I.Pitanje 1.Sto je dosjed? Kakve vrste dosjeda poznajete? Dosjed je odnos izmjera dvaju strojnih dijelova koji se nalaze u spoju. Jedan dio moze lako uci u drugi, a da ne ispuni potpuno prostor (zracnost, labavost), ili moze biti utisnut uz primjenu sile (prisnost, prijeklop).

Vrste:

1. Labavi dosjed

Između sastavljenih dijelova je uvijek zračnost. To se osigurava odgovarajudim izborom položaja tolerancijskih polja, pri čemu je uvijek gornja granična mjera osovine manja od donje granične mjere provrta.

2. Čvrsti dosjed

Između sastavljenih dijelova je stalno preklop. To se osigurava takvim izborom položaja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja granična mjera osovine uvijek veda od gornje granične mjere provrta. Takve dijelove mogude je sklapati samo uz pomod uzdužne sile, ili grijanjem dijela s unutrašnjom mjerom - kako bi se ova privremeno proširila, odnosno hlađenjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se ova privremeno smanjila.

3. Prijelazni dosjed

Između spojenih dijelova može nastati zračnost ili preklop. To se postiže izborom položaja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se tolerancijska polja u cijelosti ili

djelomično prekrivaju. Dakle, dosjed može bit čvrst ili labav, ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta. Sastavljanje dijelova s prijelaznim dosjedom je izvedivo ručno, ali i upotrebom uzdužne sile.

2. Sto je lijevanje? Lijevanje je postupak oblikovanja pri kojemu se rastaljeni metal uljeva u neki kalup, hladi i skrucuje u njoj, te poprima njen oblik.

Najveca primjena odljevaka je u automobilskoj industriji, strojogradnji, gradevinskoj industriji, medicine, brodogradnji, za zeljeznicka vozila, energetic, zracnoj i svemirskoj industriji, kod lijevanja umjetnickih skulptura…. Prednosti lijevanja su što se može dobiti složena geometrija vanjskog i unutarnjeg dijela odljevka, mogude je dobiti dimenzijski tocan oblik ili približno točan oblik, mogude proizvesti vrlo velike odljevke, može se lijevati bilo koji metal, moguda masovna proizvodnja, velik raspon dimenzija odljevka… Nedostaci lijevanja su ograničenja u mehaničkim svojstvima (često se javlja poroznost), često nedovoljna dimenzijska točnost i kvaliteta povrsine, opasnosti u proizvodnji, te nepovoljan utjecaj na okolis.

3. Sto je glodanje?

Glodanje je postupak obrade skidanjem čestica kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Glodanje je nakon tokarenja najvažniji postupak obrade metala skidanjem čestica. Tim postupkom možemo obraditi ravne plohe, prizmatične žljebove i utore, zupčanike, navoje, te uzdužno i prostorno profilirane površine.

Posmično gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima s više jednakih oštrica ili sa sastavljenim alatima. Sve oštrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje složenija operacija od tokarenja ili bušenja zbog vedeg broja oštrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat s materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja opteredenje zuba.

Dvije vrste:

1) Obodno glodanje 2) Ceono glodanje

4. Sto je tokarenje? Tokarenje je postupak obrade metala skidanjem čestica kojim se proizvode obratci rotacijskih površina. Izvodi se na alatnim strojevima tokarilicama.Površine nakon obrade skidanjem čestica, ma kako ona bila fina i precizna, nisu savršeno glatke. Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti odgovarajude tokarske noževe. Danas se za izradu tokarskih noževa koriste brzorezani celik, tvrdi metal, kermet, keramika , CBN, umjetni dijamant i drugi materijali. Tokarske noževe je mogude podijeliti na nekoliko načina: prema vrsti obrade, prema položaju tokarenja, prema orjentaciji vrha alata, noževi za utore i odrezivanje, noževi za navoje, profilni noževi. Vrste tokarenja:

Tokarenje prema obliku

Tokarenje prema položaju tokarene površine

Tokarenje prema kinematici gibanja noža

Tokarenje prema kvaliteti obrađene površine

Objekt

zupcanik

5. Koje spojeve imamo (npr za spojiti dvije čelične ploče)?

Zavarivanje, lijepljenje, zakovicama. 6. Sto je zavarivanje? Zavarivanje je spajanje metalnih, ili nemetalnih dijelova toplinskim postupkom taljenja ili omekšavanja na mjestu spoja, sa ili bez dodavanja materijala. Zavareni spojevi spadaju među nerastavljive veze i upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosedih strojnih dijelova i konstrukcija.

Spoj nastaje taljenjem osnovnih i dodatnih materijala, ili pritiskanjem omekšanih osnovnih materijala. Područje u kojem nastaje spoj naziva se zavar. Zavari i dijelovi koji se zavaruju predstavljaju zavareni spoj. Dijelovi koji se zavaruju su obično iz istih ili srodnih materijala, koji imaju približno jednaku temperaturu taljenja, ali mogu biti i iz raznorodnih materijala.

7. Sto je savijanje?

Savijanje nastaje uslijed djelovanja momenata savijanja u poprečnim presjecima štapa. Moment savijanja jedan je od elemenata koji karakteriziraju unutarnju napregnutost u poprečnom presjeku štapa i to moment s obzirom na os koja leži u ravnini presjeka i prolazi kroz težište presjeka. Prema tome, moment savijanja djeluje u ravnim okomitoj na ravninu poprečnog presjeka štapa.

Momenti savijanja mogu se pojaviti u poprečnim presjecima uslijed djelovanja vanjskih sila, koje mogu biti proizvoljno raspoređene u odnosu na os štapa. To ne vrijedi za sile (kod prizmatičnog štapa) čije se linije djelovanja poklapaju s osi štapa (uzdužno ili aksijalno opteredenje), ni za momente vanjskih sila čije ravnine djelovanja stoje okomito na tu os (momenti uvijanja).

8. Sto je torzija?

Sukanje ili torzija nastupa onda kad je tijelo s jedne strane ucvrsceno, a na drugoj strain djeluje moment

stvoren parom sila tzv. torzioni moment. Torzioni moment zakrece tijelo oko svoje osi i nastoji da ga

uvije.

9. Sto je izvijanje?

Izvijanje je pojava gubitka pravolinijske ravnoteže i zauzimanje krivolinijske ravnoteže pod djelovanjem tlačne uzdužne sile. Ravnoteža vanjskih i unutarnjih sila može biti stabilna, labilna(nestabilna) i indiferentna.

10. Sto je smik? Odrez ili smik nastupa onda kada dvije vanjske sile suprotnog smjera djeluju okomito na os tijela kojeg zele presjeci. Tada je to tijelo napregnuto na odrez ili smik.

11. Sto je uvijanje? Isto sto i torzija.

12. Sto je lezaj?

Ležajevi su oslonci osovina i vratila. Zadatak im je da prime na sebe opterecenje od nastalih vanjskih sila u toku rada stroja.

13. Koje lezajeve imamo?

A) Valjni lezajevi

Prednosti Malo trenje i neznatno trosenje lezajeva

Mali potrosak maziva

Zbijena konstrukcija

Mane Nedjeljivost

Nepodesnost za rad sa udarcima

Rok trajanja im je manji, a cijena veca od kliznih lezajeva

Upotreba Mjenjac kamiona

Kotac vozila

Kuka dizalice

B) Klizni lezajevi

Prednosti Relativno jednostavne konstrukcije i izrade

Dobro prigusuju udarce i vibracije

Neosjetljivi su na necistoce u ulju

Mane Vrlo su osjetljivi na nedostatak ulja

Kod vecih promjera su jeftiniji od valjnih lezajeva

Kod malih brzina pri pokretanju imaju veliki koeficijent trenja

Upotreba Brodski planetni reduktor BHS-RPS

Kavez

Vanjskastaza

Valjnielementi

Unutarnja

staza

14. Sto je rascjepka?

Rascjepka je jednostavni i jeftini strojni dio, koji se upotrebljava prvenstveno kao osigurač od ispadanja

svornjaka (upotrebljava se za zglobno spajanjestrojnih dijelova) i osigurači od odvijanja matice u vijčanim

spojevima (obično s krunastom maticom).

15. Sto je klin? (str 28)

Klinovi sluze za spajanje strojnih dijelova. Spoj izradjen klinovima moze se prema potrebi rastaviti bez

ikakvog ostecenja. Zato se spojevi sa klinovima ubrajaju u rastavne veze. Dijelimo ih na uzduzne i

poprecne.

16. Sto je opruga? (str 53)

Opruge su elementi za elastično vezivanje strojnih dijelova.

Opruge imaju slijedede funkcije:

– da amortiziraju udarce,

– da akumuliraju energiju,

– da mjere silu,

– da vrše prinudno kretanje dijelova,

– da ograničavaju silu,

– da vrše međusobno elastično pritiskivanje dijelova.

17. Sto je rukavac?

Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u kliznim ili valjnim ležajima (ili se ležajevi vrte na osovinama).

Osovine i vratila imaju obično dva rukavca, tj. ležaja, a dugačka i jače opteredena vratila više njih, npr. koljenasto vratilo motora. Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po čitavoj duljini. Najčešde su stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju različite promjere.

18. Sto je osovina?

Osovina je strojni dio za okretno gibanje i obično je kružnog poprječnog presjeka. Osovine su opteredene samo na savijanje i nisu namijenjene prijenosu snage ili okretnog momenta, za razliku od vratila. Osovina može povezivati razne strojne dijelove kao na primjer kotač ili ležaj kod pogonskog podvozja vlaka. Dakle, osovina može i mirovati (ostali strojni elementi na njoj rotiraju), dok vratilo uvijek rotira jer prenosi zakretni moment, dakle vratila se uvijek krecu i uvijek obavljaju neki rad, dok se osovine mogu i ne moraju pokretati i nose na sebi neke dijelove na sebi koji se vrte.

19. Sto je vratilo?

Vratilo ili pogonska osovina je strojni dio kojim se prenosi zakretni moment i snagu, a može biti opteredeno i na savijanje; za razliku od osovine kojom se ne prenosi zakretni moment i koja je opteredena samo na savijanje.

Dok osovina može i mirovati (tada ostali strojni elementi na njoj rotiraju), vratilo se uvijek okrede jer prenosi zakretni moment. Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu okretni ili rotirajudi elementi.

20.Kako dijelimo ležajeve s obzirom na smjer opteredenja?

A) Radijalni –gdje opterecenje djeluje okomito na os lezaja B) Aksijalni – opterecenje djeluje uzduz osi lezaja

21. Koja sve valjna tijela mogu bit u lezaju? Valjna tijela su jednostavnih geometrijskih oblika, vođena u kavezu koji sprječava njihov međusoban dodir, a istovremeno su jednakomjerno raspoređena po obodu ležaja.

22. Sto je spojka? Spojke služe za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina u svrhu prenošenja okretnog momenta. Dijelimo ih prema primjeni i konstruktivnim karakteristikama:

1) Neelasticne spojke 2) Elasticne spojke 3) Tarne spojke 4) Hidrodinamicke spojke 5) Specijalne spojke

Primjeri nekih spojki…

23. Koje sve mehanicke prijenosnike imamo? Podjela mehaničkih prijenosnika:

1) Obzirom na način prijenosa gibanja

mehanički prijenosnici kod kojih se gibanje prenosi trenjem: tarni prijenosnici,remenski prijenosnici, prijenosi užetima,

mehanički prijenosnici kod kojih se gibanje prenosi zahvatom: zupčani prijenosnici,pužni prijenosnici, lančani prijenosnici.

2) Obzirom na položaj pogonskog i gonjenog kola

prijenosnici s neposrednim kontaktom između pogonskog i gonjenog kola: tarni prijenosnici, zupčani prijenosnici, pužni prijenosnici,

prijenosnici s posrednom vezom između pogonskog i gonjenog kola: remenski prijenosnici, lančani prijenosnici, prijenosi užetima.

24. Sto je remenica?

Sredstvo remenskog prijenosa

U ove prijenose se ubrajaju prijenosi uzetom te remenski prijenosi plosnim i klinastim remenom

Remenski prijenos koristimo kad gibanje moramo prenjeti na određenu udaljenost.

Sastoji se od pogonske i gonjene remenice i remena.

Koristi se u transmisijskim postrojenjima u kojemu glavno vratilo prenosi snagu dobivenu od

elektromotora remenicama do radnog stroja

25. Sto je lancanik?

Kod lancanog prijenosnika prijenos se vrsi zahvatom, a prijenosnik je lanac

Pripada u posredne ili indirektne prijenose

Koristimo ga kad gibanje zelimo prenijeti na odredjenu udaljenost

Zbog postojanja treceg clana mehanizma lanca oba lancanika se okrecu u istom smjeru

Poznati primjer je lancani mehanizam bicikla

26. Sto je tarenica?

Tarenicama se prenosi snaga neposredno pritiskom jedne o drugu

Pripadaju u grupu direktnih prijenosa

Pri tomu nastaje trenje kojim se prenosi okretni moment s pogonske tarenice na gonjenu

Tarni prijenos se koristi kada se prenose relativno male sile

Primjer tarnog p4rijenosa je pogon dinama na biciklu

27. Napisite podjelu zupcanika.

Kod zupcanog prijenosa snaga se neposredno prenosi pomocu zubaca 1. Prema međusobnom položaju osi vratila i oblika ozubljenja, zupčanike dijelimo na:

- čelnike - kod paralelnih vratila - ozubnice - (zubne letve) teorijski beskonačno dugački čelnik razvijen u ravninu;

za promjenu okretnog gibanja u pravocrtno - stožnike - kao vratila koja se sijeku, najčešde pod kutem Σ = 90°; zupčanici imaju

oblik krnjeg stošca - vijčanike (vijčane zupčanike) - kod mimosmjernih vratila; u tlocrtnom pogledu

vratila se mimoilaze - puževe i pužna kola - kod mimosmjernih vratila; najčešde pod pravim kutem

2. Prema toku uzdužnih linija bokova razlikuju se (DIN 968):

- čelnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lučnim zubima - stožnici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lučnim zubima

28. Sto je puz? Puzni prijenos

Sastoji se od puza (puznogvijka) i puznog kola

Njihove se osimimoilaze i zatvarajuvecinomkut od 90 stupnjeva

Omogucavajuvelikeprijenosneomjere, i podnosevelikaopterecenja i preopterecenja

Premaoblikuprofilazubacarazlikuje se nekolikovrstapuznihvijaka:

a) Cilindricni

b) Globoidnipuz

c) Stozastispiralni

29. Sto je puzno kolo?

Gonjeni dio puznog prijenosnika

Ona je istog oblika kao i puzni vijak, samo je u promjeru vece za velicinu tjemene zracnosti.

30. Sto je opterecenje na vlak? Vlak nastupa onda kada vanjske sile djeluju u smjeru osi tijela, protivno jedna drugoj i nastoje ga istegnuti.

31. Sto je opterecenje na tlak? Tlak nastupa onda kada vanjske sile djeluju u smjeru osi tijela protivno jedna drugoj i nastoje tijelo stlaciti. 32. Koji su spojevi rastavljivi?

a) Klinovi

b) Zatici (ali nisu uvijek lako rastavljivi)

c) Vijci

33. Koji su spojevi nerastavljivi?

a) Zakovice

b) Svareni spojevi

34. Sto je kuciste? Kuciste je vanjski, stacionarni dio stroja koji ima ulogu mehanicke zastite. 35. Sto je viskoznost? U strojarstvu, konkretno, viskoznost ulja je otpor koji daju cestice ulja, kada im zelimo promijeniti mjesto (unutarnje trenje).

36. Sto je sivi lijev? Sivilijev je leguraželjeza i ugljika, gdje se ugljikizlučujeizlegurekaografit, pa se time postižeboljaobradivost i vedasposobnostprigušivanjavibracija.

Čvrstodasivoglijevaovisiviše o količini i oblikugrafita, nego o osnovnojstrukturi.

Jednaododlikasivoglijeva je velikatlačnačvrstoda. Zato se sivilijev u prvomreduupotrebljavanamjestimaveomaopteredenimnatlak, ali se ne smijeopteretitinasavijanje.

37. Sto je hidraulicka tekucina? Hidrauličnatekudinaje tekudinakojaprenosikretanjenekogsklopa u hidrauličnomsustavunadrugi. 38. Sto je mazivo? Mazivasutvarikoji se koristezasmanjenjetrenjaizmeđuradnihpovršina u dodirukoje se nalaze u relativnomkretanju. Upotreba:

- smanjenjetrenja (smanjenjetrošenja, produljenjevijekatrajanja, smanjenjeutroškaenergije) - prijenos topline (odvođenje) - odvođenjenečistoda (metalnikomadidi, prašina..) - zaštita od korozije - prijenossnage (hidrauličkoulje, kočionoulje)

39. Sto je koeficijent sigurnosti?

Da bi se izbjegle nezeljene deformacije napregnutog materijala, ne smije se preci granica elasticnosti. Naprezanje se mora svesti na odredjenu granicu. Podrucje dopustenog naprezanja, do kojeg se materijal smije natezati, mora biti nekoliko puta manje od cvrstoce na vlak. Prema tome, da bi dobili dopusteno naprezanje nekog materijala moramo granicu cvrstoce podijeliti sa koeficijentom sigurnosti. Koeficijent sigurnosti za odredjeni materijal nije stalna velicina. On se mijenja s uvjetima naprezanja. Uloga izbora koeficijenata sigurnosti je vazna radi odredjivanja dimenzija opterecenog tijela. Dakle, premali koeficijent sigurnosti dao bi preslabu konstrukciju, a preveliki bi je predimenzionirao – u tom slucaju bi konstrukcija bila prejaka, preteska i preskupa.

40. Sto je obodna brzina? Obodnabrzina je terminkoji se upotrebljavasamoprikružnomgibanju, jednaka je podefinicijiobičnojbrzini, dakleomjerupređenogputa i proteklogvremena.

Vrijedi: v = rw = 2rpf

gdje je v obodnabrzina, r polumjerpokojem se tijelogiba, w kutnabrzinailikružnafrekvencija i f (obična) frekvencija. 41. Sto je legura?

Legurailislitina je smjesa (čvrstaotopina) dvajuilivišemetala. Samaslitinaimasvojstvametala, aliobičnorazličitaodsvojihsastojaka. Osimmetalaslitinamožesadržavati i nemetale.

Nekeodnajpoznatijihslitinasu:

čelik bronca bijelozlato nordijskozlato

42. Sto je ph vrijednost?

PH vrijednostnamgovorikoliko je nekatvarkiselaililužnata. Koristi se skala od 0 do 14, gdje je pH razina7neutralna (nitikisela, nitilužnata) ,vrijednostimanje od 7 surastudekisele, a vede od 7 rastudelužnate. Raspodjelanaskali je eksponencijalna, pa je takonekatvarsa pH vrijednošdu 4 desetputakiselijaodtvarisa pH vrijednošdu 5 i stotinuputakiselijaodtvarisa pH vrijednošdu 6. 43. Sto je navoj? Isto kao i pitanje 54. 44. Sto je toplinska obrada celika? Toplinskaobrada je postupakdjelovanjatemperaturenamaterijal u svrhumijenjanjanjegovemikrostrukture i time mijenjanjanjegovihsvojstava

Najčešdirazlozizatoplinskuobradučelikasuočvršdivanje (povedanjemehaničkihsvojstava, posebnovlačnečvrstode), povedanježilavosti, smanjenjeunutrašnjihnaprezanja, pripremazaobradurezanjem. Toplinskaobradbačelikatemelji se naeutektoidnojreakcijiraspadaaustenitanaferit i cementit. Ovisno o postupkutoplinskeobradbemijenjaju se načinraspadaaustenita,

odnosnofizička i mehaničkasvojstvačelika.Zbog toga svakatoplinskaobradbazahtijevanajprijedobivanjeaustenita.

Eutektikilieutektičkamješavina je krutaotopinasastavljenaoddvijuilivišetvarikojaimanižetališteodsvakečistekomponenteilibilokojenjihovesmjese (legura)

Austenit je nazivzaintersticijskučvrstuotopinu s plošnocentriranomkubičnomkristalnomrešetkom.

Ferit je nazivzaintersticijskučvrstuotopinu s volumnocentriranomkubičnomkristalnomstrukturom.

Cementitiliželjezovkarbid (F3C) je vrlotvrd i krtkemijskispoj, sastojina je tehničkogželjezakojauzrokujenjegovutvrdodu

45. Sto je kaljenje? Kaljenječelika je toplinskaobradakojom se postižeotvrdnudečelika. Ono se sastojiodaustenizacije (zagrijavanje u γ-područjeiliaustenit) i ohlađivanjatakvombrzinom da se znatandioaustenitapretvori u martenzit.

Martenzit je prezasidenakrutaotopinaugljika u volumnocentriranojtetragonalnojkristalnojrešetciželjeza

46. Sto je zarenje? Žarenje je toplinskaobradakojom se dobivaju "mekše" strukturečelika, a sastoji se u zagrijavanjunatemperaturizaoko 40 ºC i hlađenju u pedi do sobne temperature. 47. Sto je kovanje? Kovanje je obradamaterijalabezodvajanjačestica, kodkoje se promjenaoblika i dimenzijavršiudarcimačekidailibatapootkivku, koji je položennanakovanj. Obrada je češde u toplomstanju, alimožebiti i u hladnomstanju. Premanačinunakoji se obavljapreoblikovanjepostojiručnokovanje i strojnokovanje. 48. Sto je celik? Čelik je slitinaželjezoa s ugljikom.Primjenaželjeza je prvenstveno u oblikučelika, a manjekaosirovogililijevanogželjeza. Odlikuju se velikomčvrstodom, tvrdodom, žilavošdu, mogudnošdulijevanja i mehaničkeobrade, tevelikomelastičnošdu. Rabi se zaizradumostova, automobila, brodova, željezničkihvozila i pruga, golemihgrađevina, ali i zasitnicenužne u svakodnevnomživotupoputigleilispajalice. Čelikproizvedenrecikliranjem (olupinaautomobila, starihželjezničkihtračnica i neupotrebljivihlokomotiva), čelik je

zabududnost.U čeličnimspremnicimamože se skladištitikoncentriranasumpornakiselinajerpasiviraželjezo, što je dokazanopokusom. 49. Sto je trenje? Trenje je silakoja se suprostavljarelativnomkretanju, ilitendencijaprematakvomkretanju, izmedjudvijupovršinekoje se dodiruju.

50. Sto je kutna brzina?

Kutnabrzina je brzinapromjenekuta.Promatra se kutzakoji se tijelo (ilikakavdrugiobjekt) zakreneprilikomvrtnje (rotacije) ilikutzakoji se kodkružnoggibanjazakrenepolumjerkružnicekoji "prati" točkukojakruži. Iznoskutnebrzinedan je jednadžbom

gdje je φkutkoji se mijenja u vremenut (kutzakreta), dok je ωkutnabrzina.

SImjernajedinicazakutnubrzinu je radijan u sekundi (rad/s)

51. Sto je SI sustav jedinica? To je medjunarodni sustav mjernih jedinica. Osnovne veličine koje se upotrebljavaju u Međunarodnom sustavu jedinica jesu duljina, masa, vrijeme, električna struja, termodinamička temperatura, količina tvari i svjetlosna jakost.

52. Sto je DIN?

DIN Deutsches Institut für Normung (Njemački institut za standardizaciju) je njemačka nacionalna organizacija za standardizaciju, kao i ISO oznaka te zemlje.

Trenutno postoji oko 30 tisuca DIN standarda, koji pokrivaju skoro sva polja tehnologije. Jedan od najranijih i zasigurno najpoznatijih je bio DIN 476, standard koji je uveo format papira A4 (kao i ostale formate) 1922. godine. Kasnije je usvojen kao međunarodni standard ISO 216.

53. Kako ispitujemo tvrdocu (metode)? Tvrdoca je otpor materijala prema prodiranju drugog tvrdog tijela u njega. Metode:

a) Po Brinellu; HB (dobiva se mjerenjem kalote, koja nastaje utiskivanjem kaljene celicne kuglice u materija)

b) Po Vickersu; HV (ispituje se pomocu dijamantne piramide s kutom od 136 stupnjeva) c) Po Rockwellu; HR (mjeri se celicnom kuglicom ili stoscem) d) Po Shoreu; HS (mjeri se skleroskopom koji pokazuje visinu od koje se odbija valjcic

nakon pada na ispitivanu povrsinu)

54. Sto je navoj, koje navoje imamo? (str 31.) Navoj je bitni dio vijka. On se urezuje u stablo vijka u obliku tijela obavijenog po zavojnici. Profilinavojadijelenaplosnate i trokutaste. Profilplosnatognavoja je kvadrat i zato se takavnavojnaziva i kvadratninavoj.Navojikojima je teorijskiprofiltrokutdijele se naviševrsta: metarskinavoj, cjevni (Whithworthov) navoj, trapezninavoj, pilastinavoj, oblinavoj.

II.pitanje Slijedeca pitanja treba skicirati:

1. Skicirati i objasniti trenje na ravnoj povrsini.

- Trenje je sila koja se odupire relativnom gibanju tijela kada su dva tijela u medjuodnosu i djeluju jedno na drugo.

Kinematickotrenje

Statickotrenje

2. Skicirati opterecenu konzolu.

Kod konzole opteredene prema slici početni oblik ravnoteže, koji je potreban da bi takav

sistem bio upotrebljiv kao nosač, jest ravni oblik savijanja. Taj de oblik ravnoteže biti

stabilan do određene vrijednosti sile F, koja djeluje na konzolu.

- Pri opterecenoj kozoli kod koje sila djeluje na njenom slobodnom kraju nastaje

trenje savijanja kod kojeg se unutar opterecenog strojnog dijela javljaju vlacna i

tlacna naprezanja (cija se granica nalazi duz neutralne osi)

- Maksimalni momenti naprezanja nalaze se u tockama najudaljenijim od tezista

3. Skicirati opterecenu gredu. Gredninosačisukonstrukcijekojeposjedujuotpornostnasavijanjepridjelovanju vanjskihsila. Djelovanjeopteredenjamožeizazvatipojavumomenatasavijanja, uzdužnih i poprečnihsila u presjeku

Dijagramnaprezanjaprikazujemedusobnuovisnostσ - vlačnognaprezanja i ε - relativnogproduljenjaililinijskevlačnedeformacije. U materijalukoji je opteredennekomsilomFnastajunaprezanjaσkojauzrokujunjegovorastezanje.Naprezanjeσ je omjersileF i ploštineApresjekaštapailišipke (okomitognasmjersile)

Analizomdijagrama je uočljivo da poslijepočetnogproporcionalnog (linearog) rastanaprezanja s deformacijom, dolazi do nelinearnograsta, tj. deformacijarastebržeodnaprezanja. Prideformacijidoseže se najvedenaprezanjekojematerijalmožepodnijeti, i naziva se (statička) vlačnačvrstoda.Nakondosegnutevlačnečvrstode,deformacijarasteuzsmanjenjenaprezanja, do najvededeformacije, prikojojdolazi do loma.

0 —pocetaknaprezanja; P — granicaproporcionalnosti; E — granicaelasticnosti; T’— gornjagranicatecenja; T”— donjagranicatecenja; M —lomnacvrstocailicvrstoca materijala; K —tockaloma.

4. Skicirati brzine na zglobnom cetverokutu.

5. Skicirati jednoceljusnu kocnicu.

6. Sto je teziste, skicirati na primjeru?

Težištematerijalnogtijela "je točka u kojojkao da je sadržanasvatežinatijela"

7. Skicirati remenski prijenos. 8. Skicirati tarni prijenos. Gore navedeno 9. Skicirati zupcani prijenos. 10. Skicirati vijcani spoj.

III. pitanje

1. Vlacno naprezanje u uzduzno opterecenom stapu.

2. Tlacno naprezanje u uzduzno opterecenom stapu.

3. Naprezanjaodsavijanja u konzolisimetričnogpresjeka.

4. Cisti smik.

5. Uvijanje stapa okruglog presjeka.

6. Dijagram rastezanja za meki celik.

7. Zavar nastao taljenjem.

8. Fini metricki navoj: ima manju dubinu navoja i korak od normalnog metrickog navoja.

9. Suceoni X-zavar.

10. Dvostruku kutni zavar.

11. Kutni zavar.

12. Torzijski opterecen kruzno zavaren spoj.

13. Trapezni navoj.

14. Moment pritezanja vijcanog spoja.

15. Glatki svornjak s uskocnikom.

16. Glatki svornjak s rascjepkom.

17. Svornjak s navojem.

18. Primjer upotrebe cilindricnih i stozastih zatika. Pozicioniranje strojnih dijelova.

19. Primjeri upotrebe uskocnika. Pozicioniranjevaljnogležajanavratilu i u kudištu. Unutarnji uskocnik

Vanjski uskocnik

20. Primjeri upotrebe uskocnika. Pozicioniranjezupčanikanavratilu.

Vanjski uskocnik

21. Rascjepka. Primjena kod svornjaka.

22. Rascjepka.

23. Konstrukcijske izvedbe zlijebljenih klinova. Ulozni klin.

24. Konstrukcijske izvedbe zlijebljenih klinova.Utjerni klin.

25. Konzolno ucvrscena opruga s konstantnim presjekom. Lisnata opruga jednake cvrstoce.

26. Lisnata savojna opruga.

27. Tanjurasta opruga osnovne konstrukcijske velicine.

28. Vlacna zavojna torzijska opruga

29. Cilindricni rukavac

30. Konicni rukavac

31. Trenje klizanja u lezajevima.

32. Trenje valjanja u lezajevima.

33. Radijalniklizniležajkaokompletansklopstrojailinaprave, izvedba s prirubnicom.

34. Radijalniklizniležajkaokompletansklopstrojailinaprave, stojecaizvedba.

35. Radijalni kuglicni lezaj.

36. Radijalni valjkasti lezaj.

Unutarnji prsten

Kavez

37. Osnovneizvedbevaljnihtijela a) kuglica b) valjak c) stožac d) bačvica e) igla

Kavez

38. Kolutna (tanjurasta) spojka

39. Tarnespojkeslužezapovremenouključivanje u rad radnog (gonjenog) strojaprineprekidnomradupogonskogstroja. Kodukapčanja (pokretanja) dolazi do klizanjapričemu se gubisnagakoja se pretvara u toplinu, a manifestirakaovedeilimanjetrošenjeploha.

U normalnompogonubrzine se morajuizjednačiti i spojkeradebezklizanja. Vrlosličnepokonstrukcijisutarnekočnice.

40. Konicnizupcaniprijenossaravnimzubima.

41. Prijenosicilindricnimzupcanicima s ravnimozubljenjem.

42. Globoidnipuzniprijenos.

43. Fazonskipostupciizradecilindricnihzupcanika. Provlacenjeilistancanje i

profilnoplocastoglodalo

44. Puzniprijenosnik