Upload
buithuy
View
241
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
1 . O B R A D A G L O D A N J E M
Obrada glodanjem je postupak obrade ravnih površina, žljebova, profilisanih
kontura, površina specijalnog i složenog oblika.
Slika 1. Obrada glodanjem-alati sa definisanom geometrijom
Glavno kretanje je obrtno kretanje alata definisano brzinom rezanja V, m/min.
Pomoćno kretanje je pravolinijsko kretanje predmeta obrade i/ili alata ,
određeno je brzinom pomodnog kretanja (Vp = n·S, mm/min - aksijalnim pomeranjem u jedinici vremena),
može biti definisano korakom po zubu (S1, mm/z - aksijalnim pomeranjem za jedan zub alata) i korakom (S, mm/o - aksijalnim pomeranjem za jedan obrt alata).
Prema rasporedu reznih elemenata alata razlikuju se dva postupka obrade glodanjem:
obimno glodanje (zubi glodala za obimno glodanje raspoređeni po obimu cilindra)
čeono glodanje, (zubi glodala za čeono glodanje raspoređeni na čeonoj strani
diska)
Slika 2. Obimno i čeono glodanje
Prema smeru međusobnih kretanja alata i predmeta obrade razlikuju se dva postupka
obrade glodanjem i to obrada:
istosmernim glodanjem
suprotnosmernim glodanjem.
Kod obrade istosmernim glodanjem smerovi glavnog i pomodnog kretanja se poklapaju, dok kod
suprotnosmernog glodanja ne. Pored toga kod istosmernog glodanja debljina strugotine se menja
od maksimalne vrednosti do nule, a kod suprotnosmernog od nule do maksimalne vrednosti hmax.
istosmerno suprotnosmerno
Slika 3. Istosmerno i suprotnosmerno glodanje
Prednosti istosmernog glodanja:
sečivo zahvata maksimalnu debljinu materijala, koja se smanjuje
otpori rezanja su manji
postojanost alata je veda
kvalitet obrađene površine je bolji
glodanje je brže i ekonomičnije
Nedostaci:
potrebno je znatno hlađenje pri obradi
učvršdivanje obratka mora biti bolje zbog udara alata pri početku glodanja
Osobine suprotnosmernog glodanja:
sečivo zahvata minimalnu debljinu materijala, koja se povedava do maksimalne
otpori rezanja su vedi pri izlasku alata iz zone rezanja
postojanost alata je manja
kvalitet obrađene površine je lošiji od istosmernog glodanja
P r o i z v o d n e o p e r a c i j e u o b r a d i g l o d a n j e m
Osnovne operacije u obradi glodanjem su obrada:
1. ravnih površina
2. krivolinijskih kontura
3. površina specijalnog oblika
4. površina složenog oblika
Obrada ravnih površina je obrada horizontalnih, vertikalnih ili nagnutih površina, izrada kanala
i žljebova na ravnim i cilindričnim površinama (žljebova za klin), usecanje i odsecanje, obrada
stepenastih površina i sl.
Slika 4. Neke proizvodne operacije obrade ravnih površina glodanjem
Obrada krivolinijskih kontura je obrada profilisanih površina, ispupčenja, udubljenja,
zaobljenja, zavojnih žljebova, složenih kontura i sl.
Izrada i obrada površina specijalnog oblika glodanjem je izrada T - žljebova, profila
prizmi, žljebova u vidu ″lastinog repa″, površina sa vedim brojem stepenica, pravolinijskih i
krivolinijskih žljebova itd.
Izrada i obrada površina složenog oblika glodanjem je izrada zupčanika, navoja,
ožljebljenih vratila, gravura alata za kovanje, livenje u kokilama, presovanje itd.
A l a t i u o b r a d i g l o d a n j e m
Prema vrsti i obliku glodala koje se koristi pri obradi glodanjem proizvodne operacije se mogu
obavljati slededim vrstama glodala:
1. valjkastim glodalima 2. čeonim glodalima 3. vretenastim glodalima 4. koturastim glodalima ….
Prema načinu izrade razlikuju se:
glodala sa glodanim zubima glodala sa podstruganim - podbrušenim zubima glodala sa umetnutim zubima
Prema obliku glodala mogu biti:
glodala sa drškom - vretenasta glodala - glodala za žlebove
glodala sa otvorom - valjkasta - koturasta - testerasta - čeona valjkasta - ugaona - profilna i dr.
Prema obliku zuba glodala mogu biti:
sa pravim zubima sa ukrštenim zubima glodala sa zavojnim zubima
Po smeru obrtanja u radu glodala mogu biti:
desnorezna levorezna
Prema materijalu koji se koristi za rezni deo glodala mogu biti:
od brzoreznog čelika sa pločicama od tvrdog metala
valjkasto glodalo vretenasto glodalo sa valjkastom drškom
vretenasto glodalo sa kupastom drškom
vretenasto glodalo sa SK drškom
vretenasto glodalo za zaobljenja
ugaona glodala
profilna glodala
glodala za T - žleb
glodala za zleb za segm. klin
čeono valjkasta glodala testerasta glodala
specijalno glodalo
Glave za glodanje (glodačke glave) se koriste pri obradi ravnih površina vede širine kada se
traži vedi učinak obrade. Sastoje se od tela (glave), u koju se ugrađuju noževi od brzoreznog čelika ili sa lemljenim pločicama od tvrdog metala ili izmenljive pločice od tvrdog metala.
M a š i n e u o b r a d i g l o d a n j e m
Mašine u obradi glodanjem ili glodalice se, prema konstruktivnom rešenju, dele na:
konzolne (horizontalne, vertikalne i univerzalne),
bezkonzolne (posteljne) - horizontalne, vertikalne i univerzalne i
glodalice specijalne namene (alatne, kopirne, agregatne, programske,
odvalne, glodalice za navoj i sl.).
Kod konzolnih glodalica kretanja u uzdužnom, poprečnom i vertikalnom pravcu (pravcu
osa X, Y i Z) izvodi radni sto, tako da je krutost i stabilnost radnog stola, predmeta obrade
relativno niska.
Horizontalne glodalice se koriste za obradu ravnih površina, površina specijalnog
oblika, izradu zupčanika pojedinačnim rezanjem, izradu dugohodih zavojnica i sl. Osnovni
elementi horizontalnih glodalica su radno vreteno (1), radni sto (2), jedinica za glavno
kretanje (pogonski elektromotor i prenosnik glavnog kretanja - 3), jedinica za pomodno
kretanje (pogonski elektromotor, prenosnik pomodnog kretanja i sistem prenosnika tipa
navojno vreteno - navrtka, 4), postolje (5), sistem upravljanja (komandna tabla, ručice,
poluge i sl.), sistem za podmazivanje, sistem za hlađenje i podmazivanje i sl.
Kod vertikalnih glodalica položaj radnog vretena je vertikalan, mada se sve češde
izrađuju glodalice sa radnim vretenima koja se zakredu za odgovarajudi ugao.
Univerzalne glodalice su koncepcijski tako oblikovane da mogu raditi kao horizontalne
ili vertikalne. Pored toga vedina univerzalnih glodalica obezbeđuju i zakretanje radnog
stola. Time se stvaraju uslovi za realizaciju velikog broja proizvodnih operacija, pa i za
izradu zavojnih žljebova i dugohodih zavojnica primenom podeonog aparata.
Bezkonzolne (posteljne) glodalice obezbeđuju visoku krutost i stabilnost radnog
stola, jer isti izvodi dva kretanja (u uzdužnom i poprečnom ili vertikalnom pravcu, pravcu
osa Y i X ili Z), dok nosač alata izvodi jedno kretanja u vertikalnom ili poprečnom pravcu,
pravcu ose Z ili X. Međutim, najnoviji tipovi glodalica se izrađuju sa jednim kretanjem
radnog stola, uzdužnim kretanjem, dok ostala dva kretanja izvodi nosač alata.
Kopirne glodalice su namenjene su za obradu krivolinijskih kontura i profilisanih
površina. Poseduju dva paralelna vretena od kojih je vreteno (1) glavno vreteno sa
glodalom, a vreteno (2) se koristi za smeštaj kopirnog šiljka. Kopirni uređaj radi na
hidrauličnom ili električnom principu i obezbeđuje prenos kretanja od kopirnog šiljka do
alata, tako da alat izvodi ista kretanja kao i kopirni šiljak.