Embed Size (px)
Citation preview
Carstvo: Animalia
Bezkralježnjaci (Avertebrata)
Kralježnjaci (Vertebrata)
Carstvo: Animalia
Mekušci
◦ Školjkaši
◦ Puževi
◦ Glavonošci
Kolutićavci
Člankonošci
◦ Rakovi
◦ Kukci
◦ Pauci
◦ Stonoge
Bodljikaši
◦ Zvjezdače
◦ Ježevi
Puževi
Školjkaši
Glavonošci
Dvodijelna ljuštura školjkaša
Spiralna vapnena kućica puževa
Tijelo obavija plašt
Kalcificirana ljuštura◦ Zaštita unutarnjih organa
◦ Puževi – jednodijelna ljuštura
◦ Školjkaši – dvodijelna ljuštura
◦ Glavonošci – zakržljala
Zakržljala kućica – sipina kost
Mišićavo stopalo
• Puževi – plosnato
• Školjkaši – različita oblika
• Glavonošci – preobraženo u krakove i lijevak
Kopneni, morski i barski
Kućica raste, rastom puža
Koža stalno vlažna
Kreću se nabiranjem mišića duž stopala
vinogradnjak
živičnjak
Plaštana šupljina◦ Splet krvnih žila
Otvoreni krvotok
Opskrba kisikom
◦ Vodeni puževi – škrge
Trenica ili radula
◦ rožnati nabor s „zubićima”
Dva para ticala◦ Kemoreceptori – okus, miris
◦ Jednostavne oči
mreža krvnih žilica - “pluća”
mišić
stopalo
probavnažlijezda
crijevni otvor
usta
jednjak želudac
crijevo
“pluća”
srce
oko
živčaniganglij
živčanavrpca
spolna žlijezda
periska
prstac bezupka jakobova kapica
dagnja
RAZNOLIKOST ŠKOLJKAŠA
RAZNOLIKOST PUŽEVA
puž volak puž barnjak
puž živičnjakpuž golač
gujavica
Izduženo, cilindrično, kolutićavo tijelo
Kolutići◦ Istovjetan set organa
◦ Probavni kanal
◦ Živčane vrpce
◦ Glavne krvne žile
Stanište:◦ tlo – gujavica,
◦ kopnene vode - pijavica,
◦ more – kožasti cjevaš.
Kožasti cjevaš
Parenje gujavica
Svaki kolutić - dva para četina:◦ pričvršćivanje za tlo.
Respiracija kroz kožu:◦ tanka, vlažna, ◦ Gusta kapilarna mreža◦ Žlijezde – pojas (klitelum)
Kokon - jaja
Razmnožavanje◦ Dvospolci◦ 15. kolutić – muški
spolni otvor◦ 14. kolutić – ženski
spolni otvor
četinekoža
(žlijezde koje izlučuju sluz)usta
Crijevni otvor
Rakovi
Klještari
Stonoge
Kukci
Tijelo sastavljeno od članaka.
Člankovite noge.
najrasprostranjenija skupina životinja
člankovite noge
kutikula
čvrsti vanjski tjelesni pokrov (hitin)
zaštita tijela
glava
prsa
zadak
glavopršnjak
tijelo građeno od članaka spojenih u tri cjeline:
RAKOVI
Građa tijela riječnog raka
RAKOVI
Građa tijela riječnog rakasloženo oko
kraća ticala
duža ticala
repna lepezazadčane noge 5 pari nogu za hodanje
Najbrojnija skupina životinja na svijetu.
Čvrsti egzoskelet◦ Nepropusna kutikula.
◦ Naselili kopno.
Tri para člankovitih nogu.
Dva para krila.
Jedan par ticala.
Usni aparat◦ Snažne čeljusti –obrubljeni
kozak.
◦ Šiljati bodežić – komarac.
◦ Cjevasti usni aparat – pčele, leptiri.
prsa
Potpuna preobrazba
Nepotpuna preobrazba
jaje - ličinka - kukuljica -
odrasli kukac
pr. pčela, leptir
jaje - ličinka - odrasli kukac
pr. vretence, skakavac
ličinkajaje
pčelakukuljica
Carstvo: Animalia
Kružnouste
Ribe
Vodozemci
Gmazovi
Ptice
Sisavci
životinje koje imaju kralježnicu
kralježnica
savitljivi unutrašnji potporanj tijela
građen od kralježaka
kralježak
Složena tjelesna građa.
Bilateralno simetrično tijelo.
Tijelo od tri dijela:◦ Glava,◦ trup,
◦ udovi.
Dvodijelni kožni sustav:◦ Pousmina – epidermis,
◦ Usmina – korium.◦ Rožnate tvorbe – perje,
dlake, ljuske, pandže, rogovi, nokti.
Respiratorni organi:◦ Škrge, ◦ pluća.
Zatvoreni optjecajni sustav:◦ Krvožilni,◦ limfni.
Srce:◦ Dvodijelno do
četverodijelno.
Probavilo:◦ U osnovi jednako kod
svih kralježnjaka.
Endokrini sustav◦ Hormoni specifičnog
djelovanja.
Živčani sustav◦ Osjetila.
Razmnožavanje◦ Gonohoristi – jednospolci.◦ Vanjska oplodnja –
kružnouste, ribe, vodozemci.
◦ Unutrašnja oplodnja –gmazovi, ptice, sisavci.
Najprimitivniji kralježnjaci.
Najstarija skupina lubanjaca – paleozoik.
Nemaju čeljusti.
Kružna usta s trbušne strane tijela –besčeljusti.
Jedno tjemeno oko◦ Dva velika oka sa strana.
Koža bez ljusaka i pločica.
Lubanja i skelet hrskavični.
Svitak – cijeli život.
Bočna pruga – ravnotežni organ.
Dišu pomoću škržnih vrećica.
Srce vensko – 1 pretklijetka i 1 klijetka.
Gonohoristi i hermafroditi◦ Jaje – ličinka (pokača) –
odrasla jedinka.
Žive u moru i kopnenim vodama.
Ektoparaziti na ribama i morskim sisavcima◦ Usni lijevak – rožnati
zubići (kvržice).
Paklara.
Morska paklara
Usni lijevak
KOŠTUNJAČE
HRSKAVIČNJAČE
Šaran
Potočna pastrva
Morski pas Raža
Srdele
Hidrodinamično tijelo.
Poikilotermni organizmi –promjenjiva temperatura tijela.
Tijelo prekriveno ljuskama.
Peraje – trbušna, leđna, repna.
Riblji mjehur – podizanje i spuštanje ribe.
Bočna pruga – osjetni organ.
GLAVA
REPTRUP
trbušne peraje
leđna peraja
Prsneperaje
repna peraja
ljuske - zone rastai mirovanja
Crnka – Umbra krameri
Dišu škrgama.
Razmnožavanje spolno◦ Vanjska oplodnja.
◦ Ikra i mliječ.
◦ Udvaranje – koljuška.
◦ Građenje gnijezda –pastrva.
Ribe grabežljivice: Štuka
Crnka◦ Jedna od najugroženijih
Vodozemci Gmazovi
Polupropusna koža, bez ljusaka.
Jaja bez ljusaka.
Razmnožavanje vezano uz vodu.
Nepropusna koža.
Ljuske ili koštane ploče.
Jaja zaštićena ljuskom.
Razvitak jaja ne ovisi o vodi.
Vodozemci Gmazovi
Ličinke dišu škrgama, odrasle jedinke plućima.
Mozak sličan ribama.
Srce – 2 neodvojene pretklijetke i 1 klijetka◦ Mješanje arterijske i venske krvi.
Probavni sustav – usta, ždrijelo, želudac, tanko i debelo crijevo, nečisnica (kloaka) – mesožderi.
Mokraćno-spolni sustav.
Dišu plućima. Mozak dobro razvijen.
Srce - 2 odvojene pretklijetke i 1 klijetka.◦ Krokodili – 2 PK i 2 K
Probavni sustav – usta, ždrijelo, želudac, tanko i debelo crijevo, nečisnica (kloaka) – mesožderi.
Mokraćni i spolni organi odvojeni.
20 vrsta vodozemaca i 38 vrsta gmazova.
Poikilotermni organizmi.
Zimsko mirovanje –hibernacija.
Ljetno mirovanje –estivacija.
Obrana od neprijatelja: Obojenost – kameleon.
Žuti mukač.
Lučenje otrova.
Samoosakaćivanje – gušteri.
Žuti mukač
kameleonPlava otrovna žaba
Vodozemci Gmazovi
Vanjska oplodnja.
Prijelazni organizmi između vodenih i kopnenih životinja.
Probrazba.
Unutrašnja oplodnja. Kopulacijski organi. Većina leže jaja. Živorodni – gušterica,
poskok, riđovka. Nema preobrazbe.
RAZNOLIKOST VODOZEMACA
BEZREPCI
REPAŠI
BEZNOŠCI
GMAZOVI
LJUSKAŠI KORNJAČE KROKODILI
GUŠTERI ZMIJE
RAZNOLIKOST GMAZOVA
Homeotermni kralježnjaci.
Temperatura tijela iznad temperature okoliša.
Široko rasprostranjeni. Vanjski pokrov – perje◦ Keratin,
◦ pahuljice – donje, mekano i nježno izolirajuće.
◦ Pokrovno (konturno) perje: daje ptici izgled i boju.
Krila,
perje – povećava površinu
krila,
šuplje kosti (pneumatične),
zračne vrećice,
jedan jajnik – manja težina.
Elastična nepropusna
koža,
perje – toplinska
izolacija,
mitarenje – izmjena
perja,
trtična žlijezda →
izlučevina podmazuje
perje.
Greben na prsnoj kosti → prsni mišići za let
bezgrebenke – ravna prsna kost: kivikavac, emu, noj,
nandu → ne lete
grebenke – greben na prsnoj kosti → lete
Kljun, nema zube,
usna šupljina – jezik,
volja na kraju jednjaka →
omekšavanje hrane,
žljezdani predželudac i
mišićni želudac
(kamenčići),
neprobavljeni ostaci – kroz
usta vani (sokolovke),
nečisnica.
Dušnik, 2 dušnice, pluća,
Srce: 2 pretklijetke i 2
klijetke.
Bubrezi, nema mokraćnog
mjehura.
Središnji (mozak i leđna
moždina) i periferni
(vegetativni živci),
razvijen prednji mozak,
dobar vid i sluh, slab njuh.
mozak
oko
Unutrašnja oplodnja,
jaje – žumance,
bjelance, vapnena
ljuska,
jedan jajnik i jajovod
(prilagodba - letenje),
potrkušci i čučavci.
Zavođenje → glasanje,
udaranje krilima,
poskakivanje,
svadbeno ruho.
rajska ptica
brzan
paun
crna čigra
tkalci (Afrika)
plazica (Europa)
kiwi (Novi Zeland)
emu (Australija)
noj (Afrika)
ORAO
SLAVUJ
VRANA
VRABACCRVENDAĆ
Najrazvijeniji kralježnjaci,
tijelo pokriveno dlakom - rožnati proizvod
kože,
zametak se razvija u tijelu ženke,
mladi sišu majčino mlijeko.
kosti glavelopatični pojas
rebrakralježnica
zdjelični pojas
prednje nogestražnje noge
usta
jednjak
želudaccrijevo
jetra
Zubalo
Raznovrsno – heterodontno.
Sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.
Prema načinu prehrane:
Biljožderi – preživači, glodavci,
mesožderi,
svežderi.
biljožder
sveždermesožder
bubreg
mokraćnimjehur
Disanje:
pluća - građena od plućnih mjehurića,
Izmjena respiracijskih plinova.
Krvotok
Tjelesna temperatura
stalna (37°C - 38°C)
pluća
tijelo
desna pretklijetka
desna klijetka
lijeva pretklijetka
lijeva klijetka
arterijska krv
venska krv
Osjetilna tjelešca za dodir su u koži,
organi za vid, sluh, njuh, okus smješteni u
glavi,
najrazvijeniji veliki mozak od svih
kralježnjaka.
dupin
Spolne žlijezde:
◦ sjemenici i jajnici.
Spolne stanice:
◦ spermiji i jajne stanice.
Oplodnja u jajovodu.
Zametak se razvija u maternici.
Zametak:
◦ hrana i kisik preko posteljice.
Pupčana vrpca povezuje posteljicu i zametak.
SISAVCI
JEDNOOTVORI TOBOLČARI PRAVI SISAVCI(PLODVAŠI)
Najprimitivniji živuči sisavci.
Nečisnica – jedini otvor na tijelu.
Čudnovati kljunaš
Živi u rukavcima
australskih rijeka,
na glavi ima kljun,
tijelo pokriveno dlakom,
ženka nese jaja,
mladi sišu majčino
mlijeko.
Ženke imaju tobolac,
rađaju žive mlade,
razvoj dovršavaju u
majčinu tobolcu,
većina ih živi u
Australiji.
koala
klokan
Mladi se razvijaju u
maternici,
rasprostranjeni po
čitavoj Zemlji,
žive u različitim
staništima:
• na kopnu
• u vodama na kopnu
• u moru
• u zraku
• pod zemljom
• kukcojedi
• glodavci
• šišmiši
• kitovi
• zvijeri
• slonovi
• kopitari
• majmuni
Izmjena godišnjih doba.
◦ Linjanje dva puta u godini Zima - debelo i gusto krzno.
Ljeto – tanka dlaka.
Kontinentalna klima
◦ Hibernacija – zimski san Kljunaši, krtice, rovke, šišmiši.
◦ Usporen metabolizam.
◦ Nepotpun zimski san medvjedi, rakuni.
Ekstremno visoke temperature:
Znojenje i dahtanje.
Lizanje prednjih nogu – klokani.
Aktivniji noću – pustinjski glodavci.
Gusta dlaka štiti od pregrijavanja – deve.
Veliko tijelo i velike uši – slonovi.
Etologija:
◦ Grana zoologije,
◦ proučava ponašanje
životinja,
◦ bihejviorizam – pravac
u zoologiji.
Kretanje,
hranjenje,
zaštita,
razmnožavanje,
briga za mlade,
glasanje,
odnos prema drugim
životinjama...
Međusobna komunikacija:
Vizualni znakovi: Nakostriješena dlaka, iskešena usta, mahanje repom...
Feromoni: Prepoznavanje pripadnika iste vrste i pripadnika suprotnog
spola.
Uriniranje, obilježavanje teritorija.
Komunikacija zvukom i dodirom: Glasanje i međusobni dodiri – znak za opasnost,
Dozivanje partnera, mladunčadi,...
timski rad
