Kolegij: Ekonomika Europe Doc.dr.sc. Romina Alkier Radnić

1. POVIJESNI RAZVOJ I STRATEŠKE ODREDNICE EUROPSKOG

INTEGRACIJSKOG PROCESA

Korijeni ujedinjenja Europe duboki su –usprkosneslaganjima i ratovima, svijest o zajedničkome interesupostupno se razvijala.

Počeci europskih integracijskih procesa odvijali su se još uantičko doba: riječ Europa vezana je uz grčku mitologiju, aRimljani su zasluţni za okupljanje velikog dijela Europe.

U moderno doba (1492.-1815.) afirmiraju se drţave nacijei dolazi do prepreka idejama ujedinjenja, premda postojedva načela kojima je cilj europska organizacija:◦ raĎanje jednakosti drţava i◦ svjesnost zajedničkih interesa

1830. EUROPSKA SLOGA – asocijacija zemalja voĎenih načelimanemiješanja u unutarnje poslove, traţenja ravnoteţnih rješenjaizmeĎu zemalja i sl. – solidarnost je bila više tehničke naravi

Britanski političar Winston Curchil zagovara idejusjedinjenih europskih drţava u svojem poznatom govoru1946. na Sveučilištu u Zurichu

U to vrijeme nastaju mnogi europski pokreti, a njihovookupljanje rezultiralo je Kongresom u Haagu 1948. godine– zaključci kongresa:◦ Potreba stvaranja gospodarske i političke unije u Europi s ciljem

osiguranja sigurnosti i socijalnoga napretka◦ Spremnosti europskih nacija za prenošenje i sjedinjenje dijela

vlastitog suvereniteta kako bi se osiguralo zajedničko političko igospodarsko djelovanje za integraciju i razvoj zajedničkih resursa

◦ Izgradnji progresivnog demokratskog društva u kojem će svi bitislobodni

◦ Potrebi sazivanja europske skupštine na parlamentarnoj razinikako bi se stimuliralo izjašnjavanje europskog javnog mnijenja

◦ Potrebi osnivanja Suda pravde, koji bi štitio temeljna ljudska prava

Stvaranje OEEC-a (organizacije europske ekonomske suradnje iz koje je 1960. nastao OECD) i

EPU-a (Europska platna unija) Sporazum o Zapadnoj uniji (1948.) Hladni rat započeo je podjelom na zapadni blok koji se

oslanjao na suradnju sa SAD-om( Marshallov plan 1946.) te istočni blok koji je bio pod utjecajem SSSR-a.

OEEC se osniva kako bi se ispunili uvjeti koje je postavio Marshallov plan:◦ Olakšavanje razvoja razmjene ukidanjem trgovinskih ograničenja◦ Razmjena nuţnih gospodarskih, trgovinskih i financijskih

informacija◦ MeĎusobni sporazumi koji olakšavaju reguliranje računa vezanih

za razmjenu◦ Sudjelovanje u Europskoj platnoj uniji osnovanoj 1950.

Schumanov plan predloţen je 1950. radiujedinjenja francuske i njemačke proizvodnjei distribucije čelika kao načina sprečavanjaizbijanja daljnjih sukoba na europskomkontinentu i kontrole nad gospodarskimoporavkom Njemačke

Sudjelovale su i Italija i drţave Beneluksa ipotpisan je PARIŠKI UGOVOR 18.4.1951.

Tim ugovorom osnovana je Europskazajednica za ugljen i čelik - CECA

Njome se ukidaju kontingenti i carine na ugljen, čelik, ţeljezo i ţeljezne rude izmeĎu zemalja članica

Prestala je postojati 2002. 7. ciljeva CECA-e prihvaćaju institucionalna

tijela osnovana nakon formiranja Europske unije za ugljen i čelik:◦ Visoka vlast◦ Specijalno vijeće ministara◦ Parlamentarna skupština◦ Sud pravde CECA

RIMSKIM UGOVOROM 1957. GODINE osnovana jeEUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA I EUROPSKAEKONOMSKA ZAJDENICA ZA ATOMSKU ENERGIJU

Ugovor o EEZ-u obuhvatio je prilično širokopodručje budući da je imao za cilj uvoĎenjezajedničkog trţišta za sve industrijske ipoljoprivredne proizvode šest zemalja.

Ciljevi su:◦ Postupno ukidanje carina i svih mjera kvantitativnih

restrikcija pri uvozu i izvozu roba◦ UvoĎenje zajedničkih politika i primjena odreĎenih

procedura radi koordinacije ekonomskih politika◦ Ukidanje svih prepreka slobodnom kretanju ljudi, usluga

i kapitala◦ Pribliţavanje nacionalnih zakonodavstava◦ Osnivanje Europskog socijalnog fonda i europske

investicijske banke

RAZDOBLJE ŠESTORICE OD 1957, DO 1973,usidrilo se ne samo u svijetu Europljana negopredstavlja realne temelje funkcioniranjaZajednice putem zajedničkih politika utvrĎenihtemeljnim izvorištem prava iz Rimskog ugovora.U ovom razdoblju dolazi do:◦ Osnivanja Europskoga udruţenja slobodne trgovine EFTA◦ OEEC prerasta u OECD◦ CAP-zajednička poljoprivredna politika◦ Plan fouchet - neuspjeli prijedlog osnivanja unije◦ Luksemburški kompromis iz 1966.◦ Definiranje glavnih uvjeta za realizaciju europske

monetarne unije◦ Proširenja na Dansku, Irsku i Veliku Britaniju (1973.

godine)

1975.-1986. - razdoblje europesimizma- dolazi do odreĎenih šokova unutarintegracije, izazvanih situacijama poput francuskog bojkota prazne stolice,naftnih šokova 1973. i 1979.

Temeljni elementi programa Jedinstvenoga trţišta su:◦ Liberalizacija trgovine dobara◦ Pojednostavljenje ili ukidanje graničnih formalnosti◦ Harmonizacija stopa PDV-a unutar širokih raspona◦ Liberalizacija javnih nabavki◦ Harmonizacija i uzajamno priznavanje tehničkih normi u

proizvodnji, pakiranju i oglašavanju◦ Liberalizacija čimbenika razmjene◦ Ukidanje svih kapitalnih kontrola i dublja integracija trţišta

kapitala◦ Liberalizacija politika prekograničnih ulazaka na trţište

◦ Razvoj europskih zajednica unatoč odreĎenoj sporosti ipoteškoćama konkretiziran je jedinstvenim europskim aktom, što jedalo novu dimenziju europskome integracijskom procesu :EUROPSKU UNIJU, osnovanu Maastrichtskim ugovorom 1992. godine.

Ugovorom iz Maastrichta EZ prerasta u Europsku uniju, ajedinstveno trţište u unutarnje trţište

EU je nadnacionalna organizacija čiji je cilj jačanjeekonomske integracije i suradnje izmeĎu zemalja članica

Utemeljena je 1.studenoga 1993. ratificiranjem ugovora izMaastrichta od strane tadašnjih 12 članica EZ.

Zajednički ciljevi Ugovora o EU:◦ Promicanje gospodarskoga i društvenoga napretka te visokog

stupnja zaposlenosti…◦ Jačanje zaštite prava i interesa drţavljana drţava članica

uvoĎenjem drţavljanstva Unije◦ Afirmiranje vlastitog identiteta na meĎunarodnoj sceni◦ Očuvanje i razvijanje Unije kao područja slobode, sigurnosti i

pravde…◦ Očuvanje cjelokupne pravne stečevine Zajednice…

Ugovor o EU produbljuje političku suradnju –uvodi dva meĎuvladina stupa: jedan zazajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku idrugi za suradnju policije i pravosuĎa

Ugovor demokratizira institucije, jača uloguParlamenta i sluţbeno uvodi graĎanstvoUnije.

Europska unija je jedinstvena meĎuvladina inadnacionalna zajednica europskih drţava,nastala kao rezultat procesa suradnje i integracijekoji je započeo 1951. godine izmeĎu šest drţava

Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i¸Nizozemske

Europska unija formalno je uspostavljenastupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji(poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).

Europska unija danas broji 27 drţava članica.Prostire se na 4.325.675 km², a broji oko 500milijuna stanovnika.

S ciljem reformiranja sustava prihvaćena su dvanova ugovora koji predstavljaju takoĎer izvornopravo EU-a: Ugovor iz Amsterdama i Ugovor izNice

Amsterdamski ugovor pridonio je velikomnapretku u području zaštite graĎana uvoĎenjem“prostora slobode, sigurnosti i pravde “ u EU.

Ideja o europskom ustavu, odnosno ugovoru sustavotvornim elementima, inicirana je nakonferenciji u Leakenu 2001. godine radiprilagodbe funkcioniranja EU s obzirom naproces proširenja

Nakon 2 godine zastoja i pregovora ooţivljavanju ustavnoga ugovora, čelnici EUusuglasili su novi prijedlog, koji su nazvalireformski ugovor. Reformski ugovor iz Lisabona(2007.) kraći je ugovor koji obuhvaća najbitnijedijelove Ustavnog ugovora.

U njemu su jasnije odreĎene nadleţnosti:izdvajaju se nadleţnosti koje isključivopripadaju Uniji, podijeljene nadleţnosti i akcijekoje se podupiru ili ohrabruju.

Eurospka unija je jedinstvena meĎuvladina

nadnacionalna zajednica europskih drţava

Rezultat je procesa suradnje i integracije koji je

započeo 1951. izmeĎu šest drţava

Formalno je uspostavljena 1.studenog 1993.

stupanjem na snagu ugovora o Europskoj uniji

27 drţava članica

Površina iznosi

4325675 km

Broji oko 496

milijuna stanovnika

Prema popisu iz 2001. ima 456 milijuna

stanovnika

S Bugarskom i Rumunjskom od 01.01.2007.

ima 496 milijuna stanovnika

U slučaju priključenja Hrvatske i Turske

populacija bi se povećala na 560 milijuna

stanovnika

1951. god. – šest najrazvijenijih zemalja

Europe: SR Njemačka, Italija, Francuska,

Belgija, Nizozemska, Luksemburg

1973. god. – Velika Britanija, Irska, Danska

1981. god. – Grčka

1995. god. – Austrija, Švedska i Finska

2004. god. – Poljska, Češka, Slovačka,

MaĎarska, Malta, Slovenija, Cipar, Estonija,

Latvija i Litva.

2007. god. – Bugarska i Rumunjska

Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar,Češka, Danska,

Estonija, Finska,Francuska, Grčka, Irska, Italija,Leton

ija,

Litva, Luksemburg,MaĎarska, Malta, Nizozemska,

Njemačka, Poljska, Portugal,Rumunjska, Slovačka,

Slovenija,Španjolska, Švedska, Ujedinjeno

Kraljevstvo

Zemlje kandidati: Hrvatska, Turska; Makedonija

Potencijalni kandidati: BiH, Albanija, Srbija, Crna Gora

Francuska: Francuska Gvajana, Gvadalupe, Martinik i Reunion

Španjolska: Kanari, Ceuta, Melilla

Portugal: Azori i Madeira

Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU

Ceuta, Melilla, Gibraltar i otoci Aland spadaju u EU, ali ne i u carinsku uniju

Glavna valuta je Euro

Euro koriste 16 zemalja

Ostale valute: Britanska funta, Ciparska funta, Danska, Estonska, Slovačka i Švedska kruna, MaĎarska forinta, Latvijski lats, Litvanski litas, Malteška lira, Rumunjski leu

Vijeće EU ili poznatije kao Vijeće ministra EU

Europska komisija

Europski parlament

Europski sud pravde

Europsko vijeće ( kvazi – institucija)

DRŢAVE ČLANICE BDP U MILIJUNIMA DOLARA

BDP PER CAPITA

EUROPSKA UNIJA 13,840,833 27,894

LUKSEMBURG 35,194 76,025

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

2,004,461 32,949

NJEMAČKA 2,698,171 31,377

FRANCUSKA 2,088,171 31,377

ITALIJA 1,791,006 30,383

ŠPANJOLSKA 1,203,404 28,810

Najveće zemlje EU su: Francuska i Njemačka

Najmanje zemlje: Malta, Luksemburg

Zemlje s najvišim BDP per capita su:

Luksemburg i Irska

Zemlje s najniţim BDP per capita su:

Rumunjska i Bugarska

ZEMLJE U MILIJUNIMA $

SVIJET 61,027,505

EU 12,427,413

SAD 12,227,583

KINA 9,412,361

JAPAN 3,910,728

INDIJA 3,633,411

BRAZIL 1,567,728

RUSIJA 1,575,561

KANADA 1,104,701

MEKSIKO 1,072,563

JUŢNA KOREJA 994,399

Nova trţišta nastavljaju predvoditi, Kina raste po

stopi od 11,5 posto, a Indija i Rusija takoder

ostvaruju snaţan rast

Rast u SAD se usporio

U euro zoni i Japanu rast je ostao u okvirima u

kojima se kretao i do sada

EU ima nadleţnost koje su joj dodijelile drţave

članice

Drţave članice su sve više širile nadleţnost EU:

carinska unija, pravila o trţišnom natjecanju,

monetarna politika, očuvanje morskih i

bioloških resursa u sklopu ribarske politike,

zajednička trgovinska politiku.

Zbog neuspjelog Ustava u Nizozemskoj i Francuskoj

došlo je do formiranja Lisabonskog ugovora

Dogovor je da se razrade dva nova sporazuma,

jedan regulira temelje, a drugi način rada Europske

unije

Lisabonski ugovor vaţan je prije svega za drţave

koje još uopće nisu članice jer se smatra da bez

novog sporazuma nema izgleda za ulazak zemalja

Balkana i Turske u Uniju.

Finska je zemlja članica EU u kojoj se stanovnicinajdulje školuju. Oni u prosjeku školujući seprovedu čak 16,7 godina. Dulje od njih, u Europi,školuju se samo Norveţani. (16,9godina)

Kaţe se da su Luksemburţani najbogatiji ljudi nesamo u Europi nego i na svijetu. Osim toga, jedni suod najplemenitijih- doniraju najviše sredstava udobrotvorne svrhe.

Radno sposobni muškarci u Češkoj i Slovačkoj se„skrivaju“ u tvornicama. Ondje čak 49% muškaracaradi u industriji.

Najmanja članica EU je Malta. Gotovo je 2 000 putamanja od njezine najveće članice- Francuske!

Najstarije stablo u Europi raste u Litvi. Promjeraje 3,15 m i staro je 1500 godina

Kada bismo zaboli strelicu u geografskosredište Europe, zaboli bismo je u selo Bernotaismješteno 24 km od Vilniusa, glavnoga gradaLitve

Sa 496 milijuna stanovnika Europska unijapremašuje ukupnu populaciju SjedinjenihAmeričkih Drţava i Rusije zajedno

Norveška je dvaput podnosila zahtjev začlanstvo, pregovarala i potpisivala ugovore opristupanju, a graĎani su dvaput nareferendumu rekli NE!

HVALA NA PAŽNJI!!!