TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

1. Pripremni radovi

UREĐENJE TERENA - opći uvjeti: Prilikom uređenja terena izvođač se mora pridržavati

svih uvjeta i opisa u projektnoj dokumentaciji kao i svih važećih propisa.

Gradiva (materijali): Ovi radovi su vezani za uspostavljanje i osposobljavanje terena za

građevinske djelatnosti, a odnose na rezanje stabala, grana, čišćenje i sječenje šiblja,

otkopavanje i vađenje panjeva i skidanje travnatih busena (humusni sloj) te čišćenje gradilišta

od svih nečistoća. Na gradilištu se moraju, kako u pripremi tako i u izgradnji, organizirati i

provoditi svi radovi tako da se ne ošteti prirodna slika okoline, razni uređaji (vodovod,

elektro-vodovi) te da se sačuvaju povijesni spomenici. Čišćenje terena sastoji se u vađenju

šiblja, rušenju ograda, građevina i svih postrojenja koja bi ometala izvršenje radova. Obaranje

drveća vrši se sječenjem drveća i vađenjem korijenja i panjeva. Poslije krčenja sve rupe treba

ispuniti zemljom. Humusni sloj skida se u debljini od 15-30 cm.

2. Zemljani radovi - ISKOPI

Opći uvjeti: Svi iskopi moraju se izvesti prema planu iskolčenja, a radovi kao pojedine faze

zemljanih radova moraju se obavezno snimiti i uvesti u građevinsku knjigu. Iskop zemlje

vršiti ručno i strojno. Van profilni iskop ide na teret izvoditelja, a nadzorni organ investitora

će samo u iznimnim slučajevima takav iskop priznati izvođaču. Obračun iskopanog materijala

vrši se po m3 u svakom stanju na temelju snimljenog profila prije i poslije iskopa. Povećanje

zapremine obračunava se količinski u stavkama transporta ili prijenosa na taj način da se

materijal u iskopu uveća propisanim koeficijentom rastresitosti. Transportne dužine

obračunavaju se od težišta mase iskopa do težišta mase nasipa, odnosno deponije. Iskopanu

zemlju treba upotrijebiti za nasipavanje između temeljnih stopa i zidova rovova kanalizacije

kao i za planiranje pri čemu materijal koji se ugrađuje valja nabijati u slojevima da se

postigne modul zbijenosti propisan projektom. Višak zemlje odvozi se na deponiju koju

odredi nadzorni organ investitora, ukoliko to nije već projektom predviđeno. U jediničnu

cijenu treba uključiti eventualna manja razupiranja, odvod oborinske vode, kao i crpljenje

podzemne vode.

a) Iskolčenje: Izvoditelj će izvršiti potrebna iskolčenja, biti odgovoran za izmjere te poduzeti

potrebnu predostrožnost provjere dimenzije (visinske kote, profili). Pri iskolčenju treba

posebnu pažnju posvetiti da se ostane u predmetu, vlasništvu i pravima. Izvoditelj snosi svu

odgovornost za diranje u pravo vlasništva susjeda.

b) Iskop terena: Radove na otkopima i iskopima treba započeti po skidanju humusnog sloja i

njegovom deponiranju kako je predviđeno pripremnim radovima, ako je humusni sloj

potreban i odgovarajući za kasniju upotrebu. Iskope zemlje za kanalske rovove vršiti sa

pravilnim odsijecanjem bočnih strana i dna jame. Odbacivanje iskopa minimalno 1,00 m od

ruba iskopa. Ručno otkopavanje zemlje izvoditi obavezno odozgo na niže. Kopanje zemlje pri

dubinama većim od 1,0 m izvoditi pod kontrolom zadužene osobe. Rovove i kanale izvoditi u

širini koja osigurava nesmetan rad u njima. Pri strojnom iskopu zemlje treba voditi računa o

stabilnosti zemlje ispod stroja, kao i odlaganju iskopanog materijala na razmak koji ne

ugrožava stabilnost bočnih stranica iskopa. Oplata za razupiranje bočnih strana iskopa trena

izlaziti minimalno 20 cm iznad ruba iskopa kao bi se spriječio pad i urušavanje materijala sa

terena u iskop (rov, kanal ili jamu). Eventualno ako je potrebno vršiti iskop zemlje za novu

građevinu, to se mora izvoditi po projektu, odnosno potrebno je izvršiti osiguranje susjednih

građevina i podzidavanje.

c) Postojeće instalacije: Pravila i propisi koji se odnose na određene instalacije moraju se

poštivati za vrijeme izvođenja radova. Instalacije koje su u upotrebi moraju se odgovarajuće

zaštititi od oštećenja, ukloniti ili premjestiti kako je naznačeno ili specificirano. Mrtve

instalacije odstranit će se, zatvoriti ili pokriti. Izvoditelj radova je dužan izvijestiti nadzornog

organa o položaju takvih instalacija.

d) Privremeni pristupi: Svi pomoćni pristupi i prilazi, ceste i slično, za potrebe gradilišta

uključeni su u jediničnu cijenu i neće se priznati kao posebni troškovi.

e) Obveze izvoditelja prije davanja ponude: Treba provjeriti kategoriju zemljišta i terena te

na temelju provjere sastaviti cijenu radova, koja u tom pogledu mora biti fiksna i neće se

mijenjati radi moguće promjene kategorije zemlje i terena.

TRANSPORT - opći uvjeti: Izbor transportnih sredstava i načina izvršenja transporta u

zavisnosti je od vrste i količine iskopanog materijala, načina njegova utovara i istovara,

daljine prijevoza i mjesnih terenskih prilika. Vrstu transportnih sredstava bira izvoditelj

radova i uračunava u svojoj ponudi u jediničnoj cijeni.

3. Tesarski radovi

Opći uvjeti: Kod izvedbe tesarskih radova izvoditelj se mora pridržavati svih uvjeta i opisa iz

troškovnika kao i važećih propisa i to posebno: Pravilnik o tehničkim normativima za

projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu Sl.list 21/90, standarda, Tehnički

propis za betonske konstrukcije NN139/09,14/10,125/10,136/12, Pravilnik o zaštiti na radu za

građevinarstvo Sl.list 42/68,5/86, Tesarski radovi čl.56-112

OPLATA - opći uvjeti: Ovim uvjetima propisuje se način izrade i osobine materijala, čega se

treba pridržavati kod izrade oplate, razupiranja i sličnih radova. Pri izradi treba se pridržavati i

propisa iz Tehničkog propisa za betonske konstrukcije NN139/09,14/10,125/10,136/12,

Pravilnika o zaštiti na radu za građevinarstvo, Sl.list 42/68,5/86 kao i statičkog proračuna iz

projekta. Oplate i razna razupiranja moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i

štetnih deformacija mogu primiti opterećenja i utjecaje koji nastaju za vrijeme izvedbe

radova. Konstrukcije oplata moraju biti tako izvedene da osiguraju punu sigurnost radnika i

sredstava rada, kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih građevina i općenito potpunu

sigurnost okoline gradilišta.

Gradiva (materijali): Za izradu oplate koristiti daske, gredice i letve od jelove rezane građe

prema HRN D.C1.041. Korištenje građe dozvoljeno je više puta osim na onim dijelovima

gdje se projektom izričito traži glatka oplata. Kod normalne uporabe predviđaju se: daske 48

mm za oplatu 5 puta, gredice za oplatu 5 puta, daske 24 mm za podgrađu 5 puta, gredice za

podgrađu 10 puta, blažuj oplata dobro održavana 16 puta. Kada se rabi građa bolje kakvoće

od IV klase, višestrukost uporabe može se povećati za oko 25%. Sav materijal potreban za

izradu oplate treba pravovremeno dostaviti na gradilište u dovoljnoj količini.

Izrada: Oplate moraju biti stabilne, otporne i dovoljno poduprte da se ne bi izvile ili popustile

u bilo kojem pravcu, moraju biti izrađene točno po mjerama označenim u crtežima plana

oplata za pojedine dijelove konstrukcije koji će se betonirati, sa svim potrebnim

podupiračima. Unutarnje plohe oplate moraju biti ravne, bilo da su vodoravne, okomite ili

nagnute, već prema tome kako je u crtežima planova oplata predviđeno. Nastavci pojedinih

dasaka ne smiju izlaziti iz ravnine, tako da nakon njihovog skidanja vidljive površine betona

budu ravne i s oštrim rubovima te da se osigura dobro brtvljenje i sprječavanje deformacije.

Za oplatu se ne smiju koristiti premazi koji se ne bi mogli oprati sa gotovog betona ili bi

nakon pranja ostale mrlje na tim površinama. Oplatu za betonske konstrukcije čije će površine

ostati vidljive, potrebno je izvesti i glatkoj blažuj, blanjanoj ili profiliranoj građi, prema

nacrtu. Ako se u projektu traži blanjanje oplata, onda treba koristiti daske istih širina, osim

ako nije drukčije predviđeno, s vidljivom strukturom drveta, a slaganje dasaka prema projektu

ili uputama projektanta. Kada su u betonskim zidovima i drugim konstrukcijama predviđeni

otvori i udubine za prolaz vodovodne i kanalizacijske cijevi, cijevi centralnog grijanja,

dimovodne i ventilacijske kanale i otvore, treba još prije betoniranja izvesti i postaviti cijevi

većeg profila od polazeće cijevi da se iste mogu provući kroz zid ili konstrukciju i propisno

zabrtviti. Kod nastavljanja betoniranja po visini, prilikom postavljanja oplate za tu

konstrukciju treba izvesti i zaštitu površina već gotovih betonskih konstrukcija od

procjeđivanja cementnog mlijeka. Neposredno prije početka ugrađivanja betona oplata se

mora očistiti. Oplate moraju biti tako izvedene da se mogu skidati bez potresanja i oštećenja

konstrukcije. Oplata se smije skinuti tek nakon što ugrađeni beton postigne odgovarajuću

čvrstoću. Pod skidanjem oplate podrazumijeva se odstranjivanje iste sa zidova ili

konstrukcije, sa svim njenim elementima te slaganje i sortiranje na za to predviđenim

mjestima. Također je uključeno i čišćenje dasaka, gredica, podupora i drugog, vađenje čavala,

skidanje mogućih ostataka stvrdnutog betona.

SKELA - opći uvjeti: Svi uvjeti za materijal i osobine (karakteristike) konstrukcije oplate

važe i za skele.

Izrada: Izrada lakih pokretnih skela visine do 2,0 m uključena je u jediničnoj cijeni ostalih

građevinskih radova i ne obračunava se posebno. Nosive skele izrađuju se sa svrhom da

prenesu opterećenje od oplata kod betoniranja ili pak pridržavanja teških elemenata kod

montaže. Način obračuna lake pokretne skele, lake nepokretne i konzolne skele vrši se po m2

horizontalne projekcije skele. Fasadne skele obračunavaju se po m2 vertikalne projekcije

skele mjerene po vanjskom rubu i metar iznad radne površine. Nosive skele obračunavaju se

po m3 zapremine skele, mjereno po vanjskim konturama. Visina skele do 6,0 m ne

obračunava se posebno već ulazi u cijenu oplate. Tamo gdje se pojavljuje visina podupiranja

iznad 6,0 m kao i za skele iznad 3,0 m, kod kojih opterećenje koje nose, prelazi 1000 kg/m2

izraditi će se skela čija cijena nije uračunata u cijenu oplate, već se posebno obračunava,

prema stvarnim troškovima izrade takvih skela. Drvena građa mora odgovarati standardima:

okruglo tehničko drvo → HRN D.B1.024, okruglo tehničko drvo → HRN D.B1.025, tesano

crnogorično drvo → HRN D.B7.020, rezano crnogorično drvo → HRN D.C1.040, rezano

crnogorično drvo → HRN D.C1.041.

4. Beton i armirani beton

BETON - opći uvjeti: Kod izvedbe betonskih i armiranobetonskih konstrukcija treba se u

svemu pridržavati postojećih propisa i Tehničkog propisa za betonske konstrukcije NN

139/09,14/10,125/10,136/12 te statičkog proračuna. Prije početka izvedbe betonskih radova

treba pregledati i zapisnički ustanoviti podatke o agregatu, cementu i vodi, odnosno faktorima

koji će utjecati na kakvoću radova i ugrađenog betona. Cement u pogledu kakvoće mora

odgovarati standardima: HRN B.C1.010 → kvalifikacija i kvaliteta portland cementa, HRN

B.C1.012 → cement i način pakiranja i isporuke, HRN B.C1.018 → pucolani, kvaliteta i

ispitivanje, HRN B.C1.020 → cementi, uzimanje uzoraka i ispitivanje,HRN B.C1.021 →

aluminatni cement, uzorci i ispitivanje, HRN B.C1.022 → ispitivanje čvrstoće, HRN

B.C1.023 → ispitivanje fizikalno kemijskih osobina, HRN B.C1.024 → određivanje

specifične površine portland cementa. Prilikom isporuke cementa isporučitelj je dužan

dostaviti ateste. Cement o kojem nema atesta potrebno je ispitati prilikom svake veće

isporuke. Kod centralne priprave betona, cement se ispituje po određenom sistemu od strane

ovlaštenog instituta. Za izradu betona predviđa se prirodno granulirani šljunak ili drobljeni

agregat. Kameni agregat mora biti dovoljno čvrst i postojan, ne smije sadržavati zemljanih

organskih sastojaka niti drugih primjesa štetnih za beton i armaturu. Kameni agregat u

pogledu kvalitete mora odgovarati standardima: HRN B.B0.001 → uzimanje uzorka agregata,

HRN B.B8.012 → ispitivanje čvrstoće na pritisak,HRN B.B8.013 → ispitivanje pod

utjecajem atmosferilija, HRN B.B8.034 → određivanje količine agregata koji prolazi kroz sito

0.0, HRN B.B8.037 → određivanje trošnih zrna u agregatu, HRN B.B8.039 → ispitivanje

pijeska u građevne svrhe, HRN B.B8.044 → definicija oblika i izgleda površine, HRN

U.M8.020 → ispitivanje granulacije agregata za izradu betona, HRN U.M8.030 →

određivanje otpornosti agregata protiv drobljenja. Uzorci se uzimaju na mjestu iskopa ili

drobljenja, a isporučitelj je obavezan dostaviti ateste o ispitivanju agregata koji se uzimaju na

gradilištu. Voda koja se koristi prilikom pripreme betona mora odgovarati HRN U.M1.014.

Beton mora odgovarati standardima: HRN U.M1.010 → ispitivanje svježeg betona, HRN

U.M1.011→ ispitivanje očvrsnulog betona, HRN U.M1.012 → ispitivanje betona u

konstrukcijama. Čvrstoća betona određuje se markom betona. Izvoditelj se mora strogo

pridržavati marke betona određene za pojedine konstrukcije označenih u statičkom proračunu.

Beton spravljati isključivo strojnim putem. Kod betonskih i armirano betonskih konstrukcija

gdje se ugrađuje beton visoke otpornosti mora se dokazati prethodnim ispitivanjem da je

postignuta ona čvrstoća koja je propisana u statičkom proračunu, a za vrijeme građenja mora

se to stalno kontrolirati. Za ostale konstrukcije dovoljno je ispitivanje za vrijeme izvođenja.

Za izradu betona upotrijebiti istu vrstu cementa i granulirani agregat. Beton za ispitivanje

mora se uzeti sa mjesta ugrađivanja u serijama od po 3 kocke. Kocke za ispitivanje potrebno

je uzeti za marke betona iznad 20 na svakih 100 m3, a za marke 20 i više na svakih 50 m3

betona. Kod izvođenja betonskih radova treba voditi računa o tome kakve su atmosferske

prilike, ako je temperatura visoka prije betoniranja politi podlogu, odnosno tlo i oplatu da ne

dođe do gubitka vode iz svježeg betona. Ugradnjom betona može se započeti tek kada je

oplata i armatura u potpunosti zgotovljena i učvršćena. Sabijanje betona vrši se

pervibratorima i pri tome valja paziti da ne dođe do stvaranja segregacijskih gnijezda. Zaštita

betonske konstrukcije vrši se polijevanjem vodom ili prekrivanjem vlažnim jutenim platnom,

ovisno o temperaturi i osunčaju.

Armatura mora ostati u projektiranom položaju i za vrijeme betoniranja i treba biti u

potpunosti obložena betonom u čitavoj dužini i opsegu, sa minimalnim zaštitnim slojem.

KONTROLA I ISPITIVANJE BETONA: Kontrola i ispitivanje betona koju vrši izvođač

radova je slijedeća: konzistencija betona metodom određivanja slump-a, analiza svježeg

betona određivanjem: V/C faktora, volumena para, zapreminske težine i granulometrijskog

sastava, vrši se na svakih 300 m3 betona, mjerenje temperature svježeg betona svakodnevno

tri puta, izrada i njega uzorka za ispitivanje očvrslog betona. Radi kontrolnih ispitivanja

čvrstoće na pritisak potrebno je na svakih 30 m3 betona izraditi po jedan uzorak. Za kontrolna

ispitivanja vodonepropustnosti betona treba na svakih 100 m3 betona izraditi po jedan uzorak.

Kontrolna ispitivanja očvrslog betona vrši izvoditelj u nazočnosti nadzornog organa ili

ovlaštene organizacije registrirane za poslove kontrole kvalitete građevinskog materijala.

Prilikom ispitivanja očvrslog betona obavezno se određuje i zapreminska težina uzorka.

Ukoliko se betoniranje obavlja pri niskim temperaturama mora biti osigurana mogućnost

proizvodnje zagrijanog svježeg betona i mogućnost zaštite svježeg betona za vrijeme

manipuliranja. Tehnički proračun mora biti proveden za sve faze rada, od spravljanja,

transporta i ugradnje, do njege betona, uzimajući u obzir toplinska svojstva materijala i

klimatske uvjete. Trajanje manipulacije i transporta svježeg betona treba svesti na minimum i

uvjetovano je temeljem kriterija da u tom vremenu ne smije doći do bitnije promjene

konzistencije betona. Transportna sredstva moraju biti takva da spriječe segregaciju od mjesta

spravljanja do mjesta ugradnje betona. To mogu biti betonske pumpe, auto-miješalice i

kamioni kiperi za prijevoz do 1 km. Dozvoljena visina slobodnog pada je 1,0 m, a za veće

visine treba osigurati dozvoljeni broj vertikalnih ljevaka. Transportna sredstva ne smiju se

oslanjati na oplatu ili armaturu, kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani položaj.

Definitivni plan transporta betona sa popisom svih sredstava izvođač mora pismeno predložiti

nadzornom organu na odobrenje. Prekidi u betoniranju dopušteni su samo na mjestima kako

je to predviđeno u nacrtima ili izričito dopušteno od nadzornog organa. Prekidi se određuju na

način kako je propisano ovim tehničkim uvjetima. Sav beton mora biti dobro i jednoliko

sabijen pogodnim pervibratorima i vibratorima koji imaju minimalnu frekvenciju od 8000

ciklusa u minuti. Kod vibriranja jednog sloja betona, koji dolazi na prethodni sloj koji još nije

vezao, pervibratori moraju ući i u donji sloj betona za dužinu igle. Beton treba ubaciti što

bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da se izbjegne segregacija. Smije se

vibrirati samo dobro ukliješten beton, a nikako ga se ne smije transportirati pomoću

pervibratora. Od mjesta ubacivanja do definitivnog položaja beton smije prijeći najviše 1,50

m. Ploče treba betonirati u slojevima od 50 cm, a zidove u slojevima od 80 cm. Za sve

vrijeme betoniranja na gradilištu treba dežurati stručno osoblje koje može otkloniti manje

kvarove na postrojenju za spravljanje betona, transportnim sredstvima i sredstvima za

ugradnju betona. Zaštita betona od isušivanja mora biti efikasna već u prvim satima nakon

ugradnje betona, odmah kada stanje površine betona to dozvoljava. Intenzivna zaštita mora

trajati najmanje 7 dana. Ukoliko se zaštita od isušivanja vrši polijevanjem, voda ne smije biti

hladnija od temperature površine betona, kako ne bi došlo do ubrzavanja i diferencijalnih

termičkih stezanja betona koja mogu izazvati stvaranje pukotina. Ukoliko se zaštita od

isušivanja vrši postupkom zatvaranja betonskih površina prskanjem kemijskim sredstvima,

njihovo djelovanje treba provjeriti u tijeku prethodnih ispitivanja betona. U hladnom periodu

ugrađeni se beton mora na odgovarajući način termički zagrijati. Temperatura ugrađenog

betona mora tri dana poslije ugradbe iznositi najmanje 278 K (+5°C). Radni spojevi (reške)

moraju biti vodonepropusni, kod vodoravnih radnih spojeva, po završetku betoniranja, kada

beton dobije odgovarajuću čvrstoću. U vremenu od početka do završetka vezivanja betona,

potrebno je površinu na koju će se dobetonirati druga faza obraditi ispiranjem i ispuhivanjem

smjesom zraka i vode pod pritiskom. Nakon montiranja armature i oplate, potrebno je ponovo

savjesno očistiti površinu radne reške, zatim ispuhati i isprati smjesom zraka i vode. Naročitu

pažnju pri tome valja posvetiti čišćenju kutova. Neposredno prije početka betoniranja druge

faze na površinu radne reške nanosi se sloj mikrobetona debljine 3 mm. Ovaj mikrobeton

spravlja se sa vodom pomiješanom sa sredstvom za povećanje prionjivosti i vlačne čvrstoće

betona. Kod vertikalne radne reške, prije početka prve faze betoniranja treba nanijeti sredstvo

za površinsko sprječavanje vezanja betona. Nakon skidanja oplate ovaj se sloj ispere smjesom

vode i zraka pod pritiskom. Nakon montiranja armature i oplate potrebno je ponovo očistiti

površinu vertikalne radne reške. Neposredno prije početka betoniranja druge faze na površinu

radne reške nanosi se premaz reakcijskom smolom. Vrijeme nanošenja i vezivanja, odnosno

vezanja reakcijske smole mora biti podešeno tako da ona ne veže dok na nju ne dođe beton

druge faze betoniranja. Sa ugradnjom betona može se započeti tek kada je oplata i armatura

definitivno postavljena. Armatura mora biti u položaju predviđenom projektom i u potpunosti

obuhvaćena betonom. Pregled postavljene armature vrši projektant statičar ili nadzorni organ

na građevini.

ARMIRAČKI RADOVI - opći uvjeti: Kod izvedbe armiračkih radova trebaju u svemu biti

zadovoljene odredbe postojećih propisa i standarda. Betonski čelik u pogledu kvalitete treba

odgovarati standardima:HRN C.B0.500,HRN C.B2.021, HRN C.K6.020, HRN C.K6.021.

Sve vrste čelika moraju imati kompaktnu homogenu strukturu. Ne smiju imati nikakvih

nedostataka, mjehura, pukotina ili vanjskih oštećenja. Pri isporuci betonskog čelika

isporučitelj je dužan dostaviti ateste koji jamče vlačnu čvrstoću i varivost čelika. Na gradilištu

odgovorna osoba mora obratiti naročitu pažnju na eventualne pukotine, jača vanjska

oštećenja, slojeve rđe, prljavštine i čvrstoću te dati nalog da se takav betonski čelik ili odstrani

ili očisti.

Gradiva (materijali): Savijeni valjani čelik (Č) mora biti označen točno prema armaturnim

nacrtima i u svemu mora zadovoljavati propise navedene u Sl.listu 51 od 1971., savijeni

rebrasti čelik (ČBR) mora biti označen prema armaturnim nacrtima i u svemu mora

zadovoljavati propise navedene u Sl.listu 51 od 1971., mrežasta armatura (ČBM) mora biti

označena i dimenzionirana točno prema armaturnim nacrtima i u svemu mora zadovoljavati

propise navedene u Sl.listu 51 od 1971. Čelik mora odgovarati standardima:HRN C.B3.021

→ glatki čelik Č 24/36, HRN C.K6.020 → glatki čelik Č 24/36, HRN C.B0.500 → glatki

čelik Č 34/50, HRN C.B4.011 → rebrasti čelik ČBR 40, HRN C.B4.011 → mreže ČBM

50/60. Svaka stavka armiračkih radova mora sadržavati: Pregled armature prije savijanja i

sječenja sa čišćenjem i sortiranjem, sječenje, ravnanje i savijanje armature na radilištu sa

horizontalnim transportom do mjesta savijanja te horizontalnim i vertikalnim transportom do

mjesta vezanja i ugradnje, savijanje u središnjem savijalištu, transport do gradilišta,

horizontalni i vertikalni transport već gotovog savijenog čelika do mjesta vezanja i ugradnje,

postavljanje i vezanje armature točno prema nacrtima, sa podmetanjem podložaka kako bi se

osigurala potrebna udaljenost između armature i oplate, pregled armature od strane izvođača i

nadzornog organa prije početka betoniranja.

Mrežasta armatura: Svaka stavka radova sadrži: Pregled armature i varova sa eventualnim

čišćenjem i sortiranjem, sječenje armature na radilištu, transport do gradilišta te horizontalni i

vertikalni transport već gotovog savijenog čelika do mjesta vezanja i ugradnje ili sječenje

armature u središnjem savijalištu, postavljanje i vezenje armature točno prema nacrtima, sa

podmetanjem podložaka kako bi se osigurala potrebna udaljenost između armature i oplate,

pregled armature od strane izvođača i nadzornog organa prije početka betoniranja. Prilikom

transportiranja armature sa središnjeg savijališta na gradilište, armatura mora biti vezana i

označena po stavkama i pozicijama iz nacrta savijanja armature. Armatura mora biti na

gradilištu pregledano deponirana. Prije polaganja, armatura mora biti očišćena od rđe i

nečistoća.

Žica, plastični ili drugi ulošci koji se polažu radi održavanja razmaka kao i sav drugi pomoćni

materijal uključeni su u jediničnu cijenu. Ugrađivati se mora armatura po profilima iz

statičkog proračuna, odnosno nacrta savijanja. Ukoliko je onemogućena nabava određenih

profila zamjena se vrši uz odobrenje statičara. Postavljenu armaturu prije betoniranja dužan je

osim rukovodioca radilišta i nadzornog organa pregledati i statičar i to upisati u građevinski

dnevnik. Mjerodavni podatak koji za marku betona treba upotrijebiti na pojedinim dijelovima

konstrukcije uzima se iz statičkog proračuna i nacrta savijanja armature. Pri polaganju

armature naročitu pažnju valja posvetiti visini armature kod horizontalnih serklaža i armaturi

u negativnoj zoni ploče kod ležaja (na zidovima) kako ne bi došlo do povećanja debljine ploče

kod betoniranja zbog previsoko položene spomenute armature.

5. Zidarski radovi

Opći uvjeti: Pri izvedbi zidarskih radova izvoditelj je dužan pridržavati se svih uvjeta i opisa

u troškovniku kao i važećih propisa i to posebno: Tehnički propis za zidane konstrukcije NN

01/07, Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, Sl. list 42/68, 45/86.

Gradiva (materijali): Materijal koji se upotrebljava za zidarske radove mora biti ispravan,

kvalitetan, a na zahtjev izvoditelj mora predočiti važeće ateste ili dati ispitati prema važećim

standardima. Ispitivanje pada na teret izvoditelja. Materijal koji je upotrjebljen mora

zadovoljiti slijedeće standarde: puna pečena opeka od gline HRN B.D1.010, radijalna opeka

od pečene gline HRN B.D1.011,HRN B.D1.012, fasadna opeka od pečene gline HRN

B.D1.013, šuplje fasadne opeke i blokovi HRN B.D1.014, šuplje opeke i blokovi od pečene

gline HRN B.D1.015, metode ispitivanja blokova i ploča od gline HRN B.D8.011, zidni

blokovi HRN U.M1.058, šuplji zidni blokovi od pečene gline HRN B.D1-020, šuplje ploče od

gline za pregradne zidove HRN B.D1.022, betonski puni blokovi od lakog betona HRN

B.N1.011, porolit ploče od gline HRN B.D1.024, betonski šuplji blokovi od lakog betona

HRN U.N1.020,100, ploče od gipsa za pregradne zidove HRN U.N2.010, opeke od

granulirane zgure visokih peći HRN U.N.020. Zidovi od opeke koji ostaju vidljivi izvode se

od probrane pune jednolike i neoštećene dobro pečene fasadne opeke koja je izgledom i

kvalitetom u svemu slična opeci koja je već ugrađena na kompleksu. Sve reške moraju biti

potpuno vodoravne, tj. okomite jednakih debljina i uvučene oko 10 mm. U slučaju da na zidu

nastane izlučivanje soli ili karbonata, izvoditelj je dužan te zidove očistiti i spriječiti daljnje

izlučivanje o svom trošku.

ŽBUKANJA I GLAZURE - opći uvjeti: Pri izvedbi radova žbukanja i glazura opisanih

ovim troškovnikom izvoditelj radova mora se pridržavati svih uvjeta i opisa u troškovniku kao

i važećih propisa i to posebno: Tehnički propisi za zidane konstrukcije NN 01/07, Pravilnika o

zaštiti na radu u građevinarstvu, Sl.list 42/68,45/86. Žbukanje zidova može se izvesti tek kada

se utvrdi da su zidovi izvedeni u skladu sa tehničkim propisima. Zidovi od opeke moraju se

prije žbukanja očistiti i mort u reškama udubiti, kako bi se žbuke mogle dobro primiti.

Gradiva (materijali): pijesak za mort mora biti čist, bez organskih primjesa, cement mora

odgovarati kvaliteti cementa PC-25 prema HRN B.C1.011, vapno mora odgovarati HRN

B.C1.022, voda koja se koristi mora odgovarati HRN U.N2.011. Upotrijebljeni dodaci koji

služe za poboljšanje ugrađenosti morta za postizanje nepromočivosti ili poboljšanje kemijskih

i mehaničkih svojstava moraju odgovarati utvrđenim standardima i dokumentirani

odgovarajućim atestima. Mort mora odgovarati standardima: mort za žbukanje HRN

U.M2.012, ispitivanje morta prema HRN U.M8.015.

UGRADNJE - ugradnje vrata: Za ugrađivanje standardnih vrata od drveta, vratni otvor

(zidarske mjere) je potrebno pravilno dimenzionirati točno po mjerama HRN-a. Zidarske

širine otvora moraju biti: 71 cm za vrata širine 61 cm, 81 cm za vrata širine 71 cm, 91 cm za

vrata širine 81 cm. Visine vrata od gotova poda 203,50 cm. Dovratnik vrata dimenzioniran na

debljinu zida 10+0,5 cm i 16+0,5 cm. Za ugradnju vrata ugrađuje se slijepi dovratnik, koji se

obično ugrađuje prilikom zidanja. Valja točno paziti na vertikalno i horizontalno podešavanje.

Umjesto slijepog dovratnika u zidarski otvor mogu se namjestiti i zidni ulošci. Na svaku

stranu treba postaviti barem po tri drvena uloška, oni mogu biti i sidreni ili pričvršćeni

vijcima.

Ugradnja prozora: Način brtvljenja pri ugrađivanju prozora: Mokra ugradnja: sa sidrima

plosnog željeza i kotvom te obostranim žbukanjem cementnom žbukom nakon ugradnje.

Ugradnja sa slijepim okvirom: prethodna ugradnja slijepog dovratnika učvršćenog u zid te

naknadno pričvršćivanje doprozornika sa vijkom u slijepi dovratnik (okvir). Ugradnja na

neožbukane zidove: prekrivanje utora sa drvenim letvicama i brtvljenje doprozornika sa trajno

plastičnim kitom i trakom za brtvljenje. Brtvljenje nakon ugradnje doprozornika izvršiti

poliuretanom. Ugradnja raznih metalnih predmeta u gotovo ziđe od betona ili opeke vrši se

cementnim mortom M-10. Za učvršćivanje limarije potrebno je ugraditi drvene podmetače za

beton za vrijeme betoniranja.

PRIPOMOĆI I ČIŠĆENJA - opći uvjeti: Obračun pripomoći radnika kod raznih obrtničkih

i instalaterskih radova vrši se prema utrošku sati na pojedinim radovima koji se evidentiraju u

građevinskom dnevniku ovjerom po nadzornom organu. U tu grupu spadaju razna čišćenja za

vrijeme radova, tijekom građenja te završna čišćenja nakon završetka svih radova, koji se

evidentiraju u građevinskom dnevniku i ovjereni su po nadzornom organu.

Gradiva (materijali): Sav potrebni materijal prilikom pripomoći raznim obrtničkim i

instalaterskim radovima evidentirati će se u građevinskom dnevniku ovjerenom po

nadzornom organu.

6. Izolaterski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i

prema važećim propisima: Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za ugljikovodične

vodozaštitne krovove i terase, Sl.list 26/89, HRN U.F2.024, Pravilnik o tehničkim

normativima za projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Pravilnik o

tehničkim mjerama i uvjetima za nagibe krovnih ravnina, Sl.list 26/64, Pravilnik o zaštiti na

radu u građevinarstvu, Sl.list 42/68,45/86., radovi na krovovima, Pravilnik o tehničkim

mjerama za ugljikovodične hidroizolacije, Sl.list 26/69.

HIDROIZOLACIJE - gradiva (materijali): Sav materijal za pokrov mora odgovarati

objavljenim standardima i propisima kao i utanačenim uzorcima. Osnovni materijali za izradu

hidroizolacija su od sirovog krovnog kartona i od tekstilnih vlakanca, na obadvije strane

impregniranim bitumenom HRN U.M3.221, sirovi karton HRN H.N3.200, HRN U.M3.200

impregnirane jutene tkanine - uvjeti kvalitete, HRN U.M3.210 natopljena jutena tkanina sa

obostranom presvlakom, HRN U.M3.220 sirovi krovni kartoni, HRN U.M3.225 ispitivanje

bitumenom impregniranih papira,HRN U.M3.226 bitumen. traka sa uloškom sirovog krovnog

kartona, uvjeti i kvaliteta, HRN U.M3.227 bitumenizirani stakleni voal, uvjeti i kvaliteta,

HRN U.M3.231 bitumenska traka sa uloškom od staklenog voala, HRN U.M3.224

jednostrana obložena aluminijska folija, uvjeti i kvaliteta,HRN U.M3.230 bitumenska traka sa

uloškom aluminijske folije, HRN U.M3.232 bitumenski krovni karton, uvjeti i kvaliteta, HRN

U.M3.234 bitumenska traka od staklene tkanine, uvjeti i kvaliteta, HRN U.M3.240 hidroizol.

materijal na osnovu org. rastvarača za hladni postupak, HRN U.M3.242. hidroizol. materijal

na osnovu bitumen. emulzija za hladan postupak, HRN U.M3.244. hidroizolacijski materijal

za topli postupak, HRN U.M3.246. hidroizolacijski materijal od mastiksa, HRN U.M3.248.

bitumenizirani perforirani stakleni voal, uvjeti i kvaliteta, HRN U.M8.104, HRN U.M.8.080

metode ispitivanja materijala impregniranog bitumenom, HRN G.C8.520 opće odredbe za

ispitivanje folija,HRN G.C2.025 sirova aluminijska folija,HRN U.D3.101 sirovi stakleni voal.

Sve radove treba izvoditi po detaljnim nacrtima, opisima troškovnika, tehničkim propisima te

uputama projektanta i nadzornog organa. Sav upotrijebljeni materijal mora zadovoljiti

navedene propise te imati odgovarajuće ateste. Ukoliko opis neke od vrsta radova dovodi

izvoditelja u sumnju o načinu izvedbe dužan je pravovremeno od projektanta tražiti

objašnjenje. Prije početka radova izvoditelj mora ustanoviti kvalitetu podloga na kojoj se

izvodi krovna izolacija i ako ona nije pogodna za rad mora o tome pismeno obavijestiti

naručitelja radova, kako bi se na vrijeme popravila i pripremila za izvođenje hidroizolacije.

Izvođenje krovne izolacije mora biti tehnološki ispravno sa svim fazama rada po slojevima

propisanim redoslijedom.

ZVUČNA I TOPLINSKA IZOLACIJA - opći uvjeti: Sva predložena rješenja i primjena

materijala moraju biti u skladu sa postojećim pravilnicima i propisima u građevinarstvu:

Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu,

Sl.list 21/90, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada, Sl.list

35/70, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za ugljikovodične vodozaštitne krovove i

terase, Sl.list 26/89, HRN U.F2.024, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za nagibe

krovnih ravnina, Sl.list 26/64, Dimenzioniranje i vrednovanje izolacije, grijanja i hlađenja,

HRN U.J5.070, Toplinska tehnika u visoko gradnji - difuzija vodene pare, HRN U.J5.022,

Prikaz dijagrama difuzije vodene pare, HRN U.J5.026, Standardne vrijednosti koeficijenata

otpora difuzne vodene pare građevinskog materijala, HRN U.J5.028.

Gradiva (materijali): Upotreba materijala mora biti u skladu sa važećim standardima:

Stakleni voal HRN D.O.001, HRN U.D3.101, Stakleni voal – metode ispitivanja HRN

U.D3.102, Olovni lim HRN C.E4.040. Primjena toplinske zaštite od termostabilnih i otpornih

fenolformaldehidnih smola (kao npr. porofen i slično od raznih ostalih proizvođača) te raznih

termoizolacionih ploča obloženih natron papirima ili bitumeniziranim krovnim kartonom (kao

porofen ploče), ploče od polistirena (okipor, okiten, stiropor, patent ploče).

7. Krovopokrivački radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i

prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje

radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za nagibe

krovnih ravnina, Sl.list 26/64, Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, Sl.list 42/68, 45/86,

radovi na krovovima, čl.115-120. Prije početka radova izvoditelj je dužan pregledati donju

konstrukciju na kojoj leži pokrov, a o njenoj eventualnoj neispravnosti obavijestiti izvođača

odnosno investitora te zatražiti popravke. Ukoliko položi krov na neispravnu podlogu kasniji

popravci se vrše na teret izvoditelja (krovopokrivača). Eventualne izmjene materijala i načina

izvedbe tijekom gradnje moraju se izvršiti isključivo pismenim dogovorom sa projektantom i

nadzornim organom.

Gradiva (materijali): Upotreba materijala mora biti u skladu sa važećim standardima:

valovite ploče i oblikovani komadi HRN B.C4.022, azbestnocementni proizvodi HRN

B.C4.010, utoreni crijep HRN B.D1.009 - B.D8.010, ravni vučeni crijep HRN B.D1.010,

pocinčani lim HRN C.B4.081, bakreni lim HRN C.D4.500, keramitne tavele HRN B.D1.300,

kanalice keramitne HRN B.D1.009, asfalt HRN U.E4.030, betonske pločice HRN U.M1.052.

U jedinične cijene uračunati su svi radovi dotične stavke s dobavom potrebnog materijala i

građevnih dijelova s istovarom i uskladištenjem na gradilištu i dopremom do mjesta uporabe,

sve potrebne skele, radna snaga, svi režijski i ostali troškovi ako troškovnikom nije drugačije

određeno. Sav materijal za pokrivačke radove mora biti prvorazredan, čist i neupotrjebljen i

mora odgovarati standardima. Rabljeni se materijal može upotrijebiti samo uz izričitu

pismenu privolu nadzornog organa.

8. Limarski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i

prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje

završnih radova u građevinarstvu Sl.list 21/90 - odvodnjavanje krovova i otvorenih dijelova

zgrada limenim elementima, Tehnički uvjeti za izvođenje limarskih radova, HRN U.N9.055,

opšivanje vanjskih dijelova zgrada limom, HRN U.N9.052. Limarske radove vezane na

pokrov i izolaterske radove treba obavezno izvoditi paralelno s tim radovima. Ispod lima

uvijek treba postavljati traku bitumenske ljepenke br. 80 za 15 cm od ruba lima radi

povezivanja sa pokrovom ili slojevima izolacije što je uključeno u cijenu svake stavke. U

principu se ne smije upotrebljavati više vrsta lima na istom elementu, a ako se iznimno

upotrijebi, onda spojeve treba na pogodan način izolirati (premaz, izolac. trake i sl.), kako ne

bi došlo do pojave galvanskog elektriciteta. Na građevini će se upotrebljavati bakreni lim deb.

0,70 mm. Eventualne promjene detalja ili vrsta materijala obavezno dogovoriti s nadzornim

organom i projektantom.

Gradiva (materijali): Razne standardne detalje, spajanje lima pertlanjem, zakivanjem ili

lemljenjem izvesti prema pravilima struke i važećim tehničkim uvjetima. Svi materijali koji se

upotrebljavaju moraju odgovarati standardima: Cinčani lim HRN G.E4.020, Pocinčani lim

HRN C.B4.081, Čelični lim HRN C.B4.054, HRN C.B4.011-017, Bakreni lim HRN

C.D4.500, HRN C.D4.020, Olovni lim HRN C.E4.040, Aluminijski lim HRNC.C4.020,

HRNC.C4.025, HRNC.C4.030, HRNC.C4.050, HRN C.C4.051, HRN C.C4.060-62, HRN

C.C4.120. Svi ostali materijali koji nisu obuhvaćeni standardima moraju imati ateste od za to

ovlaštene ustanove. Ako je opis stavke izvoditelju nejasan treba prije početka izvedbe radova

ili predaje ponude tražiti objašnjenje od projektanta. Izvoditelj radova dužan je prije izvedbe

limarije uzeti sve izmjere u naravi, a također je dužan prije početka montaže ispitati sve

dijelove gdje se imaju izvesti limarski radovi te na eventualne neispravnosti istih upozoriti

nadzornog organa, jer će se u protivnom eventualni popravci izvršiti na račun izvođača.

Pričvršćenje lima vrši se mehaničkim alatima, vijcima, plastičnim čepovima i drugim

nosačima (trakama).

9. Aluminijski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i

prema važećim propisima. Aluminijski profili izrađeni su od aluminijske legure AIMgSi 05

čvrstoće F = 22 do 26 kg/mm2. Čelični okviri za sidrenje aluminijskih stijena su premazani

radi zaštite od korozije sa najmanje dva premaza cinkolitom ili drugom zaštitnom bojom.

Sidra za pričvršćenje aluminijskih stijena (čelični 'L' profili) su pocinčani. Profili za brtvljenje

i ostakljenje su iz plastične mase te su elastični i postojani na promjenu temperature.

Postojanost na temperaturu do -40°C, a na toplinu do 110°C tvrdoća oko 60 SH. Vijci i ostala

sredstva za spajanje izrađeni su od nehrđajućeg čelika, aluminija ili nekog drugog

antikorozivnog materijala. Kvaliteta materijala i izvedba temelji se na slijedećim njemačkim

industrijskim propisima: DIN 1784 prešani profili od aluminija, DIN 1783 limovi i limena

traka od aluminija, DIN 4113 aluminij u visokogradnji, DIN 17611 anodno oksidirani prešani

profili iz aluminija za građevinarstvo, DIN 18201 mjerne tolerancije u visokogradnji, DIN

1055 i DIN 1045/450 pretpostavljena opterećenja vjetrom, Tehnički propisi o djelovanju

vjetra na nosive konstrukcije, Sl.list 41/64.

Konstrukcija: Svi dijelovi trebaju biti dimenzionirani tako da sigurno prihvaćaju sva

opterećenja (vjetar, potres, vlastita težina) i da ispune zahtjeve arhitektonskog oblikovanja.

Primijenjena konstrukcija mora osigurati zvučnu izolaciju minimalno 39 decibela.

Konstrukcija mora zadovoljiti dilatiranje svake vertikale i horizontale, posredstvom

specijalnih alu umetaka sa dodatkom neoprenske brtve. Ugaoni spojevi moraju biti izvedeni

besprijekorno, mjesta koja su osobito osjetljiva na propuštanje brtve se dodatno. Otjecanje

vode i kondenzata mora biti osigurano, kao i odvodnjavanje utora za staklo. Svi dijelovi

okova koji se ugrađuju u aluminijsku konstrukciju (vrata, prozori itd.) moraju biti iz

odgovarajućih materijala otpornih na koroziju. Ostakljenje treba izvršiti aluminijskim

letvicama za ostakljenje pomoću plastičnih profila i dvokomponentnim kitom. Plastične

profile treba na uglovima izvana zavariti. Osigurati odgovarajuće provrte u staklu za

odvođenje kondenzne vode. Vrsta stakla navedena je u staklarskim radovima.

10. Stolarski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i

prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje

završnih radova u građevinarstvu Sl.list 21/90, Postojeći standardi.

Gradiva (materijali): Sav materijal za izvedbu stolarije (drvo) mora odgovarati standardima:

HRN D.C1.040 borova rezana građa, HRN D.C1.041 jelova i smrekova rezana građa, HRN

D.C1.021 hrastova građa. Kvaliteta materijala za izradu unutarnjih vrata, dovratnika i krila od

obrađenih dasaka, šperploča, lesonit - ploča prema HRN B.E1.011 i HRN D.E1.012.

Građevinska stolarija, metode ispitivanja - ponašanje krila prozora pod uvjetom upotrebe

(manevriranja) HRN D8.231. Građevinska stolarija - metode ispitivanja mehaničke otpornosti

krila prozora prema djelovanju vjetra HRN D.E8.232. Građevinska stolarija - provjera

kvalitete izrade i obrade prozora HRN D.E8.233. Građevinska stolarija - metode ispitivanja

veza elemenata od drveta za krila prozora HRN D.E8.234, zahtjevi u pogledu propustljivosti

vanjskih prozora i balkonskih vrata HRN D.E8.193. HRN D.E8.235 metode ispitivanja

propustljivosti zraka i vode, HRN D.C5.030, HRN D.C5.032 ploče od iverice, HRN

D.C5.034, HRN D.A1.100 ploče od iverice – ispitivanje.

Izvedba: Izvedba svih stolarskih radova mora biti po standardima: HRN D.E1.010 veza

drveta, HRN D.E1.020 unutarnja vrata za stanove, HRN D.E1.025 unutarnja jednokrilna vrata

za stanove - vrsta M, HRN D.E1.026 unutarnja jednokrilna vrata za stanove - vrsta N, HRN

D.E1.027 unutarnja jednokrilna vrata za stanove - vrsta R, HRN D.E1.028 unutarnja

jednokrilna vrata za stanove - vrsta S, HRN D.E1.040 krila sa ispunom za unutarnja vrata za

stanove, HRN D.E1.100 prozori i balkonska vrata za stanove, HRN D.E1.110 jednostruki

prozor bez kutije za zastor, HRN D.E1.121 prozori sa spojenim krilima sa kutijom za

unutarnji zastor, HRN D.E1.122 prozori sa spojenim krilima sa kutijom za vanjski zastor,

HRN D.E1.131 dvostruki prozor sa uskom kutijom i kutijom za unutarnji zastor, HRN

D.E1.132 dvostruki prozor sa uskom kutijom i kutijom za vanjski zastor, HRN D.E1.141

dvostruki prozor sa širokom kutijom i kutijom za unutarnji zastor, HRN D.E1.150 balkonska

vrata sa spojenim krilima bez kutije (krilo na krilo) za zastor, HRN D.E1.160 dvostruka

balkonska vrata sa uskom kutijom bez kutije za zastor, HRN D.E1.121 jednostruki prozor sa

kutijom za unutarnji zastor, HRN D.E1.112 jednostruki prozor sa kutijom za vanjski zastor,

HRN D.E1.120 prozori sa spojenim krilima bez kutije za zastor, HRN D.E1.130 dvostruki

prozor sa uskom kutijom bez kutije za zastor, HRN D.E1.134 dvostruki prozor sa uskom

kutijom i kutijom za unutarnji zastor, HRN D.E1.140 dvostruki prozor sa širokom kutijom

bez kutije za zastor, HRN D.E1.142 dvokrilni prozor sa širokom kutijom i kutijom za vanjski

zastor, HRN D.E1.190, jednostruki prozor sa rebrenicama, HRN D.E1.192 dvostruki prozor

sa rebrenicama.

11. Bravarski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u

skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za

projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90.

Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu bravarskih elemenata

moraju odgovarati standardima: HRN C.B4.024 kvadratno željezo, HRN C.B4.025 plosno

željezo, HRN C.G6.020 okruglo željezo, HRN C.B4.110, HRN C.B4.111, HRN C.B4.112

čelični limovi, HRN C.C4.060 rebrasti limovi od aluminija, HRN C.C3.020 profili od

aluminija, HRN M.K3.031, HRN M.K3.032 okovi za vrata i prozore.

Površinska obrada: Antikorozivna zaštita čeličnih dijelova mora biti u skladu sa važećim

propisima Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od

korozije, Sl.list 32/70. Završna obrada čeličnih dijelova je ličenje uljanim premazom u boji po

izboru projektanta. Kod aluminijskih prozora, vrata i stijena površinska obrada vrši se

elektrostatskim putem u boji postojeće aluminijske konstrukcije. Kompletna površinska

obrada svih materijala mora biti u skladu sa važećim propisima i uputama proizvođača

primijenjenog materijala (sredstva), a prema zahtjevu projektanta.

Izrada: Prije početka izrade bravarije obavezno se moraju uskladiti mjere i količine na

građevini. Željezni dijelovi spajaju se varenjem. Svaki sastav (spoj) mora biti tako

konstruktivno riješen da na vidljivim vanjskim površinama nema vidljivih vijaka. Svi vijci i

ostali dijelovi spajanja moraju biti izvedeni od nehrđajućeg čelika, aluminija ili nekoga

drugoga nekorodirajućeg materijala. Posebni umetci od PVC materijala moraju osigurati

kvalitetan i čisti sastav dvaju profila. Radioničke nacrte i detalje izrađuje izvoditelj i obavezno

ih daje na suglasnost projektantu. Svi tehnički i fizikalni zahtjevi trebaju biti ispunjeni prema

propisima ili prema posebnim traženjima projektanta. Konstrukcija mora biti dimenzionirana

tako da sigurno prihvaća opterećenje i funkcije elemenata. Sve nosive dijelove treba statički

provjeriti.

Ugradba: Svi se bravarski elementi u pravilu trebaju ugrađivati suhim postupkom bez

uporabe morta, tj. na prethodno ugrađena sidra varenjem ili vijcima ili pak pomoću plastičnih

ili metalnih čepova. Svi spojevi između metala i betona (zida) moraju biti brtvljeni ili kitani

akrilnim, silikonskim ili TIO kitom. Za sve predviđene bravarske radove izvoditelj je dužan

pribaviti ateste za kvalitetu materijala, površinsku obradu, ispravnost po izvoditelju

predviđenih detalja i antikorozivnu zaštitu od odgovarajućih instituta.

12. Staklarski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u

skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za

projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Tehnički uvjeti za

izvođenje staklorezačkih radova HRN U.F2.025. Prilikom ostakljivanja izvoditelj je dužan

uzeti sve mjere u naravi. Sve vrste stakla uzimaju se prema standardima: HRN B.E1.011

ravno staklo vučeno, HRN B.E1.080 ravno staklo - armirano, HRN B.E1.050 ravno staklo -

liveno, HRN H.C6.050 staklarski kitovi, HRN D.F1.062 ambalaža od drveta. Aluminijski

fasadni elementi zastakljuju se posebnim dvoslojnim reflektirajućim izolacijskim staklom iz

float stakla debljine 6+14+5 mm, dvoslojnim izolacijskim float staklom debljine 6+12+5 mm

i 8+12+5 mm i sa jednostrukim float staklom debljine 8 mm, po svim karakteristikama

sličnim postojećim rješenjima fasadne obloge. Ugrađivanje stakla u fasadne elemente i

prozorska krila treba biti izvedeno neoprenskom gumom i trajno elastičnim silikonskim

prozirnim kitom prema normama DIN 1836 i DIN 18056. Koso ugrađene izolacijske staklene

ploče moraju biti izrađene iz kaljenih i lijepljenih stakala kvalitete float sa faktorima

provodljivosti koji su profilirani za pojedine vrste elemenata.

13. Soboslikarski - ličilački radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije,

Tehničkim uvjetima za izvođenje soboslikarskih i ličilačkih radova, HRN U.F2.013, HRN

U.F2.012 te prema Pravilniku o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih

radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90. Izvoditelj je dužan sve uzorke izvesti prije početka

radova. Jediničnu cijenu potrebno je uračunati sav potreban rad i materijal, transportne

troškove, pomagala pri radu, zaštitu podova i ostalih ugrađenih elemenata, uklanjanje štete

načinjene pri radu na drugim radovima, čišćenje prostorija.

Gradivo (materijali): Izvoditelj radova treba upotrijebiti materijale koji je u svemu (vrsti,

boji i kvaliteti) jednak uzorku što ga odabere projektant od uzoraka predloženih od strane

izvoditelja. Izvoditelj mora prije početka radova ustanoviti kvalitetu podloge na koju se treba

nanijeti boja i ako nije pogodna za rad mora o tome obavijestiti naručitelja radova kako bi se

podloga na vrijeme mogla popraviti. Premaz stolarije, bravarije, limarije i drugih podloga,

gdje se zaštićuje od oštećenja mora biti već od prvog sloja kvalitetno izveden.

14. Fasaderski radovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u

skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za

projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Tehnički uvjeti za

izvođenje fasaderskih radova HRN U.F2.010, Posebna uputstva proizvođača.

Gradiva (materijali): Materijali za žbuke su razne poliakrilne mase sastavljene od agregata,

postojanih pigmenata te akrilnih veziva. Materijali za dobivanje vodoodbojnih fasadnih žbuka

na bazi cementa i vapna sa raznim aditivima za dobivanje specifičnih svojstava žbuke.

Materijali za izradu raznih silikonskih sintetskih premaza poliakrilnog veziva. Svi nanosi,

žbuke i premazi moraju imati: dobra fizičko mehanička svojstva (otpornost na habanje,

otpornost na udarce, prionjivost na podlogu u suhom i mokrom stanju), dobra vlažnosna

svojstva (otpornost na ispiranje kišom, otpornost prema atmosferskoj vlazi, otpornost na

hidrostatski tlak, paropropusnost), visoku rezistentnost i vremensko postojanje (otpornost

prema povišenim temperaturama, promjene boje pod djelovanjem sunca i kiše, otpornost

prema brzom starenju, otpornost prema kemikalijama) i povoljnu i laganu ugradljivost.

Podloga na koju se nanosi žbuka za fasadu od sintetičkih materijala treba biti suha, čvrsta, bez

masnih mrlja i prašine i bez neravnina. Svježe zračno - suhe produžne ili vapnene žbuke

moraju biti stare najmanje 14 dana. Stare i jako porozne podloge potrebno je prethodno

obraditi podložnim premazima, impregnirati prema uputama proizvođača.

15. Keramičarski radovi

OBLAGANJE PODOVA KERAMIKOM - opći uvjeti: Prilikom izvedbe keramičarskih

radova opisanih u troškovniku izvoditelj se mora pridržavati projektne dokumentacije i svih

postojećih propisa i normativa: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i

izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Tehnički uvjeti za izvođenje

keramičarskih radova HRN U.F2.011., oblaganje keramičkim pločicama, HRN B.D1.300,

kiselootporna zaštita u industriji, HRN F2.018.

Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu keramičkih opločenja

podova moraju odgovarati standardima: HRN B.D1.301 glazirane ravne podne pločice, HRN

B.D1.310 neglazirane pločice, HRN B.D1.320 neglazirane podne pločice, HRN B.D1.305

glazirane podne pločice, HRN B.D1.322 neglazirani fazonski komadi, HRN B.D1.330

pročelne neglazirane pločice, HRN B.D1.334/335 fasadne pločice, HRN B.D1.460

kiselootporne pločice, HRN B.D1.321 neglazirane klinker pločice, HRN B.D1.325

neglazirane fasadne pločice, HRN B.D8.450 ispitivanje otpornosti glazure, HRN B.D8.050

keramičke pločice - određivanje prema temperaturnim promjenama, HRN B.D8.060

ispitivanje otpornosti keramičkih neglaziranih pločica, HRN B.D8.080 keramičke pločice -

određivanje otpornosti prema alkalijama, HRN B.D8.090 keramičke pločice - određivanje

otpornosti prema kemikalijama, HRN B.D8.001 ispitivanje otpornosti na mraz, HRN

B.D8.302 ispitivanje težine, upijanje vode i poroznosti,HRN B.D9.307 ispitivanje na

savijanje. Cement mora odgovarati standardu HRN B.C1.011-015. Ukoliko se upotrebljava

cement van standarda, treba ga ispitati prema postojećim standardima HRN B.C8.020, HRN

B.C8.022. Cementni mort mora odgovarati standardima: HRN U.M8.050, HRN U.M2.010,

HRN U.M2.100.

OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIKOM - opći uvjeti: Prilikom oblaganja zidova opisanih

u projektnoj dokumentaciji izvoditelj se mora pridržavati svih opisa i uvjeta prema: Pravilnik

o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list

21/90, standardima: HRN U.F2.011, tehnički uvjeti za izvođenje keramičarskih radova, HRN

B.D1.300 oblaganje keramičarskim pločicama, HRN U.F2.018 oblaganje keramičkim

pločicama i kiselootporna zaštita u industriji.

Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu keramičkih opločenja

zidova moraju odgovarati standardima: HRN B.D1.301 glazirane zidne pločice, HRN

B.D1.310 neglazirane pločice, HRN B.D1.322 neglazirani fasadni komadi, HRN B.D1.330

pročelne neglazirane pločice, HRN B.D1.334/335 fasadne pločice, HRN B.D1.325

neglazirane fasadne pločice, HRN B.D8.450 ispitivanje otpornosti glazure, HRN B.D8.460

ispitivanje otpornosti na mraz, HRN B.D8.302 ispitivanje težine, upijanje vode i poroznosti,

HRN B.D9.307 ispitivanje na savijanje. Cement mora odgovarati standardu HRN B.C1.011-

015. Ukoliko se upotrebljava cement van standarda, treba ga ispitati prema postojećim

standardima HRN B.C8.020 i HRN B.C8.022. Ostali standardi za cement: HRN U.M8.050,

HRN U.M2.010, HRN U.M2.100 cementni mort sa dodatkom nepropusnosti, HRN U.F2.011

ljepila - uvjeti. Ukoliko za određene pločice ne postoji standard ili se radi o uvoznim

pločicama, moraju im se priložiti atesti, utvrditi karakteristike za izvođenje keramičarskih

radova. Boju, vrstu i kvalitetu obavezno dogovoriti sa projektantom prije ugradnje i nabavke

istih. Prije početka radova izvoditelj je dužan obaviti pregled svih podloga. Izvoditelj mora

obavezno predočiti uzorke te nakon dogovora i potpisa projektanta i utvrđivanja površina na

licu mjesta pristupiti nabavci i postavljanju.

16. Kamenoklesarski radovi

Opći uvjeti: Izvoditelj je dužan prije izvedbe izraditi radioničke nacrte oblaganja zidova i

podova prema izmjeri na licu mjesta u skladu s postojećim nacrtima i ostalom tehničkom

dokumentacijom. Radioničku dokumentaciju treba prije izvedbe ovjeriti projektant. Prije

polaganje kamena potrebno je izvršiti selekciju već odrezanih kamenih ploča i izdvojiti one

koje svojom teksturom bitno odskaču od teksture odabranog uzorka. Naročitu pažnju

potrebno je posvetiti obradi rubova koji kod poliranog kamena moraju biti oštri, a uglovi

čitavi, neokrznuti. Sve plohe moraju biti fino obrađene odnosno polirane prema opisu

pojedinih stavki. Prije davanja ponude izvoditelj je dužan sve eventualne nejasnoće riješiti sa

projektantom, jer se naknadni zahtjevi neće uvažavati. Kamene ploče polažu se u cementni

mort uz dodatak skoba za fiksiranje. Sve zaobljene ploče izvesti u predviđenim radijusima i

vrlo precizno. Sve vidljive rubove treba polirati i zaobliti prema detalju. Spojevi se moraju

ispuniti trajno elastičnim kitom i vrlo precizno i uredno zagladiti. Završne klupčice ugraditi u

cementni mort i sidriti nehrđajućim skobama, a spojnice ispuniti trajno elastičnim kitom.

Detaljni nacrti pojedinih stavki dati će se u sklopu izvedbene dokumentacije. Kamen se na

pod polaže u cementni mort. Cementni mort mora biti takve kvalitete da se izbjegne izbijanje

salitre nakon polaganja istoga. Podna oblaganja izvesti u kvalitetnom cementnom mortu 1:3 s

minimalnom reškom. Sve plohe moraju biti pjeskarene ili polirane. Ploče na ulazu u vanjske

lokale treba trakasto ohrapaviti štokanjem ili pjeskarenjem. U cijenu svake stavke potrebno je

uključiti izradu, dopremu, ugradbu i montažu, kao i sav potreban materijal za izradu

kompletnog proizvoda uključivo razne potporne skele, drvene klinove i slično. Izvoditelj je

dužan u svemu ostalom pridržavati se HRN U.F2.010. Zidovi se oblažu sistemom

ventilirajuće fasade na nehrđajuće skobe sa reškama između ploča od 0,7 cm, odnosno 0,1-0,2

cm šire od debljine skobe, tako da ne bi dolazilo do oštećenja ploča uslijed njihova širenja pod

djelovanjem atmosferskih utjecaja. Reške ispuniti trajno elastičnim kitom i precizno i uredno

zagladiti. U donjem i gornjem dijelu kamene obloge ostaviti otvorene reške da se osigura

ventiliranje fasade.

17. Montažni zidovi i zidne obloge

Opći uvjeti: Svi radovi kojih se izvođač mora pridržavati jesu svi uvjeti i opisi u projektnoj

dokumentaciji, pravilima zanata kao i prema svim važećim propisima: Pravilnik o tehničkim

normativima za projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu Sl.list 21/90, Posebna

uputstva proizvođača, standardima. Prije početka radova izvoditelj je dužan provjeriti na

gradnji sve mjere koje su mu potrebne za njegov rad. Ustanove li se veće razlike koje bi

utjecale na njegov rad prema danim nacrtima dužan je o tome obavijestiti projektanta i

nadzorni organ te zatražiti njihovo rješenje. U slučaju da izvoditelj upotrijebi drugu vrstu

materijala nego što je propisano ili loše izvede rad, dužan je na zahtjev nadzornog organa

odstraniti nepropisno izvedeni materijal i zamijeniti ga propisanim.

Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu montažnih zidova i

zidnih obloga moraju odgovarati standardima: DIN 4109 zvučna zaštita, DIN 18180 gips

kartonske ploče, DIN 18181 ugradnja i obrada, DIN 18168-2 ovjesni elementi, HRN DIN

4102-1protupožarna gips kartonska ploča, ÖNORM B 3800 vatrootpornost, HRN U.J1.090.

Svako učvršćenje i povezivanje mora se izvesti tako da konstrukcija bude osigurana od bilo

kakvog pomicanja te da pojedini dijelovi mogu raditi kod promjene temperature (dilatiranje).

Izvoditelj treba upotrijebiti materijal koji je u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) jednak uzorku što

ga odabere projektant od predloženih uzoraka od strane izvoditelja.

U cijenu za svaku vrstu rada treba uključiti sav osnovni i pomoćni materijal, neminovne

otpatke, transport do gradilišta i na gradilištu, troškove izrade i uklanjanja svih nedostataka

nastalih tijekom rada. Izvoditelj obavlja svoje radove na gradilištu na vlastitu odgovornost i

rizik tj. dužan je pobrinuti se da ne dođe do slučajnog ili namjernog oštećenja dopremljenog

materijala ili izvedenih elemenata. Ako bi došlo do bili kakvog oštećenja i otuđenosti

materijala ili gotovoga rada, izvoditelj je dužan sve tako nastale nedostatke otkloniti o svom

trošku, s time da kasnije traži nadoknadu od onoga tko ih je prouzročio. Nabavljanje

potrebnog materijala, osiguranje potrebnog broja radnika odgovarajuće stručnosti, kao i

organizaciju rada izvoditelj treba provesti tako da to bude u skladu sa operativnim planom te

da krivicom izvoditelja ne dođe do zakašnjenja radova ili do ometanja drugih izvoditelja na

građevini.

18. Spušteni stropovi

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u

skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za

projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Posebna uputstva

proizvođača. Prije početka radova izvoditelj je dužan provjeriti na gradnji sve mjere koje su

mu potrebne za rad. Ustanove li se veće razlike koje bi utjecale na njegov rad prema danim

nacrtima dužan je o tome obavijestiti projektanta i nadzornog organa i zatražiti njihovo

rješenje. U slučaju da izvoditelj upotrijebi drugu vrstu materijala nego što je to propisano ili

ako loše izvede rad, dužan je na zahtjev nadzornog organa odstraniti nepropisno izvedeni

materijal i zamijeniti ga propisanim. Svako učvršćenje i povezivanje mora se izvesti tako da

konstrukcije budu osigurane od bilo kakvog pomicanja te da pojedini dijelovi mogu

nesmetano raditi kod promjene temperature (dilatiranje). Izvoditelj treba upotrijebiti materijal

koji u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) jednak uzorku što ga odabere projektant od uzoraka

predloženih po izvoditelju. U cijenu za svaku vrstu rada treba uključiti sav osnovni i pomoćni

materijal, neminovne otpatke, transport do gradilišta i na gradilištu, troškove izrade i

uklanjanje svih nedostataka nastalih tijekom rada. Izvoditelj obavlja svoje radove na gradilištu

na vlastitu odgovornost i uz vlastiti rizik, tj. dužan je pobrinuti se da ne dođe do slučajnog ili

namjernog oštećenja dopremljenog materijala ili izvedenih elemenata. Ako bi došlo do bilo

kakvog oštećenja i otuđenosti materijala ili gotovog rada, izvoditelj je dužan sve tako nastale

nedostatke otkloniti o svom trošku, s time da kasnije traži nadoknadu od onoga tko ih je

prouzročio. Nabavljanje potrebnog materijala, osiguranje potrebnog broja radnika

odgovarajuće stručnosti, kao i organizaciju rada izvoditelj treba provesti tako da to bude u

skladu sa operativnim planom, te da krivicom izvoditelja ne dođe do zakašnjenja radova ili do

ometanja drugih izvoditelja na građevini.

19. Čelične konstrukcije

Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u

skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima. Čelični dijelovi fasadne konstrukcije

predviđeni su od materijala sa oznakama Č.0345 i Č.0360. Svi čelični profili i dijelovi nosive

konstrukcije moraju biti vruće pocinčani minimalnim slojem cinka debljine 125 mikrona. Svi

matični i kniping vijci kojima su fasadni elementi ugrađeni u betonsku konstrukciju, odnosno

sa kojima su sastavljeni u cjelinu, moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika prokrom 11

specijal ili prokrom 12 specijal. Svi vijci moraju imati ateste o propisanoj kvaliteti.

Samonosiva prostorna čelična konstrukcija iz okruglih cijevi sastoji se od slijedećih nosivih

elemenata: štap, okrugla čelična cijev sa priključnim dijelovima (vijci, čahure, konusi),

okruglasti čvorovi (čelične kugle sa navojima u smjerovima štapovima), ležajni čvorovi sa

sidrenim dijelovima. Nosiva konstrukcija iz štapova mora biti vruća, a kugle i čvorovi

galvanski pocinčani. Antikorozijska zaštita sa vrućim pocinčanjem treba imati debljinu 125

mikrona. Galvanska zaštita nije dovoljna te svi dijelovi konstrukcije moraju biti zaštićeni

protiv korozije.

Završna površinska obrada svih dijelova prostorne konstrukcije mora biti izvršena pečenim

poliesterskim lakom debljine cca 100 mikrona. Proračun prostorne rešetke koji je sastavni dio

izvedbenog projekta, izradu konstrukcije i ugrađivanje izvodi proizvođač prostornog sistema,

u skladu s usvojenim dispozicijama i ostalim elementima definiranim od investitora u

raspisnoj dokumentaciji. Kod izrade izvedbene dokumentacije i izvođenja proizvođač

prostorne konstrukcije mora se pridržavati svih važećih tehničkih propisa, standarda i

normativa, kao i posebnih uvjeta za ovu vrstu konstrukcije. Izvoditelj konstrukcije mora prije

ugrađivanja elemenata izraditi tipski prototip te predočiti sve potrebne ateste.

Napomena: Svi primijenjeni propisi i standardi su u skladu sa Zakonom o preuzimanju

zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao državni zakon.

VODOVOD I KANALIZACIJA

A. VODOVOD

1. Poslovna građevina – Višefunkcionalni centar za zdravstveni turizam priključit će se na

sustav javne vodoopskrbe prema posebnim uvjetima građenja VODE LIPIK d.o.o.,Ur.

broj: PU-09/2015-2, od 22. 04. 2015.g.

Poslovna građevina priključit će se na javni vodoopskrbni cjevovod PVC DN 110 mm

izgrađen u ulici Marije Terezije, spojnim vodom Ø 50mm. Priključak se izvodi preko

vodomjernog okna u kojem će se ugraditi 2 vodomjera ( 1 za unutarnju hidrantsku

mrežu i 1 za sanitarnu mrežu). U vodomjernom oknu na svim linijama iza glavnih

vodomjera predviđena je ugradnja hvatača nečistoće i zaštitnika od povratnog toka

(ZOPT) tip''EC'' .

Sanitarna vodovodna instalacija se sastoji od mreže hladne i tople vode s

recirkulacijom. Topla voda se priprema u spremniku tople vode koji je smješten u

tehničkoj prostoriji u podrumu. Ovim projektom je obuhvaćena kompletna vodovodna

mreža predmetne građevine zaključno s ventilima u vodomjernom oknu.

2. Vodovodna instalacija u zemlji se predviđa iz cijevi od tvrdog poli-etilena visoke

gustoće PE-100 (PEHD), S 8/SDR 17 u kvaliteti prema odredbama DIN-a (8074), prEN

12201-2 za pogonski tlak 1.0 MPa. Spajanje cijevi izvodi se spojnim elementima za

elektrozavarivanje, a prelazni spojevi na prirubnicu izvode se posebnim spojnicama s

pripadnim brtvam tip HAWLE.

Vodovodna instalacija za unutarnju hidrantsku mrežu u zgradi će se izvesti od čeličnih

pocinčanih cijevi HRN. C.B 5.225. Za unutarnju hidrantsku mrežu na svakoj etaži

predviđen je zidni ormar (hidrant) s bubnjem, vatrogasna cijev DN 25 EN 694 kruta

dužine 20 m.

Cijevi i spojni elementi za sanitarnu vodovodnu instalaciju u zgradi se predviđaju iz

polipropilena PP-R cijevi, SDR 7,4, PN 20 iz programa kao “FUSIOTHERM'' – fazer

kompozitne cijevi.

Spajanje cijevi i spojnih elemenata vrši se ručnim aparatom za zavarivanje. Armature na

cjevovodu su mesingane prema HRN M.C5.

Za sve ugrađene vodovodne materijale ( cijevi, fazonske komade, zasune i pomoćni

materijal za ugradnju) Izvođač radova mora imati analitička izvješća ovlaštenog

laboratorija o zdravstvenoj ispravnosti, ne starija od 6 mjeseci, sukladno Zakonu o

predmetima opće uporabe (N.N.br. 39/13), te Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti

materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (N.N. br. 125/09 i

31/11).

3. Vodovodna instalacija se montira u zemlji, instalacijskim kanalima, slobodno po kon-

strukciji te u zidnim i podnim usjecima pod žbuku.

Cijevi u zemlji (PE-HD) se polažu u rov na 10 cm debeo nasuti sloj od pijeska

granulacije 0 – 4 mm i zatrpavaju pijeskom granulacije 0 – 4 mm u sloju od 20 cm,

iznad tjemena cijevi. Prije zatrpavanja na PE-HD cijev lijepi se detekcijska traka i na

dubini od cca 50 cm od terena ugrađuje se PVC traka upozorenja s oznakom POZOR-

VODOVOD.

Cijevi u instal. kanalima, zidnim i podnim usjecima (pod žbuku) se uz konstrukciju

pričvršćuju obujmicama s gumom na svaka 50-70 cm u ravnom potezu i kod čvorišta, a

izoliranje cijevi vrši se «Armaflex-om» ili tehničkim filcom. Slobodno vođene cijevi

hladne i tople vode (ispod stropa) izoliraju se «Armaflex-om». Pričvršćuju se uz

konstrukciju obujmicama s gumom na svaka 50-70 cm u ravnom potezu i kod čvorišta.

Zbog istezanja cijevi uslijed temperaturnih utjecaja instalaciju montirati prema uputama

proizvođača i kod pričvršćenja predvidjeti fiksne i klizne točke.

Protupožarne obujmice i vatrootporni mort ugradit će se kod prolaza cijevi kroz

stropove i zidove da u slučaju požara spriječe širenje plamena i dima u ostale požarne

sektore. Montažu vršiti prema uputama proizvođača.

4. Nakon kompletne izvedbe vodovodne instalacije potrebno je provesti tlačnu probu.

Tlačna proba se izvodi prema propisima za odabranu vrstu cjevovoda. Za projektirani

cjevovod od PE-HD i PP-R cijevi, propisani probni pritisak iznosi 15 bara u trajanju od

2 sata.

Nakon tlačne probe vodovoda instalacije se dezinficira klornom otopinom prema

propisima sanitarne inspekcije, ispire i pušta u redovni pogon. O tlačnoj probi i

dezinfekciji se vodi zapisnik koji potpisuje izvođač i nadzorni inženjer. Atest o

ispitivanju zdravstvene ispravnosti izvedenog cjevovoda putem uzorkovanja i analize

vode izdaje ovlašteni laboratorij.

Unutarnju hidrantsku mrežu obavezno ispitati putem ovlaštene tvrtke na potrebni protok

vode predviđen projektom i ishoditi Uvjerenje da ista ispravno radi.

5. Vodomjerno okno je monolitna arm. bet. građevina, beton marke C 20/25,

vodonepropusno, opremljeno penjalicama i lijevano željeznim poklopcem vel. 600x600

mm, nosivost prema prometnom opterećenju. Vodomjerno okna će se izvesti na početku

građevne čestice iza regulacijske linije. Točno mjesto priključka, kao položaj i veličinu

vodomjernog okna odrediti će isključivo referent Odjela priključaka vodoopskrbe na

licu mjesta.

6. Križanje sa drugim instalacijama unutar dvorišta se izvodi sa zaštitom donje instalacije.

Vodovodna mreža se u pravilu polaže iznad odvodnih cijevi.

7. Izvođač radova dužan je radove obavljati u skladu s pravilima zaštite na radu na temelju

plana o uređenju radilišta u kojem su obuhvaćene sve specifičnosti organizacije radilišta

i tehnologije koju će primjenjivati. Pri iskopu, montaži cijevi i izradi vodomjernog okna

voditi računa o primjeni mjera predviđenih Zakonom o zaštiti na radu.

8. Za vrijeme izvođenja radova potrebno je osigurati stručni nadzor nad izvođenjem te

primjenom svih propisa u građevinarstvu. Tijekom gradnje treba kontrolirati kvalitetu

ugrađenih materijala i atestima dokazati valjanost i kvalitetu.

B. ODVODNJA

1. Odvodnja sanitarne otpadne vode i krovne vode predmetne građevine projektirana je

prema posebnim uvjetima građenja VODE LIPIK d.o.o.,Ur. broj: PU-09/2015-2, od 22.

04. 2015.g.

Sanitarna otpadna voda i krovna voda priključit će se na budući rekonstruirani javni

ulični kanal Ø 500 mm u ulici Marije Terezije (rekonstrukcija planirana u periodu 2016

- 2018.g.). Priključak je dimenzioniran za potrebe poslovne građevine i izvest će se

prema posebnim uvjetima u reviziono okno uličnog kanala.

Ovim projektom obuhvaćena je kompletna unutarnja i vanjska odvodnja, zaključno s

revizionim oknom za priključenje – kontrolno okno (RO 1).

Otpadna voda iz podruma ne može se priključiti na internu odvodnju direktno

gravitacijom, već se mora prepumpavati u internu odvodnju. Predviđen je uređaj za

prepumpavanje kao ACO MULI-STAR MWP1 s jednom pumpom.

2. Temeljni (ukopani) kanali se predviđaju od PVC-U kanalizacijskih cijevi i fazonskih

komada prema HRN EN 1401-1 i DIN 8062. Cijevi s debljom stijenkom i s integriranim

utičnim kolčakom i brtvenim prstenom od sintetičnog kaučuka, iz programa kao “PIPE

LIFE”, ÖNORM EN ISO 9969 (SN4). Odvodne fekalne vertikale i priključci od

pojedinih sanitarnih uređaja se izvode od zvučno optimiranih troslojnih polipropilenskih

(PP-MD) odvodnih cijevi i fazonskih komada izrađenih sukladno HRN EN 1451-

1:2000, SN4 kao Geberit Silent PP.

Prihvat vanjskih krovnih vertikala se predviđa od lijevano željeznih cijevi tip SML, EN

877, DIN 19522. Cijevi se spajaju obujmicama iz nehrđajućeg čelika s brtvom iz

EPDM.

Ventiliranje odvodnje vrši se preko vertikala koje se provode iznad krova i preko

automatskih odušnih ventila “STUDOR” ili HL koje treba instalirati na mjestima

označenim u nacrtu.

Protupožarne obujmice i vatrootporni mort ugradit će se kod prolaza cijevi kroz

stropove i zidove da u slučaju požara spriječe širenje plamena i dima u ostale požarne

sektore. Montažu vršiti prema uputama proizvođača.

3. Kontrola pogona instalacije se predviđa preko revizionih fazonskih komada i revizionog

okna. Revizioni fazonski komadi se predviđaju na svim fekalnim vertikalama na vrhu i

podnožju. Reviziona okna su monolitne betonske građevine izrađene od

vodonepropusnog betona C 25/30. Poklopac je lijevano - željezni, težine prema

prometnom opterećenju.

Kompletna temeljna mreža će se ispitati na tlak od 0,5 bara, a odvodi od sanitarnih

predmeta ispituju se na nepropusnost vodenim stupcem. Kanalizacija se ispituje na

vodonepropusnost prema HRN EN 1610, HRN EN 1508 i HRN EN 805.

4. Sanitarni predmeti i oprema uz njih predviđeni su sa zaobljenim rubovima, tako da

prilikom korištenja istih ne može doći do povrede.

5. Križanje sa drugim instalacijama unutar dvorišta se izvode sa zaštitom donje instalacije.

Vodovodna mreža se u pravilu polaže iznad odvodnih cijevi.

6. Izvođač radova dužan je radove obavljati u skladu s pravilima zaštite na radu na temelju

plana o uređenju radilišta u kojem su obuhvaćene sve specifičnosti organizacije radilišta

i tehnologije koju će primjenjivati. Pri iskopu, montaži cijevi i izradi revizionih okana

voditi računa o primjeni mjera predviđenih Zakonom o zaštiti na radu.

7. Za vrijeme izvođenja radova potrebno je osigurati stručni nadzor nad izvođenjem te

primjenom svih propisa u građevinarstvu. Tijekom gradnje treba kontrolirati kvalitetu

ugrađenih materijala i atestima dokazati valjanost i kvalitetu.

Izvedba odvodnje se ugovara na temelju troškovnika. Izvođač je dužan ponuditi

kompletnu izvedbu prema opisu u troškovniku, tehničkom opisu i prikazu tehničkih

rješenja za primjenu pravila zaštite na radu, te prema nacrtima.

ELEKTROINSTALACIJE

OBVEZE IZVOĐAČA

• Sve radove treba izvesti u cijelosti prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji. Bez

suglasnosti projektanta ili vršitelja nadzora nije dozvoljeno odstupati od dokumentacije ili

njenih dijelova, mijenjati način izvedbe radova ili koristiti materijale koji nisu predviđeni

projektom.

• Sav materijal za izvedbu radova prema ugovoru obvezan je dobaviti izvođač, sve prema

specifikaciji materijala danoj u projektnoj dokumentaciji, a u skladu sa važećim

zakonskim propisima.

• Za sav ugrađeni materijal i opremu moraju se dostaviti odgovarajući atesti i certifikati

kojima se dokazuje kakvoća ugrađenog materijala i opreme.

• Izvršitelj je obvezan osigurati stalni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.

• Naručitelj je obvezan prije početka radova dostaviti izvođaču imena osoba ovlaštenih za

obavljanje nadzora nad izvedbom.

• Izvođač je obvezan svog ovlaštenog predstavnika rukovoditelja radova imenovati prije

početka radova i o tome pismeno izvijestiti naručitelja.

• Naručitelj se obvezuje da će osobe ovlaštene za nadzor nad izvedbom radova osim

Zakonom predviđenih aktivnosti po potrebi kao i na poziv izvođača radova obilaziti

radilišta i s rukovoditeljem radova zajednički rješavati nastale probleme.

• Sve probleme u pogledu ugovorenih radova naručitelj će rješavati s izvođačem preko

osoba ovlaštenih za vršenje nadzora.

• Izvođač se obvezuje da će redovito upisivati u montažni dnevnik sve potrebne podatke

koje je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za vršenje nadzora omogućiti

svakodnevni uvid u montažni dnevnik.

• Izvođač je obvezan prilikom izvedbe obavljati zakonom propisana ispitivanja ugrađenog

materijala i upisivati ih u dnevnik.

• Osobe ovlaštene za vršenje nadzora obvezne su redovito potpisivati dnevnik o izvršenim

radovima.

• Obavijest o završetku radova izvođač je obvezan dostaviti pismeno naručitelju.

• Po završetku ugovorenih radova, a prije početka korištenja odnosno stavljanja u pogon

instalacije, naručitelj je obvezan zatražiti tehnički pregled izvedenih radova u svrhu

utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti.

• Sve garantne listove, ateste i certifikate ugrađenog materijala i opreme, zajedno sa svim

potrebnim uputstvima za upotrebu i održavanje izvedene instalacije obvezan je izvođač

dostaviti naručitelju prije izvršenja tehničkog pregleda.

• Poslije tehničkog pregleda izvršiti će se primopredaja izvedenih radova izvođača i

naručitelja i to u najkraćem mogućem roku.

• Primopredaja radova između izvođača i naručitelja obuhvaća utvrđivanje opsega

izvedenih radova te konačni obračun radova.

• Za kakvoću izvedenih radova izvođač jamči dvije godine od dana izvršenog tehničkog

prijema, a za ugrađenu opremu prema garantnom listu proizvođača. Minimalni garantni

rok iznosi za ugrađenu opremu 6 mjeseci od dana izvršenog tehničkog prijema.

• U garantnom roku izvođač je obvezan o svom trošku otkloniti sve nedostatke izazvane

nesolidnom izvedbom ili upotrebom nekvalitetnog materijala.

• Izvođač radova ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem ili nestručnim

korištenjem izvedene opreme i instalacije.

• Nakon izvedbe radova potrebno je investitoru predati dva primjerka izvedenog stanja

instalacija sa ucrtanim svim promjenama u odnosu na projektnu dokumentaciju.

• Radovi na električnim instalacijama završavaju ispitivanjem istih u svrhu dokazivanja

kakvoće pri čemu treba izdati slijedeće ateste i protokole o mjerenju:

- efikasnost zaštite od indirektnog dodira

- otpor izolacije svih instalacija

- otpor uzemljenja

- izjednačenje potencijala metalnih masa

- tipski i pojedinačni atesti elektro opreme i materijala

- ispitni listovi razdjelnika

- funkcionalnost svih instalacija

• Nakon uspješno obavljenog tehničkog pregleda korisnik je u skladu sa tehničkim

propisima tijekom uporabe objekta dužan periodički vršiti kontrolu kakvoće izvedenih

električnih instalacija. Ispitivanje može vršiti samo kvalificirana osoba sa potrebnim

atestiranim instrumentima. O rezultatima mjerenja treba izdati atest kojega se trajno čuva.

POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA

• Zakon o gradnji (N.N. 153/13)

• Zakon o građevnim proizvodima (N.N. 76/13, 30/14)

• Zakon o normizaciji (N.N. 80/13)

• Zakon o mjeriteljstvu (N.N. 74/14)

• Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (N.N. 80/13)

• Zakon o zaštiti na radu (N.N. 71/14)

• Zakon o zaštiti od požara (N.N. 92/10)

• Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (N.N. 78/15)

• Zakon o elektroničkim komunikacijama (N.N. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14)

• Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom energijom (N.N. 88/12)

• Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (N.N. 39/06)

• Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (N.N. 146/05)

• Pravilnik o svjetlovodima i distribucijskim mrežama (N.N. 57/14)

• Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku kabelsku mrežu poslovnih i stambenih

zgrada (N.N. 155/09)

• Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (N.N. 114/10, 29/13)

• Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture

i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora

radova ili građevine (N.N. 75/13)

• Pravilnik o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (N.N. 64/14, 41/15,

105/15)

• Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (N.N. 05/10)

• Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. 87/08,

33/10)

PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

• Zaštita od požara na elektro vodovima riješena je pravilnim dimenzioniranjem vodova

obzirom na strujno opterećenje i struju kratkog spoja.

• Svi vodovi se štite od kratkog spoja instalacijskim prekidačima koji isključuju praktički

trenutno.

• Zaštita od proširenja požara uslijed el. struje kao i kod gašenja požara, riješena je

isključivanjem napajanja instalacija objekta glavnom sklopkom ili glavnim prekidačima.

• Zaštita od požara uslijed statičkog elektriciteta provedena je izjednačenjem potencijala i

uzemljenjem svih metalnih masa, koje nisu dio strujnih krugova.

• Zaštita od požara na elektrouređajima riješena je i pravilnim izborom izolacije. Ista je iz

PVC-a koji ne podržava gorenje.

• Svi razvodni, zaštitni i uklopni uređaji smješteni su u kućišta izrađena iz negorivih

materijala.

• Sva nastavljanja vodova izvode se isključivo u razvodnim kutijama ili ormarićima, a ne

nikako u zidu, u priključnici ili sklopki.

• Sva rasvjetna tijela moraju imati izvor svjetlosti iste ili manje snage od one nominalne za

svjetiljku.

• Građevina se štiti od atmosferskih pražnjenja propisnim sustavom za zaštitu od munje.

• Izjednačenje potencijala i uzemljenje metalnih masa mora biti riješeno povezivanjem i

uzemljenjem neutralnih metalnih masa.

• U građevini je predviđena automatska signalizacija požara s alarmnom centralom

smještenom u uredskoj prostoriji prizemlja. Kako prostorija nije zasebni požarni sektor,

centrala će se ugraditi u vatrootporni ormarić. U zgradi ne postoji trajno dežurstvo 24 sata

pa će se alarm prosljeđivati u obližnju vatrogasnu brigadu.

• U svim prostorijama predviđa se sigurnosna rasvjeta kapaciteta 90 min.

• Napon iz objekata može se isključiti glavnom sklopkom, odnosno tipkalima za isključenje

u slučaju nužde smještenim kod izlaza iz objekata za čitav objekt i na svakom katu za

dotični kat.

• Na prijelazu kabela kroz zid ili strop između dva požarna sektora obvezno je brtvljenje

vatrootpornim sredstvom atestiranim na 90 minuta. Predlažemo PROMASTOP kit ili

ekspandirajuće vrećice. U nacrtima nisu svuda prikazani vodovi pa će se izvoditelj radova

i nadzorni inženjer poslužiti planom požarnih sektora i ispoštovati gornji zahtjev.

RACIONALNA UPORABE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE

Propisi

Zakon o gradnji, NN 153/13

Zakon o energetskoj učinkovitosti, NN 127/14

Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju NN 48/14 i 150/14

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada NN 97/14 i 130/14

Tehnički propis za prozore i vrata NN 69/06

Hrvatske norme

HRN EN 410:2011 Staklo u graditeljstvu -- Određivanje svjetlosnih i sunčanih značajka

ostakljenja (EN 410:2011)

HRN EN 673:2011 Staklo u graditeljstvu -- Određivanje koeficijenta prolaska topline (U

vrijednost) -- Proračunska metoda (EN 673:2011)

HRN EN ISO 6946:2008 Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrade -- Toplinski otpor i

koeficijent prolaska topline -- Metoda proračuna (ISO 6946:2007; EN ISO 6946:2007)

HRN ISO 9836:2011 Standardi za svojstva zgrada -- Defi niranje i proračun površina i

prostora (ISO 9836:2011)

HRN EN ISO 10077-1:2008 Toplinska svojstva prozora, vrata i zaslona -- Proračun

koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Općenito (ISO 10077-1:2006; EN ISO 10077-1:2006)

HRN EN ISO 10077-1:2008/Ispr.1:2010 Toplinska svojstva prozora, vrata i zaslona --

Proračun koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Općenito (ISO 10077-1:2006/Cor 1:2009; EN

ISO 10077-1:2006/AC:2009)

HRN EN ISO 10211:2008 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i površinske

temperature -- Detaljni proračuni (ISO 10211:2007; EN ISO 10211:2007)

HRN EN ISO 10456:2008 Građevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i

vlagu -- Tablične projektne vrijednosti i postupci određivanja nazivnih i projektnih toplinskih

vrijednosti (ISO 10456:2007; EN ISO 10456:2007)

HRN EN 12464-1:2012 Svjetlo i rasvjeta -- Rasvjeta radnih mjesta -- 1. dio: Unutrašnji radni

prostori (EN 12464-1:2011)

HRN EN 12524:2002 Građevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu

-- Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000)

HRN EN 12831:2004 Sustavi grijanja u građevinama -- Postupak proračuna normiranoga

toplinskog opterećenja (EN 12831:2003)

HRN EN ISO 13370:2008 Toplinske značajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode

proračuna (ISO 13370:2007; EN ISO 13370:2007)

HRN EN 13779:2008 Ventilacija u nestambenim zgradama -- Zahtjevi za sustave ventilacije i

klimatizacije (EN 13779:2007)

HRN EN ISO 13788:2002 Značajke građevnih dijelova i građevnih dijelova zgrada s obzirom

na toplinu i vlagu -- Temperatura unutarnje površine kojom se izbjegava kritična vlažnost

površine i unutarnja kondenzacija -- Metode proračuna (ISO 13788:2001; EN ISO

13788:2001)

HRN EN ISO 13789:2008 Toplinske značajke zgrada -- Koeficijenti prijelaza topline

transmisijom i ventilacijom -- Metoda proračuna (ISO 13789:2007; EN ISO 13789:2007)

HRN EN ISO 13790:2008 Energetska svojstva zgrada -- Proračun potrebne energije za

grijanje i hlađenje prostora (EN ISO 13790:2008)

HRN EN ISO 14683:2008 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Linearni koefi cijent prolaska

topline -- Pojednostavnjene metode i zadane utvrđene vrijednosti (ISO 14683:2007; EN ISO

14683:2007)

HRN EN 15193:2008 Energijska svojstva zgrade -- Energijski zahtjevi za rasvjetu (EN

15193:2007)

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 Energijska svojstva zgrade -- Energijski zahtjevi za rasvjetu

(EN 15193:2007/AC:2010)

HRN EN 15232:2012 Energijske značajke zgrada -- Utjecaj automatizacije zgrada, nadzor i

upravljanje zgradama (EN 15232:2012)

HRN EN 15251:2008 Ulazni mikroklimatski parametri za projektiranje i ocjenjivanje

energijskih značajka zgrada koji se odnose na kvalitetu zraka, toplinsku lagodnost,

osvjetljenje i akustiku (EN 15251:2007)

DIZALO

PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Zaštita od električnog udara u postrojenju dizala izvedena je primjenom zaštite od direktnog

dodira i zaštite od indirektnog dodira.

Na vanjskoj strani vrata ormara grupe upravljanja istaknuti su natpisi:

"Opasno po život" , "Pogon dizala", " Neovlaštenima pristup zabranjen".

U ormaru, na upravljačkoj grupi, postavljen je glavni prekidač dizala, za isključenje rada

dizala. Isto tako tu je postavljen i prekidač za paljenje i gašenje svijetla kabine čime se

isključuje upravljanje dizalom.

Vozno okno je po cijeloj visini sa svih strana ograđeno negorivim materijalom, izuzev otvora

za vrata voznog okna i otvora za prozračivanje.

Vrata voznog okna dizala su metalna i izrađena su u klasi vatrootpornosti EI90 prema HRN

EN 81-58.

Vozno okno mora imati mogućnost stalnog prozračivanja, odnosno odimljavanja u slučaju

požara. Svi otvori su veličine min. 2,5 % tlocrtne površine okna dizala. Otvori će biti zaštićeni

kišonepropusnim rešetkama.

Zaštita od atmosferskog elektriciteta (munje) izvodi se spajanjem krajeva vodilica kabine i

protuutega na gromobransku instalaciju građevine.

Vozno okno dizala projektirano je kao zasebni požarni odjeljak. Informacija o proradi

vatrodojavnog sustava (beznaponski kontakti) dovodi se u upravljačku grupu dizala.

Aktiviranjem modula vatrogasnog programa (pomoću detektora dima postavljenim u zoni

voznog okna), dizalo ne prima više ni kabinske niti vanjske pozive, automatski vozi u

evakuacijsku stanicu (prizemlje) i otvara vrata, te nakon izlaska putnika ostaje isključeno iz

pogona. Ponovno stavljanje dizala u automatski režim rada moguće je samo deaktiviranjem

vatrodojavnog sustava.

SUSTAV GRIJANJA I RASHLAĐIVANJA

Zadatak sustava je da omogući ugodnu propisanu temperaturu +20C u svim prostorima

tijekom zime, odnosno sezone grijanja. Za to je ptrdviđena dizalica topline ZRAK-VODA

kao jedini i osnovni izvor toplinske energije. Obzirom da sustav mora racionalno koristiti

energiju, odabrano je više dizalica koje rade kaskadno i imaju trenutno najbolji COP

(4,85/7C).

Odabrane dizalice imaju isti učinak i pri vanjskoj temperaturi -20C bez ugrađenog dodatnog

grijača.

Sustav je podijeljen u dva podsustava.

Podsustav I za grijanje/hlađenje, prostora za posjetitelje sastoji se od tri dizalice po 16 kw

koje rade kaskadno (ukupno 45 kw), a sustav je vezan na ventilokonvektore koji su za

grijanje/hlađenje i na podne kanalske konvektore koji služe samo za grijanje a smješteni su

ispod staklenih stijena.

Podsustav II sastoji se od jedne dizalice topline koja opslužuje

- radijatorsko grijanje

- grijaće/hladnjake ventilacijskih uređaja

- dogrijavanje potrošne tople vode

Dizalice topline (DT)

Kao što je već navedeno odabrane su dizalice topline ZRAK-VODA, visoko učinkovite

(COP 4,85/7C) te 100% učina kod -15C, a temperature vode 55C i kod - 20C.

Dizalice su kompaktne s hidrauličkim modulom. U podsustavu I grijanje/hlađenje, ugrađene

su tri dizalice 3x16kw, kaskadno.

U podsustavu II ugrađena je jedna dizalica 16 kw za grijanje/ hlađenje/ PTV

Ventilokonvektori (VK)

Ventilokonvektori su dvocjevni a služe za grijanje i hlađenje u prostoru za posjetitelje i u

uredu.

Regulacija je dvozonska u svakoj etaži s zidnim termostatima koji upravljaju s dva ili tri

ventilokonvektora.

Podni kanalni konvektori (PKN i PKF)

Smješteni su ispod staklenih stijena u tri etaže. Služe samo za grijanje u zimskom periodu.

Ispod bočnih stijena su PKN s prirodnom konvekcijom.

Ispod prednje stijene su PKF s ventilatorom. Po dva konvektora vezana su na jedan termostat

koji je smješten na zidu.

Radijatori

Radijatori su u podrumskom dijelu u prostoru za posjetitelje i u prostoru za zaposlenike, te u

prizemnom dijelu u sanitarijama.

Svaki radijator je opremljen s radijatorskim ventilom s termostatskom glavom, prigušnicom i

odzračnim pipcem. Radijatori su dimenzionirani za temperaturu 55/40/20 C. Montažu izvesti

s blagim nagibom prema odzračnom pipcu.

Potrošna topla voda (PTV)

Podsustav III

Podsustav III je priprema potrošne tople vode, a sastoji se od solarnog sustava kao osnovnog

grijanja vode i grijanja iz dizalica podsustava II.

Solarni sustav ima kolektore na krovu apsornbera površine cca 4 m2 i spremnika u podrumu

300 l.

Ventilacija

Za ventilaciju su predviđena tri sustava

Sustav ventilacije 1 je ventiliranje prostora za zaposlenike u podrumu.

Predviđen je ventilacioni uređaj s povratom topline i toplovodnim grijačem. Uređaj odsisava

onečišćen zrak kojeg nakon rekuperacije izbacuje van. Usisava svježi zrak koji prolazi kroz

rekuperator te se dopunjava u toplovodnom grijaču.

Za osiguranje protiv smrzavanja služi nepovratna zaklopka koja se automatski zatvara kod

niske temperature iza grijača.

Sustav ventilacije 2 radi na istom principu kao i sustav 1, a služi za ventilaciju sanitarija u

prizemlju.

Sustav ventilacije 3 je najvećeg kapaciteta, također radi na istom principu, a služi za dobavu

svježeg zraka u prostoru za posjetitelje. Tlačnim kanalom svježi zrak se vodi kroz sve etaže i

ubacuje u prostor. Odsis je na jednom mjestu u podrumu obzirom da su svi prostori povezani.

U sustavu 3 predviđeno je i rashlađivanje svježeg zraka te je tlačni kanal potrebno toplinski

izolirati negorivom oblogom.