111

Petrologija s geologijomPetrologija s geologijomPripremili:Pripremili:

Dr. sc. Dunja AljinoviDr. sc. Dunja Aljinovi, izvanredni profesor, izvanredni profesorii

Dr. sc. Bruno TomljenoviDr. sc. Bruno Tomljenovi, izvanredni profesor, izvanredni profesorDr. Sc. Alan VranjkoviDr. Sc. Alan Vranjkovi, vi, vii asistenti asistent

Ana KrAna Kriniini, dipl.ing.geol., dipl.ing.geol.Bojan MatoBojan Mato, prof.geol. I geog., prof.geol. I geog.

Duje SmirDuje Smirii, dipl.ing.geol., dipl.ing.geol.

Rudarsko Rudarsko geologeoloko ko naftni fakultetnaftni fakultet

Fotografije i grafiki prilozi djelomino preuzeti iz:Marin oufek (1991): Svijet mineralaCharles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Physical GeologyCharles Plummer, David McGeary & Diane Carlson (2001): Journey Through GeologyPeter Copeland and William Dupr (2001): Understanding Earth

22

Uvjeti kolegija Petrologija s geologijomUvjeti kolegija Petrologija s geologijomTijekom semestra odrTijekom semestra odrat at e se 3 kolokvija i treba predati 1 program. e se 3 kolokvija i treba predati 1 program. O datumima polaganja kolokvija studenti O datumima polaganja kolokvija studenti e biti pravovremeno obavijee biti pravovremeno obavijeteniteniKolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav.Kolokvije ne treba prijavljivati u ISVU sustav.Na kraju semestra odrNa kraju semestra odrat at e se ispravak kolokvija za one studente koji su e se ispravak kolokvija za one studente koji su dobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (modobili negativne ocjene iz kolokvija tijekom semestra (moe se pristupiti e se pristupiti ispravku najviispravku najvie 2 kolokvija)e 2 kolokvija)Uvjeti za potpis: Uvjeti za potpis: -- pozitivna ocjena iz jednog kolokvija i topozitivna ocjena iz jednog kolokvija i tono izraeni programno izraeni programISPIT JE MOGUISPIT JE MOGUE POLOE POLOITI I PUTEM KOLOKVIJAITI I PUTEM KOLOKVIJAUvjeti za ocjenu:Uvjeti za ocjenu:Pozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i program. AritmetiPozitivno ocijenjena sva tri kolokvija i program. Aritmetika sredina ocjena ka sredina ocjena dobivenih putem kolokvija dobivenih putem kolokvija ini konaini konanu ocjenu koja se upisuje u indeks na nu ocjenu koja se upisuje u indeks na kraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog ispitnog rokkraju semestra (na terminu prvog ili drugog zadanog ispitnog roka). Tada se a). Tada se treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji treba prijaviti u sustav ISVU s datumom koji e pisati i na prijavnici i u indeksu.e pisati i na prijavnici i u indeksu.Ako student nije poloAko student nije poloio sva tri kolokvija, ima pravo izaio sva tri kolokvija, ima pravo izai na usmeni ispit. i na usmeni ispit. Ispitni rokovi nalaze se u ISVU sustavu. Ispitni rokovi nalaze se u ISVU sustavu. Na usmenom ispitu odgovara se Na usmenom ispitu odgovara se gradivo gradivo itavog kolegija.itavog kolegija. Prethodno se treba prijaviti u sustav ISVU.Prethodno se treba prijaviti u sustav ISVU.Ako student nema niti jedan pozitivno ocijenjen kolokvij niti pAko student nema niti jedan pozitivno ocijenjen kolokvij niti predani program redani program znaznai da nije zadovoljio uvjetima kolegija te mora ponovno upisati ki da nije zadovoljio uvjetima kolegija te mora ponovno upisati kolegij u olegij u indeks slijedeindeks slijedee godine.e godine.

233

AKO NE MOAKO NE MOETE DOETE DOI NA JEDAN OD KOLOKVIJA ILI I NA JEDAN OD KOLOKVIJA ILI JE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOJE ON NEGATIVNO OCIJENJEN, VALJA DOI NA I NA SLIJEDESLIJEDEI KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S I KOLOKVIJ ODNOSNO NASTAVITI S POLAGANJEM SLIJEDEPOLAGANJEM SLIJEDEIH KOLOKVIJA. NA KRAJU IH KOLOKVIJA. NA KRAJU SEMESTRA BITI SEMESTRA BITI E PRILIKA ZA NADOKNADU I E PRILIKA ZA NADOKNADU I ISPRAVAK KOLOKVIJA.ISPRAVAK KOLOKVIJA.

UKOLIKO NE MISLITE IZAUKOLIKO NE MISLITE IZAI NA ISPIT, A PRIJAVILI I NA ISPIT, A PRIJAVILI STE GA, STE GA, SVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVUSVAKAKO GA ODJAVITE U ISVU SUSTAVUJER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG JER U PROTIVNOM GUBITE PRAVO JEDNOG IZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUIZLASKA NA ISPIT. NA ISPIT SE MOGUE PRIJAVITI E PRIJAVITI 3 PUTA. 3 PUTA. ETVRTI PUTA ISPIT SE ODRETVRTI PUTA ISPIT SE ODRAVA PRED AVA PRED POVJERENSTVOM.POVJERENSTVOM.

44

Literatura za petroloLiteratura za petrolokoko--mineralomineraloki dio kolegijaki dio kolegija

TiTiljar, Josip.ljar, Josip.Petrologija s osnovama mineralogijePetrologija s osnovama mineralogije / Zori/ Zori, , Igor (ur.).Igor (ur.).Zagreb : RudarskoZagreb : Rudarsko--geologeolokoko--naftni fakultet, naftni fakultet, 1999.1999.Vrkljan, Maja.Vrkljan, Maja.Mineralogija i petrologija Mineralogija i petrologija osnove i primjenaosnove i primjena/ Zori/ Zori, Igor (ur.)., Igor (ur.).Zagreb : RudarskoZagreb : Rudarsko--geologeolokoko--naftni fakultet, naftni fakultet, 2001.2001.

355

Endogenim i egzogenim procesima nastaju STIJENE koje se meusobno razlikuju svojim sastavom.Egzogeni procesi oblikuju povrinu ZemljeOd stijena na povrini Zemlje nastaje TLOSastav tla razliit je obzirom na stijenu na kojoj se tlo razvijaTla razliitog sastava nastanjuju razliite biljne vrste

PovrPovrina Zemlje posljedica je djelovanja ina Zemlje posljedica je djelovanja endogenih i egzogenih sila endogenih i egzogenih sila sila koje potjesila koje potjeu iz u iz

dubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj povrdubine Zemlje ili djeluju na Zemljinoj povriniini

66

Endogeni i egzogeni faktori-GraaZemlje

-dubina vrlo dubokih rudnika = 3 km;

dubina naftnih buotina = 8 km-najdublja buotina (nainjena u znanstvenoistraivake svrhe) = 12 km (u Rusiji)

radijus Zemlje = cca 6370 km

-duboki dijelovi Zemlje istrauju se neizravno, uglavnom pomou geofizike i seizmikih valova

477

Refrakcija

Refleksija

SliSlinono lomu lomu svjetlosti svjetlosti ponaponaaju aju se se ii seizmiseizmiki ki valovi koji se valovi koji se reflektiraju i reflektiraju i refraktiraju refraktiraju na nekim na nekim granicamagranicama

-dubina granice rauna se iz vremena i brzine potrebne da seizmiki val dosegne neku granicu, reflektira se i vrati se natrag.

88

Graa ZemljeGraa Zemlje Brzina seizmiBrzina seizmikih kih valova ovisi o sastavu valova ovisi o sastavu materijala i pritiscimamaterijala i pritiscima..Na temelju promjene Na temelju promjene brzine seizmibrzine seizmikih kih valova dobiveni su valova dobiveni su podaci o unutrapodaci o unutranjosti njosti ZemljeZemlje..Prilikom prelaska Prilikom prelaska valova iz jednog valova iz jednog materijala u drugi, oni materijala u drugi, oni mijenjaju brzinu i mijenjaju brzinu i smjersmjer..

seizmika refrakcija = lom seizmikog vala na granici prelaska dvaju materijala

599

Graa ZemljeGraa ZemljeIstraIstraivanje brzine seizmiivanje brzine seizmikih valova daje kih valova daje

informacije o obliku i sastavu informacije o obliku i sastavu koncentrikoncentrinih nih zona (zona (ljusakaljusaka)) unutar Zemljeunutar Zemlje::KoraKora: ~10: ~1070 km, 70 km, PlaPlatt: ~2800 km, : ~2800 km, Vanjska jezgraVanjska jezgra: ~2200 km, : ~2200 km, tekutekue e eljezoeljezoUnutraUnutranja jezgranja jezgra: ~1500 km, : ~1500 km, kruto kruto eljezoeljezo

1010

Graa ZemljeGraa Zemlje

plat

jezgra

KORA

oceanska- kontinentalna

Zemlja ima Zemlja ima zonalnuzonalnu koncentrikoncentrinu graunu grau

kora

61111

Rjea kora pluta na guRjea kora pluta na guem em plaplatutu

Mohoroviievdiskontinuitet

(Moho)

1212

vrsti povrinski dio Zemlje i gornji dio omotaa (plata) ine LITOSFERU Litosfera = kora+gornji dio plata Astenosfera = dio plata (zona niskih brzina)zona u kojoj je stijenje rastaljeno tj. nastaje magma;

71313

PROCESI U UNUTRAPROCESI U UNUTRANJOSTI ZEMLJENJOSTI ZEMLJEPRINCIP RAGDAZEMLJINOG UNUTRANJEG MOTORA...kao posuda s voskom TLAK I TEMPERATURA U UNUTRANJOSTI ZEMLJE UZROKUJU PROMJENU IZ VRSTOG STANJA U TEKUE

1414

UNUTRAUNUTRANJOST ZEMLJENJOST ZEMLJEGraa ZemljeGraa Zemlje

Konvekcijska strujanja unutar Zemljinog plata suZemljin unutarnji motor - TEKTONSKE SILE

81515Fig. 19.8

KonvekcijaKonvekcija u zoni gornjeg plau zoni gornjeg plata ta jejemogumogui uzrok pomicanja i uzrok pomicanja dijelova dijelova

litosferelitosfere

1616

TEORIJA TEKTONIKE TEORIJA TEKTONIKE LITOSFERNIH PLOLITOSFERNIH PLOAALitosfera je razlomljena na tektonske ploLitosfera je razlomljena na tektonske ploe e

91717

TEORIJA TEKTONIKE PLOTEORIJA TEKTONIKE PLOAA

1818

3 tipa granica meu ploama:DIVERGENTNA GRANICAKONVERGENTNATRANSFORMNA

10

1919

DIVERGENTNA GRANICA SREDNJEOCEANSKI GREBENI (RIFTOVI) Srednjeoceanski

greben(razmicanje ploa)

Riftna dolina(prirast nove kore)

Duboke pukotine

Poprene pukotine

2020

Divergentna granica mjesta razmicanja ploa;

-Mjesto razmicanja litosfernih ploa-mjesto gdje se stvara nova kora

11

2121

srednjeoceanskisrednjeoceanski greben greben lava izlazi na morsko dnolava izlazi na morsko dno

2222

KONVERGENTNA GRANICA LITOSFERNIH PLOA-ZONA SUBDUKCIJE ILI PODVLAENJA- mjesto gdje se ploe sudaraju, te se jedna

podvlai pod drugu- duboki oceanski jarak, trench

12

2323

Zone subdukcije ili podvlaZone subdukcije ili podvlaenja enja najdublja mora na Zemljinajdublja mora na Zemlji

OceanOcean--ooceanceangranica plogranica ploee

OceanOcean--kkontinentontinentgranica plogranica ploee

2424

Uslijed podvlaUslijed podvlaenja ili subdukcije litosfera dolazi u enja ili subdukcije litosfera dolazi u podrupodruje veje vee temperature i pritisaka gdje se e temperature i pritisaka gdje se

vrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na povrvrste stijene tale. Ta taljevina izlazi na povrinu inu Zemlje tvoreZemlje tvorei vulkanei vulkane

13

2525

2626

TRANSFORMNEGRANICE LITOSFERNIH PLOA- Mjesta gdje ploe klize jedne uz drugu

14

2727

Prirastom nove kore na divergentnim granicama ploa nastaje novo stijenje na povrini Zemlje. Prirast nove kore kompenzira se podvlaenjem na konvergentnim granicama

2828

Wilsonovciklus raanje i nestajanje kopna i oceana

15

2929

Tijekom geoloke prolosti Zemlje (4,5 milijardi godina) kontinenti su se pomicali i nisu bili na mjestima gdje su danas. To smo doznali jer su na vrhovima visokih planina naeni ostaci organizama fosili koji su nekada ivjeli u dubokim morima

3030

Magmatski procesi unutar ploa-Havajski vulkanizam je neobian jer se ne nalazi na granici ploa, ve se ispod pacifike ploe nalazi vrua gljiva magme koja dolazi iz plata

VRUE TOKE

16

3131

3232

Duboki oceanski jarak (trench) esto mjesto nastanka potresa

POSLJEDICE TEKTONIKE PLOA ZA OVJEKA