^UDESAN SVIJET RA^UNOVODSTVA

8

1. ^udesan svijet ra~unovodstva

“Onaj koji u~i a ne misli, izgubljen je. Onaj koji misli a ne u~i, u velikoj je opasnosti.”

(Konfucije)

Velik je broj povjesni~ara koji pridaju odlu~uju}i zna~aj u iz-gradnji kapitalisti~kog modela privre|ivanja protenstantizmu i dvojnom knjigovodstvu.

Max Weber je poku{ao dokazati kako je protestantizam kao vjerska revolucija odigrao odlu~uju}u ulogu u stvaranju kapitalisti~ke svije-sti i samog kapitalizma. Autor dvojnog knjigovodstva je, po nalazi-ma akademika Stipeti}a, Dubrov~anin Benko Kotrulji}, diplomat, trgovac i ekonomist koji je `ivio u XV. stolje}u.

Kada postoji neznatan broj tran-sakcija u jednom mjesecu, mogu}e je kronolo{kim redom evidentirati poslovne doga|aje koji }e slu`iti kao podsjetnik {to se je i za{to, te kada dogodilo. Me|utim, kada po-stoji velik broj transakcija i kada se shvatilo da pojedine transakcije mogu imati i imaju zna~ajnog utje-

caja na bogatstvo pojedinca, dvojno ra~unovodstvo, zajedno s knjigovodstvom, postalo je nu`nost bez koje se nije mogla upravljati i razvijati privredna aktivnost na u~inkoviti na~in.

Iako je pri~a zapo~ela primjenom ra~unovodstva u trgovini i financijskoj industriji, ra~unovodstvo je s vremenom postalo sna`an instrument svim poduzetnicima, bez obzira na kojim podru~jima djeluju. Dobrobit {to ju je donosilo ra~unovodstvo prihvatili su i vladari koji su ispunjavali obveze iz ugovora {to su ih imali sa svojim podanicima. Ova lijepa pri~a koju sam Vam ispri~ao nije se odvijala glatko. [tovi{e, povijest je prepuna slu~ajeva samovolje vladara koji su tro{ili koliko su htjeli. Podani-ci, posebno feudalci, suprotstavljali su se rastro{nosti vladara po-bunama koje su zavr{avale u lokvama krvi. Koji put su pobje|ivali vladari, koji put feudalci, dok su kmetovi uvijek pla}ali.

^UDESAN SVIJET RA^UNOVODSTVA

9

Jedan takav ugovor imamo i u na{oj povijesti iz 1102. go-dine, poznat kao Pacta Con-venta. Me|utim, vladari se nisu dr`ali slova Ugovora

kada su se osjetili dovoljno ja-kima da nametnu svoju volju po-

danicima. Kad bi stanje postalo nepodno{ljivo, tada bi se feudalci pobunili i problem bi se rje{avao na bojnom polju. Vjerojatno najpoznatiji slu~aj zbio se 15. lipnja 1215. godine kada je Ivan Bez Zemlje bio prisi-ljen popustiti svojim feudalcima poznatom Magna Carta Li-bertatum koja je postala temeljem mnogih ustavnih rje{enja u mnogim zemljama dolaze}eg kapitalizma. Valja znati da je Ma-gna Carta Libertatum imala velik utjecaj na Ustav Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava.

“General koji dobiva bitku obavlja mnoge kalkulacije prije nego bitka otpo~ne. General koji gubi bitku, obavlja prije nje tek nekoliko kalkulacija. Na taj na~in mnogo kalkulacija vodi ka pobjedi, malo ka porazu.”

(Sun-tzu)

Porezna presija vladara bila je detonator koji je pokretao pobu-ne. U to vrijeme suveren je tro{io, a parlament mu je odobravao uvo|enje poreza. Sna`ni Parla-ment u Engleskoj suprotstavljao se velikoj poreznoj presiji pa se smatra da je Engleska za vrijeme Elizabete Velike ostvarila svoj napredak upravo zahvaljuju}i

VRIJEME I NJEGOVO ZNA^ENJE

14

Op}enito se smatra da se brzina protoka vremena na kraju XX. stolje}a u odnosu na njegov po~etak pove}ala desetak puta. Vrijeme po-trebno pje{aku da prije|e 100 me-tara vjerojatno se nije bitno promi-jenilo, ali to se svakako ne odnosi na avion, automobil, a da ne govo-rimo o raketi koja na po~etku XX. stolje}a zapravo nije ni postojala.

2. Vrijeme i njegovo zna~enje

Linearno kretanje vremena predstavlja standardnu klasifika-ciju vremena odre|enu du`inom dana, odnosno godine, {to je zapravo definirano kretanjem zemlje oko svoje osi, odnosno oko sunca.

Vrijeme je nelinearano u realnom `ivotu. Zahvaljuju}i razvo-ju tehnologije, vrijeme se progresivno ubrzava. Uzmimo primjer iz obi~nog `ivota. Razli~ito je vrijeme potrebno da odre|enu (jednaku) udaljenost prije|u prosje~ni mladi ~ovjek od 20 godi-na i prosje~ni pedesetogodi{njak.

“Normalno odrastao ~ovjek uop}e ne razmi{lja o prostoru i vremenu. Po njegovom mi{ljenju, on je s tim pitanjima ra{~istio jo{ u djetinjstvu. Ja sam se, me|utim, razvijao tako sporo da su prostor i vrijeme zaokupljali moje misli kad sam bio ve} odrastao...”

(Albert Einstein: Moja teorija)

“Ono {to je pro{lo, vi{e ne postoji; ono {to }e biti, jo{ nije do{lo. Postoji samo ona to~ka u kojoj se sastaju pro{lo i budu}e. U toj to~ki cijeli je na{ `ivot...”

(L. N. Tolstoj)

“Vrijeme je ono od ~ega je satkan na{ `ivot.”(Shakespeare)

VRIJEME I NJEGOVO ZNA^ENJE

15

Pro{lost predstavlja dogo|eno i prema tome poznato. Ipak, neraspolaganje infor-macijama – slu~ajno ili namjerno – ~ini in-terpretaciju pro{losti razli~itom. I ovdje se, kao i u ekonomiji, pojavljuje tzv. normativ-na povijest, {to je uostalom karakteristika svih humanisti~kih znanosti. Ono {to je bitno identificirati jest ~injenica da se doga|aj dogodio kao takav.

Za razliku od pro{losti, u sada{njosti prisustvujemo doga|anju ne-kog doga|aja. Radi se o sada{njosti i, ukoliko se ne dogodi {ok (npr. potres), mo`emo s vrlo velikom vjerojatno{}u predvidjeti doga|aj. Budu}nost je povezana s neizvjesno{}u. Naprosto nije mogu}e to~no predvidjeti {to }e se dogoditi sutra ili za desetak dana. Ipak, ~esto smo pri odlu~ivanju upravo prisiljeni procijeniti {to je mogu}e o~ekivati kroz sljede}ih desetak dana. Ukoliko, recimo, `elimo or-ganizirati neku promotivnu akciju, od presudnog je zna~aja ho}e li npr. vrijeme biti pogodno ili }e upravo vrijeme onemogu}iti ̀ eljenu promociju. Ukoliko `elimo sljede}e godine plasirati novi proizvod na tr`i{te, od presudne je va`nosti znati {to radi na{a konkurencija. Naime, ukoliko konkurencija ponudi tr`i{tu prihvatljiviji proizvod/uslugu sa stajali{ta ukusa potro{a~a, na{ cjelokupni anga`man mo`e postati {tetan do te mjere da mo`e ugroziti i sam opstanak tvrtke.

Vrijeme mo`emo podijeliti na: pro{lost, sada{njost i budu}nost.

Sada{njost predstavlja na{u djelatnost u trenutku promatranja. Koriste}i pritom svoje bogatstvo (pro{lost) kao resurs i ograni~enje, i svojim odre|enjem u sada{njosti (putem vlastitih odluka, respektiraju}i kretanja iz okru`ja) stvaramo budu}e mogu}nosti/ograni~enja.

Budu}nost je zapo~eta aktivnost u sada{njosti, ali ne i njezin zavr{etak. Tako je sam ~in podizanja kredita sada{njost. Me|utim, njegovim podizanjem mi smo budu}nost odredili (u ovom slu~aju opteretili) dospije}em anuiteta po kreditu na naplatu.

Pro{lost je sve ono {to nije sada{njost, odnosno ona je ono {to se zbilo. Drugim rije~ima, doga|aj se dogodio. Podizanje kredita zna~i, kao {to smo kazali, odre|enje budu}nosti samim stavljanjem na raspolaganje ugovorene koli~ine likvidnosti od strane vjerovni-ka. Istodobno je podizanje kredita i stvaranje pro{losti jer je na{a imovina optere}ena dugom dok se isti, u budu}nosti, ne otplati.

RIZIK I NJEGOV UTJECAJ NA @IVOT OBITELJI

22

se, naprimjer, ne}e jednako ocijeniti najava o padu te~aja dolara od strane nekog gra|anina ili deviznog stru~njaka. Ovo nikako ne zna~i da se ne mo`e dogoditi da }e gra|anin bolje predvidjeti budu}e kretanje te~aja od deviznog stru~njaka. Ipak, to~nije predvi|anje gra|anina u odnosu na te~ajnog stru~njaka nazvat }emo eksces. Op}enito gledaju}i, smisao cjelokupnog obrazov-nog sustava je u osposobljavanju u~enika/studenta da, temeljem analize i dijagnoze, ponudi {to bolju prognozu. Kada ka`emo {to bolju prognozu, tada mislimo na prognozu koja }e {to je mogu}e ma-nje odstupati od budu}eg doga|aja. Tako se, na primjer, u neprofesio-nalnim krugovima preba~aj plana poslovne aktivnosti, svejedno je li obitelji ili tvrtke, ne smatra lo{im planiranjem. Zapravo, ocjena je li plan dobro ili nije dobro postavljen odre|ena je razlikom u~injenog i planiranog. [to je razlika manja, to

U obi~nom razgovoru ~esto rabimo rije~i kojima iskazujemo mogu}nost odre|enog doga|anja, npr: izvjesno je ili nije izvje-sno, vjerojatno ili nije vjerojatno, sigurno }e se dogoditi ili nije sigurno da }e se dogoditi, itd. [to je rasprava utemeljenija, tj. {to su sudionici predmeta rasprave obrazovaniji, to je i zna~aj nave-denih mogu}nosti za cjelokupnu ocjenu doga|aja va`niji. Tako

3. Rizik i njegov utjecaj na `ivot obitelji

“Rizik se mijenja obrnuto od znanja.”

Irving Fisher,The Theory of Interest (1930.)

“Oni koji ka`u da je te{ko biti na vrhu, nisu nikad bili na dnu.”

(Joe Harvey)

RIZIK I NJEGOV UTJECAJ NA @IVOT OBITELJI

23

je plan bolji. Ovo zbog toga jer preba~aj plana (ostvareno ve}e od planiranog) zna~i da smo podcijenili resurse, a podba~aj plana (ostvareno manje od planiranog) da smo ih precijenili, odnosno da nismo dobro predvidjeli doga|anja za planirano razdoblje. Prema tome najbolje je ako smo u~inili:

Planirano – Ostvareno = 0

“U trenutku uspjeha ne zaboravljaj svoje neuspjehe.”(kineska poslovica)

Meteorologija je dobar primjer. Iako ~esto meteorolozima osporava-mo uspje{ne prognoze (mogu}i su ekscesi da se prognoza ostvari s ve}im vremenskim pomakom prije ili kasnije u odnosu na prognozu), oni ipak bitno doprinose smanjenju neizvjesnosti budu}eg vremena. Koji je zna~aj predvi|anja vremena najbolje pokazuje ~injenica da je prognoza vremena u ratnim uvjetima vojna tajna. To~na prognoza vremena bitno je smanjila broj `rtava u najve}oj vojnoj operaciji II. svjetskog rata: iskrcavanje u Normandiji 6. lipnja 1944. godine. Upravo kratkoro~na prognoza da }e se od 5. na 6. lipanj vrijeme popraviti, omogu}ila je saveznicima da iznenade njema~ke snage na Normandiji. Raspolaganje to~nom vremenskom prognozom od stra-ne saveznika (i neraspolaganje od strane njema~kih snaga) rezultiralo je smanjenjem broja `rtava u toj presudnoj bici II. svjetskog rata.

RA^UNOVODSTVO

58

Ljudska aktivnost sastoji se od mnogih razli~itih, ponekad i kon-tradiktornih doga|aja. Neke od njih imaju malu ili nikakvu vrijed-nost i prestaju postojati u trenutku kad se dogode. Neke pak aktivno-sti mogu imati dalekose`ne poslje-dice za bilo kojeg pojedinca/obitelj/tvrtku/dr`avu. Ljudi su od pamtivi-jeka bili skloni bilje`iti doga|aje u vezi s njihovim poslovnim i inim aktivnostima. Funkcioniranje bilo koje poslovne aktivnosti nezamisli-vo je bez evidencije. Na po~etku one nisu bile sustavne, ve} pojedi-na~ne, a cjelinu je, temeljem fra-gmentarnih zapisa, stvarala osoba koja je upravljala cjelokupnim pro-cesom. Bilo bi nezamislivo i nereal-no o~ekivati da se mogla izgraditi piramida u starom Egiptu bez sa~injenog plana izgradnje podije-ljenog u operativne planove (dioni-ce/etape). Svaki je dio potom razra-|en u detaljnom operativnom pla-nu i, temeljem operativnog plana, odre|ena su potrebna sredstva pu-tem bud`eta.

5. Ra~unovodstvo

“Upozoravam te da se dobrim i urednim vo|enjem knjigovodstva stje~e sposobnost dobro pregovarati, trgovati i zaraditi.”

(Benedikt Kotruljevi})

“Na dug ni{ta nije skupo.”

(~e{ka poslovica)

Izgradnja pojedine etape piramide potom se usporedila s pla-nom. Eventualna odstupanja bila su predmetom analiza kako bi izgradnja piramide ko{tala {to manje.

RA^UNOVODSTVO

59

Iako je ra~unovodstvo zna~ajno doprinijelo u identifikaciji porezne sposobnosti poreznog obveznika, njegov najzna~ajniji doprinos je u sustavnom pra}enju, gotovo bi mogli re}i “snimanju”, funkcioniranja/poslovanja po-

slovnog subjekta. Uredno i objektivno putem ra~unovodstva snimamo doga|anja iz `ivota

obitelji/tvrtke/dr`ave da bismo mogli identificirati razloge za{to je neka obitelj/tvrtka/dr`ava bila uspje{ana, a druga nije. I najobi~nija kalkulacija je nerje{iv za-datak ako nemamo podataka o njezi-noj strukturi, odnosno o cijeni dijelo-va koji ~ine kona~ni proizvod/uslugu, dakle output. Mo`emo si zamisliti da je ra~unovodstvo mozaik koji se sa-stoji od mnogih poslovnih doga|aja koji su svaki za sebe tek kockica, dio cjelovite slike u tehnici mozaika.

“Ra~unovodstvo je umjetnost interpretacije, mjerenja i povezivanja rezultata ekonomskih aktivnosti.”

(Meigs, R. F.; Meigs, W. B.)

Sama evidencija dobija svoje zvjezdane trenutke tek analizom doga|anja, jer je tek analizom, u odnosu na na{a pro{la iskustva s jedne strane i s druge strane na iskustva drugih, mogu}e ocije-niti u~inkovitost na{ih napora. U prvom slu~aju koristimo vla-stitu pro{lost kako bismo optimalizirali svoju budu}nost. U dru-

gom slu~aju radi se o komparativnoj analizi s usporedivim drugim subjektom s kojim se

mo`emo i trebamo uspore|ivati u odre|enom vremenskom razdoblju. Na taj na~in mo`emo identificirati jesmo li i koliko smo dobro radili. Kao {to iz `ivota znamo, tek se vi{eputnim ponavljanjem stje~e vje{tina koja }e ostvariti rezultat uz

najmanje tro{kove. Na{ bi narod re-kao: “prvi ma~i}i se u vodu bacaju”.

POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA)

62

6. Popis imovine i obveza (inventura)

Prvi korak u upravljanju va{om imovinom je da identifi-cirate {to zapravo imate i koli-ko vrijedi to {to imate. Potom valja identificirati i sve obveze koje ima va{a obitelj. Kada od vrijednosti imovine oduzmete ukupne obveze, dobit }ete neto vrijednost imovine ili va{e bogatstvo. Pritom je va`no da se u najve}oj mogu}oj mjeri rukovodite informacijama s tr`i{ta.

Prema tome, na{e bogatstvo dobijemo ako je:pri ~emu je:

I – O = K

I – imovina,O – obveze i K – kapital ili neto imovina odnosno na{e bogatstvo.

“Nebriga prema imovini i bogatoga u~ini siroma{nim.”

(latinska poslovica)

POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA)

63

Ka`e se: “Nikad ne kupuj ku}u od onog koji ju je sagradio ve} od onog koji ju je naslijedio”. Za{to? Upravo zato {to ku}a za onog koji ju je izgradio vrijedi beskrajno mnogo, jer su u ku}u ugra|ene mnoge emocije, strahovanja i nade koje imaju veliku vrijednost za onog koji je ku}u izgradio, ali ne i za poten-cijalnog kupca ku}e.

Inventura, prema tome, predstavlja popis svih sredstava i ob-veza na odre|eni dan, kako bi se uskladilo stvarno stanje imo-vine i obveza sa stanjem u poslovnim knjigama.

Tijek popisa imovine i obveza uobi~ajeno je sljede}i:� utvr|ivanje stvarnog koli~inskog stanja� utvr|ivanje vrijednosti� izra~un vrijednosti imovine/obveza i� utvr|ivanje vi{kova/manjkova.

Me|utim, kada provodite popis prvi put, dobro je da osim identifikacije vrste imovina/obveza za svaki pojedini oblik imo-vine/obveze utvrdite u kakvom je stanju i u kojoj je funkciji od-nosna imovina/obveza.

Tako, na primjer, stan u kojem stanujete valja identificirati kao imovinu i koji bi dohodak, da ga iznajmite, donio vama kao vlasniku. Ovo je nu`no iz razloga {to se stan kao imovina mo`e u kona~nici pokazati kao obveza. Naime, osim odr`avanja sta-na, potrebno je pla}ati cijeli niz ra~una koje vi, recimo, te{ko podmirujete jer vam je nedovoljan teku}i dohodak. Takav slu~aj

imamo kada nakon niza godina gra|ani tre}e `ivotne dobi stanuju u za njih prevelikom stanu, jer su se djeca u me|uvremenu odselila, a supru`nik je umro. U takvim slu ~a-jevima imovina mo`e donositi obve-ze i u kona~nici se pokazati kao pre-velika obveza. Ispravno razmi{ljanje bi bilo da se stan u kojem vlasnik sta-nuje nekom iznajmi/proda (ve}i stan), a da se od dohotka, temeljem iznajmljivanja, iznajmi ili kupi manji

“Imanje vrijedi, znanje vrijedi vi{e;ako propadne imanje ostaje znanje.”

(latinska izreka)

BILANCA STANJA I BILANCA USPJEHA

78

7. Bilanca stanja i bilanca uspjeha

Bilanca stanja je popis i prikaz cjelokupne imovine i obveza na odre|eni dan. Uobi~ajeno je da se bilanca sastavlja na kraju kalendar-ske godine, odnosno na kraju obra~unskog razdoblja.

Temelj za sastavljanje bi-lance stanja je popis imovine i obveza (inventura) kojeg smo prethodno sa~inili. Imovina predstavlja sve ono s ~im raspola`emo, bez obzira na na~in na koji smo do{li do imovine. Tako, na primjer, ukoliko smo kupi-li automobil na kredit, na{a se imovina pove}ala za vrijednost automobila, ali su nam se pove}ale i obveze za iznos odobrenog kredita. U svoju aktivu upisat }emo sve oblike imovine podijeliv{i je na kratkoro~nu, koju }emo koristiti do jedne godine, i dugoro~nu, s vijekom upotrebe preko jedne godine.

Nakon {to od ukupne aktive oduzmemo obveze koje imamo, dobijemo neto imovinu (kapital) ili iznos na{eg bogatstva.

“Za stvaranje velikog bogatstva potrebna je velika neustra{ivost i opreznost, a kada ga dobijete, potrebno je deset puta vi{e pameti da ga zadr`ite.”

(N. M. Rothschild)

Iako se bilanca stanja sastavlja godi{nje, mogu}e je zamisliti i povremene bilance koje morate sa~initi zbog nastanka stanovi-tih doga|aja. Ukoliko ste potpisali (pred)bra~ni ugovor, dobro je sastaviti po~etnu bilancu kako biste znali s koje pozicije kre}ete u `ivot. Nije rijedak slu~aj da ~in vjen~anja isto-dobno zna~i i dodatne kratko-ro~ne kreditne obveze koje,

BILANCA STANJA I BILANCA USPJEHA

79

dok se kredit ne otplati, mogu pri~injavati zna~ajne materijalne pote{ko}e upravo u vrijeme kada su no-voj bra~noj zajednici, uostalom kao i novoutemelje-

noj tvrtki, neophodna zna~ajna financijska sred-stva. Osim toga, treba imati u vidu da nova bra~na zajednica ima jalove (nepotrebne) tro{kove, sve dok se “ne uhoda”.

Jalovi tro{kovi – predstavljaju tro{kove koji su nepotrebni jer njiho-vo nastajanje nema pozitivnih u~inaka na poslovnu aktivnost. Uobi~ajeno se promatraju jalovi fiksni i jalovi varijabilni tro{kovi. Jalove fiksne tro{kove imamo kada koristimo kapacitete ispod eko-nomskog potencijala odre|ene dugoro~ne imovine. Ako imamo stan u kojem ne koristimo jednu ili vi{e prostorija, ta ~injenica da dio stana nije u funkciji predstavlja jalove fiksne tro{kove. Jalovi varijabilni tro{kovi nastaju kada tro{imo inpute u ve}oj mjeri nego {to je to nu`no za ostvareni standard. Primjer jalovih tro{kova ima-mo u slu~aju kada koristimo vi{e elektri~ne energije nego {to je to potrebno u slu~aju, recimo, rasvjete, pripreme hrane, grijanja i sl.

Roditelji mladog bra~nog para vjerojatno }e imati diobenu bilancu, jer }e za po~etak novog `ivota najvjerojatnije prepustiti svojoj djeci dio imovine koju imaju. Osim toga, i pla}a sada “ide” u drugu obitelj pa sada ve} biv{a obitelj, obitelj roditelja, ne}e imati prihode koje je prije vjen~anja imala.

Na`alost, mnogi brakovi zavr{avaju rastavama i tada je po-trebno podijeliti imovinu, ali i obveze, pa }e obitelj koja se ras-pada morati sa~initi diobenu bilancu.

Ukoliko se vjen~a par koji je prije toga samostalno ̀ ivio, vjero-jatno }e morati u~initi konsolidiranu bilancu {to je, u ovom slu~aju, jednako fuzionoj (spajaju}oj) bilanci. Pritom je uobi~ajeno da se jedan od partnera “pripaja” drugom partneru.

“Ima onih koji znaju zara|ivati novac i onih koji znaju `ivjeti. Vrlo su rijetki oni koji istodobno znaju i jedno i drugo.”

(Alberto Moravia)

ANALIZA BILANCE STANJAI BILANCE USPJEHA

90

8. Analiza bilance stanja i bilance uspjeha

Petar i Marija su o~ito uz zna~ajne materi-jalne pote{ko}e zavr{ili {kolu. Njihovi su se roditelji morali zna~ajno odricati mnogih uobi~ajenih stvari kako bi omogu}ili djeci da imaju bolje {anse u odnosu na {anse koje su oni imali u njihovim godinama. Skromnost roditelja je o~ita u ~injenici da nisu `eljeli tro{iti na vjen~anje i tek su na inzistiranje djece posudili novac kojeg vjerojatno ne}e uzeti nazad.

Mladi bra~ni par na najbolji na~in vra}a ro-diteljima: rade, {tede i tako stvaraju pretpo-stavke za bolje budu}nost. Iako je ovo samo pri~a o mogu}em odre|enju Petra i Marije te

na~inu rje{avanja problema, ne treba olako misliti da takvih slu~ajeva nema. Ima ih i vi mo`ete biti jedan takav slu~aj.

[to nam brojke govore?O~ito je da bilanca stanja Petra i Marije ne omogu}uje kupnju

stana na kredit u kojem bi mladi bra~ni par savio svoje gnijezdo.

Kreditni je potencijal svake tvrtke/obitelji limitiran odnosom vlasti-tog kapitala i obveza. Pritom vrijednost radne snage kao imovine, uslijed mnogih razloga, nije pouzdana. Vidjeli smo da dr`ava svojim porezima i doprinosima zna~ajno utje~e na vrijednost radne snage. Stoga bi bilo razumno u procjeni zadu`enosti obitelji vrijednost rad-ne snage isklju~iti. Odnos obveza i imovine (umanjene za vrijednost radne snage), trebao bi iznositi 2 : 1. Taj odnos ne vrijedi tijekom cijelog poslovnog ciklusa, ali je parametar kojeg se svakako valja pridr`avati.

“Idealist vjeruje da ne treba gledati na kratak rok; cinik ne vjeruje u va`nost dugog roka; realist zna da ono {to je u~injeno kratkoro~no odre|uje doga|aje dugoro~no.”

(Sydney J. Harris)

ANALIZA BILANCE STANJAI BILANCE USPJEHA

91

piti dovoljno sredstava da nakon isteka slijede}e godine, ukoli-ko budu i dalje {tedili, kupe stan. Svjesni su da }e im se {tednja umanjiti za iznos anuiteta, ali i mogu}nosti investiranja }e se zbog anuiteta smanjiti. Razvidno je da }e i pove}anje obitelji malo pri~ekati. Ukoliko njihovi roditelji postanu bake i djedovi smanjit }e se prihodi, a pove}ati rashodi upravo u vrijeme kada im je potrebna {tednja kako bi ostvarili minimum blagostanja i smanjili rizike kojima su izlo`eni.

Iako su se Petar i Marija pona{ali krajnje racionalno, nisu napustili rizi~no podru~je, odnosno i dalje su u zoni zabrinja va-ju}eg rizika.

Mogu}e je zamisliti da, s obzirom da imaju radnog iskustva, umjesto u stan svoju {tednju investiraju u dodatno obrazovanje. U svom su poslu lako mogli prepoznati (iako nije pravilo) da bolje obrazovani djelatnici ostvaruju ve}e prihode od onih koje imaju ni`e kvalifikacije. Istodobno su u svojim tvrtkama mogli uo~iti da otkazi br`e i lak{e dolaze manje obrazovanim djelatni-cima. I inovacije u poslovanju zahtijevaju dodatnu izobrazbu. Sve bi to oni lako mogli uo~iti i tako smanjiti rizike kojima su izlo`eni.

Poslovna banka, osim toga, tra`i u~e{}e du`nika da bi primjereno osigurala naplatu kredita i tek potom odobrava hipotekarni kredit. Oni na kraju godine imaju 105.000 kuna i mogli bi dobiti kredit od 300.000 kuna, {to je nedostatno za kupnju stana. Njihov }e se podstanarski status i u sljede}oj godini nastaviti. Ukoliko ne bude krize i ukoliko jedan od supru`nika ne ostane bez posla, mogu}e je da }e sku-

“Imu}ni misle da je ljubav najva`nija. Siroma{ni znaju da je to novac.”

(Gerald Brennan)

USVOJITE BUD@ETI KONTROLIRAJTE SUTRA[NJICU

104

9. Usvojite bud`et i kontrolirajte sutra{njicu

Vidjeli smo da bilanca uspjeha svo-jim rezultatom utje~e na pove}anje/smanjenje bilance stanja, odnosno na{eg bogatstva. Vidjeli smo da se gos-podarstvo ne kre}e pravolinijski, ve} da oscilira, a oscilacije smo identifici-rali kao cikluse. Ciklusi su prisutni svuda oko nas, a i mi smo sami jedan ciklus. U vremenu se, prema tome, mijenjaju: realna visina pla}a (nominalna se ne smanjuje), mogu}nost zaposlenja, uvjeti pod kojima mo`emo dobiti kredit za rje{avanje na{eg stambenog problema ili kupovinu nekretnina kao investiciju. Ista je pri~a s dionicama ili obveznicama. Neprestano se pojavljuju rizici. Mnoge od njih mo`emo identificirati i amortizirati. Neke ni-smo u stanju predvidjeti i oni nas iznenade, tako da je ̀ ivot na{e obitelji pun neizvjesnosti, a ponekad i tjeskobe. O svim tim i mnogim drugim pitanjima moramo voditi ra~una kako bismo u sada{njosti osigurali budu}nost. Na{ narod ka`e: “Kako }e{ sija-ti tako }e{ i `eti”. Narodna izreka potvr|uje do sada napisano: valja voditi brigu o tome {to imamo, kao i o tome {to `elimo posti}i s time {to imamo.

U ovom dijelu najprije moramo odgovoriti:

za{to nam treba bud`et kako se pona{aju gra|ani Hrvatske sa svojim dohocima i koliko {tede kako sa~initi kratkoro~ni bud`et i kako sa~initi dugoro~ni bud`et.

“Nitko nije zadovoljan svojim bogatstvom, niti nezadovoljan svojom pame}u.”

(Antoinette du Liger Deshoulieres)

“Ako ne mo`ete promijeniti svoju sudbinu, promijenite svoje pona{anje.”

(Amy Tan)

USVOJITE BUD@ETI KONTROLIRAJTE SUTRA[NJICU

105

9.1. Za{to nam treba bud`et

Svaki se dohodak, bez obzira radi li se o obitelji, tvrtki ili dr`avi, dijeli na potro{nju i {tednju. To je zakon ljudskog `ivlje-

nja. Me|utim, ukoliko obitelj, tvrtka ili dr`ava tro{e vi{e od raspolo`ivog dohotka, tada je potro{nja ve}a od dohotka i ostvaru-jemo negativnu {tednju koju nazivamo defi-citom ili gubitkom i koja ne doprinosi mir-noj i manje rizi~noj budu}nosti, ve} pove}ava na{e rizike i `ivot nam postaje neizvjesniji.

Formalno prikazano, dohodak se dijeli na:

Y = C + Spri ~emu je:Y – dohodak odnosnog sektoraC – potro{nja odnosnog sektoraS – {tednja odnosnog sektora.

Ukoliko nema {tednje, tada je S = 0 pa na{ izraz glasi:

Y = CUkoliko postoji negativna {tednja, tada imamo:

Y – S = CZamijenimo li negativnu {tednju i istu definiramo kao kredit

(L), tada imamo odnos:

Y + L = C

Iz relacije je lako zaklju~iti da potro{nja mo`e biti jednaka do-hotku ili ~ak ve}a od njega. U prvom slu~aju {tednja je jednaka nuli, a u drugom slu~aju imamo negativnu {tednju. Imamo li ne-gativnu {tednju, zapravo imamo dug kojeg o~ekujemo podmiriti u idu}em razdoblju, u budu}nosti. Iz tako definiranog odnosa

“Bud`et je broj~ana provjera va{ih najcrnijih slutnji.”

“Ne planirati, zna~i planirati neuspjeh.”

(B. Franklin)

NA KRAJU – PO^ETAK

142

10. Na kraju – po~etak

Pro{la je godina dana. Na po~etku smo 2009. godine. Svaka od na{ih promatranih obitelji krenula je u novu godinu s novim o~ekiva nji-ma. Da podsjetimo, u 2008. godini Ivan i Zlatka nisu {tedjeli iako su u odnosu na 2007. godinu pokazali da mo gu manje tro{iti od zara|enog. Petar i Marija su u{tedjeli vi{e nego {to su planirali. Josip je u{tedio vi{e nego {to je planirao, ali, zbog “`ivljenja na visokoj nozi”, manje nego {to bi to bilo primje-reno s obzirom na visinu njegove pla}e.

Kada se bilanci stanja pribroji bilanca uspjeha, dobijemo novu bilancu stanja. Upravo smo to u~inili za svaki na{ slu~aj.

Petar i Marija odustali su od kupovine stana. Inflacija i mogu}a gospodarska kriza ~inili su im se suvi{e mogu}ima, kao i mogu}nost da se zbog mogu}e krize dovedu u gori polo`aj nego {to su ga imali na po~etku 2008. godine. Oni su ulo`ili svoju {tednju i kona~no raspola`u vlasti-tom imovinom koju su sami stekli. I dalje njihova materijalna pozicija nije bitno smanjila rizik, ali “lak{e se di{e”.

Bilanca stanja Petra i Marije na dan 31.12.2008.

Aktiva PasivaVrijednost rada Petra 4.653.941,00 Pozajmica od roditelja 25.000,00Vrijednost rada Marije 2.016.938,00 Vlastiti kapital 6.750.879,00Dionice 105.000,00Ukupno 6.775.879,00 Ukupno 6.775.879,00

“Novac i mudrost dva su novca.”

(indijska poslovica)

“Ako si pa`ljiv na kraju kao na po~etku, sprije~it }e{ neuspjeh.”

(Lao-Ce)

NA KRAJU – PO^ETAK

143

Njihova investicija od 105.000 kuna donijela im je i prvi doho-dak od kapitala u iznosu od 7.350 kuna. Planirali su jednaku osobnu potro{nju kao i pro{le godine. Analizirali su svoju pro{logodi{nju potro{ nju i znaju da bi mogli jo{ “stisnuti” da nema inflacije za koju ne znaju kada }e usporiti. I usporavanje inflacije mo`e im donijeti probleme. Bit }e dobro ako uspiju ostvariti plan koji su si postavili.

Bilanca uspjeha za razdoblje 1.1. – 31.12.2009.

Ukupni prihodi 187.350,00Pla}e 180.000,00Prinos na dionice 7% 7.350,00Ukupni rashodi (osobna potro{nja) 85.000,00[tednja 102.350,00

Ivan i Zlatka su u 2009. godini odlu~ili provesti dogovoreno i tako popraviti svoj materijalni polo`aj. Rije{ili su se ku}e za odmor. Prodali su je za 680.000 kuna ~ime su u pro{loj godini ostvarili {tednju od 81.060 kuna. Oni se ipak ne zavaravaju da su u{tedjeli. Svjesni su da su prodali imovinu koju mo`da u pr-vom popisu i nisu dobro procijenili. Bilo kako bilo, dobivenim novcem smanjili su svoj kredit kod poslovne banke. Sada im je kredit puno manji pa }e servisiranje kredita u 2009. godini za-htijevati manje izdatke, a to }e rezultirati dodatnom {tednjom.