1. TRI GLAVNA PITANJA EKONOMIJE?

Što – koju robu i u kojim količinama proizvoditi, kada je proizvesti, da li investirati u nešto što će tek u budućnosti dati efekte.

Kako – kako će se ta dobra proizvoditi, izbor tehnike i tehnologije proizvodnje, kako će se resursi upotrijebiti, kako će se iskoristiti

organičeni izvori. Društvo mora odrediti tko će ostvariti proizvodnju, s kojim sredstvima.

Za koga – za koga će se ona proizvoditi, tko će uživati plod ekonomskih napora, da li će u društvu biti malobrojni bogati ili mnoštvo

siromaha.

2. GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

Granica proizvodnih mogućnosti (Production-possibility

frontier – PPF) prikazuje kako se proizvodnja jednog dobra

(kao što su revolveri) razmjenjuje s proizvodnjom nekog

drugog dobra (kao što je maslac).

Primjer:

- točke izvan granice (točka I) nemoguće su i nedostižne

- bilo koja točka od krivulje prema ishodištu (točka U) pokazuje da

se određena količina sredstava ne koristi ili ne upotrebljava na

najbolji mogući način

Prikaz kako ekonomije moraju birati između javnih dobara i

dobara osobne potrošnje

Prikaz kako ulaganje za buduću potrošnju zahtijeva

žrtvovanje tekuće potrošnje

A

Nužna dobra (hrana)

Luksu

zna

dobra

H

L

B

A

Nužna dobra

Luksu

zna

dobra

H

L

(hrana)

Pomaci granice proizvodnih mogućnosti (PPF)

dalje od ishodišta zbog ekonomskog rasta

M aslac (u mil i junima kg)

Rev

olv

eri (u

tis

ućam

a)

M

RA

BC

D

E

F

U

I

3

12

15

9

6

0 0 ,5 1 1 ,5 2 2 ,5

Dobra osobne potrošnje

Javna

dobra

Op

Jd

A

B

Dobra osobne potrošnje

Javna

dobra

Op

Jd

A

Granična (siromašna)

zemlja

Gradsko društvo

3. ZAKON POTRAŽNJE

Zakon potražnje – ako je niža cijena nekog dobra bit će, uz ostale

neizmijenjene uvjete, veća njegova potraživana količina. Obrnuto, što je

veća cijena artikla, kada se druge stvari ne mijenjaju, potrošači su voljni

kupiti manje jedinica.

Promjena cijene izaziva kretanje duž krivulje potražnje na način da viša

cijena smanjuje potraživanu količinu i obrnuto.

Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale neizmijenjene uvjete,

promjenu njegove potraživane količine.

4. NECJENOVNE ODREDNICE POTRAŽNJE

Promjene necjenovnih odrednica potražnje uvjetuju promjenu (povećanje ili

smanjenje) potražnje (pomicanje krivulje potražnje udesno ili ulijevo) – "dimand

shifters".

1. prosječni dohodak – kad dohotci rastu, pojedinci kupuju skoro svega više, čak

ako se cijene ne mijenjaju. U tom smislu razlikujemo normalna i inferiorna dobra

2. cijene drugih dobara – njihova promjena može izazvati povećanje ili smanjenje

potražnje nekog dobra. Razlikujemo supstitute (dobro koje u potrošnji može

zamijeniti neko drugo dobro) i komplemente (dobro koje se troši zajedno s nekim

drugim dobrom, primjer printer i toner)

3. veličina tržišta (stanovništva) – veće stanovništvo znači i veću potražnju svih

proizvoda i usluga (vrijedi i obrnuto)

4. ukusi ili preferencije potrošača – ukusi predstavljaju raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja. Različiti će ukusi distribuirati

dohodak na sasvim različite načine

5. očekivanja potrošača glede buduće cijene dobra – očekivanje više cijene ili očekivani povećani dohodak navest će potrošače da

povećaju sadašnju potrošnju (i obrnuto), primjer kada se očekuje poskupljenje goriva svi idu tenkirati

6. posebni utjecaji – npr. kiša pridonosi potražnji za kišobranima, a visoke temperature potražnji

5. ZAKON PONUDE

Ponuda – količina nekog dobra koje su proizvođači spremni proizvesti pri

određenim cijenama nekog dobra.

Zakon ponude - višoj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene

uvjete, veća količina istog dobra.

Promjena cijene inducira kretanje duž krivulje ponude:

viša cijena = veća ponuđena količina; niža cijena = pad ponuđene količine

Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale neizmijenjene uvjete, promjenu

njegove ponuđene količine

6. NECJENOVNE ODREDNICE PONUDE

Promjene necjenovnih odrednica ponude uvjetuju promjenu (povećanje ili smanjenje) ponude (pomicanje krivulje ponude udesno ili

ulijevo) – "supply shifters"

1. troškovi proizvodnje – glavni element ma kojem se temelji krivulja ponude (niski

troškovi proizvodnje u odnosu na tržišnu cijenu uvjetuju unosnu veliku

proizvodnju ponuđača, obrnuto, kada su troškovi proizvodnje visoki, u odnosu na

cijenu, proizvođači proizvode malo, prelaze na proizvodnju drugih proizvoda, ili

prestaju s radom),

2. cijene utrošaka, tehnološka unapređenja – prvenstveno određuju troškove

proizvodnje. Cijene utrošaka (rad, kapital, energija, postrojenja) imaju značajan

utjecaj na troškove određene razine proizvodnje,

3. tehnološka unapređenja – sastoje se od promjena koje uvjetuju smanjenje k oličine utrošaka neophodnih za proizvodnju iste

količine proizvoda (praktična znanstvena dostignuća, bolja primjena postojeće tehnologije,

4. cijene drugih dobara – posebno onih koja se mogu lako zamijeniti jedno za drugo unutar proizvodnog procesa (kada proizvodnja

jednog proizvodnog supstituta raste, ponuda drugog supstituta će opadati),

5. politika države - npr, razmišljanja o okolišu i zdravlju određuju tehnologije koje se mogu upotrijebiti, zatim državna politika

razmjene (trgovine) itd.

6. posebni utjecaji – npr. vrijeme utječe na poljoprivredu i industriju skija, industriju računala obilježio je prodoran duh inovacije

očekivanja glede budućih cijena

7. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

Ravnotežna cijena – cijena pri kojoj ponuđena količina

odgovara potraživanoj količini.

U tim uvjetima ponuda i potražnja su izjednačene, nema

potrebe da se ponuda i potražnja poveća ili smanji, dok

god se na promijene druge stvari.

Točka ravnoteže između ponude i potražnje – tome teži

ekonomija.

8. ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Cjenovna, dohodovna i križna.

9. CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Cjenovna elastičnost potražnje – stupanj po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Mjeri koliko se

mijenja količina traženog dobra kada se mijenja njegova cijena. Ekonomski faktori koji određuju cjenovne elastičnosti za pojedinačnim

dobrima: elastičnosti su veće za luksuzna dobra, kada su dostupni supstituti i kada potrošači imaju više vremena prilagoditi svoje

ponašanje

a) Ec>1 cjenovno elastična potražnja - kada postotno smanjenje cijene izazove

takvo postotno povećanje količine koje znači povećanje ukupnog prihoda

b) Ec=1 stabilna (jedinična) elastičnost potražnje - kada postotno smanjenje cijene

ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine, koje veličinu

ukupnog prihoda ostavlja neizmjenjenom

c) 0<<<<Ec<1 cjenovno neelastična potražnja – ukoliko postotno smanjenje cijene

izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje

ukupnog prihoda

Dva ekstremna slučaja elastičnosti potražnje:

d) Ec=0 savršeno neelastična potražnja - potraživana količina neke

robe uopće ne reagira na promjene vlastite cijene – npr. lijekovi

e) Ec=∞∞∞∞ savršeno elastična potražnja - kada je količina neke robe

izuzetno osjetljiva na cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena

cijene izaziva burne reakcije potraživane količine

Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

( )

( )100

2/

1002/

10

10

×+

∆

×+

∆

CC

C

KK

K

=

10. DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Potražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o dohodnoj elastičnosti potražnje.

odnosno

a) Ed>1 dohodno elastična potražnja - kada je promjena potražnje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potražnje bilježi

veći postotak nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potražnja također raste, ali brže od dohotka. Obrnuto, pad

dohotka dovest će do nerazmjerno većeg pada potražnje. Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra.

b) 0<Ed<1 dohodno neelastična potražnja – u ovom slučaju promjene dohotka i potražnje ostaju istog smjera, ali su promjene

potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka. I ova dobra nazivamo normalna dobra.

c) Ed<0 dohodno neelastična potražnja– promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva

pad potražnje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u slučaju rasta dohotka zamijenjuju ih

superiorniji, skuplji supstituti). Primjer, s većim dohotkom nećemo više kupovati kinesku robu već brandiranu robu Nike, Varteks…

11. KRIŽNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Križna elastičnost Ek potražnje mjeri promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Cijena drugog dobra jedan je od

necjenovnih odrednica potražnje pa razlikujemo supstitute (coca-cola i fanta) i komplemente (automobili i nafta).

a) Ek>0 pozitivna križna elastičnost - u ovom slučaju postotne promjene potražnje i cijene istog su smjera. Ovdje se radi o

supstitucijskim dobrima, dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti (raste li cijena junetine rast će i potražnja za svinjetinom i

obrnuto).

b) Ek=0 savršena križna neelastičnost - promjena cijene jednog dobra uopće ne utječe na potražnju drugog dobra. Radi se o tzv.

nezavisnim dobrima (npr. promjena cijene skijaške opreme neće utjecati na potražnju kukuruznih pahuljica).

c) Ek<0 negativna križna elastičnost potražnje - ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima koja se dopunjuju u potrošnji).

Dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potražnje drugog dobra. Npr. postotno smanjenje cijene

benzina izazvat će i neko postotno povećanje za potražnjom automobila.

12. ELASTIČNOST PONUDE

Elastičnost ponude utvrđuje reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjenu njegove cijene. Ep je pozitivan broj koji se kreće od 0

do ∞.

a) Ep>1 elastična ponuda - postotni rast cijene imat će za posljedicu

nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine i obrnuto

b) Ep=1 jedinično elastična ponuda - pad, odnosno rast cijene izaziva

isti postotni pad, odnosno rast ponuđene količine. U ovom slučaju

ponudu predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodište.

c) 0<Ep<1 – slučaj neelastične ponude - određeni postotni rast cijene

znači rast ponuđene količine, ali je postotno povećanje ponuđene

količine manje od postotnog povećanja cijene.

Dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude:

d) Ep=∞∞∞∞ savršeno elastična ponuda - nezamjetljivi pad cijene

uzrokuje pad ponuđene količine na nulu, i obrnuto, mali rast cijene

beskonačno povećava ponuđenu količinu. Vodoravna krivulja

ponude.

e) Ep=0 savršeno neelastična ponuda - ponuđena količina je savršeno

fiksna (slučaj npr. pokvarljivih proizvoda). Okomita krivulja ponude

Primjeri jedinično elastične, savršeno elastične i savršeno neelastične ponude

Koeficijent elastičnosti ponude =

Postotna promjena ponuđene količine dobra A

Postotna promjena cijene dobra A

dohotka promjena Postotna

dobra potražnje promjena Postotna

±

±=

AEd

( )

( )100

2/

1002/

10

10

×+

∆±

×+

∆±

=

DD

D

KK

K

Ed

B dobra cijene promjena Postotna

dobra potražnje promjena Postotna

±

±=

AEk

( )

( )100

2/

1002/

10

10

×+

∆±

×+

∆±

=

BB

B

AA

A

k

CC

C

KK

K

E

13. GRANIČNA KORISNOST

Korisnost (ukupna korisnost) je subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potrošaču donosi potrošnja nekog dobra.

Granična korisnost je korisnost izvedena iz potrošnje dodatne jedinice nekog dobra, odnosno ona je promjena, ili povećanje ukupne

korisnosti kao posljedica jediničnog povećanja potrošene količine nekog dobra.

Granična korisnost = ∆ Ukupna korisnost

∆ Količina

Ukupna korisnost raste s potrošnjom, ali po opadajućoj

stopi

Granična korist sa svakom dodatnom jedinicom opada.

Ukupna korisnost koja se povećava po opadajućoj stopi

(I Gossenov zakon).

14. POTROŠAČEVA RAVNOTEŽA je situacija u kojoj potrošač uspijeva rasporediti svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu

ukupnu korisnost. Otkriti potrošačevu ravnotežu, znači otkriti onu kombinaciju potrošnje dobara A i B koja pruža najveću maksimalnu

ukupnu korisnost.

15. GRANIČNA KORISNOST PO NOVČANOJ JEDINICI

Granična korisnost po novčanoj jedinici jest kvocijent granične korisnosti nekog dobra i njegove cijene

16. II GOSSENOV ZAKON kaže da posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graničnu

korisnost kao i posljednja novčana jedinica utrošena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra ili usluge.

17. UTJECAJ CIJENA I DOHOTKA NA POTROŠAČEV IZBOR

Promjena cijena dobara, kao i promjena dohotka potrošača znači i promjenu potrošačeve ravnoteže.

Npr. ako pad cijene dobra A, uz ostale neizmijenjene uvjete, poveća potrošnju te robe i smanji potrošnju dobra B, nova će ravnoteža

uputiti na činjenicu da su dobra A i B supstituti, tj. da je koeficijent križne elastičnosti (Ek) >>>> 0 (Pozitivna križna elastičnost).

Isto tako rast dohotka, ukoliko se cijene roba ne mijenjaju, može značiti povećanje potrošnje obaju roba, a tada će viša razina

potrošnje, odnosno uspostavljena ravnoteža značiti da su oba dobra tzv. normalna, te da je koeficijent dohodne elastičnosti potrošnje

(Ed) >>>> 0 (Dohodno neelastična potražnja).

18. POTROŠAČEV PROBITAK

Potrošački probitak predstavlja razliku između veće vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Potrošački je probitak područje

koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potražnje

dobra Cijena

dobrakorisnost Graničrajedinici novčovča pokorisnost Graničra =

B dobra Cijena

B dobrakorisnost Graničra

A dobra Cijena

A dobrakorisnost Graničra=

Npr.:

Vrijednost dobra 35

Cijena dobra (koju platim) 25

Potrošački probitak 10

b

a

C

C

19. ZAKON OPADAJUĆE GRANIČNE KORISTI tvrdi da će ljudi, s fiksnim dohotkom, za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti

spremni platiti sve manji i manji novčani iznos. Ukupna korist u svakom trenutku raste, a granična korist u svakom trenutku opada.

20. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE bavi se pitanjem potrošačeva izbora te pitanjem optimalne alokacije potrošačeva dohotka.

- Krivulja ravnodušnosti (indiferencije) je granica između potrošnje koju potrošač preferira (koja znači veću ukupnu korisnost u odnosu

na kombinacije potrošnje koje se nalaze na krivulji indiferencije) i potrošnje kojoj potrošač nije sklon. Potrošač je ravnodušan jer sve

kombinacije potrošnje na krivulji indiferencije za njega znače istu ukupnu korisnost.

- Krivulja ravnodušnosti (indiferencije) je krivulja koja povezuje sve kombinacije potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača ostavljaju

ravnodušnim.

Primjer: potrošač bira optimalne količine nekog dobra A (npr. odjeća), čija je cijena 12 novčanih jedinica i nekog dobra B (npr. hrana),

cijene 6 novčanih jedinica, a dohodak potrošača je 60 novčanih jedinica.

Ako se potrošač nalazi unutar dostupne potrošnje, ali ne na crti proračuna, neće u cijelosti potrošiti svoj dohodak

Kombinacije potrošnje koje u cijelosti iscrpljuju dohodak možemo odrediti pomoću jednadžbe proračuna (budžeta):

21. REALNI DOHODAK

Prvi kvocijent u jednadžbi proračuna jest realni dohodak (pokazuje koliko jedinica nekog dobra možemo kupiti za iznos vlastitog

nominalnog dohotka). Ukoliko je cijena dobara fiksna, rast realnog dohotka povećava područje dostupne potrošnje, odnosno udaljava

crtu proračuna od ishodišta koordinatnog sustava (vrijedi i obrnuto).

22. OPORTUNITETNI TROŠAK ILI RELATIVNA CIJENA

Drugi kvocijent u jednadžbi proračuna jest relativna cijena ili oportunitetni trošak. Veličina relativne cijene određuje kut

(nagib) crte proračuna.

5

1 0

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1 0

4

3

2

1

6

7

8

9

1 1 1 2

Crta proračuna

To je željena tj. preferirana potrošnja ali to

ne možemo kupiti jer nemamo više novca

a

b

a

b

b

b

b

a

bbbaa

K C

C -

C

y K

K C

C

C / KC KC (dohodak)

×=

+×=

+=

a

b

KC

y

y

bC

y

Potrošač će kupivši jedinicu dobra A odustati od 2 jedinice dobra B

23. UTJECAJ CIJENE DOHODKA NA KUPOVINU SAVRŠENIH SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA KRIVULJE INDIFERENCIJE

Karta preferencije predstavlja seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budući da svaka predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti

kako je potrošač skloniji višoj potrošnji i većoj uk. korisnosti, tako će krivulje indiferencije biti udaljenije od ishodišta i bit će

superiornije (poželjnije) od onih koje su bliže ishodištu

Ukoliko su dobra savršeni supstituti (odnosno kada je potrošač spreman jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B), tada krivulja

indiferencije mijenja svoj konveksan oblik u crtu

Kada su dobra A i B savršeni komplementi, tada će krivulja indiferencije imati oblik slova L (lijeva i desna cipela)

24. GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE I KRIVULJA INDIFERENCIJE

Granična stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobro B) potrošač voljan žrtvovati kako bi za

jedinicu povećao potrošnju drugog dobra (dobro A) i pri tome ostao ravnodušan. Granična je stopa supstitucije uvijek pozitivan broj.

Dakle, potrošač je spreman odustati od dviju jedinica dobra B kako bi za jedinicu povećao potrošnju dobra A i pri tome ostao

ravnodušan.

Dobro B

(Coca-Cola)

Dobro A (Fanta)

Uslijed povećanja dohotka krivulja

potrošnje ide u poželjnu potrošnju

Ako kupimo 3 dobra A moramo kupiti i 3 dobra B, npr. 3 lijeve i 3 desne cipele, npr. 3

printera i 3 tonera… Savršeno ovise jedan o drugom.

25. UČINAK DOHOTKA I UČINAK SUPSTITUCIJE U POTROŠAČEVOM IZBORU

Učinak dohotka je ona promjena potrošnje koja potrošača pomiče na višu ili nižu krivulju indiferencije.

Učinak supstitucije je promjena potrošnje (izazvana promjenom cijene dobara) koja potrošača pomiče duž iste krivulje indiferencije.

26. GRANIČNI PROIZVOD I PROSJEČNI PROIZVOD

Granični (dodatni, marginalni) proizvod nekog utroška dodatni je proizvod ili dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice tog utroška

dok se drugi utrošci drže konstantnim. Ukoliko poduzeće varira inpute rada, uz ostale neizmijenjene čimbenike (kapital, zemlja),

granični proizvod rada bit će proizvod dodatno zaposlene jedinice rada, odnosno povećanje ukupnog proizvoda kao posljedica

jediničnog povećanja inputa rada.

Prosječni proizvod nekog čimbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog čimbenika proizvodnje.

Zaključak: povećanje inputa rada uz nepromijenjene veličine

drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda, ali je taj rast sve

sporiji (uzrok: početni rast, a zatim pad graničnog proizvoda).

Prosječni proizvod prati kretanje graničnog.

Pravilo: kada je granična veličina veća od prosječne, prosječna

veličina raste, i obrnuto.

U presjecištu krivulja prosječni proizvod je maksimalan.

27. POKAŽITE KRIVULJU FIKSNIH, VARIJABILNIH I UKUPNIH TROŠKOVA.

Ukupni trošak jest trošak svih čimbenika proizvodnje. Dijeli se na

fiksni (stalni) i varijabilni (promjenjivi) trošak, ovisno o sposobnosti

troška da reagira na promjene ukupnog proizvoda.

Fiksni trošak je trošak čija veličina ne ovisi o veličini ukupnog

proizvoda. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne

mijenja se bez obzira na veličinu ukupnog proizvoda.

Varijabilni trošak je trošak koji varira s razinom proizvodnje

(sirovine, nadnice, gorivo,...). Kada je proizvodnja jednaka nuli, tada

ne postoji niti varijabilni trošak, ali kako se povećava ukupni

proizvod, tako se javlja i varijabilni trošak. U odnosu na rast ukupnog

proizvoda on može biti proporcionalan, degresivan i progresivan.

Rad

proizvod rada proizvod Granicni

∆

∆=

Ukupni

Kapital

proizvod Ukupnikapitala proizvod Granicni

∆

∆=

Zemlja

proizvod Ukupnizemlje proizvod Granicni

∆

∆=

Rad

proizvod Ukupnirada proizvod Prosjecni =

Kapital

proizvod Ukupnikapitala proizvod Prosjecni =

Zemlja

proizvod Ukupnizemlje proizvod Prosjecni =

0 1 2 3 4 5

1

2

3

4

5

6

7

28. GRANIČNI TROŠAK

Granični trošak je dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda, odnosno promjena ukupnog troška kao

posljedica jediničnog povećanja ukupnog proizvoda.

29. PROSJEČNI TROŠAK

Prosječni trošak je ukupni trošak podijeljen brojem proizvedenih jedinica. Dijeli se na prosječni ukupni, prosječni fiksni i prosječni

varijabilni trošak.

Prosječni fiksni trošak je fiksni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

Prosječni varijabilni trošak je varijabilni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

Prosječni ukupni trošak je ukupni trošak po jedinici ukupnog proizvoda.

i Prosječni ukupni trošak = Prosječni fiksni trošak + Prosječni varijabilni trošak

30. PRINOSI RAZMJERA

Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća

3 slučaja:

� rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) - postotno povećanje ukupnog proizvoda je veće od

postotnog povećanja svih inputa (redukcija prosječnog ukupnog troška); npr. zahvaljujući specijalizaciji i podjeli rada (koliko

uložimo više dobijemo)

� stalni ili konstantni prinosi razmjera - postotno povećanje ukupnog prinosa = postotno povećanje čimbenika proizvodnje (koliko

dodatno uložimo toliko ćemo dodatno dobiti)

� opadajući prinosi razmjera (disekonomija) - postotno povećanje uk. proizvoda je manje od postotnog povećanja inputa (koliko

uložimo manje ćemo dobiti)

31. CRTA IZOTROŠKA

Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače

isti ukupni trošak.

Crta izotroška nam govori – ako uložimo više našeg rada a manje kapitala

trošak nam je manji i obrnuto (desno).

Pomicanje crte izotroška uslijed promjene relativne cijene inputa (gore lijevo)

proizvod Ukupni

trošak Ukupni trošakGranicni

∆

∆=

proizvod Ukupni

trošakFiksni trošakfiksni Prosjecni =

proizvod Ukupni

trošakiVarijabiln trošakni varijabilProsjecni =

proizvod Ukupni

trošakUkupni trošakukupni Prosjecni =

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

25

50

75

100

32. NACRTAJ KRIVULJU IZOKVANTE

Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika

proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.

33. GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE GSS

granična stopa supstitucije kapitala radom pokazuje koliko je

jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom

povećanju inputa rada, a da pri tome njegov ukupni proizvod

ostane isti.

34. ŠTO JE TO TRANSFERNA ZARADA

Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dovoljan za izazivanje,

pokretanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. Transferna zarada se može

smatrati oportunitetnim troškom proizvodnje, a nalazi se ispod krivulje

ponude.

Ekonomska renta je dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh zarade.

To je dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude (grafikon). Veličina

ekonomske rente ovisi o elastičnosti ponude.

35. IZVEDENA (DERIVIRANA) POTRAŽNJA

Izvedena (derivirana) potražnja – potražnja za nekim čimbenikom izvedena je iz potražnje za proizvodima ili uslugama koje je taj

čimbenik u stanju proizvoditi.

36. MONOPSON

Monopson je tržište na kojem postoji samo jedan kupac (ovdje čimbenika proizvodnje) ∼ monopol – postojanje jednog ponuđača

nekog dobra.

Ako poduzeće ima monopsonsku moć, ono se sučeljava s rastućom krivuljom ponude nekog outputa, te određuje cijenu istog .

Ponuda rada u uvjetima monopsona:

37. OBJASNITE UČINAK DOHOTKA U UVJETIMA PONUDE RADA

38. PLAĆA SUZDRŽAVANJA (objasnite učinak dohotka u uvjetima ponude rada)

Plaća suzdržavanja - najniža plaća dostatna za induciranje ponude rada naziva se reservation wage – ako cijena rada padne ispod te

razine, ne postoji ponuda rada (rast cijene rada iznad plaće suzdržavanja ima za posljedicu, u prvi mah, rast ponude rada, a daljnji rast

izaziva pad ponuđene količine rada).

Rast cijene rada ima za posljedicu dva učinka:

- učinak dohotka – pri višim cijenama rada – rast cijene rada i radnikova dohotka

može izazvati pad ponuđene količine rada

- učinak supstitucije – radnik može birati između tržišne djelatnosti (rada) i netržišne

djelatnosti (odmor) – rast cijene rada izaziva supstituiranje netržišne aktivnosti

tržišnom djelatnošću (prodajom rada)

39. ULOGA SINDIKATA

Cilj sindikata – poboljšati položaj svojih članova – inzistirajući na poboljšanju uvjeta rada i nastojeći povećati cijenu rada.

Povećati cijenu rada sindikati mogu:

- smanjujući ponudu rada

- povećavajući potražnju za radom (time se postiže i povećanje cijena rada i povećanje zaposlenosti

40. POTRAŽNJA ZA ZAJMOVIMA

Posuđeni novčani iznos se isplati povećavati sve dok je granična efikasnost kapitala veća od kamatne stope koju morate platiti za

posuđeni iznos.

Posudit ćete onu sumu pri kojoj je: granična efikasnost kapitala = kamatna stopa

Ako posudite manje, realizirat ćete manji profit od maksimalno mogućeg, jer je granična stopa kapitala > k‘

Ako posudite više , opet ćete ostvariti manji profit od maksimalnog, jer je granična stopa kapitala < k‘

Krivuljom potražnje upravlja granična efikasnost kapitala.

41. PONUDA ZAJMOVA I RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ZAJMOVA

Potrošače odlikuje pozitivna stopa vremenske preferncije – većina ljudi preferira sadašnja, a ne odgođena zadovoljstva.

Zato oni koji čekaju (štede), moraju biti nagrađeni (kamata).

Čekanje (štednja) omogućuje tzv. zaobilaznu, posrednu proizvodnju – društvo umjesto da sve resurse potroši u proizvodnji potrošnih

dobara, jedan dio angažira u proizvodnji kapitalnih dobara.

Kapital, posredno, omogućuje i veću potrošnju potrošnih dobara.

Na štednju utječe: tekući dohodak, očekivani dohodak, životna dob i kamatna stopa.

Ako raste kamatna stopa, bit će veća i ponuđena količina zajmova.

a) poduzeće dužnik b) tržište zajmova

Tržište zajmova podvrgnuto je snažnoj savršenoj

konkurenciji (poduzeće dužnik nema utjecaja na veličinu k')

Na takvom tržištu ravnotežnu kamatnu stopu određuje

sjecište tržišne potražnje i tržišne ponude zajmova.

42. PONUDA ZEMLJE I RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU

ZEMLJE

Zemlja je imobilna – njezina je količina ograničena. Pošto je količina zemlje

na bilo kojoj lokaciji ograničena (fiksna) može se tvrditi da je ponuda

zemlje savršeno neelastična.

Z e m lj a ( h a )

R e n t a

P o n u d a

Iako je ponuda zemlje savršeno neelastična, kupac će ipak moći zakupiti potrebnu količinu zemlje uz postojeću rentu – savršeno

elastična ponuda zemlje (grafikon a)

Na grafikonu b vidi se da potražnja (granični prihod proizvoda zemlje), budući da je ponuda zemlje savršeno neelastična određuje

visinu rente (grafikon b)

Dohodak vlasnika je ekonomska renta

a) Zakupac b) Tržište poljoprivrednog zemljišta

43. INFERIORNO DOBRO

Ono koje se u slučaju rasta dohotka manje kupuje, tj zamjenjuju ga skuplji supstituti.

44. SAVRŠENA KONKURENCIJA

Savršena konkurencija je ekstremni, najoštriji oblik konkurencije za koju se

smatra da je samo teorijski moguća.

Uvjeti savršene konkurencije:

• postojanje velikog broja proizvođača istog proizvoda

• postojanje velikog broja kupaca

• neograničena mobilnost svih resursa

• savršena obaviještenost kupaca i proizvođača o svim tržišnim podacima

(transparentnost tržišta

45. MONOPOL

Monopol znači postojanje jednog proizvođača – ponuđača jedinstvenog proizvoda (riječ je o proizvodu koji nema bliskog supstituta)

koji je, na ovaj ili onaj način, zaštićen od pojave potencijalne konkurencije. Monopolist je "price-maker" - on određuje cijenu; može

birati između različitih cijena određenih tržišnom potražnjom (ako zahtijeva nižu cijenu, potraživana će količina biti veća).

46. NESAVRŠENA KONKURENCIJA

Nesavršena konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg (ali više od jednog) broja ponuđača od kojih svaki posjeduje

određenu tržišnu moć i sposobnost da variranjem količine proizvoda utječe na cijenu. Stvarna su tržišta, za razliku od savršene

konkurencije i monopola, podvrgnuta nesavršenoj konkurenciji i smještena između dvije krajnosti – savršene konkurencije i monopola