1

NACIONALNA EKONOMIJA

Uvodno predavanje

Prof.dr.sc. Branko Blažević

2

O kolegiju:� Naziv kolegija: NACIONALNA EKONOMIJA� Kôd kolegija: DST0901

Dr.sc.Branko Blažević, redoviti profesor u trajnom zvanju

� ECTS bodovi: 5,5 � Vrsta kolegija: obvezatan� Godina: 2012/13. Semestar: prvi Sveučilišnog

diplomskog studija

3

Literatura: Predavanja

osnovna-1. Grupa autora, redaktor i urednik Vladimir Čavrak,-“GOSPODARSTVO HRVATSKE”, Politička

kultura, Zagreb, 2011., (348 str.) 1. kolokvij: Uvodno predavanje; Poglavlje 1.,(15-32; + predavanje); Poglavlje 2. i 3. (32-66 + predavanje); poglavlje 4.,(67.-87. + predavanje); Poglavlje 5., (88.-107) + predavanja); 2. kolokvij: Poglavlje 6., (108.-125.) + predavanja, Poglavlje 7. (126.-145.)+ predavanja; Poglavlje 8.9.10. i 11.(146.-225.) + predavanja, Poglavlje 12. (226.-270.) + predavanja , Poglavlje 13. i 14. (str. 271-320.)+predavanja, Poglavlje 15 (321-342)+predavanja

2. Branko Blažević – “Turizam u gospodarskom sustavu” Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2001., poglavlje 5. (325-366); poglavlje 7. (str. 401-419); poglavlje 11. ( 505-520).

dopunska:

� Ivo Družić, Jakov Sirotković, “Uvod u hrvatsko gospodarstvo”Ekonomski fakultet-Zagreb, 2002.,(542 str.)

� Mate Babić - Makroekonomija, Mate d.o.o. 13. izdanje, 2003., poglavlja 13.; str. 539- 566.

4

Cilj predmeta:� Proširiti teorijsku bazu i primijeniti makroekonomske

zakonitosti na primjeru gospodarstva Hrvatske� Kroz aplikativni pristup obraditi gospodarske resurse

i ključne segmente ekonomske politike RH.� Naglasak će biti na razvoju i važnosti turizma, u

ostvarivanju ukupnih učinaka na nacionalno gospodarstvo.

5

Tematske jedinice (sadržaj predmeta):

1. Uvodno predavanje- Povijesno naslijeđe hrvatskog gospodarstva

2. Dugoročne karakteristike hrvatskog gospodarstva (Hrvatski gospodarski razvoj; privatizacija)

3. Demografski i proizvodni resursi nacionalne ekonomije4. Strukturne promijene suvremenog hrvatskog gospodarstva (s

osvrtom na turističku potrošnju)5. Fiskalna politika i javni dug6. Monetarna politika u Hrvatskoj7. Zaposlenost, nezaposlenost i plaće8. Industrija, poljoprivreda, turizam i trgovina9. Socijalna infrastruktura; Razvoj i tehnologija; energetski

sektor10. Regionalna politika i regionalne nejednakosti u Hrvatskoj

6

Očekivani ishod učenja:� Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne makroekonomske

agregate na primjeru hrvatskog gospodarstva.� Objasniti povezanost i razlike između ključnih makroekonomskih

pojmova na primjeru hrvatskog gospodarstva.� Objasniti i interpretirati pojam fiskalne, monetarne i

vanjskotrgovinske politike na primjeru hrvatskog gospodarstva.� Analizirati i obrazložiti gospodarsku strukturu Republike

Hrvatske s posebnim naglaskom na djelatnosti koje su povezane s turističkim gospodarstvom i turističkom potrošnjom.

� Tumačiti i interpretirati sadržaj ekonomske politike i politike stabilizacije na primjeru hrvatskog gospodarstva.

� Primijeniti zakonitosti teorija privrednog razvoja na gospodarstvo Republike Hrvatske s osrtvom na regionalni razvoj

7

Termini nastave:UTORAK:

grupa 2 12,00 – 15,00 sati

grupa 115,00 – 18,00 sati

8

Termini kolokvija:

� Kolokvij + esej iz tematskih jedinica 1-5.20.11. 2012.

� Kolokvij + esej iz tematskih jedinica 5-10.15.01.2013.

9

Termini predavanja, seminara i aktivnosti:REDOVITI STUDENTI:

� 02.10.2012. – uvodno-prvo predavanje

� 09.10.2012. – 2.predavanje

� 16.10.2012. – 3.predavanje

� 23.10.2012. – 4. predavanje

� 30.10.2012. – 5.predavanje

� 06.11.2012. – 6.predavanje

� 13.11. 2012.- SEMINARSKE PREZENTACIJE

� 20.11. 2012.- 1. KOLOKVIJ; ESEJ; SEMINARI

� 1.kolokvij – ispitna literatura do 107 str.

10

Termini predavanja, seminara i aktivnosti:

� 27.11.2012. – 7.predavanje

� 04.12.2012.- 8. predavanje

� 11.12.2012. – 9.predavanje

� 18.12.2012. – 10.predavanje

� 08.01. 2013.- SEMINARSKE PREZENTACIJE

� 15.01. 2013.- 2. KOLOKVIJ; ESEJ; SEMINARI

� 2.kolokvij – ispitna literatura (od 108-342 str.)

11

Termini predavanja, seminara i aktivnosti:IZVANREDNI STUDENTI-ZABOK� 12.10. 2012. Tematska jedinica: 1., 2., 3., 4.

� 09.11. 2012. Tematska jedinica; 5., 6., 7., 8.

� 30.11. 2012. I. KOLOKVIJ (1.-5.) + ESEJ

+ predavanja tematska jedinica: 9. i 10.

� 21.12.2012. II. KOLOKVIJ (6.-10), + ESEJ + SEMINARSKI RADOVI

12

Termini predavanja, seminara i aktivnosti:IZVANREDNI STUDENTI-OPATIJA� 20.10. 2012. Tematska jedinica: 1., 2., 3., 4.

� 17.11. 2012. Tematska jedinica; 5., 6., 7., 8.

� 08.12. 2012. I. KOLOKVIJ (1.-5.) + ESEJ

+ predavanja tematska jedinica: 9. i 10.

� 12..01.2013. II. KOLOKVIJ (6. -10), + ESEJ + SEMINARSKI RADOVI

13

Ocjenjivanje studenata prema ECTS sustavu

� Što se ocjenjuje?

- Pohađanje nastave 2%

- Aktivnost na nastavi:

Seminarski rad 5+5 10%

2 eseja 4+6 10%

- Kolokvij I., i II., 48%

------------------------------------------------------------

Ukupni % uspjeha tijekom nastave 70%

- Završni ispit 30%

14

O KOLEGIJU: KONZULTACIJE

Kabinet za konzultacije: Fakultet 1.kat kabinet 106

Konzultacije za studente:

Prof.dr.sc.B.BlaževićPonedjeljak 9,30-11,30Utorak 9,30-11,30

Doc.dr.sc.A.JelušićPonedjeljak 10-12Utorak 9-11

Dr.sc.Elena RudanPonedjeljak 15-17Utorak 10-12

15

O KOLEGIJU

ECTS bodovi: 5,5Vrsta kolegija: OBVEZNIGodina: 2012/13Semestar: TREĆI (zimski)

16

CILJ PREDMETA:

� Cilj predmeta je studentima na jednostavan i sustavan način objasniti temeljne elemente makroekonomije, te uzročno-posljedičnu povezanost između mikroekonomije i makroekonomije.

� Poseban naglasak je na razumijevanju makroekonomskih politika, koje determiniraju gospodarske aktivnosti stanovništva, privatnog i javnog sektora.

� Naglasak je i na razumijevanju ponašanja gospodarstva, determiniranju uzroka nastajanja temeljnih makroekonomskih problema, te vrednovanju učinaka makroekonomske politike.

17

SEMINARSKI SATI I RADOVI

Svi studenti su obavezni napisati i izlagati seminarski rad.

Teme za seminarski rad biti će dodijeljene svakom studentui objavljene na Lumensu na stranicama kolegija do12.10.2012.

Raspored održavanja seminara i podjela studenata biti ćetakođer objavljena na Lumensu.

18

Uvod u ekonomiku narodnog gospodarstva PODJELA EKONOMIJE

� OPĆA (MAKROEKONOMIJA)� EKONOMIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA

(MIKROEKONOMIJA)

� EKONOMIKA NARODNOG GOSPODARSTVA=MAKROEKONOMIJA=MAKROEKONOMSKA TEORIJA=MAKROEKONOMSKAANALIZA

10/5

19

Veza teorijske ekonomije i kolegija

Nacionalno gospodarstvo (1)

� Uloga teorijske ekonomije u “Bolonjskom procesu” ?� Pretvaraju li se ek. fakulteti u više poslovne škole?� Ne može postojati poslovna ekonomija ako nema teorijske

ekonomije� Treba afirmirati teorijske predmete: Makroekonomija;

Mikroekonomija; Osnove ekonomije; Ekonomika narodnog gospodarstva; Ekonomske teorije.

� Indoktrinacija neoliberalnim konceptom danas - prije marxizmom

20

Veza teorijske ekonomije i kolegija Nacionalno gospodarstvo (2)

� Istraživanje teorijskih osnova i praktične politike

� Gospodarenje imovinom = pribavljanje sredstava za život, borba protiv gladi, hladnoće, bolesti i drugih zala

� Ekonomija sredstava – najstarija čovjekova vještina- postaje znanstveno područje /1776./

21

PRENOŠENJE MAKROEKONOMIJE U POLITIKU(1)

� J.M. Keynes- Treba li se i može li se vlada miješati u ekonomiju?

Keynesijanska ekonomija-pokazuje put izlaska iz depresija

� Monetarizam- razvio se tokom 60. – -obećava rješavanje inflacije

� Neoklasične škole mišljenja - ne vjeruju u savršeno tržište

22

PRENOŠENJE MAKROEKONOMIJE U POLITIKU(2)

� Teorija racionalnih očekivanja/Robert Lukas, Tomas Sargent/-pojedinci postupaju racionalno kada djeluju u svom interesu

� Ekonomija ponude- razvija se 80.- tih g. obećava smanjenje poreza i povećanje štednje i investicija

� 1917-1980. tih godina 1/3 svijeta su zahvatile Marxove doktrine

� 1990. tih godina ponovno otkrivanje tržišta /Samuelson/ (neoliberalan koncept)

23

� Povijest moderne makroekonomije počine Keynesom 1936. g.

� Keynesove zasluge za IS-LM model Johna Hicksa i Alvina Hansena 1930.-tih i 1940.-tih godina

� Razdoblje 1940,. do 1970. je zlatno razdoblje makroekonomije (teorija osobne potrošnje –Modigliani; teorija investicija i teorija potražnje za novcem- James Tobin; teorija rasta- Robert Solow; makroekonometrijski modeli- L. Klein)

� 1960. tih godina javljaju se monetaristi (MiltonFridman) i suprostavljaju se Keynesijancima

� 1970- tih godina makroekonija doživljava krizu –pojava stagflacije- kritika Roberta Lucasa i racionalna očekivanja

� Najnovija zbivanja (neoklasičari; neokeynesijanci, teoretičari novog rasta)

24

Zajednička uvjerenja� U kratkom roku- pomaci u agregatnoj potražnji

utječu na proizvodnju

� U srednjem roku proizvodnja se vraća svojoj prirodnoj razini (prirodna stopa nezaposlenosti)

� U dugom roku akumulacija kapitala i stopa tehnološkog napretka određuju stupanj razvoja proizvodnje

25

VEZA POLITIČKE DEMOKRACIJE I TRŽIŠTA

- sloboda proizvođača- sloboda potrošača- sloboda radnika

INTEGRALNO TRŽIŠTE� Uzajamno djelovanje dva tržišta

- tržište roba i usluga - tržište faktora proizvodnje

10/8

26

VEZA TRŽIŠTA I POLITIČKIH PARTIJA

� Rad – naglašen socijalni segment na štetu efikasnosti kapitala /produktivnosti kapitala/

� Kapital- naglašena efikasnost kapitala na štetu socijale i rada

� Optimalan /stabilan/ odnos rada i kapitala10/10

27

ŠTO KAŽU SOCIOLOZI?

� Ljudsko društvo pretvara se u tržišno društvo� Što je to roba?

-proizvod samo za tržište-sirovina je roba /priroda je roba/-ljudski rad je roba (čovjek je roba proizvedena za tržište)PORUKA SOCIOLOGA: treba ponovo otkriti

ljudsko društvo10/9

28

Globalna populacija

500 1000 1500 2000

Godine

Populacijaumilijardama

123456789

10

0,51650

1,231850

2,51950

4,01975

5,01987

6,01999

10,02050

29

RAST POTROŠNJE (1)- Porast svjetske populacije 1,4% g. ..

- Porast potrošnje po stanovniku 2,9% g.

- Stopa prirasta broja vozila 4 puta je veća od stope prirasta stanovništva

- Proizvodnja kemikalija udvostručava se svakih 7 do 8 godina

30

RAST POTROŠNJE (2)- Svjetska trgovina narasla je za 60% samo u zadnjoj

dekadi- Na najbogatijih 20% stanovnika otpada 86% svjetske

osobne potrošnje- Na najsiromašnijih 20% stanovništva otpada 1,3%

svjetske osobne potrošnje- Troškovi reklame rastu brže od rasta prihoda i

prirasta stanovništva /435 mlrd godišnje/

31

Što se mijenja u 21. stoljeću?

- 20.stoljeće- oslonac globalnog razvoja je nafta, a rast se vidi kao jedini put ka prosperitetu

- Zadnjih 20 godina potrošeno je više nafte nego u prethodnih 120 godina

- Globalne rezerve: 2,1 tril. barela

32

BRIC

� Novi liderski četverolist- engl- kratica za Brazil; Rusuja; Indija; Cina

� Iz temelja mijenja geopolitičke odnose u svijetu globalnog biznisa- najpoletnije ekonomije svijeta

� Unutar sebe krajnje nepovezana skupina i premrežena nerješivim ideološkim i teritorijalnim sporovima

� Svojom eruptivnom industrijom i novim izvoznim poletom presudno utječe na stvaranje novog multipolarnog svijeta.

33

BRIC� Trgovanje strateškim sirovinama, kovinama i

energijom

� Sofisticiranijom industrijskom opremom

� Najviše stope rasta izvoza (ali i uvoza ali ne za domaću potrošnju) u prvom polugodištu 2010. g.

- Rusija +43%

- Kina i Japan +41%

- Indija +32%

- Brazil +29%

34

Potrošnja resursa u 2050. g.�

20% 40% 60% 80% 100%

Postotak populacije sa zapadnim standardom

Potrebni resursi

Potrebni resursi danas

U 2050.10 milijardi ljudi

3% godišnji rast

Bez ekon. rasta

35

Ekonomski rast (1)

� Što je to rast iskazan kao porast “GDP-a”?!

� Da li je rast sam po sebi pozitivan indikator?!

� Da li je rast jamstvo da će Vam biti bolje?!

� Da li možemo očekivati stalni rast?!

� Što je to održivi razvoj?

36

Ekonomski rast (2)

� Rast je kvantitativni porast na fizičkom iznosu dok je razvoj kvalitativno poboljšanje širokih potencijala.

Održivi razvoj je razvoj bez fizičkog rasta. Rast (količina) ima granice a razvoj (kvaliteta) nema granica, jer je moguće uvijek iznova definirati kvalitetu.

37

Provokacija za razmišljanje

� Ako prihvatimo da je održivi razvoj, razvoj bez fizičkog rasta i da je usmjeren na samodostatnost i kvalitetu življenja, tada nam upuštanje u tržišno nadmetanje po sadašnjim (neoliberalnim) pravilima nije potrebno.

38

S kojim se temeljnim pitanjima danas susreću makroekonomisti?

� Svjetska ekonomska kriza� Odnos ekonomskih snaga SAD, Europa i Kina� Proizvodnja (output)� Nezaposlenost (unemployment)� Inflacija (inflation)� Rast (growth)

39

Tablica 1-1 Svjetska proizvodnja od 2000 god.

40

Karakteristike makroekonomske krize (1)

� Cijene na tržištu stanovanja u SAD-u, koje su se udvostručile od 2000 g., počele su padati tijekom 2007 g.

� Hipotekarni krediti koji su se tijekom 2000-tih godina davali bez dovoljno garancija doveli su do nemogućnosti vraćanja kredita.

� Pad cijena na tržištu stanovanja doveo je do toga da su krediti prelazili tržištnu vrijednost nekretnina i to se daljnje negativno odrazilo na pad osobne potrošnje iukupne proizvodnje.

41

(2)� Banke koje su dale hipotekarne kredite grupirale su i

“prepakirale” kredite u novi oblik sigurnosnih papira i prodale ih drugim bankama i investitorima. Postavilo se pitanje realne ocijene vrijednosti na tržištu vrijednosnih papira.

� Došla je do izražaja komplektnost vrijednosti vrijednosnih papira i kvaliteta sredstava (imovine) te su se banke sve teže međusobno zaduživale.

� 15.rujna 2008.godine glavna banka Lehman Brothers, je bankrotirala i dovela u krizu cijeli bankaraski i financijski sector.

42

Grafikon 1-1 Kretanje cijena dionica u SAD, EURO zoni i zemljama u razvoju 2007–2010

4343

GLOBALIZACIJA - TEORIJSKI OKVIR

• Svijet novog tisućljeća oblikuju globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj

• Globalizacija dovodi do stvaranja:

• trgovačkih blokova

• globalnih tvrtki

• globalne ekonomije

• REGIONALIZACIJA KAO MAKROPOJAVA

• GLOBALIZACIJA KAO MIKROPOJAVA

4444

� DOBA GLOBALIZACIJE – je dovelo do povećanja razlika između siromašnih i nerazvijenih, te bogatih i razvijenih

� PROBLEM GLOBALIZACIJE – izrazito nejednake mogućnosti svih svjetskih subjekata, država, naroda, pojedinca da ravnopravno odlučuju

� PREDNOSTI GLOBALIZACIJE nisu dobro raspoređene!

� U BUDUĆNOSTI CILJ ne bi trebao biti manje globalizacije, nego globalizacija koja će biti bolja.

4545

Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja – posljedica globalizacije

� Svijet se u drugoj polovici 20.stoljeća razvijao brže nego ikada u svojoj povijesti.

� Svjetski proizvod se u razdoblju 1950-1980.povećao 4 puta: godišnja stopa rasta od 3,9% u odnosu na 0,9% godišnje u razdoblju 1820-1870.

� Proces globalizacije koji je započeo u Europi još krajem 19.stoljeća dobio je iznimni polet u drugoj polovici 20.stoljeća.

46

Neoliberalizam/globalizacija(korporacijska globalizacija)

� Dominirajući razvojni model koji se provodi pod okriljem međunarodnih institucija WTO, MMF, WB

� Tržišni fundamentalizam- nespojiv sa bilo kakvom strategijom razvoja jer ¨tržište zna najbolje¨

� Laisser faire- je u povijesti uvijek izazvao razočaranje, usporavanje rasta i velike gubitke ( financijska kriza u SAD-u)

47

Opće negativne karakteristike korporacijske globalizacije

� Prelijevanje bogatstva od siromašnih država ka bogatim i od siromašnih ljudi ka bogatima

� Nemilosrdno trošenje prirodnih resursa

- ugrožavaju se budući naraštaji

- podriva se demokracija

-karakterizirana dominacijom, eksploatacijom, represijom i korupcijom

- omalovažavanje čovjeka i prirode

48

Rezultat neoliberalnog razvojnog koncepta- Globalizacija-WTO model efekti u USA (1)� Radnička plaća – 1973. – 19,18 $/h

1997. - 19,24 $/h� Plaća top menadžera / pl. radnika:

1980. 42: 1 1999. 475:1

� Radna godina Amerikanaca 184 sata je duža nego prije 30 godina, a roditelji s djecom provode 40% vremena manje.

� Najbogatijih 1% ima više novca nego 95% najsiromašnijihAmerikanaca

� Osobno bogatstvo Billa Gatesa jednako je “bogatstvu”106.000.000 najsiromašnijih Amerikanaca

� U američkim je zatvorima bilo 1973. g. 350.000 zatvorenika, a početkom 2000. g. Više od 2.000.000

49

Rezultat neoliberalnog razvojnog koncepta- Globalizacija-WTO model efekti u USA (2)� Oko 8.000 milijardi $ skriveno je u “of-shore”

poreskim rajevima diljem svijeta. Najbogatiji žanju plodove globalizacije, a ne plaćaju za uzgredne štete!

� Da se taj novac oporezuje po najmanjoj stopi od 3,5% , dobilo bi se 280 milijardi $ svake godine, što je 165 puta više nego što je ukupni budžet UN-a za sve razvojne programe u svijetu.

� Među prvih 100 ekonomskih entiteta svijeta 51% su korporacije a samo 49% su države.

� (WTO, MMF, WB grade institucionalne preduvjete za daljnji rast utjecaja korporacija.

50

Rezultat neoliberalnog razvojnog koncepta- Globalizacija-WTO model EFKTI U HRVATSKOJ

� Bez posla 350.000 ljudi

� Na minimalnom osobnom dohotku 400.000 ljudi

� Neredovito plaće prima 90.000 ljudi

� Od socijalne pomoći živi 100.000 ljudi

� Prosječnoj obitelji potrebne su dvije plaće za “normalan”život

� Starost penzionera ispod 60. godina.

51

Aktualna kriza svjetskih financija(1)

� Velike poslovne banke ignorirajući rizike i upozorenja, desetljećima posuđuju stotine milijardi eura prezaduženim europskim državama poput Grčke,

� Europski političari troše u posljednje dvije godine više os 1.000 milijardi eura (bilijun) poreznih obveznika s obrazloženjem da će spriječiti bankrot Grčke, Portugala, Irske i Španjolske, a tako i propast zajedničke europske valute.

52

Aktualna kriza svjetskih financija(2)� Najveći strani kreditori Grčke bile su njemačke banke� One posjeduju krajem 2010. g. više od 22,7 milijardi eura

grčkih državnih obveznica, a sa plasmanom u Portugal, Irsku i Italiju, zbroj prelazi 100 milijardi eura.

� Zato Grčka ne smije bankrotirati, jer bi to donijelo goleme gubitke njemačkim bankama.

� 1% najbogatijih kućanstava u SAD-u posjeduje 60% svih bankovnih depozita i investicija stanovništva. (Distribucija bogatstva u Europi je pet puta ravnomjernija), to znači da je najveći dio rizičnih plasmana banaka u posrnulim EU državama bio u vlasništvu uskog dijela populacije ( do 10% )

� Taj bankrot je spriječen novcem svih građana kada su sanirani gubici banaka.

53

Aktualna kriza svjetskih financija(3)� Pristupilo se sanaciji banaka državnim novcem iz

proračuna, ili preko EU centralne banke koja je kupovala goleme količine obveznica posrnulih država.

� Te obveznice se u budućnosti realno mogu pokazati nenaplativima, što će na kraju platiti građani država članica EU zone.

� Posrnule države moraju rezati svoju potrošnju, što vodi te ekonomije u depresiju iz koje se neće godinama izvući.

54

Uloga Kine u svjetskoj krizi (1)� Kina je najveći svjetski kreditor � Ima najveće devizne rezerve na svijetu-3.200

milijardi dolara.� SAD je dužan Kini 1.200 milijardi dolara a EU 500

milijardi eura.� Kina kupuje talijanske, a pretpostavlja se i državne

obveznice Grčke, Portugala i Španjolske.� Kina se rukovodi strateškim interesima

55

Uloga Kine u svjetskoj krizi (2)

� EU je iza SAD-a drugo najveće kinesko tržište, i Kini nije u interesu da to tržište ima velike gospodarske poteškoće.

� Recesija u EU i SAD-a bi imala teške posljedice po Kinu.

� Kina želi smanjiti ovisnost o američkom dolaru i želi okončati ulogu dolara kao svjetske valute i stvoriti multipolarni sustav s tri valute (dolar, euro, yuan, a kasnije osnovati nadnacionalnu svjetsku valutu temeljenu na vrijednosti zlata i drugih strateških proizvoda.

� Kina želi ulagati i investirati u realnu ekonomiju EU i SAD-a

56

Trend globalizacije� Stavovi autora:

- Kraj ovog milenija ujedno je i kraj nacionalnih ekonomija

- Nacionalne ekonomije će i dalje činiti temelj svjetskog gospodarstva u novim uvjetima (Pravila “slobodnog tržišta” ne mogu biti važnija od nacionalnog /lokalnog/ interesa).

57

Što kažu filozofi?� “Univerzalni historicizam ima čudan ahistoirijski okus”

Fridric Jamenson

(Slavoj Žižek-Druga smrt neoliberalizma, str.37.)

Riječ je o vječnoj sadašnjosti. Potrebno se je suočiti s teškim pitanjem povijesnog karaktera kao ideološkog oblika “postmodernog” globalnog kapitalizma.

Dali je sada globalni liberalno-demokratski kapitalizam kraj povijesti, kao što je to bilo buržoasko društvo ili socijalizam za branitelje koji su željeli prikazati te odnose i ta društva kao prirodna, a to znači kao vječna.

58

POVIJESNO NASLIJEĐEGOSPODARSTVA HRVATSKE

59

KRATKA KRONOLOGIJA� 1460. g. – Zagreb ima 4 500 stanovnika� 1820. g. – Hrvatska ima 1.823.000 stanovnika i nalazi se u

Austriji� 1868.g. – sklapanje ugovora sa Ugarskom, Hrvatska i

Slavonija dospijevaju u ugarski dio monarhije (Dalmacija i Istra su u austrijskom dijelu).

� 1848.g.-poljoprivreda je bila feudalna a seljaci su kmetovi na zemlji.

� Hrvatska je podijeljena u dva dijela –Banska Hrvatska i Vojna krajina

� 1850. – Bach i njegov apsolutizam guše sve što nije austrijsko� 1871. ukida se Vojna krajina i uklapa se u Hrvatsku. /Ban

Jelačić/

60

Pojava etničkog čišćenja� 1683. poražena je turska vojska kod Beča� 1680. – Slavonija ima 240.000 stanovnika

- 130.000 Muslimana- 110.000 Kaura /Kršćana/

Turci su spalili 70.000 kršćana i ostaje 42.000 Hrvata� 1687. – oslobođen je Osijek i austrijska vojska tjera

Turke� 1698.- Slavonija ima samo 42.000 Hrvata , ali su zato

Muslimani etnički očišćeni.

61

Agrarno stanovništvo� Agrarna ekonomija bila je naturalna privreda� Viškovi su bili samo stočarski proizvodi� U 19. st. Hrvatska poljoprivreda orijentira se prema

potrebama metropole /Beč/� 1820.g.- 90% poljoprivredno stanovništvo� 1921. g. – 72%� 1971.g. 15%� 1991. g. 14%� 2001. g. 13%

/Amerika - 2%Indija - 72%/

62

� Hrvatska je bila u Austriji zaostalo agrarno područje:� 90% stanovništva je poljoprivredno� 80% stanovništva je nepismeno� Zaposleno je 3% stanovništva� 1873 DO 1895. –VELIKA KRIZA EUROPSKE

POLJOPRIVREDE� 1872-tona žita košta 25 funti� 1895- tona žita košta 5 funti� Iseljavanje stanovništva

63

� 15% Hrvata seli 1910.g.

� Pojava filoksere

� Prosječna obitelj na selu ima 8 članova

� Posjed je mali- 7-8 ha

64

Revolucija u transportu

� Druga polovica 19. st.- željeznice

� 1862- Zidani most- Sisak

� 1873. – Južne željeznice do Karlovca

� 1868. – Mađari grade prugu Budimpešta-Koprivnica-Zagreb-Karlovac

� 1876.- Karlovac- Rijeka /Matulji/

65

EKONOMSKI POLOŽAJ HRVATSKE U EX. YU� 1948-1981. – prosječna god. Stopa rasta DP = 6%� Rast industrijske proizvodnje iznosi 8,2%� Rast poljoprivredne proizvodnje 2,5% godišnje� DP je ukupno povećan 7 puta, industrijska

proizvodnja skoro 13 puta, a poljoprivredna se udvostručila.

66

� 1947- 1986. – godišnji rast u %

- primarni sektor 2,3%

- sekundarni sektor 6,2%

- tercijarni sektor 6,9%

� Prosječna god. stopa rasta industrijske proizvodnje iznosi čak 8,2%.

� Rast investicija bio je brži od rasta DP

� OSA su porasla gotovo 8 puta

� Zaposlenost raste više od tri puta

67

� Nakon 1970. nekontrolirano raste dug a investicije su ekstenzivne i neefikasne

� Nivo razvoja Hrvatske povećan je od 1955.- 1989. blizu 4,5 puta, a 3,8 puta po stanovniku

� Radilo se u suštini o sustavu zaštitnih cijena za najmanje produktivne i favoriziranje investicija za najmanje razvijena područja.

� To je bila brana normalnom funkcioniranju tržišta, a i vodilo je smanjenju produktivnosti u odnosu na svjetsku privredu.

68

70. te i 80. te godine 20.st.� 1973. god. prva naftna kriza

� Yugoslavija počinje novi investicijski val, naglo zaduživanje pod nepovoljnim uvjetima.

� Zajmovi se javljaju kao privremeno pokriće deficita platne bilance

� Krediti su stvorili obavezu prema inozemstvu za budući period

� Sličnosti sa sadašnjim stanjem gospodarstva RH

69

� Zaduženost ex. Yu- u mil. US$

1965.- 1 243

1970.- 2 350

1976. - 7 928

1979. – 14 952

1981. - 20 168 /uvz robe 10 674 + financ. Krediti 7 860/

1983.- 20 501

1988.- 20 220

70

� Tek iza 1980. god. vodi se ekstremno restriktivna politika koja:

- vodi velikom padu investicija

- padu ukupne potrošnje

To vodi kriznim poremećajima sa katastrofalnim posljedicama

� Osnovni odnosi uspostavljeni su politikom primarne raspodjele i preraspodijele dohotka

71

Prosječni god. porast stanovništva1971.-1981.

� Ex. Yu 0.89

� Kosovo 2,41

� Hrvatska 0,39

72

Položaj Hrvatske u ex. YU1953.- 1989.� Ukupan položaj se pogoršava i to: /ex.Yu =100/

1953. 1989. Razlika- stanovništvo 23,2 % 19,8% - 3,4- Zaposlenost 27,2% 23,5% -3,7- DP 26,7% 25,5% -1,1- DP industrije 29,2% 21,9% - 7,3

73

Promjena udjela stanovništva HrvatskeEx.Yu = 100

� 1921. 27,32% /Kosovo 3%/

� 1931. 26,07%

� 1948. 23,86%

� 1953. 23,17%

� 1961. 22,43%

� 1971. 21,57%

� 1981. 20,52%

� 1991. 19,77% /Kosovo 8,18%/