1. OPIS PROGRAMA 1.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s

1

1. OPIS PROGRAMA

1.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem

sati aktivne nastave potrebnih za njihovu

izvedbu i brojem ECTS bodova

Obvezni predmeti

Predmet Oznaka predmeta

1. GODINA

1. semestar 2. semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Samovrednovanje i razvoj predškolske ustanove

RPD01-01 2+0+2 5

Metodologija istraživanja u ranom odgoju i obrazovanju

RPD01-02 2+0+2 5

Tekstovi odgojiteljske struke na njemačkome jeziku

RPD01-03 1+0+1 4

Akademski diskurs na engleskome jeziku

RPD01-23 1+0+1 4

Osnove menadžmenta RPD01-04 2+0+0 4 Istraživanje dječjega likovnog stvaralaštva

RPD01-05 1+0+1 4

Etika RPD01-06 1+0+1 4 Izborni predmet 1 1+0+1 2 Izborni predmet 2 1+0+1 2 20 30

Psihologija roditeljstva RPD01-07 2+0+2 5 Odnosi s javnošću RPD01-08 2+0+2 5 Suvremene književne teorije u dječjoj književnosti

RPD01-09 2+0+1 5

Kineziološke transformacije RPD01-10 1+0+2 4 Hrvatski jezik akademske komunikacije

RPD01-11 2+0+0 4

Izborni predmet 1+0+1 2 Izborni predmet 1+0+1 2 Stručno-pedagoška praksa 1 RPD-P1 0+80+0 3 20 30

2


2. GODINA

3. semestar 4. semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Suvremene metodičke teorije RPD01-12 2+0+0 4 Suvremeno djetinjstvo RPD01-13 2+0+0 3 Organizacija i menadžment predškolskih ustanova

RPD01-14 2+0+0 4

Istraživanje dječjega glazbenog stvaralaštva

RPD01-15 1+0+1 3

Teorije dječjega jezičnoga razvoja RPD01-16 2+0+0 4 Klasični i novi mediji u ranoj dobi RPD01-17 2+0+2 4 Metodologija programiranja u TZK RPD01-18 2+0+0 4 Izborni predmet 1+0+1 2 Izborni predmet 1+0+1 2 20 30

Obrazovna politika i rani odgoj i obrazovanje

RPD01-19 3+0+2 4

Dijete u krizi RPD01-20 3+0+2 4 Timski rad RPD01-21 2+0+2 3 Dijete, odgojitelj, roditelji, mediji RPD01-22 1+0+1 4 Izborni predmet 1+0+1 2 Izborni predmet 1+0+1 2 Stručno-pedagoška praksa 2 RPD-P2 0+80+0 3 Diplomski rad 8 20 30

Izborni predmeti


Satnica i

opterećenje Od semestra

P+V+S ECTS Zim. S. Ljet. S.

Osnove akademskoga pisanja na engleskome jeziku

RPD02-01 1+0+1 2

Istraživanje u dramskome odgoju i kazalištu za djecu

RPD02-02 1+0+1 2

Pozitivna psihologija RPD02-03 1+0+1 2 Prevencija zlostavljanja i agresivnoga ponašanja

RPD02-04 1+0+1 2

3

1.2. Opis svakoga predmeta

RPD01-01 Naziv

predmeta: Samovrednovanje i razvoj predškolske ustanove

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Vlatka Domović, izv. prof. Suradnici Maja Reberšak, asistentica Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 5 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2 +0 +2 Okvirni sadržaj predmeta: − Temeljni pojmovi i koncepti – socijalni sustav, organizacija, institucija,

birokracija, itd.

− Predškolska ustanova kao socijalni sustav. Organizacijska struktura predškolske ustanove. Stručni suradnici i njihova uloga u razvoju ustanove.

− Organizacijska učinkovitost – teorijski modeli

− Utjecaj rukovođenja na organizacijsku učinkovitost. Upravljanje predškolskom ustanovom i donošenje odluka.

− Unaprjeđivanje i mijenjanje organizacije. Čimbenici promjene, organizacijski razvoj škole.

− Vanjska i unutarnja evaluacija predškolske institucije

− Razvoj strateškog i akcijskog plana

− Izrada institucijske strategije Očekivani ishodi: Studenti će po završetku kolegija moći:

− Definirati pojmove i koncepte organizacijskog razvoja, samovrednovanja, strateškog i akcijskog planiranja

− Opisati elemente vanjskog vrednovanja predškolske institucije − Opisati elemente procesa samovrednovanja/ interne evaluacije − Odabrati podatke na temelju kojih se provodi proces samovrednovanja

institucije − Razumjeti ulogu različitih nositelja interesa u procesu razvoja predškolske

ustanove − Sudjelovati u formiranju i radu tima za strateško planiranje razvoja

predškolske ustanove − Formulirati i objasniti sve etape razvoja strateškog plana − Razumjeti proces implementacije strateškog plana

Način provođenja nastave: Nastava će se izvoditi kroz predavanja i seminare. Način praćenja studenata i provjere znanja:

Studenti su dužni pohađati nastavu, pripremati se za svaku seminarsku temu čitajući predloženu literaturu te izraditi jedan seminarski rad. Praćenje izvršavanja obveza podrazumijeva: vođenje evidencije o sudjelovanju i aktivnosti na nastavi te analizu seminarskih radova (prezentacija).

Način polaganja ispita: Pismeni ispit. Obveze studenta i obrazloženje bodovne

vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati Redovita priprema za nastavu (čitanje literature): 15 sati Seminarski rad: 30 sati Samostalno učenje za ispit i izrada portfolia: 45 sati

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Bezinović, P. (ur). (2010). Samovrednovanje škola. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje/ Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

4

2. Petrović – Sočo, B. (2007). Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje – holistički pristup. Zagreb: Mali profesor.

3. Macbeath, J. (2006). School Inspection and Self-Evaluation – working with the new relationships. London and New York: Routhledge. (odabrana poglavlja)

4. Brajković, S. (ur). (2006). Unaprjeđenje kvalitete rada primjenom ISSA Pedagoških standarada – priručnik za odgajatelje. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak

5. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (1997). Zagreb: Narodne novine 6. McNamara, G. and O'Hara, J. (2008). The importance of the concept of self-

evaluation in the changing landscape of education policy. Studies In Educational Evaluation Volume 34, Issue 3, September 2008, Pages 173-179

7. Članci po izboru iz časopisa: Studies in Educational Evaluation 8. www.ncvvo.hr

Preporučena dopunska literatura:

Odabrana poglavlja iz: 1. Sallis, E. (2008). Total Quality Management in Education. London: Taylor &

Francis. 2. Paton, R. A. and McCalman, J. (2008). Change Management. London: SAGE. 3. Swaffield, S. and MacBeath, J. (2005). School self-evaluation and the role of

a critical friend. Cambridge Journal of education, Vol. 35, No. 2, pp 239-252 Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.

Kvalifikacijski radovi nositelja predmeta:

1. Domović, V. (2009). Kurikulum - osnovni pojmovi. U: Vizek Vidović, V. (ur.). Planiranje kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika (str. 19 - 32). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

2. Godler, Z. i Domović, V. (2008). Croatian Higher Education and the Implementation of the Bologna Process. U: Palomba, D. (ur). Changing Universities in Europe and the "Bologna Process". (str. 101 – 124). Roma : ARACNE editrice S.r.l.

3. Vizek Vidović, V. i Domović, V. (2008). Researching Teacher Education and Teacher Practice: the Croatian Perspective. U: Hudson, B. i Zgaga, P. (ur.). Teacher Education Policy in Europe: A voice of higher Education Institutions (str. 303 – 312). Umea : Faculty of Teacher Education, University of Umea and Centre for Educational Policy Studies, University of Ljubljana.

4. Domović, V. i Godler, Z. (2005). Procjena učinkovitosti obrazovnih sustava na osnovi učeničkih dostignuća: usporedba Finska - Njemačka. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja. 14 (3), 439-458.

5. Domović, V. i Doolan, K. (2005). Teacher Education in Croatia - Current Issues and Future pespectives. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. 7 (2005), 1(9); 63-74.

6. Domović, V. i Vizek Vidović, V. (2009). Development of quality culture in initial teacher education in Croatia. http://htk.tlu.ee/tepe/wp-content/uploads/2009/05/domovic_vidovic.pdf (zbornik radova u tisku)

7. Domović, V. (2007). General Trends in Teacher Education - Croatia in a European Context . U: Cindrić, Mijo ; Vican, Dijana, Siniscalco, Maria Teresa (ur.). Pedagogy in the Context of a Knowledge Society. Zagreb : ECNSI - The European Advanced and Systematic Research Centre, 2007. 18-23.

8. Domović, V. i Vizek Vidović, V. (2010). Recent developments in teacher education in Croatia (2005 – 2010). Ljubljana: Pedagoška fakulteta (u

5

tisku). 9. Domović, Vlatka. (2009). Teorijski modeli učinkovitosti škola – smjernice

za samovrednovanje (pozvano predavanje). Preuzeto 23. 9. 2009. http://dokumenti.ncvvo.hr/Samovrjednovanje/2009-09-23/prezentacija_2.pdf

10. Domović, V. and Oldroyd, D. (2005). Teacher Education in Croatia and Other European Countries. Studija izrađena za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. (Report for the Ministry of Science, Education and Sports). 65 stranica

6

RPD01-02 Naziv predmeta:

Metodologija istraživanja u ranom odgoju i obrazovanju

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Doc.dr.sc.Siniša Opić,

Doc.dr.sc.Biserka Petrović-Sočo Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 5 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+2 Okvirni sadržaj predmeta: 1. Osnovne značajke i oblici istraživanja u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju. 2. Kvantitativni i kvalitativni pristup istraživanju u ranom odgoju i

obrazovanju 3. Akcijska, sudjelujuća i etnografska istraživanja 4. Tijek akcijskog istraživanja i refleksivna praksa 5. Prikupljanje i analiza, tj. interpretacija dokumentacije (etnografskih

snimaka) 6. Sistematsko promatranje – metode i oblici prikupljanja podataka 7. Kvalitativna analiza rezultata i interpretacija 8. Procjena interpretativne valjanosti rezultata 9. Kvantitativni istraživački modeli 10. Izbor problema 11. Hipoteze i varijable 12. Metode prikupljanja podataka 13. Odabir uzorka 14. Mjerni instrumenti, vrste i konstrukcija 15. Obrada i interpretacija podataka 16. Oblikovanje i objavljivanje stručnog i znanstvenog rada 17. Etički kodeks istraživanja s djecom i na djeci

Očekivani ishodi: Studenti će se osposobiti za razumijevanje istraživanja ranog odgoja i obrazovanja, osmišljavanje i provedbu istraživanja u odgojno-obrazovnoj praksi te znanstveno promišljanje i kritički odnos prema pedagoškoj praksi. Razvijanje sposobnosti studenata za samostalno i kritičko proučavanje literature, te aktivno sudjelovanje u raspravama na seminarima kao pripreme za analizu i evaluaciju postojeće prakse u odgojno - obrazovnim ustanovama i pronalaženje puteva njezina unapređivanja.

Način provođenja nastave: Predavanja , seminari Način praćenja studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, samostalni, skupni projekti,

Način polaganja ispita: Pismeni ispit, usmeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, redovita priprema za nastavu, skupni i samostalni projekt, provođenje (akcijskog) istraživanja, zadaće Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati Redovita priprema za nastavu: 20 sati Skupni / samostalni projekt: 30 sati Provođenje (akcijskog) istraživanja:30 sati Zadaće: 10 sati Ukupno: 150 sati – 5 ECTS boda


1. Halmi. A. (2005), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim i društvenim znanostima. Jastrebarsko Slap

2. Maleš, D. (ur) (2010), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.

3. Cohen,L., Manion,L.,Morrison,K. (2007), Metode istraživanja u

7

obrazovanju.Jastrebarsko:Naklada Slap. Preporučena dopunska

literatura:

1. Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap,

2. Koshy, V. (2005), Action Research for Improving Practice, London: Paul Chapman Publishing, Thousand Oaks: SAGE (odabrana poglavlja)

3. Mužić, V. (1986), Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost. 4. Sekulić-Majurec, A. (2000), Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup

istraživanjima pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289-300.

5. Sekulić-Majurec, A. (2007.): Kraj rata paradigmi pedagoških istraživanja. U: Previšić i dr. (ur): Pedgogija – prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Svezak 1. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 348-364.

6. Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja istraživanje i konstrukcija. Zagreb. Školska knjiga

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

predmeta:


Kvalifikacijski radovi

nositelja predmeta:

1. Petrović-Sočo, B. (2009), Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića – akcijsko istraživanje s elementima etnografskog pristupa. Zagreb: Mali profesor.

2. Petrović-Sočo, B., Šagud, M. (2007). Akcijsko istraživanje – kontinuirano mijenjanje i zajedničko izgrađivanje kurikuluma. U: R Bacalja (Ur.), Prema novom kurikulumu u odgoju i obrazovanju, Zbornik radova s međunarodnoga znanstveno-stručnoga skupa, Zadar-Benkovac: 20.- 21. svibnja 2005. (str. 93-101). Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece.

3. Petrović-Sočo, B. (2008), Ispitivanje procjena odgojitelja i studenata predškolskog odgoja o važnosti zadovoljenja dječjih potreba u ustanovi ranoga odgoja i obrazovanja. U: M. Bevanda, M. Barulović, N. Hrvatić, L. Pehar, V. Previšić (Ur.) Međunarodna znanstvena konferencija Kontroverze suvremene pedagogije i praksa odgoja i obrazovanja,Mostar 16.-18. listopada 2008. Mostar: Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju i Hrvatsko pedagogijsko društvo

4. Opić, S.; Jurčević Lozančić, A. (2008), Kompetencije učitelja za provedbu pedagoške prevencije poremećaja u ponašanju. Odgojne znanosti 10 , 1, 181-194.

5. Opić, S. (2010), Didactic peculiarities of alternative concepts of education in support of prevention behavioral disorders. Quality Education For All Through Improving Teacher Training Sub-Regional Conference of the Countries from South East Europe, Sofia, Bulgaria, 22-24.4.2010, in publishing - UNESCO, Sofia University St Kliment Ohridski

Napomene: Nastava se može izvoditi na engleskom Uvjet je za upis ovoga predmeta položen ispit iz predmeta: Uvod u metode znanstvenog istraživanja sa statistikom

8


Tekstovi odgojiteljske struke na njemačkom jeziku

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, docent Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj predmeta: 1. Uvod i predstavljanje programa

2. Definicija i predmet njemačkoga jezika struke 3. Odnos njemačkoga jezika struke i općega jezika 4. Usporedba tekstova općega njemačkoga jezika i jezika struke 5. Obilježja njemačkoga jezika struke 6. Analiza obilježja njemačkoga jezika struke na tekstu 7. Jezik znanosti i analiza njemačkih znanstvenih tekstova 8. Čitanje i razumijevanje njemačkih znanstvenih tekstova 9. Njemački jezik pedagoške i odgojno-obrazovne struke 10. Analiza tekstova s područja pedagogije i odgojnih znanosti 11. Diskurs predškolske pedagogije 12. Tekstovi na njem. jez. s tematikom iz predškolske pedagogije 13. Terminologija i njemački tekstovi odgojiteljske struke 14. Upoznavanje njemačke stručne literature i internetskih portala (ErzieherIn.de, Fachportalpaedagogik.de) 15. Pisanje stručnoga teksta na temu: Odnos odgojitelja i djeteta

Očekivani ishodi: Studenti će upoznati stručnu terminologiju iz njemačkoga jezika pedagoške i odgojiteljske struke kako bi bili kadri rabiti literaturu na stranom jeziku s ciljem provedbe znanstvenih istraživanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Usvojit će i nužne receptivne i produktivne vještine s područja diskursa znanosti nužnih za uključivanje u diskusije o različitim pitanjima ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja i razvojnim potrebama djece. Studenti će upoznati i izvore stručne literature (časopise, priručnike, monografije, enciklopedije kao i internetske portale) za potrebe svoje buduće znanstvene i praktične djelatnosti.

Način provođenja nastave: Predavanja, seminari, konzultacije Način praćenja studenata i

provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, projekt.

Način polaganja ispita: Projekt Obveze studenta i

obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 15 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 30 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 25 sati Samostalna priprema projekta: 20 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda;


1. Fluck, H.-R. (1996). Fachsprachen. Einführung und Bibliographie. Stuttgart: UTB.

2. Koller, H.-Ch. (2006). Grundbegriffe, Theorien und Methoden der Erziehungswissenschaft. Stuttgart: Kohlhammer.

3. Odabrani tekstovi iz novih brojeva stručnih časopisa vezanih za odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi (Kindergarten Heute, Kindergarten und Hort, Frühe Kindheit, tekstovi s internetskoga servera ErzieherIn.de i Fachportalpaedagogik.de)


1. Patzel, U. (2004). Wissenschaftliches Arbeiten. Überblick über Arbeitstechnik und Studienmethodik. Berlin: Cornelsen

2. Tenorth, H.-E., Tippelt, R. (2007). Lexikon Pädagogik. Weinheim: Beltz.

9

3. Leopold-Mudrack, A. (1998): Fremdsprachenerziehung in der Primarstufe. Münster: Waxmann.

4. Odabrani tekstovi sa servera http://www.bildungsserver.de Način praćenja kvalitete i

uspješnosti izvedbe predmeta:



1. Filipan-Žignić, B. (2010). Prepoznavanje, razumijevanje i uporaba neologizama u ranoj školskoj dobi. Philology, technology and sociology related researches at Eotvos Jozsef College. Baja: Eotvos Jozsef College.

2. Filipan-Žignić, B. (2008). Das Konzept der Mehrsprachigkeit und Interkulturalität in der Grundschule: Stand und Perspektiven. Lehrerkompetenzen und Lernerfolge im frühen Fremdsprachenunterricht, Potsdamer Beiträge zu Sprach- und Kulturmittlung 1, 1-14. Filipan-Žignić, B. (2007). Germanismen in der kroatischen Sprache. Wege zu anderen Sprachen und Kulturen 9, 23-43.

3. Filipan-Žignić, B. (2005). Interkulturalni concept kao conditio sine qua non suvremene nastave stranih jezika. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu 7 1(9), 121-133.

4. Filipan-Žignić. B. (2006). Rana višejezičnost (ni)je utopija. Dijete i jezik danas (str.199-210). Osijek: Sveučilište u Osijeku, VUŠ.

5. Legac, V., Filipan-Žignić, B. (2004). Odnos učitelja prema učeniku u ranom učenju stranoga jezika. Dijete, odgojitelj i učitelj, Zbornik radova sa Znanstveno-stručnog skupa s međunrodnom suradnjom (str. 229-238). Zadar: Sveučilište u Zadru.

Napomene: Nastava se izvodi na njemačkom jeziku Uvjet za upis ovoga predmeta jest položen ispit iz predmeta Njemački jezik odgojiteljske struke 2.

10


Osnove menadžmenta

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: doc.dr.sc. Vatroslav Zovko, dipl.oec. Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS

Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+0

Okvirni sadržaj predmeta: Kolegij daje uvod područje i problematiku menadženta te se problematiziraju koncepti kao što su upravljanje promjenama, razvoj vještina, globalizacija u kontekstu menadžmenta. Tematske celine koje se obrađuju su kako slijedi: 1. Određenje menadžmenta 2. Pojam menadžmenta 3. Okolina 4. Planiranje 5. Organiziranje 6. Upravljanje ljudima 7. Vođenje 8. Kontroliranje 9. Strateški menadžment 10. Organizacijska kultura 11. Menadžment u globalnom okruženju 12. Upravljanje znanjem 13. Etičnost poslovanja

Očekivani ishodi: Studenti će po završetku kolegija moći: – Definirati pojam menadžmenta

– Razumjeti funkcije menadžmenta i njihov značaj za poslovanje – Razumjeti značaj i principe izrade strateških planova – Utvrditi čimbenike koji određuju etičnost poslovanja u globalnom

okruženju

Način provođenja nastave: Predavanja, seminari, konzultacije Način praćenja studenata i

provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, seminarski rad, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit; usmeni ispit, seminarski radovi, prisutnost i aktivnost na nastavi

Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave uz aktivno sudjelovanje: 60 sati Seminarski radovi uz obaveznu powerpoint prezentaciju: 30 sati Čitanje propisane literature i učenje za ispit: 30 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS


1. Sikavica P, Bahtijerević Š, Pološki N: Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb 2008

2. Weihrich H, Koontz H: Menadžment, MATE, Zagreb, 1994 Preporučena dopunska

literatura:

1. Drucker PF: Management, HarperBusiness; Revised edition, New York, 2008

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade


nositelja predmeta:

1. Žužul J, Zovko V, Vojnović S: Introduction of Game Theory Application on Financial Markets, 1st Special Focus Symposium on Market Microstructure: From Orders to Prices - Best Execution in the Age of Anglo Trading and Event Stream Processing, Conference Proceedings, Zadar Oct. 25th – 26th, 2007

11

2. Zovko M, Zovko V, Šimović V: Decision Tree Modelling – Teleworking Example, 1st Special Focus Symposium on ICSKS: Information and Communications Sciences in the Knowledge Society, Conference Proceedings, Zadar Oct. 25th – 26th, 2007 Zovko V, Šimović V, Ančić D: Financing Co-payments as a Health Care Consumption Control Mechanism – a System Dynamics Model, 18th International Conference on Systems Research, Informatics and Cybernetics, Conference Proceedings, Baden Baden Aug. 7th – 12th, 2006

Napomene: Nastava se može izvoditi na engleskom jeziku.

12


Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: mr. Miroslav Huzjak, docent Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj predmeta: Upoznavanje s osobinama društvenih znanstvenih istraživanja te

metodologijom prikupljanja podataka, vrstama istraživanja i metodama analize podataka s naglaskom na kvalitativnu analizu. Način izrade nacrta istraživanja te izrada analogne i digitalne prezentacije istraživanja. Upoznavanje s načinima istraživanja dječjih likovnih radova: psihološki i psihoanalitički pristup, bihevioristički pristup, razvojni pristup i umjetničko-estetički pristup. Upoznavanje mogućnosti istraživanja: reakcije učenika na određeni motiv, reakcije učenika na određeni likovni problem, stupanj šablona i stereotiopa, identifikacija nadarenih, razvojne osobine dječjeg crteža, sociološki odnosi između učenika, vrednovanje, načini učenja i integrirano učenje (korelacije), utjecaj okoliša na učenike, terapijske osobine likovnog procesa, psihološki uvid itd. Istraživanje postupaka za unapređivanje predškolskog crteža.

Očekivani ishodi: Studenti će biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama. Steći će vještinu upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u izvedbi prezentacija istraživanja. Razvijat će sposobnost traženja, obrađivanja i analize informacija iz različitih izvora. Razvijat će osjetljivost za prepoznavanje znakovitih detalja u dječjim likovnim radovima. Razvijat će sposobnost motiviranja djece za što kvalitetniji likovni rad. Steći će znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj. Razvijat će sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti. Razvijat će vještinu divergentnog i kreativnog mišljenja.

Način provođenja nastave: Predavanja, seminari, konzultacije, terenska nastava. Način praćenja studenata i provjere znanja:

Aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, praktičan rad.

Način polaganja ispita: Praktičan rad. Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje: 15 sati (0,5ECTS) Redovito pohađanje seminara i aktivno sudjelovanje: 15 sati (0,5ECTS) Seminarski rad iz zadane literature opsega 4 stranice: 15 sati (0,5 ECTS) Samostalni projekt i provedba (akcijskog) istraživanja na terenu: 15 sati (0,5 ECTS) Prezentacija rezultata u seminaru, analogno 5 stranica i digitalno u Power Point programu: 45 sati (1,5 ECTS) Čitanje propisane literature: 15 sati (0,5 ECTS) Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda

Literatura potrebna za

studij i polaganje ispita:

1. Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Zagreb, Školska knjiga 2. Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje,

Zagreb, Educa 3. Huzjak, M. (2008): Učimo gledati, priručnik za nastavnike 1-4, Zagreb,

Školska knjiga Preporučena dopunska literatura:

1. Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga

2. Winner, E. (2005): Darovita djeca, Lekenik, Ostvarenje d.o.o. Način praćenja kvalitete i Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i

13


uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


nositelja predmeta:

1. Huzjak, M. (1996): Sveobuhvatna metodička pomoć likovnjacima, Glas koncila br. 21, Zgb, str. 8

2. Huzjak, M. (2001): Korelacija u nastavi: strukturalni prijevod, Metodika br. 2 i 3, Vol. 2, str. 39 – 43

3. Huzjak, M. (2001): Vizualizacija audio ritmova pomoću reprodukcija, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu br. 1(3), Vol. 3, str. 199 – 202

4. Huzjak, M. (2003): Šablonsko (stereotipno) ponašanje, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu br. 2 (6), Vol. 5, str. 239 - 246

5. Huzjak, M. (2005): Odgoj, misao i smisao: pogled na odgoj kroz prizmu teorije umjetnosti, Metodički ogledi - časopis za filozofiju odgoja, Zgb., Vol. 12, br. 2, str.21-30

6. Huzjak, M. (2005): Odgoj i preodgoj. Ako je škola život..., Zagreb, Ekonomski institut, str. 50 – 57

7. Huzjak, M. (2006): Darovitost, talent i kreativnost u odgojnom procesu, Odgojne znanosti, Vol. 8, br. 1, 2006., str. 289-300

8. Huzjak, M. i Polić, M. (2006): Zablude o objektivnoj znanosti i subjektivnoj umjetnosti, Metodički ogledi - časopis za filozofiju odgoja, Zgb., Vol. 13, br. 1, str. 9-29

9. Huzjak, M. (2006): Nastava likovne kulture i umjetnosti u waldorfskoj školi, Metodika br. 12, Vol. 7, Zgb., str. 111-122

10. Huzjak, M. (2008): Učimo gledati, priručnik za nastavnike 1-4, Zagreb, Školska knjiga

11. Huzjak, M. (2009): Učimo gledati 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8, udžbenici likovne kulture za osnovnu školu s CD-ima, Zagreb, Školska knjiga

12. Huzjak, M. (2010): Transmutacija, intersemiotičko prevođenje i strukturalna korelacija. Umjetnički odgoj i obrazovanje u školskom kurikulu, Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet i Hrvatski pedagoško književni zbor Ogranak Split, Split, str. 55 - 66

14


Etika

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr.sc. Miljenko Brkić, prof. visoke škole Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1

Okvirni sadržaj predmeta: 1. Uvod: Što je etika? Terminološke razlike: etika, moral, običajnost. Etika i antropologija. Diferencija bitka i trebanja i njezino prevladavanje kroz povratnu upućenost trebanja na bitak čovjeka: razvid iz aitia-sklopa.

2. Čovjek: Otvoreno biće. Biće u odnosu. Sloboda i odgovornost. Aitia-sklop čovjeka u odnosu na aitia-sklop svijeta. Modusi odnošenja: vjera, duševne funkcije, ekološka svijest, politička pravednost.

3. Problemi savjesti: Pojam savjesti i sadržaj trebanja. Ćudoredni apriori. Pojam dužnosti. Autonomni i heteronomni moral. Odnos volje i uma. Kategorički imperativ. Autonomija savjesti.

4. Moralne dužnosti: kako one proizlaze iz modusa odnošenja spram Boga, mnoštva bića, prirode, političke zajednice. Tri smislene razine: priroda, humanitet, vjera. Smisleni zahtjevi na svakoj razini. Svrhe koje su ujedno i dužnosti.

5. Etika i pravo: Sličnost i razlike. Odnos moralnosti i prava; odnos ćudorednosti i prava. Teorije kazne: odmazde i preventive.

6. Psihološki vidovi morala: Kohlberg – teorija moralnog razvoja; razine moralnih sudova. Emotivizam u etici.

7. Etička stajališta: Etika kreposti (Aristotel). Etika dužnosti (Kant). Eudaimonizam. Konzekvencijalizam: utilitarizam. Teonomna etika: kršćanska etika. Etika drugih kultura: budizam, taoizam, konfucijanizam.

Očekivani ishodi: 1. Ovladavanje temeljnim znanjima iz etike 2. Kreativno primjenjivanje temeljnih pojmova u etičkoj diskusiji/debati 3. Upoznavanje s relevantnim tekstovima na području etike 4. Senzibiliziranje za etičko stanje današnjeg svijeta

Način provođenja nastave: Predavanja, seminari, debatiranje, konzultacije, Način praćenja studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja,

Način polaganja ispita: Pismeni ispit / usmeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 30 sati Sudjelovanje u debati ili seminarski rad opsega 10 stranica: 20 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 40 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS


1. Anzenbacher,A. (1992): Filozofija (poglavlje “Etika”), Školska knjiga, Zagreb 2. Aristotel (1992): Nikomahova etika. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 3. Brkić, M.(2004): Skripta iz etike (za internu uporabu). 4. Kant (1990), Kritika praktičkog uma. Naprijed, Zagreb. 5. Platon, Gorgija. Protagora. Fileb. Menon. U izdanju “Naprijed”; jedan od

dijaloga. Preporučena dopunska literatura:

1. Čehok i Koprek (1996): Etika – priručnik jedne discipline. Školska knjiga, Zagreb.

2. Kant (1967), Metafizika ćudoređa. Veselin Masleša, Sarajevo. 3. Legrand (1995): Moralna izobrazba danas. Educa, Zagreb. 4. Savater (1998), Etika za Amadora. Educa, Zagreb. 5. Talanga, J. (1999): Uvod u etiku. “Hrvatski studiji”, Zagreb.

15

6. Izazovi bioetike, Zbornik radova (2000). “Pergamena”, Zagreb. 7. Nietzsche, F. (2002): S onu stranu dobra i zla. AGM, Zagreb.


predmeta:



nositelja predmeta:

1. Brkić, M. (2005), Etika (skripta za internu uporabu). 2. Brkić, M. (2000), "How to Be Moral and Hapy: An Ethics Lesson for

University Students", Thinking Classroom, Inaugural Issue 2000 3. Brkić, M. (2001), "Probleme de l'education morale en Croatie" U: Bulletin de

l' AIPPh Br. 44, travanj 2001. 4. Brkić, M. (2002), "Etika i nastava etike" U: Metodički ogledi br.16, Vol9, god

2002. 5. Brkić, M. (2003), "Erziehung als Selbstkultivierung" U: Die geistige Einheit

des Menschen, Exposés des colloques, Documentation 2003. Izd.: AIPPh, Bruxelles, 2003.

6. Brkić, M (2003), "Kiborgizacija ili sebekultiviranje ?" U Zborniku: Filozofija i tehnika, priredio Igor čatić, str. 265-274, Zagreb, 2003: Hrvatsko filozofsko društvo

Napomene: Uvjet je za upis ovoga predmeta položen ispit iz predmeta Filozofija odgoja

16


Psihologija roditeljstva

Studijski program: Diplomski sveučilišni stručni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 5 ECTS


Okvirni sadržaj

predmeta:

Razumjeti značajke i čimbenike braka i roditeljstva. Definirati i analizirati procesni i sadržajni aspekt razvoja roditeljskih kompetencija u cilju potpore djetetovu razvoju. Primjena stečenih znanja u oblikovanju odnosa s djetetom i obitelji. Roditeljski stilovi (autoritarni, permisivni, autoritativni) i glavne psihološke dimenzije roditeljstva. Utjecaj roditeljstva na neurobiologiju djeteta. Povezanost roditeljstva s kognitivnim, emocionalnim i moralnim razvojem djeteta. Roditeljski stilovi i stvaranje modela privrženosti kod djeteta. Mehanizmi roditeljskog utjecaja i modeli učenja: uloga nadgledanja, socijalnog modeliranja, potkrepljenja i kazni. Pozitivno roditeljstvo. Specifične roditeljske i odgajateljske vještine (kako pomoći anksioznom djetetu da prevlada strah i paniku; postavljanje granica s tvrdoglavim djetetom itd.). Obiteljske vrijednosti i ozračje. Institucionalna i stručna potpora roditeljstvu.

Očekivani ishodi: Nakon sudjelovanja na predavanjima i seminarima student će moći: - definirati i razumjeti osnovne značajke i čimbenike roditeljstva, - analizirati utjecaj pojedinih aspekata roditeljstva i roditeljskih postupaka na

djetetov razvoj - odrediti i kreirati svoju profesionalnu ulogu u građenju odnosa s djetetom i

njegovim roditeljima osigurati odgovarajuću institucionalnu i stručnu potporu roditeljstvu

Način provođenja nastave:

Predavanja, seminari

Način praćenja studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, samostalni / skupni projekti, seminarski rad, praktičan rad, ispit itd.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit, usmeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, seminarski rad iz zadane literature, skupni i samostalni projekt, referat ili prezentacija zadane teme u seminaru, čitanje propisane literature Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 15 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 30 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 25 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 20 sati Ukupno: 150 sati – 5 ECTS boda;



1. Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga.

2. Juul, J. (2008). Život u obitelji - najvažnije vrijednosti u zajedničkom životu i odgoju djece. Zagreb: Naklada Pelago.

3. Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list / psihologija dječjeg samopouzdanja. Zagreb: IEP/D2

Preporučena dopunska

literatura:

1. Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Promoting Positive Parenting: An Attachment-Based Intervention (Monographs in Parenting) by Femmie Juffer, Marian J. Bakermans-Kranenburg, and Marinus H. van IJzendoorn (Paperback - Jul 23, 2007)

3. Buljan Flander G., Karlović A. (2004): Odgajam li dobro svoje dijete. Zagreb:

17

Marko M. 4. Campbell, R. (2001). Kako zaista voljeti svoje dijete. Zagreb: STEPress. 5. Delač Hrupelj, J., Miljković, D., Lugomer Armano, G. i sur. (2000). Lijepo je biti

roditelj, priručnik za roditelje i djecu. Zagreb: Creativa. 6. Ginott, H. G. (2005). Između roditelja i djeteta svjetski klasik koji je

revolucionirao komunikaciju roditelj - dijete. Buševec: Ostvarenje. 7. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap.


predmeta:



1. Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Brajša, P. Brajša-Žganec, A. Slunjski, E. (1999). Tajna uspješnog roditelja i odgojitelja .Pula : C.A.S.H., 1999.

3. Raboteg-Šarić, Z.; Sakoman, S.; Brajša-Žganec, A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih. Društvena istraživanja, 58-59; 239-263.

4. Brajša-Žganec, A., Keresteš, G., Kuterovac Jagodić, G. (2005). Emocionalni problemi i problemi u ponašanju djece koja se smještavaju u udomiteljsku obitelj // Udomiteljstvo: skrb o djeci izvan vlastite obitelji : priručnik za edukaciju stručnjaka / Brajša-Žganec, A. ; Keresteš, G.; Kuterovac Jagodić, G. (ur.). Zagreb : Udruga za inicijative u socijalnoj politici, Str. 137-147.

5. Brajša-Žganec, A., Slunjski, E. (2007). Socioemocionalni razvoj u predškolskoj dobi: povezanost razumijevanja emocija i prosocijalnog ponašanja. Društvena istraživanja. 16, 3; 477-496.

6. Slunjski, E.; Šagud, M.; Brajša-Žganec, A. (2006). Kompetencije odgajatelja u vrtiću - organizaciji koja uči.Pedagogijska istraživanja. 3, 1; 45-59.

7. Brajša-Žganec, A. (2005). The long-term effects of war experiences on children's depression in the Republic of Croatia. Child abuse & neglect. 29; 31-43.

8. Brajša-Žganec, A., Raboteg-Šarić, Z., Franc, R. (2000). Dimenzije samopoimanja djece u odnosu na opaženu socijalnu podršku iz različitih izvora. Društvena istraživanja. 9, 6; 897-912.

9. Brajša-Žganec, A. (2001). Meta-emocije i psihosocijalna prilagodba djece // Odgojitelj kao refleksivni praktičar / Varošanec, Lidija (ur.). Čakovec : Knjigoplastika. 54-57.

10. Brajša-Žganec, A. (2002). Uloga socijalne podrške u skrbi za djecu i mlade svjedoke ratnih zbivanja. // Dijete i društvo. 4, 1-2; 35-47.

18

RPD01-08

Naziv predmeta:

Odnosi s javnošću

Studijski program: Diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić, izv.prof Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 5 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: Standardizirani oblici komuniciranja, pravila, procedure, poslovni imidž. Modeli procesa javnog komuniciranja i informiranja, metode i oblici rada u odnosima s javnošću. Upravljanje odnosima s javnošću. Kodifikacija etičnosti u odnosima s javnošću i socijalna odgovornost. Prikupljanje informacija o stavovima, mišljenjima i interesima uže i šire javnosti te njihova analiza, izrada komunikacijskog plana. Upravljanje problemima i kriznim situacijama, pregovaranje, lobiranje, marketing, promidžba, glasnogovorništvo. Uloga i zadaće odgojitelja - rukovoditelja u odnosima s javnošću.

Očekivani ishodi: Upoznavanje osnovnih pravila poslovne etikecije, standardiziranih oblika komuniciranja i običaja. Svladavanje procedura poslovnog i građanskog protokola kao standardiziranog oblika odnosa s javnošću putem medija, prezentacija i skupova. Razvijanje poslovne učinkovitosti i odgovornosti istraživanjem javnog mnijenja. Ovladavanje metodama prikupljanja i vrednovanja informacija o javnostima, vještinama organiziranja skupova, promocija, predstavljanja. Usvajanje standarda, protokola i procedura za ophođenje s javnostima. Usvajanje znanja i tehnika za rješavanje problema. Prepoznavanje i upravljanje kriznim situacijama. Uloga odgojitelja - rukovoditelja u pripremi i plasiranju poslovnih informacija prema različitim korisnicima.

Način provođenja nastave: Studentice i studenti će sudjelovati u simuliranim komunikacijskim situacijama kako bi prepoznali i analizirali vještine koje su nužne za rad s javnostima. Studentice i studenti će sudjelovati u različitim vježbama kao i igranju uloga kako bi stekli potrebite kompetencije za rad s javnošću i mogli kvalitetno prezentirati vlastitu instituciju.

Način praćenja studenata i

provjere znanja:

Studentice i studenti će paralelno s odvijanjem nastave pratiti literaturu kako bi stekli potpunije informacije o obrađivanim temama. Tijekom semestra preko konzultacija će se pratiti učinkovitost njihova rada kao i redovitost pohađanja i sudjelovanja na vježbama.

Način polaganja ispita: Položiti ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio se odnosi na gradivo tijekom nastave, a usmeni dio ispita odnosi se na provjeru proučene literature.

Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 50 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i analize): 40 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 60 sati Ukupno: 150 sati – 5 ECTS bodova



1. Cutlip, S. M., A. H. Center i G. M. Broom (2003.).: Odnosi s javnošću, Zagreb, MATE.

2. Tench,R., Yeomans,L. (2009.): Otkrivanje odnosa s javnošću, Zagreb, HUOJ. 3. Theaker, Alison (2007.), PR priručnik, Zagreb, HUOJ.


1. Green, A. (2007.), Kreativnost u odnosima s javnostima Zagreb., HUOJ. 2. Novak, B. (2001.), Krizno komuniciranje, Zagreb, Mladost. 3. Verčič, D., Franci Z, Rijavec,P., Tkalac Verčić, K., (2004.), Odnosi s medijima,

Zagreb,Massmedia. 4. Ailes, R. (2004), Poruka to ste vi, Zagreb, Libera.

19


predmeta:

Ispitivanje stavova korisnika programa prema programu i izvoditeljima. Rasprave sa studentima. Praćenje napredovanja svakog studenta.


nositelja predmeta:

1. Bakić-Tomić, Lj.; Hubinkova, Z.; Vukelić, A. (2006.): Media, Crime and

Publik // Pre-conference proceedings of the Special Fokus Symposium on 1st CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society, Baden.Baden, August 9th-10th, 2006. / Bakić-Tomić, Ljubica ; Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 108-113 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

2. Božić, J.; Srbljinović, A.; Bakić-Tomić, Lj.(2006.) : Governmental WEB-Sites and Citizens' Empowerment for Knowledge Society in Countries

Aspiring for EU Membership // Pre-conference proceedings of the 1st Special Focus Symposium on CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society, Baden-Baden, August 9th-10th, 2006. / Bakić-Tomić, Ljubica ; Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 61-67 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

3. Wertag, A; Šakić, I.; Boban, M; Bakić-Tomić, Lj. (2006.): Frequency and Characteristics of Violence on Croatian National Television // Pre-conference proceedings of the Special Fokus Symposium on 1st CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society / Bakić-Tomić, Ljubica ; Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 102-108 (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).

4. Soukupova, J.; Duškova, I., Bakić-Tomić, Lj. (2008.): Corporate Social Responsibility in Theory and Practice // Pre-Conference Proceedings of the Special Focus Symposium on 6th CIESKS: Communication, Information and Economic Sciences in the Knowledge Society / Šimović, Vladimir ; Bakić-Tomić, Ljubica i Hubinkova, Zuzana (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Svečilišta u Zagrebu, 66-70 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,stručni).

5. Vukelić, A.; Korenčić-Kampl, K.; Bakić-Tomić, Lj. (2006.).: Political Program at Croatian Public TV: The Socio-Demographic Profiles of Viewers // Pre-conference proceedings of the Special Fokus Symposium on 1st CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society, Baden-Baden, August, 2006. / Bakić-Tomić, Ljubica: Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 97-102 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

6. Hubinkova, Z.; Bakić-Tomić, Lj. (2008.).: Transformačni proces e jeho vliv na socialne-ekonomicke klima // PSYCHOLOGIE A SOCIOLOGIE EKONOMICKEHO CHOVANI. / Kubin, Zdenek (ur.). Prag : Grada Publishing, a.s., Str. 243-249. (Poglavlje u sveučilišnom udžbeniku.)

Napomene: Predmet se može izvoditi na engleskom jeziku

20


Suvremene književne teorije u dječjoj književnosti

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr .sc. Diana Zalar, izv.prof. (Zagreb), dr. sc. Berislav Majhut, docent (Petrinja) Suradnici: Sanja Lovrić, asistent (Petrinja), Andrijana Kos-Lajtman, viši asistent (Čakovec) Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 5 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+1 Okvirni sadržaj predmeta:

Istraživanja S. Narančić-Kovač o pripovjednim perspektivama u dvojnome diskursu suvremene anglosaksonske slikovnice, u komparaciji sa diskursom odabranih hrvatskih slikovnica. Razvoj teorijskih pogleda na bajku i fantastičnu književnost za djecu i mladež. Vladimir Propp, Andre Jolles, Vladimir Biti kao teoretičari usmene bajke. Klasifikacija fantastične literature prema kriteriju zbližavanja čitatelja (Manlove), spekulativna fikcija u odnosu na mimetičko (K Hume); alternativna, deziderativna i aplikativna fantastika (D. Petzold). Od fantastike ispunjenja želja do fantastike visoke razine kompetencije (E. Erikson). Tri pola fantastike J. R. Townsend. Klasifikacije, polazišta i interpretacije M. Crnkovića, S. Hranjeca, D. Težak i dr.. Studije J. Skoka, I. Zalara i drugih hrvatskih proučavatelja dječje poezije i proze. Teorijski pogledi na hrvatski dječji roman D. Zime i B. Majhuta

Očekivani ishodi: opće kompetencije: uvid u povijest teorije dječje književnosti s posebnim akcentom na žanrove i vrste koje su podobne ranoj i predškolskoj dobi djece generičke kompetencije: sposobnost promišljanja i zaključivanja o razvoju teorijske misli u inozemstvu i na hrvatskim prostorima sposobnost razvijanja vlastite teorijske misli, na osnovu pročitane lektire i teorijske literature


Predavanja, seminari, konzultacije, mentorski rad.


Kontinuirano praćenje, redovite pismene provjere znanja, seminarski rad, ispit.

Način polaganja ispita: Usmeni ispit Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 15 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 30 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 25 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 20 sati Ukupno: 150 sati – 5 ECTS boda;


1. Jolles, A.(2000) Jednostavni oblici. Zagreb. Matica hrvatska. 2. Hume, K. (1984) Reakcije na stvarnost u zapadnoj književnosti. Fantastično i

mimetičko. 3. Townsend, J. R. (1995) Written for Children, An Outline of English Language

Children's Literature. London. The Bodley Head Children's Books. 4. Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti Zagreb. Školska knjiga. 5. Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb. Zavod za znanost o

književnosti FF Sveučilišta u Zagrebu. Preporučena dopunska literatura:

1. Biti, V. (1981) Bajka i predaja, povijest i pripovijedanje. Zagreb. Liber.

2. Huck, C., Hepler, S., Hickman, A. (1997) Children's Literature in The Elementary School, New York. McGraw-Hill.

3. Hunt, P. (1994) An Introduction to Childrens Literature. London. Oxford University Press.

4. Hunt, P. (1992.) Literature for Children.Contemporary Criticism. London-New York. Routledge.

21


predmeta:



Dr. sc. Diana Zalar, izv.prof.: 1. Zalar, D. (1996) Jezični ludizam u hrvatskoj dječjoj poeziji “Ludizam” -

Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, ur. Josip Užarević. Str. 303-328. Zagreb. Zavod za znanost o književnosti FF Sveučilišta u Zagrebu

2. Zalar, D. (1997) Jezične preoblike kao tvorci humora u našem pjesništvu za djecu. Dječja knjiga u Hrvatskoj danas – teme i problemi“, ur. Ranka Javor.Str. 61-68. Zagreb. Knjižnice grada Zagreba.

3. Zalar, D. (2003) Vizualna poezija hrvatskih dječjih pjesnika. "Vizualnost - Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća“, ur. Aleksandar Flaker, Josip Užarević. Str. 499-521. Zagreb. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

4. Zalar, D. (2004) Kako je Ivana Brlić-Mažuranić uz pomoć dobrih duhova proširila granice klasične umjetničke bajke. „Metodika“, Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, ur. Ante Bežen.Vol. 5, br. 9 Str. 205-213. Zagreb. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

5. Zalar, D. (2008) O djelima četiriju spisateljica i jednog pisca za mlade. Časopis „Kolo“, br. 3-4, str. 313-323. Zagreb. Matica hrvatska.

Dr. sc. Berislav Majhut, doc.:

1. Majhut B. (1989) Pripovjedni prostor iz perspektive informatora i glasnika, u Književna smotra br. 73/76 1989., str. 101.-111

2. Majhut B. (2008) Uvodna razmatranja o hrvatskome dječjem romanu, u Hrvatska misao 12(2008)1, Ogranak Matice hrvatske Sarajevo, Sarajevo, str. 65-74

3. Majhut B. (1989) Periodizacija hrvatske dječje književnosti i književnost za mladež od 1919., u Kolo 18(2008)3-4, Zagreb, Matica hrvatska, str.180-212

Napomene: Uvjet je za upis ovoga predmeta položen ispit iz predmeta Svjetska dječja književnost i Hrvatska dječja književnost

22


Kineziološke transformacije

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Ivan Prskalo, red. profesor Suradnici Marijana Hraski, Snježana Mraković, Ivan Šerbetar, Ivana Nikolić, Marija Lorger,

Marko Badrić, Srna Jenko Miholić Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+2 Okvirni sadržaj

predmeta:

Principi upravljanja procesom vježbanja. Transformacijski proces, prilagodba pod utjecajem kinezioloških podražaja. Utjecaj kinezioloških podražaja na kinantropološka obilježja, motoričke informacije. Planiranje i programiranje transformacijskih procesa u radu s djecom predškolske dobi.

Očekivani ishodi: Cilj kolegija Kineziološke transformacije je osposobljenost za upravljanje procesom vježbanja predškolske djece počevši od orijentacije i selekcije do vrednovanja učinaka. Poznavanje i shvaćanje najnovijih znanstvenih istraživana posebice u području kineziološke edukacije u predškolskom odgoju.

Način provođenja

nastave:

Predavanja, seminari, konzultacije.

Način praćenja studenata

i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i usmeni ispit Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 50 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 20 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 15 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 45 sati Ukupno: 130 sati – 4 ECTS bodova;


1. Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji.

2. Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

3. Milanović, D (1997). Osnove teorije treninga. U: Priručnik za sportske trenere. (ur. D. Milanović) pp 481 - 603. Zagreb.


literatura:

1. Findak, V., D. Metikoš, M. Mraković, B. Neljak i F. Prot (2000). Motorička znanja. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.


predmeta:

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka tudentske referade.


nositelja predmeta:

1. Heimer, S., Mišigoj-Duraković, M., Ružić, L., Matković, Br., Prskalo, I., Beri, S., Tonković-Lojović, M. (2004). Fitness level of adult economically active population in the Republic of Croatia estimated by Eurofit system. Collegium Antropologicum, 28 (1), 223-233.

2. Horvat, V.,, Mišigoj-Duraković, Prskalo, I. (2009). Body Size and Body Composition Change Trends in Preschool Children over a Period of Five Years. Collegium Antropologicum, 28 (1), 223-233.

3. Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola. 4. Prskalo, I., Findak, V., Šerbetar, I. (2005). Differences in efficiency of

teaching methods in PE with children aged 7-10. U: 4th international scientific conference on kinesiology - "Science and profession - challenge for the future" (Dragan, Milanović and Franjo, Prot, ed.). Zagreb : Faculty of

23

Kinesiology, University of Zagreb. 81-83. 5. Šerbetar, I., Prskalo, I., Ozimec, M. (2007). Some fitness indicators of

preschool children and their relations with body mass index. U: The 1st International Conference on Advances and System Research (€CNSI) - 1st Special Focus Symposium on Kinesiological Education in Pre School and Primary Education (Ed. Ivan Prskalo, Janko Strel, Vladimir Findak) pp 126 -130. Zadar: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

24


Hrvatski jezik akademske komunikacije

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, redovita profesorica Suradnici dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, viša asistentica Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+0 Okvirni sadržaj predmeta:

Jezik kao sustav i kao standardni jezik Jezične razine i norme Tekstna lingvistika, lingvistika diskursa Tekst i diskurs Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika Osobine akademskoga diskursa (znanstvenoga stila) hrvatskoga jezika Osobine pisanoga i govorenoga jezika Strategije pisanja znanstvenoga teksta Čimbenici logičkoga ustroja pisanoga znanstvenoga teksta Čimbenici formalnoga ustroja pisanoga znanstvenoga teksta Ustrojstvo govorenoga znanstvenoga diskursa Retoričke strategije akademskog (znanstvenoga) diskursa Prezentacija znanstvenoga teksta

Očekivani ishodi: Sposobnost definiranja temeljnih pojmova znanstvenoga funkcionalnoga stila, tekstne lingvistike i pragmalingvistike Sposobnost klasificiranja tekstnih vrsta znanstvenoga stila Sposobnost samostalnog analiziranja tekstova pisanih znanstvenim stilom Osposobljenost za samostalno stvaranje tekstova znanstvene komunikacije (u skladu sa standardnojezičnom normom i funkcionalnim stilom) Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenog diskursa znanstvene komunikacije (u skladu sa standardnojezičnom normom i funkcionalnim stilom)


Predavanja, konzultacije, mentorski rad.


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, samostalni projekt znanstvenoga rada, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i projekt. Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, izrada samostalnog projekta znanstvenoga rada, čitanje propisane literature i vođenje bilježaka, samostalno učenje i priprema za ispit. Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu: 10 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 20 sati Samostalni projekt znanstvenoga rada: 30 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 30 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda;


1. Badurina, L. (2004). Slojevi javnog diskursa. Obdobja, 22. Ljubljana. 2. Badurina, L. i Kovačević, M. (2002). Akademski diskurs. Riječki filološki dani,

Zbornik radova 4. Rijeka. 3. Bailley, S. (2006). Academic Writing. London and New York. 4. Katnić Bakaršić, M. (2004). Akademski diskurs: dileme i izazovi. Obdobja 22,

Ljubljana. 5. Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb:Školska

knjiga. 6. Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (1994). Hrvatski pravopis. Zagreb:Školska

knjiga.

25

7. Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod i Školska knjiga.


literatura:

1. De Beaugrande, R. (1997). The Story of Discourse Analysis. Discourse as Structure and Process 1. Ur. T. van Dijk. London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications.

2. Fairclough, N. (1995). Critical Discourse Analysis: The Critical Study of Language. London, New York: Longman.

3. Gross, A. G. (1996). The Rhetoric of Science. Cambridge, London: Harvard University Press.

4. Kovačević, M. i Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka. 5. Katnić Bakaršić, M. (2003). Stilistika diskursa kao kontekstualizirana

stilistika. Fluminensia, 15 (2). 6. Coulthard, M. (1997). An Introduction to Discourse Analysis. London.


predmeta:



nositelja predmeta:

1. Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. (knjiga)

2. Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. LAHOR, 1/, 1-14. Zagreb: HFD.

3. Pavličević-Franić, D. (2007). Standardnojezična normativnost i/ili komunikacijska funkcionalnost u usvajanja hrvatskoga jezika. Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika (ur. Češi i Barbaroša-Šikić), 34- 50. Zagreb-Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. Pavličević-Franić, D., Aladrović, K. (2009). Psiholingvističke i humanističke odrednice nastave hrvatskoga jezika. Zbornik radova 2. međunarodne konferencije o naprednim i sustavnim istraživanjima, znanstveni simpozij RUHJ, 165-187. Zadar-Zagreb: Učiteljski fakultet i ECNSI.

5. Voditeljica znanstvenoga projekta Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika. (Učiteljski fakultet, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH); Istraživačica na znanstvenome projektu Materinski i inojezični hrvatski (Filozofski fakultet, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH).

6. Stručna savjetnica, voditeljica i/ili članica niza znanstvenih i stručnih tijela MZOŠ, Nacionalnoga centra za obrazovanje i Sveučilišta u Zagrebu za područje hrvatskoga jezika: Vijeće za normu hrvatskoga jezika, Hrvatski nacionalni i obrazovni standard, Povjerenstvo za inozemne visokoškolske kvalifikacije, Vanjsko vrednovanje postignuća iz hrvatskoga jezika, Povjerenstvo za hrvatsku nastavu u inozemstvu.

7. Recenzentica velikoga broja znanstvenih knjiga, priručnika i jezičnih savjetnika za hrvatski jezik: Gramatika hrvatskoga jezika, Školski rječnik hrvatskoga jezika, Između jezika i stila, Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatski jučer i danas...

8. Predsjednica/članica, programskoga ili organizacijskoga odbora, te sudionica većine znstvenih skupova o hrvatskome jeziku: Hrvatski kao drugi i strani jezik; Rano učenje hrvatskoga jezika 1,2,3; svi kongresi Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Hrvatski slavistički kongresi 1,2,3,4; Hrvatsko-makedonske usporedbe; Hrvatsko-slovenske usporedbe; Lingvistic Competences in Education and at Work.

26

RPD-P1 Naziv predmeta:

Stručno-pedagoška praksa 1

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Dr.sc. Anka Jurčević-Lozančić, docent Suradnici Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; II semestar Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: Izrada mjesečnog plana i programa odgojno-obrazovnog procesa za odgojnu skupinu i vođenje pedagoške dokumentacije. Samostalno provođenje integriranog cjelodnevng odgojno-obrazovnog procesa i naknadna refleksija učinaka. Godišnji plan i program dječjeg vrtića (planiranje, realizacija, evaluacija) Sudjelovanje pri izradi tehnika planiranja i programiranja: strateško planiranje, srednjoročno planiranje, kratkoročno planiranje, operativno planiranje, mrežno planiranje. Organizacija akcijskih istraživanja i projekata usmjerenih na unutarnju promjenu. Strategije i koncepcije vođenja. Organizacija seminara, skupova, stručnih i znanstvenih skupova u suradnji s drugim ustanovama. Suradnja s roditeljima – održati uz vođenje mentora roditeljski sastanak, školu za roditelje. Individualni savjetodavni rad s roditeljima. Timski rad sa članovima stručnog tima i odgojiteljima na odabranom zajedničkom zadatku.

Očekivani ishodi: Demonstrirati višu razinu znanja i razumijevanja sposobnošću analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja u području teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Postizati daljnji razvoj sposobnosti primjene znanja u praksi refleksijom i evaluacijom vlastite prakse. Primjenjivati suvremene strategije u stručnom i znanstvenom razvoju. Demonstrirati i primjenjivati sposobnost kvalitativno više razine interpretacije i evaluacije istraživačkih podataka unutar profesionalnog I znanstvenog polja rad. Razviti sposobnost vođenja na razini samostalnog djelovanja i timskim radom u interdisciplinarnim timovima stručnjaka koji djeluju u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Demonstrirati sposobnost konstrukcije istraživačkog zadatka koji će se rješavati praktičnim istraživanjima, identifikacijom odgovarajućih metoda rada te analizom i interpretacijom rezultata. Identificirati i kritički reflektirati kontinuitet i diskontinuitet između znanja i njegove primjene u konkretnoj odgojno-obrazovnoj praksi i načina utjecaja na kvalitetu konačnih učinaka institucionalnog ranog i predškolskog odgoja.

Način provođenja nastave: Boravak u ustanovi za rani odgoj i obrazovanje ili u nekom drugom izvanobiteljskom predškolskom programu

Način praćenja studenata i

provjere znanja:

Dokumentacija stručno-pedagoške prakse koju treba imati student sadrži: – ovjerenu potvrdu o obavljenoj stručno-pedagoškoj praksi u dječjem vrtiću

u Republici Hrvatskoj – izvješće o provedenoj praksi – dnevnik stručno-pedagoške prakse – metodičke priprave za odgojno-obrazovne aktivnosti s djecom i njihove

refleksije (samo analize uspješnosti).

27

– dokumentacija o obavljenom istraživačkom zadatku (plan i ciklusi provedbe akcijskog istraživanja ili projekta usmjerenog na mijenjanje konkretne prakse

Način polaganja ispita: Dokumentaciju o završenoj stručno-pedagoškoj praksi studenti predaju u kompletu voditelju stručno-pedagoške prakse najkasnije 14 dana nakon završene prakse u dječjem vrtiću i jaslicama. Dokumentaciju stručno-pedagoške prakse pregledava i prosuđuje voditelj stručno-pedagoške prakse te ovjerava svojim potpisom uspješnost prakse u indeksu studenta.


Boravak i aktivno sudjelovanje: 80 sati Neposredna priprema za aktivnosti: 5 sati Pisanje izvješća s prakse: 5 sati Ukupno: 90 sati – 3 ECTS


1. Juul, J. (1995). Razgovori s obiteljima : perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.

2. Resman, M. (2000). Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ. 3. Senge, P. M. (2001). Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije.

Zagreb: Mozaik knjiga. 4. Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa. 5. Jensen, (2004). Poučavanje s mozgom na umu


1. Časopis Odgojne znanosti. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. Časopis Napredak. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor 3. Časopis Pedagogijska istraživanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo

i Školska knjiga 4. Goldberg:S. (2003) Razvojne igre za predškolsko dijete. Zagreb:

Ostvarenje d.o.o. 5. Ferrucci, P. (2000), Što nas uče djeca. Učeći ih, učimo od njih. Zagreb:

Algoritam 6. Janković, J. (2002). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea

Način praćenja kvalitete i


Studenti dobivaju naputak o provođenju stručno-pedagoške prakse koji sadrži upute za: – vrijeme trajanja studensko-pedagoške prakse – hospitiranje u vrtićkim grupama – vođenje dnevnika prakse – pisanje izvješća o pojedinačnom radu studenta s djecom – upoznavanje pedagoške dokumentacije dječjeg vrtića – pisanje priprava i samorefleksija za odgojno –obrazovne aktivnosti s

djecom prema naputcima dobivenim na predavanjima i vježbama iz pojedinih metodika (2. godina studija)

– izradu dokumentacije o provedenoj stručno-pedagoškoj praksi koju student predaje voditelju/voditeljici (u daljnjem tekstu: voditelj) stručno-pedagoške prakse Učiteljskog fakulteta i nastavnicima-metodičarima o izvršenju zadanih metodičkih zadaća.


Glavni voditelj i voditelji stručno-pedagoške prakse stalni su zaposlenici Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te trebaju imati najmanje pet godina službe u praktičnom radu sa studentima u vrtiću

28


Suvremene metodičke teorije

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Prof. dr. sc. Ante Bežen Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina, III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: 1. Metodika kao odgojno- obrazovna znanosti i kao interdisciplina 2. Metodička terminologija s posebnim osvrtom na predškolsko razdoblje 3. Metodički metatekst s tematikom ranog odgoja 4. Teorija didaktičke u predškolskom razdoblju 5. Teorija didaktičke znanosti i umjetnosti za predškolsko razdoblje 6. Didaktički prijenos (transfer) - matrica znanja i odgojnih vrijednosti u

predškolskom razdoblju 7. Teorija odgojnog područja i načelo diferencijacije i integracije odgojno-

obrazovnih sadržaja u predškolskom razdoblju 8. Fenomenologija i struktura metodičkog čina u predškolskom odgoju i

obrazovanju 9. Dinamika metodičkog polja u predškolskom razdoblju (metodički stup) –

odnos metodičke teorije i prakse 10. Metodički aspekti kurikula predškolskog odgoja 11. Epistemologija metodike, usustavljivanje znanja po različitim izvorima i

područjima (znanje, znanost i spoznaja, kompetencija) 12. Metodička znanstvena izdanja i časopisi

Očekivani ishodi: Studenti će u okviru ovoga kolegija usvojiti teorijska znanja o epistemološkim polazištima, strukturi i stručnom prostoru metodike kao obrazovne znanosti i interdiscipline s utemeljenjem na integriranim metodikama odgojno-obrazovnih područja u predškolskom odgoju i obrazovanju. Upoznat će se sa suvremenim metodičkim teorijama i njihovoj praktičnoj primjeni u metodikama predškolskog odgoja.

Način provođenja nastave: Predavanja, konzultacije Način praćenja studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje rada na literaturi, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i prezentacijama rezultata znanstvenih projekata, ispit

Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje - 30 sati Praćenje teorijske metodičke literature i časopisa - 40 sati Samostalno učenje i priprema za ispit i ispit - 50 sati Ukupno: 120 sati - 4 ECTS


1. Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu i Profil (izbor)

2. Časopisi Metodika, Napredak, Školski vjesnik, Zrno i dr. – prilozi iz metodika odgojno-obrazovnog rada u predškolskom razdoblju

3. Konferencijski zbornici Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te zbornici ostalih učiteljskih fakulteta – prilozi iz područja poredškolskog odgoja



U skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.


1. Metodika u obrazovanju učitelja (2005), u zborniku Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci

2. Zavičaj i zavičajnost u znanosti i obrazovanju (2005), Školski vjesnik br. 3-4/2005., str.183-183, Split, Hrvatski pedagoško-književni zbor-Ogranak Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Fakultet

29

prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije 3. Hrvatski jezični identitet u procesu globalizacije (2006), u zborniku

Zavičajnost, globalizacija i škola. Gospić: Sveučilište u Rijeci, Visoka učiteljska škola Gospić

4. Odgojne vrijednosti u suvremenoj hrvatskoj školi i pedagogiji (2006), u zborniku radova Škola i odgoj, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Križevci i Ogranak Bjelovar, Križevci,

5. Za promjene u obrazovanju nužna je afirmacija metodike te potpora sveučilišta i znanosti (2008), u zborniku: Hrvatsko školstvo – sadašnje stanje i vizija razvoja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, str. 127-130;

6. «Gimnazijska pedagogika» Franje Markovića – prvi tekst hrvatske

akademske metodike (2008), Napredak br. 3/2008. (vol. 149, 3/2008), str. 339- 369. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor

7. Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta (2008): Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu i Profil

8. Rano učenje i poučavanje (hrvatskoga) jezika-posebno znanstveno područje (2009), u zborniku Rano učenje hrvatskoga jezika 2 (2009), Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu i ECNSI, str. 11-22

30


Suvremeno djetinjstvo

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja Nositelj predmeta: Dr. sc. Kornelija Špoljar, redoviti profesor

Dr.sc. Anka Jurčević-Lozančić, docent Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+0 Okvirni sadržaj predmeta:

1. Djetinjstvo u povijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu 2. Teorije djetinjstva 3. Pluralnost životnog okružja i heterogenost životnih situacija djeteta 4. Poticanje i unapređivanje obrazovanja djece u složenim društvenim i

obiteljskim uvjetima 5. Odgoj i obrazovanje djece u institucionalnom i vaninstitucionalnom okružju 6. Proces socijalizacije u suvremenom društvu: urbano djetinjstvo, medijsko

djetinjstvo, konzumerizacija djetinjstva 7. Djetinjstvo u različitim kulturama 8. Djetinjstvo u literarnim djelima 9. Metodologija i metode istraživanja djetinjstva 10. Etnografski pristupi istraživanju djetinjstva

Očekivani ishodi: Osposobljenost za razumijevanje problema odrastanja djeteta u suvremenom društvu i obitelji Stjecanje spoznaja o povijesnom procesu evolucije društvene svijesti o djetinjstvu i razvojnim potrebama djeteta Ovladavanje znanjem i sposobnostima za procjenu kvalitete djetinjstva i za razumijevanje heterogenih životnih situacija djeteta u suvremenoj obitelji. Razumijevanje profesionalne i društvene uloge odgojitelja u podizanju kvalitete djetinjstva i zadovoljavanju potreba djeteta Osposobljenost za rekonstrukciju i interpretacije djetinjstva u literarnim djelima Osposobljenost za znanstvena istraživanja raznih aspekata djetinjstva Osposobljenost za primjenu etnografskih metoda istraživanja djetinjstva

Način provođenja

nastave:

Predavanja, mentorski rad, usmena izlaganja, rasprave


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, samostalni rad

Način polaganja ispita: Pismeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 50 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće): 10 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 10 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 20 sati Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda;


1. Babić,N.,Irović,S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i praksi.Osijek:Visoka učiteljska škola, str.13-34.

2. Fass, P.S.(2003).Encyclopedia of children and childhood in hystory and society. New York: Macmillan 2003.

3. James,A.Jenks,Ch. Prout,A.(1998). Theorizing childhood. Cambridge-Oxford:Polity Press.

4. Prout, A.J(2005). The Future of Childhood. .Basinstoke: Routledge Falmer. 5. Špoljar,K. (2003). Dijete i djetinjstvo u današnjem modernom društvu.U

J.Bezenšek (Ur.) Predškolski otrok danes(str.160-169).Slovenske Konjice:Vrtec Slovenske Konjice.

Preporučena dopunska 1. Špoljar, K. (2003).Dijete, obitelj i vrtić danas. Zbornik radova znanstveno-

31

literatura: stručnog savjetovanja (str. 16-20). Zagreb: Gradski zavod za obrazovanje. 2. Špoljar,K. (1996). Analiza djetinjstva i životnih situacija djece kao polazište

odgojno-obrazovnog rada. Zbornik Dana predškolskog odgoja.Split: Ministarstvo prosvjete i športa.

3. Špoljar,K.(1996). Učiti za život.Pedagoška koncepcija i polazište odgojno-obrazovnog programa.Školske novine,br. 30, str. 11-12.

4. Honore C. (2009).Pod pritiskom.Spašavanje djece od kulture hiperroditeljstva.Zagreb:Algoritam.

5. Kruger, H.-H. Grunert, C. (2002). Handbuch der Kindheitsforschung. Opladen:Leske,Budrich.

6. Arries,Ph. (1994).Geschichte derKindheit.Munchen:Juventa. Način praćenja kvalitete i




1. Špoljar,K.(2003), Dijete i djetinjstvo u današnjem modernom društvu. U J.Bezenšek(Ur.) Predškolski otrok danes (str.160-169).Slovenske Konjice:Vrtec Slovenske Konjice.

2. Špoljar, K.(2003). Dijete, obitelj i vrtić danas.Zbornik radova znanstveno-stručnog savjetovanja.( str.16-20).Zagreb: Gradski ured za obrazovanje, Ministarstvo prosvjete i športa.

3. Špoljar,K. (1996). Analiza djetinjstva i životnih situacija djece kao polazište odgojno-obrazovnog rada. Zbornik Dana predškolskog odgoja (str. 17-18),Split.

4. Špoljar, K. (1997). Predškolski odgoj u Europi u kontekstu razvoja društva i znanosti.U Ž.Božić(Ur.) Inovacijski pristupi – korak bliže djetetu (str. 58-62).Rijeka:Adamić.

5. Špoljar, K. (2003). Community Education i Pre.school Education. Community Education International Journal ,Berlin. Vol. 3, str. 50-53.

32


Organizacija i menadžment predškolskih ustanova

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Doc.dr.sc. Vatroslav Zovko, dipl.oec. Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: Kolegij se bavi specifičnostima odgojno obrazovnih organizacijama u kontekstu globalizacije i primjene novih tehnologija. Naglasak se stavlja na neprofitni karakter odgojno obrazovnih organizacija i njihovu ulogu u razvoju konkurentnog gospodarstva. Tematske cjeline koje se obrađuju su kako slijedi: 1. Definicije i osnovni pojmovi 2. Određenje neprofitnih organizacija i neprofitni sektor 3. Vrste i specifičnosti odgojno obrazovnih organizacija (vrtići, osnovne,

srednje i visoko obrazovanje) 4. Odgojno obrazovne organizacije u globalnom okruženju 5. Strateško određenje odgojno obrazovnih organizacija 6. Pravni i politički kontekst 7. Specifičnosti razvoja konkurentskih prednosti 8. Vodstvo u odgojno obrazovnim organizacijama 9. Razvoj ljudskih potencijala u odgojno obrazovnih organizacija 10. Cjeloživotno učenje 11. Virtualizacija odgoja i obrazovanja 12. Određenje pokazatelja uspješnosti 13. Društvena odgovornost 14. Specifičnosti odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj

Očekivani ishodi: Studenti će po završetku kolegija moći: • Jasno razgraničiti profitne i neprofitne organizacije • Objasniti ulogu odgojno obrazovnih organizacija u kontekstu Hrvatskog

i globalnog gospodarskog okruženjA • Odrediti specifičnosti funkcija menadžmenta odgojno obrazovnih

organizacija • Pojasniti ulogu novih obrazovnih tehnologija u upravljanju odgojno

obrazovnim organizacijama Način provođenja nastave: Predavanja, seminari, konzultacije Način praćenja studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, samostalni / skupni projekti, seminarski rad, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit / usmeni ispit / seminarski radovi / prisutnost i aktivnost na nastavi


Redovito pohađanje nastave uz aktivno sudjelovanje: 70 sati Seminarski radovi uz obaveznu powerpoint prezentaciju: 20 sati Čitanje propisane literature i učenje za ispit: 30 sati Ukupno 120 sati – 4 ECTS


1. Hoy W, Miskel C: Educational Administration: Theory, Research, and Practice, 8th ed., McGraw Hill, 2008

2. Schlechty PC: Leading for Learning: How to Transform Schools into Learning Organizations, Jossey-Bass, San Francisco, 2009




Kvalifikacijski radovi 1. Žužul J, Zovko V, Vojnović S: Introduction of Game Theory Application on

33

nositelja predmeta: Financial Markets, 1st Special Focus Symposium on Market Microstructure: From Orders to Prices - Best Execution in the Age of Anglo Trading and Event Stream Processing, Conference Proceedings, Zadar Oct. 25th – 26th, 2007

2. Zovko M, Zovko V, Šimović V: Decision Tree Modelling – Teleworking Example, 1st Special Focus Symposium on ICSKS: Information and Communications Sciences in the Knowledge Society, Conference Proceedings, Zadar Oct. 25th – 26th, 2007 Zovko V, Šimović V, Ančić D: Financing Co-payments as a Health Care Consumption Control Mechanism – a System Dynamics Model, 18th International Conference on Systems Research, Informatics and Cybernetics, Conference Proceedings, Baden Baden Aug. 7th – 12th, 2006

Napomene: Nastava se može izvoditi na engleskom jeziku.

34


Istraživanje dječjeg glazbenog stvaralaštva

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Dr.sc.Katarina Koprek

mr.sc., Heda Gospodnetić, profesor visoke škole Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj predmeta:

Poticanje dječjeg stvaralaštva 29 načina poticanja dječjeg stvaralaštva. Otkrivanje dječje nadarenosti/upoznavanje s predškolskim programom otkrivanja dječje nadarenosti i načina rada s nadarenom djecom, dr. Ranka Rajovića.

Očekivani ishodi: Ideje studenata (samostalne i kroz brain storming) za poticanje dječjeg stvaralaštva, potaknute naučenim načinima. Uključivanje studenata u organizirane programe otkrivanja dječje nadarenosti i načina rada s nadarenom djecom, na nivou RH. Sposobnost prepoznavanja i zadovoljavanja posebnih potreba djece u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Sposobnost razvoja i integracije različitih kurikularnih područja u praktičnom radu.


Predavanja i seminari


i provjere znanja:

Aktivno sudjelovanje u nastavi, samostalni i skupni projekti, seminarski rad, ispit

Način polaganja ispita: Pismeni ispit Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu: 10 sati Seminarski rad iz zadane literature: 5 sati Skupni/samostalni projekt/referat ili prezentacija zadane teme u seminaru, čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 10 sati Samostalno učenje i priprema za ispit i ispit: 35 sati Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda


1. Gospodnetić, H. (2008), Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima. Zagreb, skripta

2. Gospodnetić, H., Poticanje dječjeg stvaralaštva. Zagreb, skripta koja će biti gotova do početka nastave kolegija

3. Čudina-Obradović, Mira (1991), Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga,

4. Rojko, Pavel (1982), Psihološke osnove intonacije i ritma. Zagreb: MA Preporučena dopunska literatura:

1. Tomerlin, Vladimir (1969); Dječje muzičko stvaralaštvo. Zagreb: Školska knjiga

2. Mirković Radoš, Ksenija (1983), Psihologija muzičkih sposobnosti. Beograd: Zavod za udžbenika i nastavna sredstva

3. Campbell, Don (1992) Music Physician for Times to Come. Wheaton, Ill. U.S.A.: Quest books

4. Breitenfeld, Darko i Majsec Vrbanić, Valerija (2008), Kako pomoći djeci glazbom? Paedomusicotherapia. Zagreb: Ruke


predmeta:


Kvalifikacijski radovi 1. Metodika glazbene kulture za rad u dječjim vrtićima (prihvaćeno kao

35

nositelja predmeta: sveučilišni udžbenik koji je upravo u postupku izdavanja. Rukopis je kod troje recenzenata (Renata Sam Palmić je već napisala pozitivnu recenziju) i kod urednice Ružice Ambruš Kiš u izdavačkoj kući Profil (urednica se vrlo pozitivno izjasnila o udžbeniku, koji je, uz praksu, nastajao 10 godina)

2. Zbornik radova s Međunarodnog specijaliziranog umjetničko-znanstvenog simpozija Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije učenika i studenata (GGIPEUS) (2007.) u Zadru, s pozitivnim međunarodnim recenzijama.

3. Zbornik radova s Međunarodnog specijaliziranog umjetničko-znanstvenog simpozija Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije učenika i studenata (GGIPEUS) (2008.) u Zadru, s pozitivnim međunarodnim recenzijama.

4. Zbornik radova s Međunarodnog specijaliziranog umjetničko-znanstvenog simpozija Mogućnosti glazbenog izražaja u procesu edukacije učenika i studenata (MGIPEUS) (2009.) u Zadru s pozitivnim međunarodnim recenzijama (Zbornik je u izdavanju)

U zadnje dvije godine održala dvadesetak predavanja za odgajatelje u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu, Primoštenu, Krapini, Čakovcu i Varaždinu

Napomene: Nastava se može izvoditi na engleskom jeziku

36


Teorije dječjega jezičnoga razvoja

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, redovita profesorica Suradnici mr. Katarina Aladrović-Slovaček, znanstvena novakinja Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+0 Okvirni sadržaj predmeta:

Lingvistika, psiholingvistika, sociolingvistika, kognitivna lingvistika Povijesni pregled istraživanja dječjega jezika u svijetu Povijesni pregled istraživanja dječjega jezika u Hrvatskoj Teorije jezičnoga usvajanja: Biheviorizam Nativizam Konekcionizam Pragmatizam Kognitivizam Teorija prirodne morfologije Teorije društvene interakcije – socijalne teorije Kognivističke teorije Metode istraživanja dječjega jezika

Očekivani ishodi: Poznavanje povijesnih i suvremenih teorija usvajanja jezika. Poznavanje tijeka urednoga dječjega jezičnoga razvoja. Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje dječjega jezika.


Predavanja, konzultacije, mentorski rad.


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, samostalni projekti, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i projekt. Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, samostalni projekt, čitanje propisane literature i vođenje bilježaka, samostalno učenje i priprema za ispit. Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu: 10 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 20 sati Samostalni projekt istraživanja dječjega jezika: 40 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 20 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda


1. Glovacki-Bernardi, Z. i sur. (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.

2. Kuvač, J., Palmović, M. (2007). Metodologija istraživanja dječjega jezika. Zagreb: Naklada Slap.

3. Stančić, V., Ljubešić, M. (1994). Jezik, govor, spoznaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

4. Hickmann, M. (2008). Childrens Discourse. Person, Space and Time across Languages. Cambridge studies in linguistics 98, Cambridge University Press, Cambridge.

5. Cattel, R. (2000). Children's Language – Consensus and Controversy. Lndon-New York: Wellington House.

6. Kranjc. S. (1999). Razvoj govora predškolskih otrok. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.

7. Ingram, D. (1989). First Language Acquisition: Method, Description and Explanation. Cambridge: Cambridge University Press.

Preporučena dopunska 1. Widdowson, H.G. (2000). Teching Language as Communication. Oxford

37

literatura: University Press. 2. Skinner, B. F. (1992). Verbal Behavior. Cambridge: Reprinted by the Skinner

Foundation/Appelton-Century-Crofts/. 3. Chomsky, N. (1994). The Human Language. Series 2, G Searchinger, New

York: Equinox Films/Ways of Knowing, Inc. 4. Elman, J. L., Bates, E. A., Johnson, M. H., Karmiloff-Smith, A., Parisi, D.,

Plunkett, K. (1997). Rethinking Innateness: A Connectionist Perspective on Development. Cambridge, MA: The MIT Press.

5. Tomasello, M. (1992). First Verbs: A Case of Early Grammatical Development. Cambridge: Cambridge University Press.


predmeta:



1. Miljević-Riđički, R., Pavličević-Franić, D. i dr. (2000). Učitelji za učitelje - načela i primjeri Aktivne/efikasne škole. Zagreb: UNICEF i IEP. (knjiga)

2. Kovačević, M., Pavličević-Franić, D. (2002). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini I. - prikazi, problemi, putokazi. Zagreb:Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap. (knjiga)

3. Pavličević-Franić, D., Kovačević, M. (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II. - teorijska razmatranja, primjena u praksi. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap. (knjiga)

4. Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. (knjiga)

5. Pavličević-Franić, D. (2006). Institucionalno učenje/usvajanje hrvatskoga jezika u sustavu plurilingvalnoga diskursa. «Dijete i višejezičnost», 19-27. Osijek:Sveučilište J.J. Strossmayera i Učiteljski fakultet.

6. Pavličević-Franić, D. (2007). Dobna frazeologija – identitetska obilježja dječjega govora. «Jezik i identiteti», 579-589. Zagreb-Split:HDPL i HFD.

38


Klasični i novi mediji u ranoj dobi

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Berislav Majhut, docent; prof. Krešimir Mikić Suradnici Sanja Lovrić, asistent Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+2 Okvirni sadržaj predmeta:

Vrste umjetnosti. Umjetnost i dijete. Naratologija (određenje Todorova) - pripovijedanje kao zajednički nazivnik velikog dijela medija koji se obraćaju djeci. Diskurs i priča. Pripovjedno vrijeme: trajanje, poredak, učestalost, udaljenost od trenutka izricanja; odnos prema iluziji stvarnosti: film i televizija. Dubinska struktura priče Prop. Pripovjedni modusi: vanjska i unutrašnja stratifikacija žanrova. Dijete-čitatelj i dijete-gledatelj. Signali u tekstu koji orijentiraju recepciju djece (Rabinowitz). Prostorne i vremenske umjetnosti; Dijete i hipertekst: zbroj prostornog i vremenskog ili nova vrijednost?

Očekivani ishodi: - Generičke kompetencije: otvorenost za različite načine kreativnog izražavanja - Specifične kompetencije: sposobnost sagledavanja specifičnosti i sličnosti

izričaja u različitim medijima - sposobnost provedbe znanstvenih istraživanja u ranom i predškolskom odgoju

i obrazovanju Način provođenja nastave:

Predavanja, seminari, konzultacije, mentorski rad.

Način praćenja

studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, seminarski rad, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i usmeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 60 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 30 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 15 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 15 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda


1. Lacey, N. (2000). Narrative and Genre. Houndmills and New York: Palgrave. 2. Chatman, S. (1978.). Story and Discourse, Ithaca and London, Cornell University

Press 3. Turković, H. (2005.). Što je filmski žanr . U H. Turković, Film: zabava, žanr, stil

(str. 51-125). Zagreb: Hrvatski filmski savez Preporučena dopunska literatura:

1. Hourhan, M. (1997). Deconstructing The Hero. London and New York: Routledge.

2. Turković, H. (1996.). Rad televizije i Televizija prema filmu . U H. Turković, Umijeće filma (str. 115-153). Zagreb: Hrvatski filmski savez

3. Taylor, L., Willis, A. (1999.) Media studies. Oxford, Malden, Blackwell Način praćenja

kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:



1. Majhut, B. (2010). Glad za pripovijedanjem i počeci televizije. Zrno, 20-21 (114-115), 9-12.

2. Majhut, B. (2005). Plan kao pripovijedni postupak. U N. Talković (Ur.), Interaktivna komunikacija u nastavi i odgojnim aktivnostima (str. 155-169). Pula: Sveučilište u Rijeci

3. Majhut, B. (1989). Pripovijedni prostor iz perspektive informatora i glasnika. Književna smotra, 22 (73-76), 101-111.

39

RPD01-18 Naziv

predmeta:

Metodologija programiranja u TZK

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Dr. sc. Ivan Prskalo, red. profesor Suradnici Marijana Hraski, Snježana Mraković, Ivan Šerbetar, Ivana Nikolić, Marija Lorger,

Marko Badrić, Srna Jenko Miholić Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; III semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 2+0+0 Okvirni sadržaj predmeta:

Kurikulum tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture u predškoli. Globalni operativni i izvedbeni program. Etape i faze programiranja.

Očekivani ishodi: Upoznati studente s teorijom i praksom programiranja u tjelesnom i zdravstvenom odgojno obrazovnom području.

Način provođenja

nastave:

Predavanja, konzultacije.


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i usmeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 40 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 30 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 50 sati Ukupno: 120sati – 4 ECTS bodova;



1. Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine (82 str).

2. Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju. Zagreb: Školska knjiga (151 str).

3. Findak, V., Delija, K. (2001). Tjelesna i zdravstvena kulture u predškolskom odgoju. Zagreb: Edip (86)



Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka tudentske referade.


1. Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003). Uspješnost metoda učenja u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture mlađe školske dobi. Napredak. 144 (4):486-493.

2. Findak, V., Prskalo, I., Pejčić, A. (2003). Additional exercise as an efficiency factor in physical education lessons. Kinesiology. 35 (2): 143-154.

3. Prskalo, I. (2005). Kineziološko motrište na slobodno vrijeme djeteta. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. 7 (2(10)), 329-340.

4. Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2005). The system of effective exercise time variables and physiological workload as a consequence of additional exercise. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. 7 (2(10)), 247-260.

5. Bavčević, T., Babin, J., Prskalo, I. (2006). Complex group organizational forms - an optimizing factor in Physical education instruction. Kinesiology. 38 (2006) 1, 28-39.

40


Obrazovna politika i rani odgoj i obrazovanje

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Vlatka Domović, izv. prof. Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; IV semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 3 + 0 + 2 Okvirni sadržaj

predmeta:

U kolegiju Obrazovna politika i rani odgoj i obrazovanje bit će analizirani međunarodni dokumenti, deklaracije i preporuke koje se odnose na cjelokupni sustav obrazovanja - od predškolskog do visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih. Također će se analizirati hrvatski strateški dokumenti u području odgoja i obrazovanja. Upoznavanje s dokumentima i strategijama poslužit će kao temelj za analizu odnosa između obrazovne politike i njene implementacije u obrazovne sustave. To će omogućiti razumijevanje i prosudbu različitih pristupa vezanih uz razvoj sustava obrazovanja u Hrvatskoj. Osobita pažnja bit će posvećena analizi strategija razvoja i dokumenata u ranom odgoju i obrazovanju, te njihovoj implementaciji u sustav ranog odgoja i obrazovanja.

Očekivani ishodi: Studenti će po završetku kolegija moći:

- Nabrojati i opisati značajne međunarodne dokumente koji usmjeravaju obrazovne politike

- Nabrojati i opisati značajne hrvatske dokumente koji usmjeravaju nacionalnu obrazovnu politiku

- Razumjeti probleme definiranja i razvoja obrazovnih politika te dileme i probleme koji se javljaju pri njihovoj implementaciji

- Razumjeti trendove u obrazovanju, osobito u obrazovanju djece rane i predškolske dobi.

- Kritički analizirati politiku obrazovanja u Europi i Hrvatskoj. Način provođenja nastave:

Nastava će se izvoditi kroz predavanja i seminare.


Studenti su dužni pohađati nastavu, pripremati se za svaku seminarsku temu čitajući predloženu literaturu te izraditi jednu prezentaciju. Praćenje izvršavanja obveza podrazumijeva: vođenje evidencije o sudjelovanju i aktivnosti na nastavi te analizu seminarskih radova (prezentacija).

Način polaganja ispita: Pismeni ispit. Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 75 sati Redovita priprema za nastavu (čitanje literature): 10 sati Prezentacija: 10 sati Samostalno učenje za ispit: 25 sati


1. Furlong, J. et al. (2009). Policy and Politics in teacher Education – International Perspectives. London and New York: Routhledge. (odabrana poglavlja)

2. Trends Shaping Education . (2008). Centre for Educational Research and Innovation (CERI), OECD.

3. Heijnen-Maathuis , E. et al. (2008). The Convention on the Rights of the Child and Quality Education. Sweden: Save the children.

4. Bennett, J. (2008). New social realities for children and young people an Europe. http://www.eurochild.org/

5. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi. (1997). Zagreb: Narodne novine br., 10/97 i 107/07

6. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi: prijedlog (2008). Zagreb: MZOŠ, http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685 (20.01.2009).

41

7. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010. (2005). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

8. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (2008). Zagreb: Narodne novine br. 10/97. i 107/07


1. Brajković, S. (ur). (2006). Unaprjeđenje kvalitete rada primjenom ISSA Pedagoških standarada – priručnik za odgajatelje. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak


3. Časopis: Early Childhood Education Jornal – izbor radova Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:



1. Domović, V. (2009). Kurikulum - osnovni pojmovi. U: Vizek Vidović, V. (ur.). Planiranje kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika (str. 19 - 32). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

2. Godler, Z. i Domović, V. (2008). Croatian Higher Education and the Implementation of the Bologna Process. U: Palomba, D. (ur). Changing Universities in Europe and the "Bologna Process". (str. 101 – 124). Roma : ARACNE editrice S.r.l.

3. Vizek Vidović, V. i Domović, V. (2008). Researching Teacher Education and Teacher Practice: the Croatian Perspective. U: Hudson, B. i Zgaga, P. (ur.). Teacher Education Policy in Europe: A voice of higher Education Institutions (str. 303 – 312). Umea : Faculty of Teacher Education, University of Umea and Centre for Educational Policy Studies, University of Ljubljana.


5. Domović, V. i Doolan, K. (2005). Teacher Education in Croatia - Current Issues and Future pespectives. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. 7 (2005), 1(9); 63-74.

6. Domović, V. (2007). General Trends in Teacher Education - Croatia in a European Context . U: Cindrić, Mijo ; Vican, Dijana, Siniscalco, Maria Teresa (ur.). Pedagogy in the Context of a Knowledge Society. Zagreb : ECNSI - The European Advanced and Systematic Research Centre, 2007. 18-23.

7. Domović, V. i Vizek Vidović, V. (2009). Development of quality culture in initial teacher education in Croatia. http://htk.tlu.ee/tepe/wp-content/uploads/2009/05/domovic_vidovic.pdf (zbornik radova u tisku)

8. Domović, V. i Vizek Vidović, V. (2010). Recent developments in teacher education in Croatia (2005 – 2010). Ljubljana: Pedagoška fakulteta (u tisku).

9. Domović, Vlatka. (2009). Teorijski modeli učinkovitosti škola – smjernice za samovrednovanje (pozvano predavanje). Preuzeto 23. 9. 2009. http://dokumenti.ncvvo.hr/Samovrjednovanje/2009-09-23/prezentacija_2.pdf

10. Domović, V. and Oldroyd, D. (2005). Teacher Education in Croatia and Other European Countries. Studija izrađena za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. (Report for the Ministry of Science, Education and Sports). 65 stranica

42


Dijete u krizi

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Doc. dr. sc. Tea Pavin-Ivanec Suradnici (izvoditelj) Dr.sc. Bruna Profaca Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; IV semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 3+0+2 Okvirni sadržaj predmeta:

- Psihosocijalni razvoj i razvojne krize. - Rizični i zaštitni čimbenici kod djeteta, roditelja i okoline. - Krizni događaj i kriza u dječjoj dobi. Privrženost i kriza. - Stresni događaji i stres, znakovi stresa kod djece. - Podrška djeci u suočavanju sa stresnim događajima u obitelji i vrtiću.

Razgovor s djetetom pod stresom. - Traumatski događaji i trauma.Traumatski događaj i razvoj. Klasifikacija

traumatskih događaja. - Zlostavljanje i zanemarivanje, oblici zlostavljanja i zanemarivanja.

Kratkoročne i dugoročne posljedice zlostavljanja i zanemarivanja u dječjoj dobi.

- Pružanje podrške zlostavljanom i zanemarenom djetetu. Razgovor sa zlostavljanim djetetom.

- Podrška zlostavljanom djetetu u zajednici, suradnja obitelji, vrtića i drugih institucija sustava, značaj multidisciplinarnosti. Etičke dileme u radu sa zlostavljanim djetetom.

- Ostali traumatski događaji kojima su izložena djeca. Podrška djetetu, procjena potreba.

- Gubitak i tugovanje u dječjoj dobi. Reakcije na gubitak kod djece. Tugovanje, reakcije djece u tugovanju.

- Podrška djetetu u tugovanju u obitelji i vrtiću.. Razgovor s djetetom koje tuguje.

- Dijete u krizi, stresu i traumi i dječji vrtić. - Dijete u krizi,stresu i traumi i obitelj.

Očekivani ishodi: Studenti će nakon sudjelovanja na predavanjima i seminarima moći: - Prepoznati stanje krize, stresa i traume kod djece - Prepoznati rizične i zaštitne čimbenike u obitelji i kod djece koji djeluju na

pojavu krize i traumatizaciju - Primijeniti osnovne vještine u razgovoru s djetetom u krizi te pružiti

podršku djetetu u krizi te nakon stresnih i traumatskih događaja u obitelji i vrtiću

- Primijeniti znanja i vještine u pružanju podrške obitelji djeteta u krizi i povezivanju obitelji i dječjeg vrtića


Predavanja, seminari, konzultacije


i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, ispit

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i ocjenjivanje rada tijekom semestra Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 75 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 25 sati Seminarski rad opsega 5 stranica: 5 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 15 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS


1. Arambašić, L. (2000.b). Stresni i traumatski događaji te gubici u dječjoj dobi. Dijete i društvo, 2,175-186

43

2. Arambašić, L. (2005.). Gubitak, tugovanje, podrška, Naklada Slap. Jastrebarsko (dijelovi koji se odnose na gubitak, tugovanje i podršku u dječjoj dobi)

3. Buljan Flander, G. i Kocijan Hercigonja, D. (2003.) Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M.

4. M.Milanović (ur.) (1997.) Pomozimo im rasti - Priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, UNICEF, 142 – 144

5. Profaca, B. i Puhovski, S. (2005.) Kako pomoći djetetu koje tuguje. Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba i Grad Zagreb.


1. Buljan Flander, G. i Karlović, A. (2004.). Odgajam li dobro svoje dijete. Marko M .Zagreb

2. Goodyear, I. (1992.). Stress in Childhood and Adolescence. u: S.Fisher i J.Reason (ur.) Handbook of life stress cognition and health, John Wiley & Sons Ltd.,23-40

3. Lacković Grgin,K. ( 2000.). Stres u djece i adolescenata – Izvori, posrednici i učinci. Naklada Slap, Jastrebarsko.

4. Oaklander, V. (1996.) Put do dječjeg srca, Školska knjiga, Zagreb. 5. Pećnik, N. (2003.) Međugeneracijski prijenos zlostavljanja. Naklada Slap,

Jastrebarsko. 6. Pregrad, J. (ur.) (1996.). Stres, trauma i oporavak, Društvo za psihološku

pomoć, Zagreb (dijelovi koji se tiču stresa i traume) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:


Kvalifikacijski radovi nositelja (izvoditelja)

predmeta:

Izlaganja na skupovima 1. Profaca , B. i Karabatić, Z. (1992.) Ratne teme u spontanoj igri djece u 6. i 7.

godini života, Varaždinske toplice: Simpozij Ratna psihologija i psihijatrija.

2. Profaca, B. i Karabatić, Z. (1992.) Dječje tvorevine izazvane doživljajem ratne opasnosti, Varaždinske toplice: Simpozij ratna psihologija i psihijatrija.

3. Profaca, B. (2002.) Individualne krizne intervencije - iskustva u radu s predškolskom djecom i njihovim roditeljima. Plitvice: 10. konferencija hrvatskih psihologa.

4. Profaca, B. i Karlović, A. (2003) Unapređenje kvalitete zaštite psihotraumatizirane djece – uloga psihologa i multidisciplinarni pristup. Zadar: 11. konferencija hrvatskih psihologa.

5. Profaca,B. (2003.) Mogućnosti suradnje u zaštiti zlostavljane djece. Zagreb: Savjetovanje - Dani DV Grada Zagreba.

6. Buljan Flander, G. i Profaca, B. (2004.) Etičke dileme u radu sa zlostavljanom djecom. Zagreb: VI Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva.

7. Buljan Flander, G., Profaca, B., Ćosić, I. i Puhovski, S. (2005.) Etička pitanja (psihologa) u dijagnostici i tretmanu zlostavljane i zanemarene djece. Osijek: 13. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa.

8. Profaca, B. (2005.) Dijete i stres. Zagreb: Prevencija nepoželjnih oblika ponašanja kod djece iz rizičnih skupina, Udruga Potpora.

9. Profaca, B., Puhovski, S. i Buljan Flander, G. (2007.) Some characteristics of children without posttraumatic symptomatology after traumatic event. Opatija: 10th European Conference on Traumatic Stress: Truth and Trust after Trauma.

44

Radovi 1. Profaca, B.(1993.) Prognana djeca u dječjem vrtiću. U: D. Ajduković (ur.)

Psihološke dimenzije progonstva. Zagreb: Alinea, 180-187. 2. Profaca, B. (1994.) Smanjivanje napetosti i izražavanje osjećaja. U: M.

Markočić, J. Bašić i A. Žižak (ur.) Priručnik za odgojitelje uključene u Program psihosocijalne pomoći prognanoj i izbjegloj djeci, njihovim roditeljima i odgojiteljima koji s djecom rade u vrtićima i igraonicama zbjegova. Zagreb: Ministarstvo kulture i prosvjete, Fakultet za defektologiju, UNICEF, 40 – 43.

3. Profaca, B. (1996.) Podrška djetetu u tugovanju. U: J. Pregrad (ur.) Stres, trauma, oporavak . Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 201 – 208.

4. Profaca, B.(1997.) Dijete i stres. U: M.Milanović (ur.) Pomozimo im rasti -

Priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, UNICEF, 138- 141.

5. Profaca, B. (1997.) Dijete i trauma. U: M.Milanović (ur.) Pomozimo im rasti - Priručnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, UNICEF, 142 – 144.

6. Profaca, B. (1999.) Podrška na dete vo taguvanje; Spisanie za primeneta detska adolescentna psihologija, 2 (2-3), 127-137.

7. Profaca, B. i Arambašić, L. (2004.) Upitnik izvora i intenziteta roditeljskog stresa. Suvremena psihologija, 7 (2) 243-261.

Knjige 1. Žižak, A., Profaca, B. i Milanović, M. (1995.) (ur.) Priručnik II za odgojitelje

uključene u Program psihosocijalne pomoći prognanoj/izbjegloj djeci i ratom traumatiziranoj predškolskoj djeci, njihovim roditeljima i odgajateljima koji s njima rade u dječjim vrtićima i igraonicama prognaničkih naselja. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, UNICEF.

2. Starc, B., Čudina Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B. i Letica, M. (2004.) Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden Marketing.

3. Profaca, B. i Puhovski, S. (2005.) Kako pomoći djetetu koje tuguje. Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba i Grad Zagreb.

Doktorska disertacija Profaca, B. (2008.) Izloženost traumatskim događajima u djetinjstvu i psihosocijalno funkcioniranje mladih. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

45

RPD01-21

Naziv predmeta:

Timski rad

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić, izv.prof. Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; IV semestar Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: Ključni elementi uspješnog tima: međusobna ovisnost, individualna odgovornost, interpersonalna interakcija, sposobnost surađivanja, Otvorenost međuljudskih odnosa u timu: razvijanje međusobnog povjerenja i grupne kohezije. Jačanje i razvijanje tima uvođenjem normi timskog ponašanja. Tisko komuniciranje, dogovaranje i prepoznavanje šansi. Kvalitetno rješavanje problema i donošenje odluka, motiviranje suradnika, timske uloge, predah u radu. Izbor članova tima i vođe tima. Svladavanje metoda i tehnika grupnog i timskog rada. Razvijanje spremnosti, otvorenosti i motiviranosti pojedinca za timski rad

Očekivani ishodi: Kompetencije: znanja: Poznavanje procesa i modela grupnog djelovanja, kreiranje timskog identiteta i afirmacija sebe kroz timski rad. Postavljanje ciljeva i normi tima, te aktiviranje temeljne vrijednosti tima. vještine: vještina kreativnog mišljenja, kvalitetnog rješavanja problema, kooperacije, koorijentacije i komunikacije (diskutiranje, debatiranje, argumentiranje i dogovaranje). Vještina vođenja tima, razvijanja međusobnog povjerenja i grupne kohezije.

Način provođenja nastave: Studentice i studenti će sudjelovati u simuliranim timovima i različitim situacijama kako bi prepoznali i analizirali vlastite kvalitete i slabosti. Studentice i studenti će sudjelovati u različitim vježbama kao i igranju uloga kako bi stekli komunikacijske i interakcijske kompetencije za rad u timu.


Studentice i studenti će paralelno s odvijanjem nastave pratiti literaturu kako bi stekli potpunije informacije o obrađivanim temama. Tijekom semestra preko konzultacija će se pratiti učinkovitost njihova rada kao i redovitost pohađanja i sudjelovanja na nastavi.

Način polaganja ispita: Položiti ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio se odnosi na gradivo – vještine, stavove i ponašanja koja su osvijestili tijekom nastave, a usmeni dio ispita odnosi se na provjeru proučene literature.

Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i analize): 30 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 30 sati Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda;


1. West, M. (2005.).: Tajne uspješnog upravljanja timom, Zagreb, Školska knjiga.

2. Jones, A., (1999.),: Team-Buildings Activities for Every Group, Rec Room Publishing, Washington.

3. Newstorm. J., Scannell, E., (1998.) :Team Building Games, New York, McGraw-Hill.


1. Vukmir, B., (2001.), Strategija i taktika pregovaranja, Zagreb, RRIF. 2. Srića,V., (1998.), Menadžment i pobjednički tim, MEP Consult, Zagreb. 3. Petar, S. i Vrhovski, I. (2004): Ljudska strana upravljanja ljudima, Zagreb,

Mozaik knjiga. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Ispitivanje stavova korisnika programa prema programu i izvoditeljima. Rasprave sa studentima. Praćenje napredovanja svakog studenta.

46


1. Bakić-Tomić, Lj.; Markovac, V.; Šikić, S. (2007.): Memetics in Team-Building Education // Pre-Conference Proceedings of the Special Fokus Symposium on Second CISKS: Communication and Information Science in the Knowledge Society. / prof.dr. Vladimir Šimović, Ljubica Bakić-Tomić, Ph.D., Zuzana Hubinkova, Ph.D. (ur.). Baden-Baden, Njemačka : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s The European Advanced and Systematic Research Centre&The International Institute for Advanced Studies in Systems Research and Cybernetics&The Systems Research Foundation, 107-113 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

2. Soukupova, J.; Hubinkova, Z; Bakić-Tomić, Lj. (2008.): The Economic Theory, Motivation and Communication inside the Firm // Conference Proceedings of the 1st Special Focus Symposiums on Market Microstructure & ICSKS / Loistl, Otto ; Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zagreb : ECNSI - The European Advanced and Systems Research Centre,. 37-44 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,stručni).

3. Surynek, A.; Bakić-Tomić, Lj.; Hubinkova, Z. (2007.): Communication in Working Groups // Pre-conference Proceedings of the Special Fokus Symposium on Second CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society / prof.dr. Vladimir Šimović, Ljubica Bakić-Tomić, Ph.D., Zuzana Hubinkova, Ph.D. (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s The European Advanced and Systematic Research Centre, The international Institute for Advanced Studies in Systems research and Cybernetics&The Systems Research Foundation, str. 16-19 . (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, stručni).

4. Širova, E.; Hoskovcova, S.; Bakić-Tomić, Lj. (2007.): School' Transformation, Teachers' Social skills and their Development by Video Interaction Guidance // PRE-CONFERENCE PROCEEDING of the First Special Fokus Symposium on ICSKS: Information and Communication Sciences in the Knowledge Society / prof.dr. Vladimir Šimović, Ljubica Bakić-Tomić, Ph.D., Zuzana Hubinkova, Ph.D. (ur.). Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Europski centar za napredna i sistemska istraživanja, Zagreb, (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).

Napomene: Predmet se može izvoditi na engleskom jeziku

47


Dijete, odgojitelj, roditelji, mediji

Studijski program: Specijalistički diplomski stručni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Nositelj predmeta: Krešimir Mikić, prof. visoke škole Suradnici Dr. sc. Berislav Majhut, doc, Vanja Obad, predavač Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; IV semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj

predmeta:

Uvod u kolegij, Mediji i dječja svakidašnjica, Preduvjeti za dječje razumijevanje medija, Crtani film i film za djecu, Dječji doživljaj promidžbenog filma., Televizija i djeca, Mediji u vrtiću, Odgojno-obrazovne vrijednosti medija, Medijska manipulacija i djeca, Mediji i nasilje, Mediji i ovisnost, Roditelji-djeca-mediji, Uloga odgajatelja.

Očekivani ishodi: Student će: - biti osposobljen za razumijevanje svih pojava i problema koji su vezani uz

odnos djece i medija te komunikaciju, socijalizaciju i suradnju kroz medije - biti osposobljen za spoznaju koliko je bitna uloga odgojitelja i roditelja u

odgoju djece za medije - spoznati pozitivne i negativne karakteristike medija u odgojno-obrazovnom

procesu Način provođenja nastave:

Predavanja, seminari, konzultacije.


i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, seminarski rad, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni ispit Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 10 sati Čitanje propisane literature, gledanje filmova i vođenje bilježaka: 50 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 10 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 20 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda;


1. Mikić, K. (2005) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb, Educa 2. Miliša Z; Zloković, J. (2008) Odgoj i manipulacija djecom u obitelji i medijima,

Rijeka: Markom 3. Zbornik radova, više autora (2009) Mediji, psihologija, etika, Zagreb: Slap


1. Fulgosi, A. (1977) Psihologija ličnosti, Zagreb: Školska knjiga 2. Hadžiselimović, Dž .(2004) Video pismenost, Zagreb: Metodički ogledi 3. Mikić, K. (2010) Medijska kultura, Zagreb: Zrno (br. 1/2010)


predmeta:



1. Mikić, K. (2005) Film u nastavi medijske kulture, Zagreb: Educa 2. Mikić, K. (2005) Medijska kultura, Zagreb: Školska knjiga 3. Interne skripte Učiteljskog fakulteta i dr. 4. Mikić,K. (2010) članci Medijska kultura u časopisu Zrno 1/2010 Zagreb. Zrno 5. Mikić, K. (2002) Uloga i značaj medija u životu djeteta, Zbornik Učiteljske

adademije 4/2002, 151-163. 6. Mikić, K. (2003) Značenje medija u razvoju predškolskog djeteta, U Ivan

Prskalo (Ur.), Učitelj-učenik-škola (str.133-146). Petrinja: Visoka učiteljska škola

48


Akademski diskurs na engleskom jeziku

Studijski program: Diplomski sveučilišni stručni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Renata Šamo, docent Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 1. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 4 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj

predmeta:

Kolegij se bavi diskursom i njegovim značajkama, s osobitim osvrtom na akademski diskurs na engleskom jeziku, točnije na razne oblike usmenog i pismenog izražavanja specifičnog za komunikaciju unutar akademske zajednice. U središtu su pozornosti produktivne vještine u engleskom jeziku na razini B2 s nekim aspektima razine B3 (ZEROJ).

Očekivani ishodi:

Nakon izvršenih obveza studenti će: - znati analizirati diskurs na engleskom jeziku, osobito onaj akademski - znati koristiti se znanstvenom i stručnom literaturom na engleskom jeziku,

pripremiti i napisati znanstveni i stručni rad na engleskom jeziku u pismenom obliku i usmeno ga prezentirati

- biti otvoreni za različite načine kreativnog izražavanja - biti sposobni donositi profesionalne odluke, razviti kritičku i samokritičku

sposobnost te usavršiti sposobnost rješavanja problema Način provođenja nastave:

Predavanja, seminari, konzultacije, mentorski rad


Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, samostalni I skupni zadaci

Način polaganja ispita: Usmeni ispit – analiza diskursa (po izboru studenta) Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće): 25 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 25 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 40 sati Ukupno: 120 sati – 4 ECTS boda.


1. Schiffrin, D. (1994). Approaches to Discourse. Malden, Mass.: Blackwell. 2. Brown, G. i Yule, G.(1983). Discourse Analysis. Cambridge: Cambridge

University Press. Preporučena dopunska literatura:

1. Cutting, J. (2003.). Pragmatics and Discourse: A Resource Book for Students, London: Routledge.

2. Van Dijk, T. (2001.). Critical Discourse Analysis. In D. Shifffrin, D. Tannen i H. Hamilton (eds.). The Handbook of Discourse Analysis. Malden, Mass. Blackwell, 352-371.


predmeta:



nositelja predmeta:

1. Šamo, R. (2003). Strategijsko ponašanje čitatelja: rezultati jednog istraživanja. U D. Stolac, N. Ivanetić, i B. Pritchard (Ur.), Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici (str. 709-714). Zagreb-Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.

2. Šamo, R. (2007.). Identitet uspješnog L2 čitatelja. U J. Granić (Ur.), Jezik i identiteti (str. 617-626). Zagreb-Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.

Izlaganja na međunarodnim skupovima: 2009. Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics – Implicit/Explicit Conditions, Processes, and Knowledge in Second Language Acquisition & Bilingualism, Washington, D.C. SAD. (The Explicit/Implicit

49

Dichotomy in L2 Reading Research: From Cloze-Test to Verbal Protocol) 2009. 19th EUROSLA Conference. Cork, Irska. (EFL Learners and Their Text Production Ability) 2009. 16th European Conference on Reading & 1st Ibero-American Conference on Literacies, Braga, Portugal. 2009. (L2 Learners and Their Strategic Reading Behaviour) 2005. 14th European Conference on Reading, Zagreb, Hrvatska. 2005. (Verbal Protocol As an Important Breakthrough in Reading Research)

Napomene: Nastava se izvodi na engleskom jeziku.

50

RPD-P2 Naziv predmeta:

Stručno-pedagoška praksa 2

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Dr.sc. Anka Jurčević-Lozančić, docent Suradnici Status predmeta: obvezni Godina i semestar: 2. godina; IV semestar Bodovna vrijednost predmeta: 3 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: Individualni rad s djecom s posebnim potrebama. Savjetodavni rad s roditeljima. Istraživanja o igri u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju Rad na projektima uz konzultacije s nastavnikom. Subjekti procesa inoviranja dječjeg vrtića (odgojitelji, ravnatelj, stručni suradnici, roditelji, djeca). Ispitivanje stavova prema promjenama. Motiviranje za suradničke partnerske odnose vrtića, roditelja i lokalne zajednice. Inovacijski dječji vrtić/vrtić kao dječja kuća. Odlučivanje o promjenama u dječjem vrtiću. Vrednovanje i samovrednovanje rada i rezultata dječjeg vrtića. Vizija razvoja dječjeg vrtića. Timski rad u funkciji vizije razvoja. Upućivanje na procese, postupke, reorganizacijske mjere i suvremene koncepcije poslovne izvrsnosti. Eksterno vrednovanje upravljanja i uspješnosti (prosvjetna inspekcija, savjetodavna služba, mediji…). Strategija i metode upravljanja sustavom kvalitete.

Očekivani ishodi: Opće kompetencije: − sposobnost savjetovanja o različitim pitanjima ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja i razvojnim potrebama djece − utemeljenost znanja u profesiji: donošenje odluka, kritička i samokritička

sposobnost i sposobnost rješavanja problema − razumijevanje koncepta osiguranja, razvoja i kontrole kvalitete rada Specifične kompetencije: − sposobnost provedbe znanstvenih istraživanja u ranom i predškolskom

odgoju i obrazovanju − razumijevanje strukture i svrhe odgojno-obrazovnih sustava i trendova u

odgoju i obrazovanju djece rane i predškolske dobi − planiranje i vođenje odgojno-obrazovnih i razvojnih projekata i

interdisciplinarnih timova u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

− razvoj i primjena različitih strategija za praćenje i vrednovanje procesa ishoda učenja

− sposobnost sudjelovanja i razvoja strategija za samo-vrednovanje institucija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i izradu i implementaciju razvojnih planova.

− Osposobljenost za stručnu analizu i aktivan/refleksivan odnos prema razvoju osobne karijere i ostalih stručnih djelatnika

− Sposobnost timskog rada na mijenjanju odgojno-obrazovne prakse i izgrađivanju vrtića kao organizacije koja uči

Način provođenja nastave: Boravak u predškolskoj ustanovi ili nekom drugom izvanobiteljskom predškolskom programu

51


Dokumentacija stručno-pedagoške prakse koju treba imati student sadrži: – ovjerenu potvrdu o obavljenoj stručno-pedagoškoj praksi u dječjem vrtiću

u Republici Hrvatskoj – izvješće o provedenoj praksi – dnevnik stručno-pedagoške prakse – metodičke priprave za odgojno-obrazovne aktivnosti s djecom i njihove

refleksije (samo analize uspješnosti). – portfolio

Način polaganja ispita: Dokumentaciju o završenoj stručno-pedagoškoj praksi studenti predaju u kompletu voditelju stručno-pedagoške prakse najkasnije 14 dana nakon završene prakse u dječjem vrtiću i jaslicama. Dokumentaciju stručno-pedagoške prakse pregledava i prosuđuje voditelj stručno-pedagoške prakse te ovjerava svojim potpisom uspješnost prakse u indeksu studenta.

Obveze studenta i


Aktivno sudjelovanje u izvanobiteljskom predškolskom programu za ostvarenje planiranih sadržaja stručno-pedagoške prakse: 80 sati Neposredna priprema za izradu/odabir istraživačkih instrumenata: 5 sati Pisanje izvješća s prakse: 5 sati Ukupno: 80 sati – 3 ECTS


1. Kelly M. J. (1997). Upravljanje ukupnom kvalitetom. Zagreb: Potecom. 2. Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić- zajednica koja uči. Zagreb, SM naklada 3. Miljak, A. (2009). Življenje djece u vrtiću. Zagreb: SM naklada 4. Ljubetić, M. (2009) Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine 5. Sekulić-Majurec, A, (2007). Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa

u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma. U: V. Previšić(ur.) Kurikulum teorije metodologija sadržaj struktura. Zagreb: Školska knjiga, 351-380.


1. Miljak, A., Vujičić L. (2000). Vrtić-dječja kuća-u skladu s dječjom prirodom. Rovinj: Dječji vrtić Rovinj

2. Miljak, A., Vujičić,L. (ur.) (2002). Vrtić kao dječja kuća. Poreč: Dječji vrtići i jaslice “Radost”

3. Časopis Odgojne znanosti. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4. Morin, E.(2002). Odgoj za budućnost - sedam temeljnih spoznaja u odgoju

za budućnost. Zagreb: Educa. 5. Časopis Napredak. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor 6. Časopis Pedagogijska istraživanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo

i Školska knjiga Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Studenti dobivaju naputak o provođenju stručno-pedagoške prakse koji sadrži upute za: – vrijeme trajanja studensko-pedagoške prakse – vođenje dnevnika prakse – pisanje izvješća o pojedinačnom radu studenta s djecom – pisanje priprava i samorefleksija za odgojno –obrazovne aktivnosti – za izradu plana i izvođenje istraživačkog zadatka – izradu dokumentacije o provedenoj stručno-pedagoškoj praksi koju

student predaje voditelju/voditeljici (u daljnjem tekstu: voditelj) stručno-pedagoške prakse Učiteljskog fakulteta i nastavnicima o izvršenju zadanih metodičkih i istraživačkih zadaća.


nositelja predmeta:

Glavni voditelj i voditelji stručno-pedagoške prakse stalni su zaposlenici Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te trebaju imati najmanje pet godina službe u praktičnom radu sa studentima u vrtiću.

52


Osnove akademskog pisanja na engleskom jeziku

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić, doc. Status predmeta: izborni Godina i semestar: Bodovna vrijednost predmeta: 2 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1 +0+1 Okvirni sadržaj predmeta: Kolegij upoznaje studente s obilježjima raznih tipova tekstova – službenih

pisama, sastavaka s osobnom tematikom (personal essays), polemičkih tekstova (argumentative essays) te stručnih i znanstvenih tekstova. Nakon proučavanja obilježja pojedinog tipa diskursa, studenti će pod mentorstvom nastavnika pisati vlastite tekstove.

Očekivani ishodi: Studenti će po završetku ovoga kolegija biti svjesni jezičnih varijeteta i registara te će biti sposobni primjereno uporabiti engleski jezik u različitim društveno - kulturno uvjetovanim okružjima i situacijama.

Način provođenja nastave: Predavanja i seminari. Način praćenja studenata i provjere znanja:

Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, seminarski rad

Način polaganja ispita: Ispit se ne polaže, nego se ocjenjuje rad tijekom semestra i seminarski rad Obveze studenta i obrazloženje bodovne vrijednosti predmeta:

Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Seminarski rad opsega 10 stranica: 30 sati.


1. Strunk. W., & White, E. B. (2000). Elements of style (4th ed.). Boston: Allyn & Bacon.


literatura:

1. Horváth, J. (2001). Advanced writing in English as a foreign language: A corpus-based study of processes and products. Pécs: Lingua Franca Csoport.

2. Ivanic, R., & Camps, D. (2001). I am how I sound: Voice as self-representation in L2 writing. Journal of Second Language Writing, 10, 3-33.

3. Pecorari, D. (2003). Good and original: Plagiarism and patchwriting in academic second-language writing. Journal of Second Language Writing, 12, 317–345.


predmeta:



1. Zergollern-Miletić, L. (1996), Kratka analiza grešaka u sastavcima studenata engleskoga jezika", U M. Andrijašević i L.Zergollern-Miletić (Ur.), Jezik i komunikacija, zbornik radova s godišnjeg skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (str. 165-167). Zagreb: HDPL .

2. Zergollern-Miletić, L (2007). Ovladanost vještinom pisanja na engleskome jeziku na kraju osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kod hrvatskoh učenika/Writing in English – the Proficiency of Croatian Students at the End of Primary and Secondary Education, Metodika 14 (1),190- 220.

3. Zergollern-Miletić, L. i J. Horvath (2009). Coherence and Originality in University Students’ Writing in EFL – The Zagreb-Pecs Project. U R. Lugossy, J. Horvath i M. Nikolov (Ur.), Empirical Studies in English Applied Linguistics (http://app.pte.hu/uprt2008/contents.php). Pecs: LinguaFranca Csoport

4. Zergollern-Miletić, L. i J. Horvath (2009).Eredetiseg zagrabi es pecsi egyetemistak angol nyelvu irasaiban. Iskolakultura, 10, 50-57.

Na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predavala sam

53

akademske godine 2006.-2007. kolegij Writing Skills (treća godina studija u predbolonjskom sustavu. Akademske godine 2008.-2009. Predavala sam kolegij Academic Writing studentima prve godine diplomskoga smjera lingvistike na Odsjeku za anglistiku FF-a. S kolegom A. D. Hoytom organizirala sam studentsku konferenciju.


54


Istraživanje u dramskom odgoju i kazalištu za djecu

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: dr.sc. Iva Gruić, docent Status predmeta: izborni Godina i semestar: od 2. semestra Bodovna vrijednost predmeta: 2 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj

predmeta:

Studenti će se kroz predavanja i propisanu literaturu upoznati sa specifičnostima metodologije istraživanja prvenstveno u dramskom odgoju, ali i u kazalištu za djecu. Na seminarima će se analizirati odabrani primjeri znanstvenih radova, različitih tema i metodoloških pristupa i raditi pripreme za koncipiranje istraživanja. U završnoj fazi rada, studenti će razviti detaljan plan svog vlastitog istraživanja. Temu će odabrati u skladu s interesima. Prema osobnim afinitetima, opredijelit će se za istraživanje iz područja dramskog odgoja ili kazališta za djecu. Plan istraživanja u pismenom obliku predat će kao završni seminar.

Očekivani ishodi: - poznavanje i razumijevanje specifičnosti istraživanja u području dramskog odgoja i kazališta za djecu

- sposobnosti osmišljavanja istraživanja u području dramskog odgoja i/li kazališta za djecu


Predavanja, seminari, mentorski rad.


Kontinuirano praćenje aktivnosti i sudjelovanja u nastavi, doprinosa analizi članaka koji se čitaju i rada na konceptu istraživanja.

Način polaganja ispita: Ispit se ne polaže na formalan način, nego se procjenjuje sudjelovanje u nastavi i završni seminarski rad.

Obveze studenta i


Studenti su obavezni: - redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati; - proučiti propisanu literaturu i na satu iznijeti kritički prikaz odabranog

znanstvenog rada objavljenog u domaćem ili stranom časopisu; - napraviti koncept vlastitog istraživanja iz područja dramskog odgoja ili

kazališta za djecu i iscrpno ga prikazati u završnom seminarskom radu. Obrazloženje bodovne vrijednosti: Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Čitanje propisane literature: 15 sati Rad na planiranju istraživanja i pisanje završnog seminara: 15 sati Ukupno: 60 sati – 2 ECTS boda


1. Taylor, P (ed.) (1996) Researching Drama and Arts Education, London: The Falmer Press

2. Ackroyd, J. (ed) (2006) Research Methodologies for Drama Education, Stoke on Trent: Trentham Books

3. Znanstveni članak po dogovoru i/li po izboru. Preporučena dopunska literatura:

1. Lukić, D. (2009) 'Cijeli svijet su publike', Kazalište, 39/40, Zagreb: Hrvatski centar ITI, 25-45

2. Iveković, O. (2009) 'Od kazališne publike do kazališnog događaja', Kazalište, 39/40, Zagreb: Hrvatski centar ITI , 46-55

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:



1. Gruić, I. (2007) 'Analysis of Some Aspects of Participation in a Theatre in Education Programme’, Odgojne znanosti, 9, 1 (13), 7-31

2. Gruić, I. (2007) ‘Male promjene u fabuli, velike promjene u smislu - Analiza

55

kazališnih adaptacija poznatih priča za djecu’, Konferencijski zbornik Prvi specijalizirani znanstveni skup: Rano učenje hrvatskoga jezika (RUHJ-1) = Conference proceedings of The First Special Focus Symposium on the Early Learning of Croatian Language, Zagreb, 2008: Učiteljski fakultet, 181-186

3. Gruić, I. (2007) ‘Participation: Interaction or Manipulation in Theatre in Education (TIE)’, Talkin’ ‘bout my generation – Archaologie der Theaterpadagogik II (Konferenzband) - Lingener Beiträge zur Theaterpädagogik, Band VI, Berlin, Milow, Strasburg: Schibri-Verlag, 110-117

4. Gruić, I. (2007) Što pričaju priče zagrebačkih dječjih kazališta? U: Odgoj kazalištem, zbornik, urednik: Ranka Javor, Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 58-65

5. Gruić, I. (2008) ‘Ne činiti štetu ili minimalni zahtjevi koje društvena odgovornost postavlja pred kazalište za djecu’, u Društvena odgovornost kazališta za djecu i lutkarskog kazališta, Rijeka: Gradsko kazališe lutaka Rijeka, 31-36

Napomene: Nastava se može izvoditi na engleskom jeziku. Uvjet za upis ovoga predmeta je odslušan predmet 'Metodologija istraživanja u društvenim znanostima’. Ovaj predmet je uvjet za pisanje diplomskog rada iz područja dramskog odgoja i kazališta za djecu.

56


Pozitivna psihologija

Studijski program: Diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Nositelj predmeta: Prof. dr. Majda Rijavec Suradnici Lana Jurčec, Diana Kopačević Status predmeta: izborni Godina i semestar: 1. i 2. godina; I-IV semestar Bodovna vrijednost predmeta: 2 ECTS Broj sati aktivne nastave (P+V+S): 1+0+1 Okvirni sadržaj predmeta:

Što je pozitivna psihologija?; Područja pozitivne psihologije; Psihološka dobrobit; Pozitivne emocije; Pozitivna osoba; Životni ciljevi; Pozitivni odnosi; Zahvalnost, opraštanje, altruizam; Pozitivna zajednica; Primjena pozitivne psihologije u obrazovanju; Kritike i budućnost pozitivne psihologije

Očekivani ishodi: Studenti će moći: znati prepoznati i poticati faktore koji pridonose osobnoj psihološkoj dobrobiti te dobrobiti drugih; samostalno organizirati aktivnosti iz područja pozitivne psihologije u rad s djecom i odraslima; naučiti prepoznavati i poticati snage i prednosti kod sebe i drugih; primjenjivati pozitivni pristup u rješavanju različitih problema


Predavanja, seminari, mentorski rad


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, projekti, seminarski rad, praktičan rad

Način polaganja ispita: Zadaće, projekt Obveze studenta i obrazloženje bodovne


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Redovita priprema za nastavu (zadaće i projekti): 15 sati Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka: 15 sati Ukupno: 60 sati – 2 ECTS boda;


1. Rijavec, M., Miljković, D. (2009). Pozitivna psihologija na poslu. Zagreb: IEP 2. Rijavec, M., Miljković, D., Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. (Sveučilišni

udžbenik). Zagreb: IEP 3. Rijavec, M., Miljković, D. (2006). Tko su dobri ljudi: psihologija pozitivne

osobe. Zagreb: IEP/D2 4. Miljković, D., Rijavec, M. (2006). Kako biti bolji: priručnik iz pozitivne

psihologije. Zagreb: IEP/D2 Znanstveni radovi po dogovoru


literatura:

1. Fredrickson, B. (2009). Positivity. New York: Crown Publishers 2. Lyubomirsky, S. (2008). The how of Happiness. New York: The Penguin

Press 3. Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list: psihologija

dječjeg samopouzdanja. Zagreb: IEP/D2 4. Miljković, D., Rijavec, M. (2004). Tri puta do otoka sreće: psihologija sreće i

dobroga života. Zagreb: IEP/D2 5. Miljković, D., Rijavec, M. (2009). Važnost pozitivnih emocija u odgoju i

obrazovanju. Napredak, 150, 3-4, str. 488-506 6. Rijavec, M., Miljković, D. (2002). U potrazi za čarobnom svjetiljkom:

psihologija samomotivacije. Zagreb: IEP/D2 Način praćenja kvalitete i




1. Rijavec, M., Brdar, I., Miljković, D. (2006). Extrinsic vs. Intrinsic Life Goals, Psychological Needs, and Well-Being. U: A. Delle Fave (ur.). Dimesions of well-being: Research and interventions. Milano: FrancoAngeli

2. Rijavec, M., Miljković, D. (2006). Pozitivna psihologija: psihologija čije je

57

vrijeme (ponovno) došlo. Društvena istraživanja, 84-85, str. 621-641. 3. Rijavec, M., Miljković, D., Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. (Sveučilišni

udžbenik). Zagreb: IEP 4. Miljković, D., Rijavec, M. (2009). Važnost pozitivnih emocija u odgoju i

obrazovanju. Napredak, 150, 3-4, str. 488-506 5. Brdar, I., Rijavec, M., Miljković, D. (2009). Approaches to Happiness, Life

Goals and Well-Being. U: T. Freire (ur.). Understanding Positive Life: Research and Practice on Positive Psychology. Lisabon: Climepsi Editores, str. 45-64


58


Prevencija zlostavljanja i agresivnog ponašanja

Studijski program: Preddiplomski sveučilišni Nositelj predmeta: dr sc. Tajana Ljubin Golub, docent Suradnici Marina Miloloža Status predmeta: izborni Godina i semestar: 3. godina; I semestar Bodovna vrijednost predmeta: 2 ECTS


Okvirni sadržaj predmeta: Uloga prevencije u razvoju zdrave ličnosti djeteta. Stres i trauma djece. Pravni okvir za zaštitu djece. Tjelesno i seksualno zlostavljanje. Emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje. Rizični čimbenici za razvoj odstupajućeg i agresivnog ponašanja i mogućnosti prevencije.

Očekivani ishodi: Studenti će moći prepoznati simptome i posljedice zlostavljanja, te će znati pristupiti zlostavljanom djetetu u odgojno obrazovnom okruženju i poduzeti preventivne mjere. Razumjeti će najvažnije čimbenike koji utječu na razvoj agresivnosti i znati primijeniti osnovne postupke prevencije agresivnog ponašanja.

Način provođenja nastave: Predavanja, seminari, konzultacije, mentorski rad, posjet institucijama. Način praćenja studenata i provjere znanja:

Aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite pismene provjere znanja, portfolio, seminarski rad, ispit.

Način polaganja ispita: Pismeni ispit i usmeni ispit. Pismeni dio ispita može se položiti polaganjem kolokvija. Usmeni ispit nije obvezan.

Obveze studenta i


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje/ izrada portfolija/ samostalno učenje i priprema za ispit Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje): 30 sati Samostalno učenje za ispit i ispit: 25 sati Izrada portfolija: 5 sati Ukupno: 60 sati – 2 ECTS boda.



1. Buljan-Flander, G.., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M.

2. Ajduković, M. (2001). Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dijete i društvo, 1-2, 161-172.

3. Essau, C., Conradt, J. (2006). Agresivnost u djece i mladeži. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrane stranice).


1. Ajduković, M. (2001). Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece. Dijete i društvo, 1-2, 59-75.

2. Bujišić, G. (2005). Dijete i kriza. Priručnik za odgajatelje, učitelje i roditelje. Zagreb: Goldenmarketing-Tehnička knjiga.

3. Killen, K. (2001). Izdani: Zlostavljana djeca su odgovornost svih nas. Zagreb: DPP.





nositelja predmeta:

1. Kovačević, D., Ljubin Golub, T. (2007). Forenzični intervju s djetetom. U: Žarković Palijan, T., D. Kovačević (ur.), Iz forenzične psihijatrije 2. (str. 189-217).

2. Kovačević, D., Žarković Palijan T., Radeljak, S., Kovač, M., Ljubin Golub, T. (2008). Domestic homicide cases related to schizophrenic offenders. Collegium Antropologicum, 32, Suppl 2:115-22.

3. Kovčo, I., Ljubin Golub, T., Damjanović, N. (2009). Nasilna viktimizacija djece u Hrvatskoj – stanje i trendovi. Zbornik radova sa 2. znanstveno stručnog skupa Nasilje nad djecom i među djecom, Osijek, 27.-29. studenog 2008 (prihvaćeno za tisak)

4. Kovačević, D., Žarković-Palijan, T., Radeljak, S., Marinović, D., Dadić Hero, E., Ljubin Golub, T. (2010). Forensic aspects in domestic homicide. Collegium Antroplogicum, Suppl. 2: 29-37.

Documents

1. OPIS PROGRAMA 1.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s