeka bezmjesnosti i bezvremenito-sti. Iakojerastrganuovdje­sada, čovjekupravousvijetuivremenuzapočinjesvojesebeupoznavanjeisebeostvarivanje.Međutim,nužni predkoracisebe-ostvarenjajesunadilaženjesebeisvijetaokosebe.Nasuprot»potrebe«svjet-skog i vremenskog,»zadano«ječovjekovoraspršivanje uprostorno-vremen-skomnigdje­nikada kojejeodraznjegovebezmjesnostiibezvremenitosti.Ujedinstvu sa svojimsvijetom ivremenom,njegovaprisutnostuovdje­sadazrcaliseneposredno,aliiposredno.Naime,svojeposredovanjeuodnošenjupremarealnosti ondoživljavakaoneposredovanje.

3.3. Šifra sloboda i zakon utopijskog obitavališta

Kaočovjekovoodređenje,slobodajepovezanasneizvjesnošću,prolaznošćuiiščeznućemuovdje­sada,alijeiizvormogućnostîtraženjainalaženja.Svje-stanprolaznostiiništavnostisvega,čovjekjeupotrazizačvrstimosloncem.Čovjek – slobodno biće »nasuprot« čovjeka vezanosti. Sloboda u svijetu ivremenuivezanostuovdje­sadameđusobnoseispreplećuneugrožavajućijednadrugu.Međutim,vezanostuovdje­sadaneznačiičovjekovuukorije-njenost,jeronbivasvjestansvojeništavnostiiništavnostisvijeta.Stogamujekaoslobodnombićunjegovaegzistencijarealiziranabesmislica,prividniparadoksinerazumljivost.Izneukorijenjenostiizvirečovjekovogrčevitotra-ganjezaosloncem.Čovjekakaošifruihomo absconditusapovezujutzv.horizonti zadaća(traže-nje,otkrivanje,sebeiskazivanje,sebeoblikovanje,aktivnovođenježivotaitd.).Takosuuobapristupa(filozofsko-egzistencijalnomifilozofsko-antropološ-kom)problematiciočovjeku,njegovojegzistencijiibitkuprisutneiistaknuteodredbenepredmetnosti,neograničenosti,mnogoznačnostiinedokučivosti.

Zaključak

ČovjekjeukontekstuJaspersovefilozofijeegzistencijejedinstveninezamje-njivpojedinac(za-sebe-bitak)kojiostvarivanjesvojeegzistencije isamoga

Page 15: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…311

sebe započinjeu svijetu.Sobziromnaneuspjehe iantinomičnu postavlje-nost uvremenskomopstanku,onmoranadićisvijetisebe,automegavodirasvjetljavanjenjegoveegzistencije.Čovjekaserazumijevakaošifru,itoujedinstvusasvojomprirodom(bićeosjećaja,težnjâinagonatebićekomuni-kacije),sasvojimsvijetom(tjelesnobiće)ikaosloboda(raz-umskobiće,slo-bodnoisamo-voljnobiće).Rasvjetljavanjenjegoveegzistencijeoznačavapo-kušajuspostavljanjaravnotežeurastrganostiizmeđusvijetaitranscendencije,asveuciljupotpunogsebeostvarenja.Poimanječovjekakaošifreproizlaziizodređenjačovjekakaomogućeegzistencije,anjeno je izvorišteslobodaproizašlaiztranscendencije.Dakle,transcendencija:sloboda–egzistencija:mogućnost–komunikacija:otkrivanje–čovjek kao šifra:skrovitostiotvore-nostjesutočkekojeseispreplećuurazumijevanjuljudskogabitka.Plessnerusvojojfilozofskojantropologijipolaziodpojmaživotairazumi-jevačovjekakaobezmjesnoibezvremenskobićesobziromnanjegovueks-centričnupozicionalnost,graničnupostavljenosti trostrukiaspekt(duša,ti-jelo i njihovo jedinstvo). Ekscentričnost je polazišna točka svih određenjaljudskogabitkaiegzistencijeteiznjeproizlazipodređenost čovjekaantro-pološkimzakonitostima(prirodnaartificijelnost,posredovananeposrednostiutopijskoobitavalište).Napetostekscentričnepozicionalnostiodnjegazahti-jevahrabrostiodvažnostkakobiizsvojestavljenostiiujednoodmaknutostiuništastvorionešto.Kaotakav,čovjekjeobilježenrastrganošću,posrednostdoživljavakaoneposrednost,a radineukorijenjenosti iosjećajaništavnostiustalnomjetraganjuzaosloncem.Upravosuneukorijenjenostiosjećajni-štavnostiuzročnicinjegovadoticanjanulte točke59 izkojeproizlazinjegovoodnošenjesništa.Iakose razilazeusvojimmišljenjima i filozofijama,Jaspers iPlessnergo-voreočovjekovojotvorenosti,aunatočotvorenostiionjegovojskrovitosti(čovjekkaošifraihomo absconditus).Međutim,otvorenostiskrovitostnisujedinepovezniceJaspersoveiPlessnerovefilozofiječovjeka.Stogadonosimoneke važne zaključke koji proizlaze iz određenjâ: čovjek kao šifra ihomo absconditus.Iz Jaspersova pojma egzistencije (mogućnost: ono što čovjekmože biti) iPlessnerovapojmaekscentričnosti(otvorenost:čovjektekmora učinitisebeonimštovećjest)implicitnoseiščitavajupodudarnosti.Iegzistencijaieks-centričnostishodištasuukojimaseispreplećumogućnostiotvorenost,dak-le,nedovršenost.Budućidaječovjekuopstankumogućaegzistencija,svojesebeostvarivanjezapočinjeusvijetuivremenui totranscendirajućiih.Istotako,svojomjeekscentričnošćuuovdje­sada iiznadovdje­sada.Uobanasslučajaovdje­sada realnostupućujenačovjekovutjelesnostčijasejedinstve-nostmanifestiraunemogućnostiobuhvatneicjeloviteidentifikacijerezulta-taistraživanjasonimštoonstvarnojest.Aiztogaproizlazinepredmetnostčovjekakaotakvoga.Zarazlikuodostalihživihbića,čovjekjespecifičanuiskazivanjusvojihosjećaja,težnjiinagona,štojevidljivoutzv.zaobilaznomvođenjuživota.Upravosposobnost ipotrebarefleksivnosti ilidistanciranjaodsvegaomogućujemuizlazakizodređenostiidefiniranostiuneodređenostinedefiniranost,izzatvorenostiuotvorenost,izuskoćeuširinupogleda,izpromatranjauvođenje,izpasivnostiuaktivnost,izzahvaćenostiusvladava-nje, iznametanjauodlučivanje, izustaljenostiu izazovnost, iz sadašnjostiubudućnost itd.Graničnesituacijekrozkojeprolazimogućaegzistencija isituacijeuiiznadkojihječovjek,svojomekscentričnošćuzahtijevajuborbui odvažnost te omogućujuodlučnost i slobodu.Smijeh i plač sumonopolinjegovihizražajnihsposobnosti,apovijest,kulturaijezikmonopolinjegovastvaralačkogsebe-oblikovanja.Jaspersovjepojamkomunikacijesamojedan

Page 16: 09 Budimir

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA126God.32(2012)Sv.2(297–312)

Lj.Budimir,Čovjek kao šifra(KarlJaspers)ihomo absconditus (HelmuthPlessner)…312

segmentPlessnerovapojmajezika.Jezikjeuslužbikomunikaciječovjekasdrugim(a), akomunikacija jeu službi sebe-upoznavanja, sebe-spoznavanjaisebe-izgrađivanja.Upotrazizasamimsobom,čovjek izmjenjujerazličiteulogenapozorniciovdje­sadaobogaćujućiiliosiromašujućiseiznutra.Bu-dućidamujeegzistencijauvrtloguantinomija,onjeupotrazizaizvjesnošćuiosloncem.Napututraženjaizvjesnostiioslonacačovjekjeprimarnodjelat-no bićekadpromatraikadjepromatran,kadoblikujeikadgaseoblikuje,kadočekujeikadseodnjegaočekuje,kadpobjeđujeikadgubi,kadstvaraikadrazara,itd.

Ljilja Budimir

Der Mensch als Chiffre (Karl Jaspers) und homo absconditus (Helmuth Plessner) – auf der Spur der Vergleichung

ZusammenfassungDie Ausgangspukte der These über dem Menschen als Chiffre sind Natur, Welt und Freiheit, und aus ihnen gehen anthropologische Bestimmungen des Menschen hervor. Existentiell wird der Mensch als Chiffre zu der Suche nach den Möglichkeiten und sich selbst hier-jetzt untergeord-net. Seine Existenz ist durch Widersprüche, Einschränkungen und Spannung gekennzeichnet. Auf der anderen Seite, homo absconditus befindet sich hier-jetzt im nichts, um selbst etwas zu schaffen. Seine Positionalität in der Welt ist exzentrisch und begrenzt, und sie spiegelt sich durch den Abstand von sich selbst, die Erhöhung über alles, was ihn umgibt, und durch das Erleben der Unfähigkeit sein Selbst zu vergegenständlichen. Der Mensch als Chiffre oder als homo absconditus ist und bleibt offen und verborgen. Jeder Versuch der Fixierung der Men-schenkenntnisse ist eigentlich eine Vernachlässigung der Gesamtheit des Menschenseins.

SchlüsselwörterderMenschalsChiffre,homo absconditus,Exzentrizität,Möglichkeit,Offenheit,Verborgenheit