1. O SUDIONIČKOM UPRAVLJANJU Uvod u sudioničko upravljanje

DEFINICIJA

Sudioničko upravljanje usmjereno je na produbljivanje demokratskog angažmana kroz sudjelovanje građana u procesima upravljanja unutar državne ili lokalne zajednice. Ideja je da građani trebaju igrati mnogo izravniju ulogu u donošenju javnih odluka ili se barem dublje baviti političkim pitanjima. Vladini dužnosnici također bi trebali biti odgovorni za ovu vrstu angažmana. U praksi, participativno upravljanje može nadopuniti uloge građana kao birača ili kao „zviždača“ kroz izravnije oblike sudjelovanja.

VRIJEDNOSTI SUDIONIČKOG UPRAVLJANJA:

1. Civilno-javno partnerstvo – partnerstvo predstavlja najviši oblik sudjelovanja u donošenju odluka i podrazumijeva podjelu odgovornosti u svakom koraku procesa donošenja političkih odluka.

2. Dobro upravljanje - podrazumijeva odgovornost, transparentnost i uključenost u učinkovito upravljanje resursima za održivi razvoj zajednice.2. Dobro upravljanje - podrazumijeva odgovornost, transparentnost i uključenost u učinkovito upravljanje resursima za održivi razvoj zajednice.

3. Građenje zajednice – bazirano na koprodukciji, suradnji i umrežavanju među zainteresiranim stranama u zajednici, od ključne je važnosti za civilno društvo, demokraciju i građanski angažman unutar inicijativa za lokalni razvoj.

4. Utjecaj/društveni učinak – sudioničko upravljanje daje priliku za utjecaj na donošenje odluka i za sudjelovanje u strateškom planiranju i kreiranju javnih politika.

5. Građenje povjerenja - osnovna je vrijednost Društvenog kapitala, nužna za izgradnju uspješnih zajednica. Ono je bitna komponenta za bilo koje partnerstvo. Isto tako, ulazak u partnerstva razvija povjerenje.

RAZLIKA IZMEĐU POLITIČKOG KONCEPTA SUDIONIČKOG UPRAVLJANJA I DRUGIH PRIMJENA OVOG TERMINA

U političkom smislu, participacijom se uglavnom smatra sudjelovanje građana u odlučivanju vlade. U ovom slučaju građani sudjeluju u javnim raspravama o politikama ili planovima, daju savjete ili mišljenja, glasuju ili vrednuju neke procese. Ovdje govorimo o deliberativnoj praksi (ili deliberativnoj demokraciji) koja stavlja naglasak na rasprave i mišljenja građana o tome što bi vlada ili lokalne vlasti trebale učiniti ili ne bi trebale učiniti. Širi koncept participacije podrazumjeva da građani preuzimaju mnogo aktivniju ulogu i postaju partneri s donositeljima odluka kao i drugim dionicima u provedbi programa, projektima ili strategijama. Takva kolaborativna praksa stavlja naglasak na suradnju građana. Fokus je na stvaranju rješenja koja vode konkretnoj akciji. Prvi primjer prvenstveno se temelji na principu „odozgo prema dolje“ (top-down). Tijela državne uprave predlažu planove ili javne politike i uvode ih u javni rakurs ili javnu raspravu.

Although second example can be initiated from governmental authorities, in practice it is mostly community driven process. That is a bottom-up principle where the initiative comes from the community and is carried out by the community themselves.

Iako drugi primjer može biti pokrenut od vlasti, u praksi su to uglavnom procesi koji se pokreću i proizlaze iz zajednice. To je princip „odozdo prema gore“ (bottom-up). Inicijative potječu iz zajednice i provode ih sama zajednica.

INOVATIVNE PRAKSE PARTICIPACIJE:

Assets Based Community Development je metoda održivog razvoja zajednice bazirana na njezinim snagama i potencijalima.

Koprodukcija je praksa u pružanju javnih usluga gdje građani sudjeluju u stvaranju javnih politika i usluga kao partneri.

TKO JE ZA SURIONIČKO UPRAVLJANJE?

Sudioničkim upravljanjem građani izražavaju svoju volju za preuzimanjem aktivne uloge u donošenju odluka u društvu u kojem žive. U društvima koja sebe nazivaju demokratskima, to se očekuje i od svih ostalih dionika koji sudjeluju u određenim projektima ili procesima. Lokalne, regionalne ili nacionalne vlade, nevladine organizacije, tvrtke, institucije, razvojne agencije, društveni centri itd. mogu imati koristi od aktivnog angažmana u procesima donošenja odluka i od raznolikosti perspektiva njihovih članova zajednice.

Građani vs. Stanovnici:

Razlika između građana i stanovnika leži u razini sudjelovanja u političkom i društvenom životu. Građani su uključeni i aktivno sudjeluju u donošenju odluka u društvu, a stanovnici samo žive na određenom mjestu.

PODRUČJA PRIMJENE SUDIONIČKOG UPRAVLJANJA

Pravo na informacije Upravljanje javnim prostorima (npr. tzv. Treći prostori) Razvoj pokrenut od zajednice Participativno budžetiranja Participativno kreiranje ustava, strategija, politika…

Ne postoji aspekt društvenog života u kojem sudioničko upravljanje ne može biti primjenjeno: od socijalne pravde, ljudskih prava, obrazovanja, zdravlja do okoliša i pitanja održivog razvoja.

ZBOG ČEGA JE GAJENJE KULTURE UKLJUČIVANJA DOBRO I KAKO ONO POMAŽE ZAJEDNICI?

Ukratko, učinkovito i značajno uključivanje javnosti smatra se neophodnim za:

Omogućavanje visoko kvalitetnog i demokratskog upravljanja Decentraliziranje strukture vlasti

Bolje prepoznavanje potencijala i vrijednosti u zajednici Jačanje civilnog kapaciteta Razvijanje boljih i kreativnijih ideja i rješenja Brže i lakše provođenje ideja, progama i politika. Građenje povjerenja javnosti u procesu donošenja odluka Bolje razumijevanje javnih pitanja, problema, prioriteta i rješenja Izgrađivanje šire podrške programima i inicijativama Povećanje uzajamnog učenja kroz dijeljenje informacija, podataka i

rješenja. Osiguranje da odluke i politike sadrže znanje i stručnost koja bi se inače

mogla previdjeti. Izražavanje šireg raspona javnih pitanja i vrijednosti u odlučivanju. Brzo prepoznavanje mogućih kontroverznih aspekata nekog pitanja te

povezivanje različitih gledišta kako bi se postigao konsenzus na suradnički način.

Stvaranje uključenih građana umjesto zahtjevnih potrošača. Izgradnju zajednice

SUDIONIČKO UPRAVLJANJE, POP KULTURA, UMJETNOST I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Suvremene umjetničke prakse, od književnosti, vizualnih umjetnosti, konceptualne umjetnosti, glazbe, kazališta do filma, kao i popularne kulture imaju važnu ulogu u podizanju demokratske svijesti. Koriste se kao alat, ne samo za izražavanje već i za izravno djelovanje. Kao meta-jezik, umjetnost ima moć artikulirati različite društvene probleme i podići svijest i motivaciju. Umjetnost u zajednici ima važnu ulogu u njihovoj revitalizaciji, izgradnji društvene uključenosti i ko-kreiranju zajednica prakse.

Važnost popularne kulture leži u njezinoj ulozi kao mjestu demokratske prakse. To podrazumijeva da su ljudi dobro informirani od strane medija i da nove komunikacijske tehnologije ostavljaju prostor za brzu mobilizaciju na akciju i širok spektar drugih mogućnosti u participativnoj praksi.

Na vrhuncu krize AIDS-a, likovna umjetnost bila je sve samo ne lakomislena. Aktivisti širom svijeta savjesno su prisvojili djela Michelangela i Henri Matissa kako bi primorali ljude i vlade da slušaju, nauče i djeluju. Zanimljivo je da će povijest pokazati da se odnos kretao na oba načina. Danas se originalni pribor za prosvjede pop ikona kao što su Keith Haring i Roy Lichtenstein smatraju modernim remek-djelima.

Links:

http://culturalorganizing.org/tag/arts-democracy/

20 stunning art expressions that create public awareness: http://www.hongkiat.com/blog/public-awareness-artwork/

15 Art Projects Created to Rise Awareness for a Cause: http://www.noupe.com/inspiration/showcases/15-beautiful-art-projects-created-to-raise-awareness-for-a-cause-85481.html

Savjeti i alati

SAVJETI

Probudi se, ustani!

Jesi li budan i spreman?

Zatim…

Otvori vrata…

I izađi.

Budi otvoren, gledaj, slušaj, budi pažljiv.

1. Gdje početi? Pronađi vrijednosti u zajednici.

Zajednička vrijednost je:

Lokalni ljudi – njihova strast, vještine, znanje, veze

Udruge – nevladine organizacije, neplaćene skupine građana, neformalni klubovi, dobrovoljne organizacije

Institucije – vlada, poduzeća, agencije, znanstvene, obrazovne i druge institucije

Fizički prostori - susretišta, fizička infrastruktura i prostori u zajednici

Razmjena – razmjena, zajedništvo, novac, tarifa po satu, usluge

Priče – (kulture i nasljeđe)

2. Uvijek gledaj život s vedrije strane. To znači biti vizionar. Kad god vidite neke probleme ili potrebe, pokušajte pronaći mogućnosti i rješenja. Usredotočite se, ne na ono što je pogrešno, već na ono što je snažno i čini promjenu. Kada koristimo našu snagu, možemo se uhvatiti u koštac s onime što je pogrešno.

Slabosti Snage

(Oh Bože!) (Mogu!)

Problemi Mogućnosti

Krivnja Podijeljena odgovornost

Što nedostaje Što je tamo

Rizici Prilike

Izvana-iznutra Unutra-vani

3. Stvar društvenih odnosa – Stvorite veze. Razgovarajte. Sudjelujte u događajima. Pomozite. Podjelite. Društvene veze su vrijednost i realna moć.

4. Izrazite svoje mišljenje i potrebe – pošteno i s opravdanjima. Tko vas može bolje predstavljati od vas samih?

5. Uključite sve! – Svatko može nečime doprinijeti. Ne ignorirajte tuđi potencijal. Svaka je podrška i doprinos važnan. Sudjelovanje stvara veze i izgrađuje povjerenje.

6. “Imamo ono što nam je potrebno ako koristimo ono što imamo”. (Edgar Cahn)

Snaga onoga što imamo raste kada djelujemo s namjerom i zajednički kako bismo se povezivali i formirali nove odnose pored onoga što imamo.

ALATI

IGRA „MI MOŽEMO“ / besplatno preuzimanje za istraživanje darova i sposobnosti s vašim timom/organizacijom:

http://inclusionnetwork.ning.com/profiles/blogs/the-we-can-game-a-free-download-to-explore-gifts-and-capacities-w

Izazovi

TKO MOŽE POMOĆI?

Razmislite o tome što želite postići, ali duboko u srcu znate da ne možete, međutim, možda vaša zajednica može.

Što bi moglo biti moguće?

Što će se dogoditi ako ne pitate?

PRONAĐITE PODRŠKU

Razmislite o tome što želite promijeniti ili stvoriti u vašoj lokalnoj zajednici.

Pronađite druge koji žele isto.

Što možete učiniti zajedno kako biste napravili promjenu?

Tko još može pomoći?

PRONAĐITE GRUPU

Napravite popis lokalnih grupa ili organizacija koje su aktivne na poljima koja smatrate zanimljivima. Posjetite ih i pronađite mogućnost sudjelovanja.

2. CENTAR ROJC KAO PRIMJER

Društveni centar Rojc

Zgrada nekadašnje vojne četvrti Rojc, kolokvijalno Rojc, nalazi se u središtu Pule. Njegova nevjerojatna veličina vjerojatno je jedan od razloga zašto je ova zgrada izbjegla komercijalni imperativ mnogih drugih javnih, bivših vojnih područja u gradu. Ulaganje u obnovu i rekonstrukciju u komercijalne svrhe bilo je očito prekomjerno i neisplativo, budući da ideje za eventualnu ponovnu uporabu nikada nisu zaživjele. Zgrada je pravokutnog oblika, južni dio zgrade ima tri etaže, dok ih sjeverni ima pet, površina tlocrta bez unutarnjeg dvorišta iznosi 16 739 četvornih metara. Vanjsko dvorište ili povijesno zemljište zgrade omeđeno je ogradom i zauzima površinu iznenađujućih 29180 četvornih metara. Svaka udruga koja se nalazi u Rojcu ima svoje prostorije, ali i zajednički prostor - Dnevni boravak - kojim

upravlja Savez udruga Rojc (SUR). Zajednička prostorija veličine 180 m2 nalazi se u prizemlju u obnovljenom prostoru nekadašnje vojne kantine. Društveni centar Rojc ima jedno unutarnje i veliko vanjsko dvorište s košarkaškim i nogometnim igralištem, skate parkom i velikim, besplatnim parkiralištem.

Povijest građevine

Sama zgrada sagrađena je za potrebe pomorske škole tijekom režima Austro-ugarskog carstva, a istoj je svrsi služila pod talijanskim režimom kao škola za kadete. Tijekom jugoslavenskog režima prvo je djelovala kao partizanska inženjerska škola, a od 1976. godine kao vojna četvrt. Jugoslavenska narodna armija dekompozirala se iz Rojca 1991. godine. Nakon toga zgradu su koristile ratne izbjeglice. Tijekom 1997. godine, nakon što su se izbjeglice preselile, zgrada je ostala napuštena i ostavljena na propast. Tada su se u njoj počele okupljati različite udruge. Trenutno većina pulskog stanovništva doživljava Rojc kao tamnu, prljavu i urušenu zgradu s neprimjerenim higijenskim uvjetima. Raspored i prostorije "pojedinačnih" udruženja napravljeni su vlastitim sredstvima, a za razvoj i regulaciju zajedničkih temelja, kao što su dugački koridori i vanjsko dvorište, organizirane su i dogovorene zajedničke akcije. Preduvjet za ovaj proces bio je taj da su električna energija i vodoopskrba dostupni u svakom trenutku, tj. besplatni.

Tek je tada Grad Pula shvatio neporecivo postojanje mnogih stanara Rojca, a kao rješenje, premda još uvijek nije formalni vlasnik nekretnine, ponudio je formalizaciju postojećeg stanja sporazumima o korištenju prostora i najavio inicijalni javni natječaj za dodjelu preostalih prostora. Svi pokušaji iznajmljivanja ostaju neuspješni. Grad Pula pokrenuo je ulaganja u toaletne prostore, hodnike, vratare i čuvare, usluge čišćenja, službe noćnog osiguranja itd. 2007. godine Ministarstvo obrane konačno je odustalo od Rojca smatrajući je zastarjelom zgradom za svoje potrebe i predalo je vlasništvo Gradu Puli koji još uvijek financira održavanje zgrade iz svog proračuna. Od 2010. godine, kada su instalirani pojedinačni mjerni uređaji za sve prostore, udruge snose vlastite troškove potrošnje električne energije, kao i troškove adaptacije pojedinih prostorija, dok ostali troškovi održavanja i popravka ostaju financirani iz proračuna Grada.

Distribucija prostora u Rojcu po djelatnostima - trenutni uvjeti

Ljudi iz Rojca

Prema podacima Grada Pule trenutno je ukupno 111 udruga smješteno u Rojcu.

Što se tiče Profila osoba u kontekstu razvijanja modela participativnog upravljanja, predstavljamo sljedeći "organigram" kako bismo potaknuli bolje razumijevanje Centra.

RAZVIJANJE MODELA PARTICIPATIVNOG UPRAVLJANJA U ROJC-u

Počeci

Uprava Rojca pod nadležnošću je Grada Pule što nije bilo zadovoljavajuće za korisnike. Glavni prigovor odnosi se na iracionalno korištenje fonda namijenjenog održavanju zgrade, nedostatku razvojnih planova, nedovoljno održavanje i manjak proračunskih sredstava za obnovu zgrade kao i nedostatku kapaciteta ili interesa vlasti za prikupljanje sredstava izvan gradskog proračuna s ciljem dugoročnog osiguranja financijske stabilnosti i održivosti centra.

2008. godine zbog razočaranja ljudi iz Rojca s gore navedenom načinom upravljanja i procesom donošenja odluka bez uključivanja svojih korisnika, započeta je inicijativa za uspostavu učinkovitog upravljanja Rojcom.

Organizirane udruge pokazale su racionalnost u pogledu financijskog upravljanja i mjera sankcioniranja. Pokrenuli su stvaranje zajedničkog tijela s ovlastima odlučivanja i upravljanja troškovima Rojca. Tada je formirana Radna skupina za koordinaciju u centru za građansko društvo Rojc, koja se sastoji od tri predstavnika udruge Rojc i tri predstavnika Grada Pule.

RAZVIJANJE POTENCIJALA OD SUVLASNIŠTVA DO PRODUKTIVNIJIH OBLIKA KOEGZISTENCIJE

Identifikacija/utvrđivanje spornih pitanja:

Organizacije koje su se skupile utvrdile su 3 sporna pitanja u Rojcu:

1. Pitanje upravljanja (na primjer, nema vizije o željenoj budućnosti Rojca, isključivo administrativna uloga koordinatora kojeg imenuje Grad, neučinkovitost imenovanog koordinatora, ravnodušni gradski upravitelji bez realnog interesa za upravljanjem, nedostatak transparentnosti proračunskih sredstava, itd. )

2. Uzajamni odnosi (samo nekoliko udruga surađuje, nedostatak informacija o aktivnostima drugih, ne postoji zajednički prostor, itd.)

3. Način korištenja prostora (nedostatak kriterija za raspodjelu prostora, određeni broj subjekata koji rade kao profitabilni poslovni subjekti umjesto kao neprofitne organizacije, nerazmjer u korištenju prostora, higijenski problemi, itd.)

Prema jačim unutarnjim vezama i suradnji:

U svezi tih problema, organizacije su započele nove procese kako bi se društveni centar Rojc uspostavio kao prepoznatljiva cjelina temeljena na aktivnom zajedništvu svih svojih korisnika, partnerstvu s lokalnim vlastima i načelima participativnog upravljanja i dijeljenja odgovornosti. Pokazalo se da je jedan od ključnih problema bilo pitanje aktivnog zajedništva. Iako su različite zainteresirane strane aktivne u istoj zgradi, pa čak i većina njih počiva na sličnim temeljnim principima, mali broj, i to samo povremeno, sudjeluje u zajedničkim pothvatima. Nedovoljno poznavanje i neodgovarajuća razina komunikacije među zainteresiranim stranama bili su očiti. Sindrom suvlasništva bez složenih i produktivnijih oblika suživota i nepostojanje kontinuiranog i uspostavljenog zajedničkog djelovanja prepoznati su kao presudni problem. Kako bi postigli višu razinu zajedništva, članovi Rojca iz "Inicijative za novi model upravljanja" odlučili su započeti proces uspostave formalnog tijela koje ima za cilj prikupljanje nevladinih organizacija koje se nalaze u centru Rojc, predstavljati ih, zastupati njihove interese, poticati međusobnu suradnju i aktivno sudjelovati

u zajednici. Savez udruga Rojc osnovan je u lipnju 2012. godine. Njezini ciljevi su izgradnja jedinstvene mreže temeljene na javno-građanskom participativnom upravljanju; doprinijeti i raditi u zajednici i aktivno promicati potrebu za suradnjom, načelima solidarnosti i poštivanju različitosti. Osnivanje Saveza bilo je presudno za formiranje novog upravljačkog modela u Rojcu kao što je i otvaranje mogućnosti udruživanja s beneficijama prostora za izravno upravljanje i preuzimanje odgovornosti kao jedinice.

Gledajući unaprijed:

Za daljnje poboljšanje već postojećeg modela potrebno je razmotriti i neke druge mogućnosti: hibridne institucionalne modele temeljene na partnerstvu između dva sektora: građanskog i javnog. To bi moglo dovesti do učinkovitijeg i dugoročnog održivog upravljanja. Predloženo tijelo uprave pod nazivom "Grad Rojc" bilo bi formirano kao zajednička institucija Grada Pule i Rojca okupljenih u Savez sa svrhom uspostavljanja zajedničkog i suradničkog upravljanja.

KORIŠTENJE PROSTORA – PRAVA I OBVEZE

Na temelju definirane vizije utvrđene su okosnice za uspostavljanje čvrstih budućih kriterija i pokazatelji za odobravanje i praćenje korištenja prostora u Rojcu, a to su: polja određivanja aktivnosti, moguće definiranje ciljne skupine korisnika Rojca i njihova podjela temeljena na prioritetima, definicija tipologije prostora i upotrebe prostora, kao i osnovna načela i opći kriteriji za korištenje prostora. Temeljne aktivnosti koje se trebaju odvijati u Rojcu definirane su kao neprofitne društveno korisne aktivnosti. No, Savez Rojca razvija i projekte socijalnog poduzetništva (hostel, kafić, itd.) kao model održivog razvoja centra.

Kategorije korisnika:

Primarni korisnici s najvišim prioritetom su udruženja, neformalne grupe i privatni objekti koji prvenstveno djeluju za više dobro, i oni koji su usredotočeni na svoje članove ukoliko se okupljaju oko socijalno ugroženih skupina.

Korisnici sa srednjom razinom prioriteta su udruge, neformalne skupine, studentske i umjetničke organizacije koje rade prvenstveno za svoje članove (osnivače), i koji povremeno organiziraju javne događaje.

Treći prioritet uključuje one neprofitne organizacije koje su isključivo usmjerene prema svojim članovima, kao i nezavisnim umjetnicima, tvrtkama koje su osnovale udruge i vanjske profitne subjekte (poduzeća, obrti).

Nakon identifikacije mogućih načina korištenja prostora (bilo individualnih, grupnih, zajedničkih, trajnih ili privremenih), funkcionalnih tipologija (produkcijska, prezentacijska, sportska i rekreacijska, radioničarska, klupska, uredska, skladišna, prehrambena, ili uslužna), napravljen je popis općih temeljnih načela i kriterija kao osnova za daljnji razvoj specifičnih kriterija i pokazatelja za određenu vrstu korištenja prostora. Glavna obilježja tih načela i kriterija su: kriteriji primjene jednakosti za sve; odgovorno i učinkovito korištenje; dostupnost javnog prostora; aktivno sudjelovanje u rješavanju zajedničkih pitanja; prava pristupa resursima koji se temelje na individualnim aktivnostima korisnika, društvena važnost djelovanja i pomoć u postizanju cjelokupne vizije društvenog centra Rojc; individualno organizacijsko iskustvo i procjena razine kvalitete, ali i poticanje u svezi s novim uključivanjima; diverzifikacijski zahtjevi za upotrebu prostora s obzirom na aktivnost i društvenu korist.

SAVEZ UDRUGA ROJCA – INTENZIVNA KOMUNIKACIJA I ZAJEDNIČKE AKTIVNOSTI

Savez udruga Rojca (SUR) definira se kao Mreža udruga društvenog centra Rojc koja spaja udruge, predstavlja i zastupa njihove interese, promiče međusobnu suradnju i djelotvorno djeluje unutar zajednice. Savez udruga je legitimni predstavnik korisnika Rojca u suradnji s Gradom Pulom i drugim subjektima čija se zastupnička uloga ne temelji na broju njihovih članova, već angažmanu i aktivnoj uključenosti, jer će njihov legitimitet proizaći iz procesa transparentnosti i slobode svih zainteresiranih strana, a ne obveznog uključivanja.

Utvrđena su tri osnovna strateška cilja za SUR. Prvi jasno prepoznaje primarnu orijentaciju ka uspostavi unutarnjeg jedinstva: izgradnji stabilne i prepoznatljive mreže udruga na temelju suradnje i zajedničkih programa. Drugi cilj odražava prihvaćanje odgovornosti upravljanja područjem ili napredak od pozicije usmjerene ka vlastitom interesu prema aktivnim subjektima koji su odgovorni za opće dobro: poboljšati upravljanje Rojcom na temelju participativnog modela. Konačno, treći je cilj usredotočiti se na zajednicu i spremnost na širenje društvenog angažmana: aktivnosti u zajednici i promicanje prema načelima različitosti, solidarnosti i suradnje.

RAZVOJ PARTICIPATIVNOG MODELA UPRAVLJANJA U ROJCU

Ususret participativnom modelu upravljanja u Rojcu

Krajem 1990-ih i početkom 2000. - udruge su osnovale Veliko i Malo Vijeće Rojca budući da je Grad namjeravao naplaćivati stanarinu za korištenje prostora.

Ožujak 2008. - udruge osnivaju Vijeće udruga Rojc, neformalno tijelo s ciljem procjene pitanja općeg interesa Rojca i predlaganja rješenja.

Travanj 2008. - Koordinacija - Vijeće udruga Rojc pokrenulo je Koordinacijsko tijelo koje se sastoji od 3 predstavnika udruga Rojca i 3 predstavnika Grada Pule.

Mnogi problemi u upravljanju centrom Rojc - nedostatak volje Grada da podijeli snagu odlučivanja s udrugama, namjera da se napravi parkiralište u dvorištu Rojca - potiču udruge da se okupe i organiziraju zajednička zagovaranja.

2010 - 2011 - projekt "Obrazovanje i razvoj participativnog javno-građanskog modela upravljanja društvenog centra Rojc"

2011 - 2012 - Osnivanje Saveza udruga Rojc + prijedlog o osnivanju hibridne ustanove pod nazivom "Grad Rojc"

2013 - 2016 - Rezultati aktivnosti Saveza Rojc:

postao zakonski zastupnik u zajedničkom sudužnom tijelu Koordinacijski centar Zajednice Rojc;

upravljanje zajedničkim prostorom za događaje i programe zajednice + prostor za razvoj hostela i umjetnika u programima boravka;

poboljšanje u komunikaciji s korisnicima i zajednicom informacijskim alatima kao što su rojcnet portal, društveni mediji, novine Veznik i newsletter;

izrada strateškog plana razvoja Centra Rojc;

partnerstvo u mreži TEH / sudjelovanje u upravljanju TEH-om (predstavnik Saveza udruge Rojc je postao članom Odbora TEH-a).

suradnja s Gradom Pula za izradu plana održivosti za društveni centar Rojc;

razvoj nekoliko projekata za upravljanje Rojcem i poboljšanje upravljanja;

postao je središte podrške socijalnog poduzetništva;

koordinacija s otvorenom platformom Rojc - suradnička mreža koja omogućuje članovima da razviju projekte zajednice i zajednički rade na razvoju Rojca.

Što ćemo učiniti da bismo došli do željenog cilja - do produktivnijeg modela participativnog upravljanja?

• Stvaranje jedinstvenog, dinamičnog, hibridnog modela organizacije i upravljanja koji će biti učinkovit, profesionalan i na višoj razini poslovne odgovornosti i financijske održivosti.

• Jačanje sposobnosti provedbe stvaranjem profesionalnog izvršnog tima s jasnom podjelom uloga i odgovornosti.

• Razvoj modela društvenog poduzetništva (konzorcij zadruga i socijalnih poduzeća), komplementarne poslovne aktivnosti.

• Stvaranje poticajnog ekosustava za razvoj i eksperimentiranje u području energetske učinkovitosti.

Savjeti i Alati

ALATI KOJE KORISTI SAVEZ ZA POVEĆANJE SUDJELOVANJA U ROJCU

• otvorena mailing lista - sve informacije o aktivnostima Saveza Rojca šalju se na mailing listu, svi pozivi na sastanke, radionice, vijesti, itd.

• otvoreni sastanci

• sastanaci s lokalnim vlastima

• web portal i društvene mreže

• novine "Veznik" - važne za komunikaciju sa zajednicom; donose članke koji zagovaraju važnost sudjelovanja; pozivaju nevladine organizacije da budu aktivne; objavljuju vijesti o događajima i projektima u društvenom centru Rojc, Savezu i Koordinaciji.

• sva važna dokumentacija nalazi se na mreži - svaka minuta svih održanih sastanaka iz 2004.godine i svi ostali dokumenti

• Strateški plan razvoja za razdoblje do 2017. godine već je učinjen

• intervjue i ankete sa svim nevladinim organizacijama iz Rojca kako bi vidjeli njihovo zadovoljstvo, mišljenje i motivaciju

• zajednički projekti otvoreni svim nevladinim organizacijama da sudjeluju i surađuju na projektima

• zajedničke akcije i programi

• sastanci, dani kave - svake srijede

• zajednički programi - Akcija Rojc

• otvoreni prostor - dnevni boravak, mjesto za sastanke, zajedničke programe, itd.

• održavanje radionica

• Plan održivog razvoja 2015-2020.

• Komunikacijska strategija

• Poslovni plan za inicijativu socijalnog poduzetništva (hostel, društvena kavana)

• On-line platforma za podršku socijalnom poduzetništvu http://www.dp-generator.org/

• pritisak medija - kada nedostaje rješenja – podizanje kampanje

• Otvorena platforma Rojc - stvorena radi uključivanja Centra Rojc u širu zajednicu, ne samo za članove Rojca

• umrežavanje – Savez Rojca je postao dio Trans Europe Halles-a, europske mreže nezavisnih kulturnih centara, 2014. / Savez Rojca također je dio hrvatskih inicijativa nezavisne kulture i drugih aktera civilnog društva koji su se počeli zagovarati nove oblike koji bi mogli proizvesti potrebne sinergije u umjetničkoj i kulturnoj produkciji između stabilnih institucionalnih uvjeta i dinamike proizvodnje, istodobno gurajući različite oblike alternativnih, subkulturnih ili društveno uključenih oblika kulturne djelatnosti.

SAVJETI:

1. Pozovite druge na razgovor. Raspravite o sadašnjoj situaciji u zajednici i pokušajte definirati zajedničke ciljeve. Gdje ste? Što želite?

2. Ne zapostavljajte druge! – Prihvatite sve prijedloge. Pokušajte pronaći sporazum. Poštovanje i povjerenje bit će vaši najbolji saveznici

3. Istražujte! – Na početku pronađite slabosti i snage, prepreke i okolinu. Napravite mapiranje resursa - što imate? Vaši resursi, vještine i potencijali temelj su vašeg uspjeha.

4. Razvijte komunikacijske alate! – Veoma je važno za razvoj zajednice i širu podršku.

5. Ne idite na putovanje bez karte! - Napravite strateški plan. Pomoći će vam u planiranju aktivnosti, u provedbi i procjeni. Inače ćete biti izgubljeni.

6. Budite transparentni! - Neka budu vidljive sve vaše aktivnosti, procesi odlučivanja i financije. To vas čini vjerodostojnim i pouzdanim. Na taj ćete način izbjeći sumnje i moguće konfliktne situacije.

7. Podjelite! - Umrežavanje je važno za jačanje vašeg kapaciteta i položaja. Dijeljenje znanja i vještina, kao i suradnja s drugima, širi vaše horizonte i perspektive.

8. I ne zaboravite da ukoliko ne uživate, nije dovoljno ozbiljno.

Izazovi

ŠETNJA

– Pronalaženje imovine zajednice –

Podrška izgradnji gostoljubive zajednice započinje ondje gdje gostoprimstvo već postoji, uvažavajući ga i cijeneći.

Slijedeći aboridžansku tradiciju, možete na to misliti kao na "šetnju".

''Ljude ne upoznajemo kad oni dolaze k nama; moramo poći k njima da bismo saznali kakvi su.''

Goethe

Ovo moramo učiniti zajedno, tako da:

Možemo mapirati teren (mapiranje imovine) Razviti našu svijest i prevazići naše strahove Pobiti mitove i svoju i tuđu pristranost Proširiti našu strast za snažnom, brižnom i povezanom zajednicom

‘Ima jedan krasan svemir u blizini." Idemo.’

E.E. Cummings

Struktura: – Lov na skriveno blago ( trajanje: 1:30 h) – Prikaz (trajanje: 30 min.) – Mapiranje imovine (trajanje: 1:30 h)

Lov na skriveno blago

U paru, vaš je izazov saznati / otkriti gdje se nalaze dobra mjesta za učenje o zajednici. Tražiti:

1. ''Bumping'' mjesta - (razgovarajte s ljudima o tome što se tamo događa)

2. Tri stvari koje bi imale koristi od neke vrste pozornosti od strane zajednice

3. Tri vidljiva zajednička dobra

4. Tri manje vidljiva društvena dobra

5. Ostatak iz prošle zajednice

6. Znak ili obilježje neke moguće nove zajednice

7. Nešto što se ne može fotografirati

8. Primjeri vrijednosti / uvjerenja o sudjelovanju koji se još uvijek poštuju

9. Tri stvari kojima se ljudi najviše ponose o mjestu

10. Pronađite tri lokalna pitanja koja ljude brinu dovoljno da bi se uključili u rad

11. Pazite na prirodne 'poveznice' i upoznajte ih

12. Priče o vremenima u kojima su se ljudi okupljali kako bi stvari učinili boljima

Imovina zajednice:

Lokalni ljudi - njihova strast, vještine, iskustvo, veze

Udruge - neplaćene skupine građana, neformalni klubovi

Institucije - vlada, poslovanje, nevladine organizacije

Fizički prostori - bumping mjesta, skrivena blaga

Razmjena - zamjene, uzajamnost, novac, tarifa po satu, usluge

Priče - (kultura i baština)

Vrhunski savjeti za lov na blago (i mapiranje imovine):

• Gledajte na život i područje kroz objektiv koji se temelji na imovini, vaš uspjeh ovisit će o lećama koje imate

• Prava mjesta na kojima treba biti su ona na kojima lokalni ljudi u malim skupinama aktivno rade zajedno

• Izbjegavajte uporabu tehnološog jezika

• Vjerujte da je sve moguće

• Postavljajte pitanja i ostanite znatiželjni

• Budite uporni, ljudi vole one koji pokušavaju - žilavost

• Zapitajte se, kako većina ljudi stiče prijatelje?

• Potražite ljude, ne aktivnosti

• Gdje su mjesta na kojima bi vještine i snovi lokalnih ljudi imali smisla?

• Gdje će se ljudi uklopiti baš takvi kakvi jesu, gdje će pripadati?

• Usudite se razmišljati skromno

• Najbolje raditi u grupi, poveznice su idealne za pokretanje procesa

• Nitko ne može nikada poznavati sve prednosti zajednice

Prikaz:

Na kraju vaše potrage za skrivenim blagom prikažite što ste pronašli. Podijelite vašu priču s drugima.

Mapiranje imovine:

Nacrtajte mapu područja i u nju upišite blago koje ste pronašli. Razgovarajte s ostalima što bi bilo moguće stvoriti s tom imovinom.

3. METODOLOGIJA I RAZVOJ

Methodologija i razvoj participativnog upravljanja

VAŠA STARTNA POZICIJA – MOBILIZACIJA

Skupina ljudi povezana zajedničkim vrijednostima i potrebama sudjelovanja u upravljanju zajedničkim prostorom okuplja se kako bi saznala kako poduzeti daljnje korake. To je prva procjena. Kakva je naša situacija? Što želimo? Što možemo? Je li naš san relevantan za zajednicu? Jesmo li u mogućnosti pretvoriti ga u stvarnost i kako? Osnovno obilježje ove razine mobilizacije je da od sanjara odlučite postati činitelj.

JEDNOSTAVAN MODEL ZA POKRETANJE

Napomena:

Svi se koraci nalaze u krugu, što znači da se radi o kontinuiranom procesu. Navedene metode primjenjujemo u različitim fazama našeg djelovanja i ponavljamo ih periodično ili istodobno. To nam pomaže u mjerenju napretka i djelovanju u svrhu poboljšanje procesa.

PROCJENA

Započnite s procjenom. Ona će vam dati jasnu sliku o tome gdje se nalazite i pomoći će vam da posložite stvari. Zašto je to važno? ...

Pitanja procjene:

a) Gdje se nalazite?

Odredite mjesto (koje je vaše ciljno područje / opišite ga onoliko koliko je to moguće / koliko je veliko / stanje prostora / upotreba prostora / koji su korisnici - brojevi, struktura, aktivnosti, njihova motivacija / koji je model upravljanja ako postoji / je li učinkovit?)

b) Identificirajte interesnu grupu

Tko je interesna grupa?

Interesnu grupu čine ljudi ili organizacije koje su zainteresirane za vaš projekt ili mogu utjecati na njega, ili oni na koje vaš projekt može imati

utjecaja. Interesna grupa uključuje kako one koji podržavaju, tako i one koji možda manje podržavaju ili čak budu vaši protivnici. Svrha analize interesne grupe je:

• identificirati interesnu grupu

• odrediti koji interes ima svaki član interesne grupe u vašem projektu

• procijeniti koliko utjecaja interesna grupa ima na projekt

• razmotrite kako ćete se snalaziti i komunicirati s različitim članovima interesne grupe.

U analizi interesne grupe saznajte:

Tko je zainteresiran ili na koga može utjecati vaš projekt? Odredite koji interes svaki član interesne grupe ima u vašem projektu. Koliko je gorljiv njihov interes? Jesu li to vaši prijatelji ili neprijatelji? Koliko mogu utjecati na projekt? Kako mogu pomoći (ili ne pomoći)?

Koje ćete strategije primijenti prema različitim članovima interesne grupe?

Ovdje je osnovna shema kako vaša analiza interesne grupe treba izgledati:

Više izvora o analizi interesne grupe:

http://ctb.ku.edu/en/table-of-contents/participation/encouraging-involvement/identify-stakeholders/main

c) Prepoznajte probleme

Prepoznavanje problema pomaže u ciljanju problema na koje želite utjecati vašom aktivnošću i artikulirati željenu promjenu koju želite ostvariti.

Nemojte to učiniti sami. Uključite druge važne članove interesne grupe koje ste ranije identificirali u procjeni interesne grupe. To će dati bolji uvid u problem iz različitih perspektiva.

Za identifikaciju problema koristite metodu "problemskog stabla". To je određivanje problema kroz brainstorming učinjen od strane interesne grupe. Kada su svi identificirani problemi stavljeni na stol, iz njih stvorite oblik stabla. Počevši od jezgre (osnovnog) problema, svi ostali problemi se razvijaju u nekoliko različitih grana slijedeći logiku što dolazi prvo, a što slijedi, ili što uzrokuje što.

Link: http://evaluationtoolbox.net.au/index.php?option=com_content&view=article&id=28&Itemid=134

d) Odredite potrebe i resurse

Određivanje potreba i resursa pomaže da se dublje razumije zajednica i osvijetli mogućnosti kod budućeg planiranja, kao i u odabiru prioriteta. Kao prvi korak u povećanju svijesti o stvarnim mogućnostima budućeg razvoja, ova vrsta istraživanja potiče članove zajednice na poduzimanje mjera za rješavanje postojećih problema i poboljšanje života zajednice. To je faza u kojoj članovi zajednice postaju svjesni vlastite moći. Određivanje potreba i resursa prije početka djelovanja znači da od samog početka znate s čime se bavite. Pomaže eliminirati neočekivana i neugodna iznenađenja koja bi se mogla dogoditi.

PLANIRANJE

Napravili ste procjenu. Sada donosite odluku hoćete li ili nećete djelovati. Ako odlučite djelovati jer ste zaključili da postoji dovoljno relevantnih elemenata koji podupiru vašu ideju, tada je slijedeći korak planiranje. Plan je vaša karta do uspjeha. Planiranje je način organiziranja aktivnosti koje će dovesti do ispunjenja cilja davanjem jasnog smjera.

U planiranju koristite VMOSA metodu (Vizija, Misija, Ciljevi, Strategija i Akcijski plan)

Najprije definirajte vašu misiju i viziju.

Što je vizija?

Vizija predstavlja sliku idealne budućnosti koju želite postići. Dolazi iz srca i definira zašto vaša organizacija postoji. Izjava o viziji pruža temeljne vrijednosti ili temeljnu ideju koja pokreće vaše aktivnosti prema željenoj budućnosti. Trebala bi biti jasna, sažeta, pamtljiva i inspirativna. Primjeri izjava o viziji: - Savez Rojca: "Društveni centar Rojc je generator pozitivnih društvenih promjena". - Creative Commons: "Ništa manje od ostvarivanja punog potencijala Interneta - univerzalni pristup istraživanju i obrazovanju, sudjelovanje u kulturi - za novo razdoblje razvoja i produktivnosti".

Što je misija?

Misija odgovara na pitanje "Zašto postojimo?" To je racionalno definirana izjava o svrsi organizacije. Misija identificira opseg svog djelovanja i utvrđuje ciljeve u prostoru i vremenu. Svrha izjava o misiji je usmjeravanje same organizacije. Dobro definirana misija temelj je za planiranje i djelovanje. Omogućuje ljudima koji čine organizaciju razumijevanje usmjerenja same organizacije.

Primjeri izjava o misiji:

- Trans Europe Halles: "Naša misija je jačanje održivog razvoja nevladinih kulturnih centara i poticanje novih inicijativa povezivanjem, podržavanjem i promicanjem istih."

- Liječnici bez granica rade u gotovo 70 zemalja pružajući medicinsku pomoć onima kojima je najviše potrebno bez obzira na njihovu rasu, vjeru ili političku pripadnost.

Definirajte svoje ciljeve.

Koji su vaši ciljevi?

Ako ste prije napravili problemsko stablo, tada će biti lako stvoriti stablo rješenja ili "Stablo ciljeva". Jednostavno pretvorite probleme u gotova

rješenja (to znači: pretvoriti negativne rečenice iz problemskog stabla u pozitivne rečenice). Kako izgleda? Je li to stvarnost koju želite postići?

Link: https://www.youtube.com/watch?v=cP3DvddMmp8

Odredite svoj glavni cilj. (Cilj je da dosegnete svoju viziju u dugoročnoj perspektivi, na primjer ...)

Definirajte određene ciljeve. (Specifični, mjerljivi rezultati koje želite ostvariti u određeno vrijeme, na primjer ...)

Definiranje ciljeva pobrinuti se da su SMART.

To znači da su vam ciljevi (Specific, Measurable, Acheievable, Relevant, Time oriented):

Specifični

Mjerljivi

Ostvarivi

Relevantni

Vremenski orijentirani

Definirajte vašu strategiju.

Što je strategija?

Strategija predviđa korake koje je potrebno poduzeti kako bismo ostvarili našu viziju i ispunili našu misiju. Strateški plan definira dugoročne ciljeve koje odlučimo postići (obično u razdoblju od 3-5 godina). Također definira načine i metode kojima ćemo se za to koristiti.

Imajte na umu svoj strateški plan kao putokaz u odlučivanju i planiranju budućih aktivnosti.

Kako napraviti strateški plan?

1. Odredite gdje se nalazite. Napravite procjenu.

2. Utvrdite prioritete. Usredotočite se na mjesto na kojem želite biti i što

želite ostvariti u zajednici u skorašnjoj budućnosti. Koje će biti prednosti?

Zašto je to važno?

3. Definirajte ciljeve. Jasno navedite što vaša organizacija mora postići

kako bi se riješila prioritetna pitanja.

4. Odredite metode. Radi se o tome tko, što i kako će biti učinjeno. To

podrazumijeva raspodjelu vremena, ljudskih resursa i novaca za rješavanje

prioritetnih pitanja i postizanje definiranih ciljeva.

5. Pregledajte. Kako bi se osigurala provedba strateškog plana, pratite

proces i rezultate. Povremeno održavajte formalne procjene procesa. Ako

je potrebno, redefinirajte metode za poboljšanje procesa.

SWOT analiza je jedan od korisnih alata za strateško planiranje. SWOT je akronim za:

Strengths; snage

Weaknesses; slabosti

Opportunities; prilike

Threats; prijetnje

Definirajte akcijski plan.

Akcijski plan je zapravo operativni plan aktivnosti koje se planiraju poduzeti u svrhu ostvarivanja glavnih ciljeva vaše strategije. Akcijski plan definira koji su željeni rezultati koje se treba postići, u kojem vremenskom okviru, tko će biti uključen u provedbu i koje će se metode primijeniti. To je temelj za planiranje i provedbu pojedinih projekata ili akcija. Također, Akcijski plan kao glavni dokument za operaciju poslužit će kasnije za procjenu uspjeha.

Link:

http://ctb.ku.edu/en/table-of-contents/structure/strategic-planning/vmosa/main

DJELOVANJE – implementacija

Kada ste identificirali Viziju, Misiju, Ciljeve, Strategiju i Akcijski plan, možete krenuti s djelovanjem.

Ono što vam je potrebno jest:

• Plan provedbe

Prethodni korak "Planiranje" već je vam je dao smjernice. Sada stvorite konkretne aktivnosti, ili konkretni projekt, krenite s ostvarivanjem ciljeva. Odredite konkretne rezultate vaših aktivnosti. Stvorite tim za implementaciju. Podijelite odgovornosti. Navedite što vam je potrebno za provedbu Akcijskog plana: Ljudski resursi (članovi tima, zaposlenici, volonteri, stručnjaci, osobe koje rade na umrežavanju i sl.) Materijalni resursi (finacije, prostor, oprema), komunikacijski alati. Izradite gantogram (Ganttov dijagram) - plan provedbe kroz vrijeme.

Više o Ganttovom dijagramu saznajte ovdje: http://www.gantt.com/

Implementacijski koraci:

1. Odredite logiku intervencije

Alat: logički okvir

https://vimeo.com/90225128

2. Navesti pretpostavke i rizike

3. Definirajte pokazatelje uspjeha - kako ćete mjeriti napredak, koji pokazatelji potvrđuju rezultate

4. Raspored aktivnosti - definirati aktivnosti potrebne za ostvarivanje željenih rezultata / aktivnosti i njihovo trajanje

5. Financijski plan

Savjeti i Alati

METODOLOGIJA I RAZVOJ MODELA PARTICIPATIVNOG UPRAVLJANJA U TREĆEM PROSTORU

1. Prvi korak koji trebate poduzeti na vašem mjestu je analizirati situaciju i identificirati ključne potrebe vezane uz stanare / korisnike / zainteresirane strane / interesnu grupu / udruge i prostorne prednosti "mjesta". Njegova je svrha saznati koja je vrsta podrške u izgradnji kapaciteta potrebna. Dobra metoda je provesti intervjue sa stanarima. Također, važno je identificirati odnose sa svojom okolinom i lokalnom zajednicom. Dakle, možda imate dvije vrste razgovora: sa stanarima i s lokalnom zajednicom (primjer). (možete voditi on-line razgovore i licem u lice. Osobni kontakt je mnogo bolji.)

2. Kako bi se pronašla rješenja i modeli za poboljšanje trenutnih uvjeta i odnosa upravljanja u i oko vašeg mjesta, drugi korak mogao bi biti niz radionica. Ove radionice trebaju biti otvorene za sve zainteresirane strane i temeljene na metodologiji sudjelovanja u grupnom radu, omogućujući gledište svim sudionicima i aktivno sudjelovanje u prijedlozima rješenja. Kao i u raznim participativnim raspravama, nije potrebno da radionice uključe sve članove interesne grupe (iako svatko od njih ima šansu i informacije), već samo one koji su voljni i sposobni dati svoje vrijeme i energiju. Važno pitanje je uključivanje ljudi s različitim perspektivama.

VAŽNO! Rad na novom modelu upravljanja iznimno je zahtjevan ako je proces usmjeren ka postizanju sudjelovanja i uključivanja različitih članova interesne grupe. Daljnje komplikacije nastaju kada se proces temelji na složenosti članova interesne grupe. Stoga je od velike važnosti neka vrsta vanjske pomoći s iskustvom koja će biti neutralna i objektivna.

RADIONICA br.1.

Cilj: određivanje općih kriterija i načela za korištenje prostora na temelju potreba svojih korisnika.

Vaša analiza situacije ukazat će na određene prednosti, ali i na ključna pitanja koja se odnose na (1) unutarnju komunikaciju i odnose u "mjestu", (2) vanjsku komunikaciju i priznavanje "mjesta", (3) upravljanje i (4) održavanje i uporaba prostora.

Morate utvrditi moguće modele:

– za upotrebu prostora (bilo da je to pojedinačna, grupna, zajednička, trajna ili privremena),

– tipologija vezana uz funkciju (produkcijska, prezentacijska, sportska i rekreacijska, radioničko-konferencijska, klupska, uredska, skladišna, prehrambena ili uslužna ...)

– predstavnici korisnika koji su uključeni u ovu radionicu mogu napraviti popis općih osnovnih načela / kriterija kao osnovu za daljnji razvoj specifičnih kriterija i pokazatelja za određenu vrstu korištenja prostora (na primjer: kriteriji primjene jednakost za sve, odgovorno i učinkovito korištenje, dostupnost javnog prostora, aktivno uključivanje u rješavanje zajedničkih pitanja, društveni značaj djelovanja i pomoć u postizanju cjelovite vizije ...)

RADIONICA br.2

Cilj: potrebna analiza koja se odnosi na zajedničku organizaciju i suradnju među korisnicima.

Taj se proces mora pokrenuti ako želite da vaše mjesto bude prepoznatljivog entiteta temeljeno na aktivnom zajedništvu svih svojih korisnika, partnerstvu s lokalnim vlastima na načelima participativnog upravljanja i dijeljenja odgovornosti. Sam početak procesa mora biti usredotočen na samu zgradu, na fizički prostor i društvene odnose unutar i oko nje. Budući da je prostor taj koji povezuje sve interesne grupe, a ne zajednički oblik organizacije, analiza bi se trebala temeljiti na odnosima, postojećim problemima i izazovima, dosadašnjim dostignućima i prijedlozima rješenja, kao na kriterijima i načelima budućeg modela razvoja. Obično je ključni problem pitanje aktivnog zajedništva. Kakva je razina komunikacije između članova interesne grupe? Postoji li potreba za pokretanjem formalne ili neformalne mreže? Koja je vaša zajednička vizija? Vaša misija? Koje su moguće zajedničke aktivnosti i projekti (izrada mailing

liste, web stranica, otvoreni dani, ''uradi sam'' aktivnosti za obnovu prostora, zajednički kulturni događaji, itd.)? Kakva će struktura mreže biti i kako ćete donositi odluke, a kakav će se model sudjelovanja koristiti?

VAŽNO! Određivanje modela sudjelovanja mora biti participativno! Svi se moramo složiti oko toga kako će se donositi odluke u skupini i svatko mora poštivati pravila koja ćete postaviti zajedno. Postoje razni modeli i nema pravilnog recepta - morate pokušati vidjeti što najbolje odgovara dinamici vaše grupe / mreže (konsenzus, odluke većine i slično).

Na kraju radionice možete napraviti kratkoročni akcijski plan.

RADIONICA br.3

Cilj: Upravljanje "mjestom" temeljeno na partnerstvu (civilno-javni ili civilno-privatni model)

Metodologija: Participativni grupni rad - rasprave u plenarnim sjednicama (cijela skupina), rad u malim skupinama, prezentacije, brainstorming, itd.

Opći ciljevi radionice:

Omogućiti prijenos postojeće prakse;

Odrediti model upravljanja;

Specifični ciljevi:

Upoznati sudionike s modelom upravljanja i poslovanja iz primjera dobre prakse;

Odrediti partnerstvo između korisnika i vlasnika zgrade (javno ili privatno);

Utvrditi osnovne elemente upravljanja i aktivnosti;

Definirati upravna tijela i načela odlučivanja;

Odrediti administrativni put i daljnje korake;

Kombiniranjem znanja, iskustva i ideja vlasnika zgrade (javne vlasti ili privatnika) s jedne strane i mreže korisnika s druge strane, sinergija se može postići kao osnova za daljnji razvoj, inovacije i poboljšanje društvenih i gospodarskih rezultata. Ključ uspjeha građansko-javnog upravljanja mora se temeljiti na uzajamnom povjerenju koje proizlazi iz trajnog procesa transparentnosti i otvorenosti zajedničke energije i znanja, kao i vjere u mogućnost uvođenja promjena koje će donijeti prosperitet ne samo izravnim članovima interesne grupe (korisnicima i ?), već najvažnije,

građanima i zajednici. Naravno, temelj cijelog procesa je politička i građanska spremnost s interesom za uvođenjem kvalitetnih promjena.

ZAGOVARANJE

Kada je mreža uspostavljena, otvarate mogućnost da stanari imaju izravno upravljanje i preuzmu odgovornost kao jedinstvo. U slučaju civilno-javnog modela ti ciljevi, kao i oni koji se odnose na učinkovito i dugoročno održivo upravljanje, mogu se postići hibridnim institucionalnim modelima koji se temelje na partnerstvu između dva sektora: građanskog i javnog. Uključivanje korisnika u proces upravljanja može potaknuti veću motivaciju za osiguravanjem više razine angažmana, osjećaja "vlasništva" i odgovornosti u svezi korištenja prostora. Strateško i dugoročno orijentirano upravljanje može se postići samo temeljnom aktivnošću subjekata. Samo tada može omogućiti stalan razvoj i raznovrsno financiranje. Ključ uspjeha mora se temeljiti na uzajamnom povjerenju koje proizlazi iz trajnog procesa transparentnosti i otvorenosti zajedničkog vremena, energije i znanja kao i vjere u mogućnost uvođenja promjena koje će donijeti prosperitet ne samo izravnim članovima interesne grupe (korisnicima i ?), već najvažnije, građanima i zajednici. Naravno, temelj cijelog procesa je politička i građanska spremnost s interesom za uvođenjem kvalitetnih promjena. Ovaj cilj zahtjeva mnoge aktivnosti zagovaranja.

POSLJEDNJI savjet, ali ne i NAJMANJE VAŽAN je kako zagovarati vlasnika zgrade / lokalne vlasti da prihvate vaše predstavnike kao relevantne sudionike u procesu upravljanja i donošenja odluka.

Neke ideje:

1. Napraviti okrugli stol s dobrim primjerima modela participativnog upravljanja s drugih mjesta, s relevantnim govornicima, velikom publikom, lokalnim zastupnicima, političkim predstavnicima, medijima ..

2. Organizirati studijski posjet za predstavnike lokalnih vlasti i na licu mjesta pokazati neke inspirativne primjere modela participativnog upravljanja na trećim mjestima.

3. Ako ste na studijskom posjetu, napravite film o dobrim primjerima participativnog upravljanja na trećim mjestima i pokažite ga lokalnom tijelu i javnosti

4. Napravite kampanju - pokažite koliko ste važni u zajednici, angažirajte građane, interesnu grupu, umjetnike itd.

5. Održite komunikaciju živom - komunicirajte o problemima s uključenim članovima interesne grupe. Ako dolazite samo sa zahtjevima, to vam neće donijeti rezultate, predložite rješenja i vaš dio odgovornosti za rezultat. Neka napori budu javno vidljivi. Javna podrška važna je za konačni uspjeh.

Korisni primjeri:

http://www.upogoni.org/en/

Ostali korisni alati:

Mentalna mapa: http://www.mindmapping.com/

Provođenje učinkovitog sastanka: http://ctb.ku.edu/en/table-of-contents/leadership/group-facilitation/main

http://ctb.ku.edu/en/table-of-contents/leadership/group-facilitation/record-meeting/main

Tehnike za glavnu grupnu raspravu: http://ctb.ku.edu/en/table-of-contents/leadership/group-facilitation/record-meeting/main

4.DRUŠTVENI UTJECAJ

Misije organizacije trećeg sektora stvaraju pozitivne promjene za ljude i

društvo. Ova pozitivna promjena koja se događa ljudima kao rezultat akcije

ili aktivnosti naziva se DRUŠTVENI UTJECAJ.

Razumijevanjem kojih i koliko promjena stvaramo našom djelatnošću u

zajednici vrlo je važno. Ne samo da nam pokaže jesmo li na dobrom putu ili

ne, već i da nam pokaže jesu li nam potrebne neke izmjene metoda kako

bismo poboljšali rezultate. Jasni pokazatelji važni su za javnu vidljivost kako

bismo potvrdili našu primjerenost i pouzdanost. Oni također i drugima

predstavljaju motivaciju za poduzmanje novih inicijativa.

Kako izmjeriti društveni utjecaj

1. Definirati ono što mjerite - koji problem pokušavate riješiti? Koji su vaši

ciljevi? Kako ćete znati da ste postigli ove ciljeve? Odredite alate (kako) i

mjerljive pokazatelje (što).

2. Definirati svrhu vaših mjerenja - Zašto mjerite društveni utjecaj? Je li to

za unutarnju svrhu, za vanjsku interesnu grupu ili za donatore. Odlučite

kome je izvješće o utjecaju namijenjeno i odaberite odgovarajuće mjerne

podatke i alate za prezentaciju.

3. Koristite nekoliko različitih mjerenja - Kombinirajte kvalitativne i

kvantitativne pokazatelje.

4. Razvijanje tekućeg sustava za pregled - Razmislite o unapređenju

sustava za praćenje vašeg učinka. Neka bude dio planiranja. Ukoliko se

usredotočite na rezultate, bit ćete učinkovitiji u provedbi. Omogućit će vam

da vidite što dobro funkcionira, a što ne. Sukladno tome, moći ćete brzo

promijeniti svoje zahvate.

5. Nastavite - Čak i ako vaša aktivnost ima pozitivan učinak, to ne znači da

je to kraj. Uvijek postoji prostor za poboljšanje.

6. Uključite članove zajednice u evaluaciju - Njihova kvalitativna

procjena i uvažavanje vlastitih ideja mogu pomoći da vaša inovacija

eksponencijalno raste.

UMREŽAVANJE

Umrežavanje je neophodan dio uspjeha!

Što duže provodite svoju misiju, više ćete biti u kontaktu s onima koji rade

slične stvari ili koji podržavaju vaše ideje. Društvene veze su vaš kapital.

Osnaživanjem vašeg partnerstva možete stvoriti potencijal za jači utjecaj u

zajednici. Mreže su jače od pojedinca. Sinergijski učinci skupine koja djeluje

zajedno veći su od zbroja pojedinačnih rezultata.

Mreže se temelje na zajedničkoj viziji, iskustvu, potrebama i interesima koje

dijele partneri.

Neke mreže nastaju organski putem suradnje. One su rezultat postojećih

odnosa. Ili pak postoji i mogućnost da postanete članom neke mreže koja

vam može ponuditi mogućnosti za razvoj na mnogim razinama.

Zašto je umrežavanje važno?

Umrežavanje gradi odnose - susretanje s više ljudi dovodi do više

mogućnosti. Međusobno povjerenje, razumijevanje i podrška koja proizilazi

iz toga potiče povjerenje i snagu.

Dijeljenje iskustva i prilika je ono što mreža radi. Kolektivna inteligencija

koja proizlazi iz dijeljenja vještina i znanja rezultira otpornim zajednicama

koje su sposobne odgovoriti na različite izazove. Ono čini naše zajednice

dinamičnim, učinkovitim i produktivnim.

Korisni primjeri

Studij slučaja 1: NDSM wharf – Amsterdam

NDSM pristanište je danas najveće kulturno središte u Amsterdamu i nudi objekte za niz umjetničkih disciplina i malih zanata. Postoji oko 250 umjetnika koji rade na području dizajna, kazališta, filma, medija i arhitekture. Pristanište je postalo svetište za pojedine umjetnike i obrtnike, kao i za nezavisne organizacije, poznate i manje poznate, gdje oni surađuju, nadahnjuju se i stvaraju. Kolektivizam, interakcija korisnika s javnošću, ali i otvaranje zaposlenja potencijalnim korisnicima vrlo su važne teme u svim planovima koji se tiču NDSM pristaništa.

NDSM je jedna od 47 "centralnih" lokacija u Amsterdamu.

Povijest

Područje iz bivšeg 'Nederlandsche Doken Scheepvaartmaatschappij' (NDSM) leži na obali IJ Amsterdama Noord, i veće je od 10 nogometnih igrališta i trenutno je centar podzemne kulture u Amsterdamu. Od kraja

devetnaestog stoljeća ovdje su izgrađeni brodovi na zemljištu veličine 86.000 m². Dizalice, rampe, obale i pristaništa podsjećaju na to vremensko razdoblje, a NDSM bunari dio su važne industrijske baštine luke na području Amsterdama. U listopadu 1999. okrug Amsterdam-Noord ponudio je nagradu za najkreativnijeg poduzetnika koji bi mogao stvoriti plan za razvoj bivšeg NDSM pristaništa u kulturno okupljalište. Okupili su se ljudi iz obrtništva i ujedinili u 'Stichting Kinetisch Noord' i osvojili natjecanje. Bit transformacijskog plana bila je stvaranje "živahne mješavine pojedinih umjetnika, poznatih i manje poznatih nezavisnih organizacija" s prostorom za organski rast. Naglasak je dati Amsterdamu 'još jednom mjesto gdje počinje energija i koje bi bilo kontinuirana pozornica, kao i radno mjesto, laboratorij i područje za zabave'. Okrug Amsterdam-Noord je vlasnik zgrada na NDSM pristaništu. Kinetisch Noord ima ugovor o najmu do 2027. godine i glavni je stanar, razvojni programer i regruter za raspodjelu za NDSM pristanište.

Win-win situacija

Prema Kinetisch Noordu, sva zbivanja oko umjetnosti, kulture i obnove na NDSM pristaništu uzrokuju ogromne win-win situacije. To su dobitci za grad, dobitci za Amsterdam-Noord, kao i dobitci za kulturnu klimu uopće. Dodatna vrijednost za korisnike područja NDSM je na primjer međusobno nadahnuće, mogućnost kulturnog izražavanja, a budući da postoji suradnja između različitih disciplina, mogu se pokrenuti veći projekti. Prednosti za Amsterdam-Noord uključuju njihovo pozicioniranje na kulturnoj ljestvici, privlačnost investitora i gospodarski rast. Za Amsterdam kao cjelinu, mogućnosti za zapošljavanje, ponuda pristupačnih studija i radnih prostora, kulturni i slobodni imidž za Amsterdam i povećanje nacionalne i međunarodne privlačnosti grada.

Organizacijska struktura:

Glavni akter u NDSM-u kao organizacija je Kinetisch Noord. To je nevladina organizacija koja je osnovana za provedbu planova za NDSM i kasnije je dodano održavanje. Oni su najvažniji donositelji odluka i upravljaju poslovnim aspektima NDSM-a i predstavljaju sve krajnje korisnike koji su podijeljeni u klastere.

Gradska uprava Amsterdam Noord (SDAN): - SDAN [Stadsdeel Amsterdam Noord] tijelo odgovorno je za upravljanje sjevernim okrugom grada. Ima relativno veliku autonomiju u mnogim područjima - poput urbanog razvoja. Okrug ima svoje vijeće, dužnosnika i predsjedatelja.

Svi sudionici (korisnici prostora) Kinetisch Noord-a su članovi društva stanara (Vereniging van Werfgebruikers) - trenutno oko 60 stanara i 30

željenih stanara. Ovo je društvo podijeljeno u 20 klastera (vidi sliku) u kojoj stanari s komplementarnim umjetničkim interesima rade zajedno. Svaki klaster također zauzima fizički dio lučice i odgovoran je za izgradnju vlastitih radnih prostora. Predstavnici klastera brinu o općim interesima sudionika kroz jedan od četiri timova koji se odnose na izgradnju, održavanje, otvoreni prostor i umjetnički program. Sedam koordinatora - menadžera, vodi njihov rad. Odbor Stichting (Zaklada) Kinetisch Noord ima završnu riječ, ali u praktičnom smislu ima ulogu izdvojenog kontrolnog tijela.

Odbor: Odbor je na distanci, ali na kraju je odgovoran za sve što se događa. Oni su ljudi na visokim pozicijama - poslovanja, ljudi s nekom težinom ...

5 ljudi puno radno vrijeme: razgovaraju s Gradskom upravom, bave se subvencijama, davateljima dozvole (vatrogasci, policija). Svi oni koordiniraju određeno polje.

4 tima (Financijski, Izgradnja i održavanje, Umjetnički program, Otvoreni prostor) u kojem svaki klaster ima svoje predstavnike na dobrovoljnoj osnovi, osim koordinatora koji su tu na puno radno vrijeme.

Svaki tim ima 3 udruženja: aplikacije, programiranje i komunikacije.

Primjer: "Održavanje je ono što radimo sa smećem, s ključevima, s bukom i za vrijeme izvedbe kada se u određenom trenutku mora donijeti odluka. Ukoliko to ne mogu učiniti, mogu dati nama, ako mi to ne možemo, dajemo odboru, ali obično završava timom..”

Komunikacija između timova i klastera: INTRA-NET, ali i sastanak na kavi i juhi petkom.

Izvori:

http://www.ndsm.nl/

http://www.stealth.ultd.net/stealth/projects/03_amsterdamnoord.tmp/download/book_1.pdf

Studija slučaja 2: POGON

Pogon je prva javna kulturna institucija u Hrvatskoj koja se temelji na modelu građansko-javnog upravljanja, što označava prijelaznu točku u institucionalnom dizajnu.

Pogon je izravan ishod zagovaranja i aktivizma prošlih vremena. Pokrenut je koalicijom dviju nacionalnih mreža (prva nezavisnog kulturnog podrijetla - Klubtura, a druga koja okuplja organizacije mladih - Mreža mladih Hrvatske), mjesnu kooperativnu platformu Zagreba - Europski glavni grad kulture 3000, kao i tri nezavisna kulturna društva (Močvara, Attack! i MaMa). Nekoliko mjeseci prije održavanja lokalnih izbora, koalicija je 2005. godine počela voditi snažna zagovaranja. Tada je po prvi puta jasno artikulirana, javno raspravljena i uvedena u politički dokument potpisan od strane budućih donositelja odluka potreba nezavisne kulture i zagrebačke mladeži.

U skladu s javnim raspravama, medijskim aktivnostima i protestnim akcijama, koalicija je organizirala niz događanja pod nazivom "Operacija: Grad", koja su svake godine bila usredotočena na različite teme vezane uz urbanistički razvoj modernog grada. Kroz različite oblike i načine umjetničkog izražavanja, "Operacija: Grad" privremeno će zauzeti različite napuštene lokacije i promicati ideju kulturnog središta koja je zapravo temelj Pogona. U rujnu 2005. prva se "Operacija: Grad" održala u jednom od nekoliko industrijskih i nekomercijaliziranih prostora (kompleks Badel-Gorica). U roku od 10 dana u prostoru se privremeno odvilo više od 50 događaja koji su organizirani od više od 30 nezavisnih organizacija i na kojima je sudjelovalo više od 15.000 posjetitelja. Tom je prigodom gradonačelnik obećao održati taj prostor za javnost i prilagoditi ga za mladež i usvojiti ga kao centar za mlade i kulturu. Tijekom sljedećih godina, odnosi s gradom bili su različiti: od pasivne suradnje, ignoriranja i prepreka, do izravnih sukoba, oštrog rezanja programskih sredstava, medijskih sukoba, što je sve konačno dovelo do zatvaranja kluba "Močvara". Međutim, kulturni i mladi aktivisti nisu odustali. Oni su nastavili prosvjedovati i pregovarati, kada je neposredno prije lokalnih izbora 2009. godine konačno dogovoreno osnivanje Centra.

Struktura i upravljanje

POGON je utemeljen i pod upravom Grada Zagreba i Saveza udruga "Operacija Grad", koja okuplja nezavisne kulturne i omladinske organizacije. Takav model omogućuje dugoročnu održivost zbog uravnoteženih odnosa između javnog financiranja i nadzora s jedne strane te samostalnog programa i participativnog odlučivanja s druge strane. Uloga Grada Zagreba je pružiti prikladan prostor i temeljna sredstva za učinkovito djelovanje i razvoj programa. Programska proizvodnja financirana je od strane organizacije korisnika, tj. Partneri Pogona, koji su uglavnom članovi samog Saveza.

Pogonom međusobno upravljaju njegovi osnivači i direktor. Unatoč programskom koordinacijskom tijelu, koje je odabrano od strane članova

organizacije Saveza udruga Operacija Grad, korisnici su uključeni u proces donošenja odluka. Osim koordinacijskog tijela, tijekom izgradnje i bilo kakve velike promjene u modelu korištenja, otvorena je rasprava između zainteresiranih organizacija.

Osnivači

Osnivači prate rad Pogona, donose važne odluke o aktivnostima i razvoju središta, slažu se oko osnovnih dokumenata i drugih članaka te imenuju direktora.

Primarna uloga Saveza je okupljanje organizacija aktivnih na tom području, čime se osiguravaju programi koji će se održati u Pogonu. Na taj način, dodatna sredstva programa osigurana su različitim domaćim i stranim izvorima. Biti član Saveza, za sve organizacije koje se žele pridružiti, znači jednako sudjelovanje u upravljanju centrom. Ovdje možete pronaći više informacija o tome kako postati član Saveza. Članstvo u Savezu nije uvjet za korištenje resursa Pogona.

Glavna / ključna uloga Grada Zagreba je osigurati odgovarajuće prostore i temeljna sredstva za učinkovito djelovanje i razvoj programa. Osim toga, Grad ima ulogu nadzora u smislu korištenja imovine grada i aktivnosti centra kao javne ustanove.

Ovaj model osigurava da oba osnivača upravljaju cjelokupnom aktivnošću centra, dok sveobuhvatni program rješavaju oni koji koriste resurse Pogona, tj. oni koji ostvaruju program. Uloga, prava i odgovornosti osnivača također su detaljno definirani u službenim dokumentima.

Ravnatelj upravlja, vodi i predstavlja centar Pogon trećim stranama. Nakon završetka otvorenog natječaja, direktor je izabran i imenovan od strane osnivača koji prate njegov rad. Mandat izvršnog direktora prestaje nakon 4 godine. On je odgovoran za cjelokupnu aktivnost Centra i upravlja središnjicom u suradnji s osnivačima, programskim odborom, zaposlenicima i drugim suradnicima.

Programski odbor je stručno savjetodavno tijelo predstavnika organizacija civilnog društva koje raspravlja o pravilima i propisima korištenja resursa (radni model), programski orijentiranim i dugoročnim programskim planovima i rješavanju eventualne pritužbe od strane koordinatora programa. Programski odbor ima 5 članova, izabranih na mandat od dvije godine unutar članova Saveza udruge Operacija Grad.

Programski koordinator zadužen je za programske aktivnosti centra i koordinaciju programa. Programski koordinator donosi odluke vezane uz

uvjete i odredbe korištenja resursa. Na temelju utvrđenog modela, koordinator postavlja odredbe i propise s korisnicima za hosting programe.

Voditelj provedbe programa zadužen je za operativne zadatke za provedbu programa slijedeći upute koje daje koordinator programa. Povremeno on/ona obavlja i druge poslove.

Administrator je zadužen za financijsku i opću administrativnu aktivnost Pogona.

Savjeti i alati

Praćenje i evaluacija - važno za mjerenje napretka, prilagođavanje i poboljšanje aktivnosti.

Praćenje i evaluacija moraju biti sastavni dio projekta, a odvijaju se tijekom projekta i nakon njegovog završetka. Može ih napraviti tim ili organizacija koja je provela projekt, ili vanjski neovisni stručnjaci, što bi moglo biti još bolje jer su vanjski stručnjaci objektivniji. Korisnici kao i ostali članovi interesne grupe u projektu mogu također sudjelovati u procjeni.

Praćenje nam omogućuje održavanje projekta unutar definiranog okvira i omogućava njegovu uspješnu provedbu. Uspješna provedba projekta podrazumijeva postizanje ciljeva i postizanje očekivanih rezultata unutar definiranog vremenskog okvira; unutar definiranog proračuna; sa željenom kvalitetom; učinkovito i efikasno korištenje resursa; i uz minimalne i sve dogovorene promjene.

Evaluacija je sustavna i objektivna procjena završenih ili tekućih projekata, njihovih nacrta, provedbi i rezultata. Cilj je utvrditi relevantnost i ispunjenje ciljeva, učinkovitosti, utjecaja i održivosti.

Evaluacija procesa:

Opišite TKO će, KADA I KAKO pratiti provedbu planiranih aktivnosti i zadataka, kako će se provoditi, njihove dinamike, prednosti i slabosti, prilagodljivost situaciji i korisnicima.

Procjena utjecaja:

Opišite tko, kada i kako će procijeniti učinkovitost projekta - odrediti u kojoj mjeri, s kojim tempom i kako se ostvaruju ciljevi projekta.

Procjena učinkovitosti:

Opišite kada, kako i tko će procijeniti jesu li aktivnosti bile djelotvorne i kako se postignuti rezultati odnose na izdatke za resurse? (Ocjena gospodarstva)

Procjena održivosti:

Opišite kada, kako i tko će procijeniti hoće li se rezultati i koristi projekta nastaviti nakon završetka projekta.