50
RIJEČNI PROMET

10. Rijeni Promet

Embed Size (px)

DESCRIPTION

10. Rijeni Promet

Citation preview

Page 1: 10. Rijeni Promet

RIJEČNI PROMET

Page 2: 10. Rijeni Promet

UNUTARNJA PLOVIDBA

• Unutarnja plovidba (eng. Inland Navigation) podrazumijeva plovidbu odnosno prijevoz koji se odvija unutarnjim plovnim putovima: rijekama, kanalima i jezerima.

• Vodeni putovi unutarnje plovidbe imaju veliko gospodarsko značenja, ali na svim kontinentima ta plovidba nije dovoljno razvijena.

Page 3: 10. Rijeni Promet

POVIJESNI RAZVOJ

• Plovidba rijekama počela je znatno prije nego plovidba morem. Plovidba rijekama na našem području odvijala se tijekom cijelog povijesnog razvoja pa se tako u grčkoj mitologiji spominje plovidba Dunavom u mitu o argonautima.

• Početkom moderne parne plovidbe smatra se plovidba parabroda ‘Clermont’ 1807. godine na rijeci Hudson, između New Yorka i Albanyja.

• U Europi je prvi parabrod plovio 1816. godine, a na Dunavu 1810. godine; a u Hrvatskoj se početkom moderne parne plovidbe smatra 1843. godina kada je osnovano ‘Cesarsko kraljevsko privilegirano parbrodarsko posavsko-pokupsko društvo’ sa sjedištem u Sisku.

• Prvo hrvatsko riječno brodarstvo osnovano je 1952. godine pod nazivom ‘Riječna plovidba Hrvatske’ sa sjedištem u Vukovaru. Godinu dana kasnije mijenja ime u ‘Dunavski Llyod Sisak’ koji egzistira i danas.

Page 4: 10. Rijeni Promet

PLOVNI PUTOVI

• Pod pojmom plovnog puta podrazumijeva se pojas na unutarnjim vodama određene dubine, širine propisanih gabarita, koji je uređen, obilježen i otvoren za plovidbu.

• Da bi se osigurala sigurnost plovidbe na plovnim putovima potrebno je poduzeti čitav niz mjera za ostvarenje te sigurnosti kao:

1. Održavanje i poboljšanje uvjeta plovidbe;

2. Izgradnja brodskih prevodnica, brana, zimovnika, sidrišta;

3. Postavljanje uređaja za obilježavanje i signalizaciju (obalni i plovni signali i oznake, optički i radarski uređaji i oznake).

Page 5: 10. Rijeni Promet

OBILJEŽJA I PERSPEKTIVE RIJEČNOG PROMETA • Riječni promet ima prednost u odnosu na druge kopnene načine prijevoza

s obzirom na kapacitet i atraktivnost cijene prijevoza. • Da bi se unaprijedila pouzdanost riječnog prometa vrlo je važno da se

vodnim putovima osigura plovidba prema zahtjevima klase. • Unutarnja plovidba spada u načine prijevoza koji se smatraju najmanje

štetnim za okoliš bilo da se radi o rizicima direktnog onečišćenja bilo da se radi o eksternim troškovima koje prometni sustav generira, a koji nisu uključeni u cijenu transporta.

• Prosječni relativni troškovi izgradnje i održavanja infrastrukture vodnih putova veći su od troškova cestovne, a manji od troškova željezničke infrastrukture, ali su eksterni troškovi najniži.

• Doprinos unutarnje plovidbe održivom razvitku očituje se kroz niski postotak emisija otrovnih spojeva u atmosferu, ekonomičnost korištenja neobnovljivih izvora energije te kontinuiranim unapređenjem i ulaganjima u sigurnost prometa.

• Na nadolazećim grafikonima može se uočiti kako riječni promet ima najbolji odnos uloženo/dobiveno odnosno s istom količinom energije po toni prevezenog tereta može se prevaliti najduži put.

Page 6: 10. Rijeni Promet
Page 7: 10. Rijeni Promet
Page 8: 10. Rijeni Promet

DOKUMENTI U RIJEČNOM PROMETU

• Teretni list

• Teretnica

Page 9: 10. Rijeni Promet

TERETNICA

Page 10: 10. Rijeni Promet

TERETNI LIST

Page 11: 10. Rijeni Promet

KONVENCIJE U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

• Konvencije s obzirom na sadržaje mogu biti:

1. Javnopravne- one kojima se uređuje režim plovidbe na unutarnjim vodama,

2. Privatnopravne- one kojima se uređuju imovinskopravni odnosi i utvrđuju uvjeti pod kojima se plovidba odvija.

• 1815. godine je na Bečkom kongresu o miru usvojeno načelo slobodne plovidbe brodovima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost rijekama koje protječu kroz nekoliko zemalja ili im se ušće nalazi u nekom moru.

• 18.08.1948. godine donesena je Međunarodna konvencija o režimu plovidbe Dunavom koja proglašava slobodu plovidbe na Dunavu državljanima, trgovačkim brodovima i robi svih država na bazi ravnopravnosti u pogledu lučkih taksi kao i u pogledu uvjeta trgovačke plovidbe od Ulma do Crnog mora.

Page 12: 10. Rijeni Promet

KONVENCIJE U UNUTARNJOJ PLOVIDBI

• 17.10.1968. godine donesena je Revidirana konvencija o plovidbi na Rajni.

• 27.10.1956. godine donesena je Konvencija o plovidbi rijekom Mosel.

• Značajnije su i tzv. privatnopravne konvencije:

1. Konvencija o upisivanju brodova unutarnje plovidbe (25.01.1965.),

2. Konvencija o izjednačenju nekih pravila u predmetu sudara brodova unutarnje plovidbe (15.03.1960.),

3. Konvencija o ograničenju odgovornosti brodara unutarnje plovidbe (15.03.1973.),

4. Konvencija o baždarenju plovila unutarnje plovidbe (15.02.1966.)

• 19.01.1996. u Ženevi je donesen Europski ugovor o glavnim plovnim putovima od međunarodnog značaja (European Agreement on main Inland Waterways of Internationale Importance- AGN)

• 02.10.2000. godine u Budimpešti je donesena Konvencija o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima.

Page 13: 10. Rijeni Promet

EUROPSKA MREŽA UNUTARNJIH VODNIH PUTOVA

• Mreža europskih vodnih putova prostorno je nejednako raspoređena i razvijena tako da je u zemljama Zapadne Europe (Benelux, Njemačka) gustoća i razvijenost mreže velika dok na istoku europe to nije slučaj.

• Mreža europskih vodnih putova definirana je 1996. godine u Genevi kada je donesen Europski ugovor o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN).

• Čitava dužina unutarnjih plovnih putova u Europi koji se koriste za prijevoz i plovidbu iznosi otprilike 29 000 kilometara.

• Najveći problem u korištenju vodnog puta za transport predstavljaju uska grla sa znatno smanjenim plovnim putem kao i velika godišnja fluktuacija vodostaja.

• Kritični dijelovi najizrazitiji su u području bavarske prevlake, tzv. Gornjeg dunava; dok je u Hrvatskoj najkritičniji dio oko područka Kopačkog rita.

Page 14: 10. Rijeni Promet

GUSTOĆA MREŽE VODNIH PUTOVA PO POJEDINIM ZEMLJAMA

Page 15: 10. Rijeni Promet

KLASIFIKACIJA VODNOG PUTA I POUZDANOST PLOVIDBE

• Opći parametri za određivanje klasa unutarnjih vodnih putova u Europi određeni su UN/ECE klasifikacijom vodnih putova iz 1992. godine, a koja je prihvaćena AGN ugovorom iz 1996. godine.

• Glavni parametri za određivanje klase vodnih putova: 1. Duljina plovila (konvoja), 2. Širina plovila (konvoja), 3. Gaz plovila (konvoja), 4. Nosivost plovila (konvoja) 5. Slobodna visina ispod mosta. • Za svaku klasu vodnog puta mora biti osigurana sigurna plovidba

mjerodavnog teretnog plovila pod punim gazom kroz 240 dana u godini. Plovidba na međunarodnim vodnim putovima mora biti osigurana cijelu godinu, osim u ledenom razdoblju, uz smanjeni gaz od 1.2 metara.

Page 16: 10. Rijeni Promet

LUČKI SUSTAV NA EUROPSKIM VODNIM PUTOVIMA

• Trenutno u Europi djeluje 334 tzv. E-luke (osiguran smještaj na vodnom putu, nazivni kapacitet od bar 0.5 milijuna tona godišnje, mogućnost rukovanja standardnim kontejnerima, dovoljno prostora za razvitak komplementarnih djelatnosti) od čega je locirano 45% locirano na Rajni te oko 13.5% na Dunavu.

• Zbog dobre povezanosti europskih luka s cestama i željezničkim linijama, unutarnja plovidba postaje okosnica intermodalnog prometa u Europi.

• Udio riječnog prometa u ukupnom transportnom sektoru iznosi 7% ostvarenog transportnog učinka.

Page 17: 10. Rijeni Promet

KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

Page 18: 10. Rijeni Promet

KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

Page 19: 10. Rijeni Promet

KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

Page 20: 10. Rijeni Promet

KANAL RAJNA-MAJNA-DUNAV

• Ideja spajanja Rajne i Dunave vuče svoje korijene još iz daleke prošlosti. Franački car Karlo Veliki već je 793. godine pokušao spojiti ta dva plovidbena područja.

• Rajna i Dunav uspješno su spojeni 1992. godine. Cjelokupna dužina kanala iznosi 677 km. Najveći je i najznačajniji objekt izgrađen na dunavskom plovnom putu.

• Otvaranjem ovog kanala otvoren je 3500 km dug plovni put od rumunjske luke Constanza do nizozemskog Roterrdama.

Page 21: 10. Rijeni Promet

TIPOVI LUKA

• S obzirom na specifične uloge, aktivnosti i posebne usluge koje pružaju mogu se izdvojiti 4 različita tipa riječnih luka:

1. Konvencionalne riječne luke- pružaju svoje prekrcajne usluge s broda na obalu isključivo riječnim plovilima (koriste LO-LO prekrcajnu tehnologiju),

2. Riječno-morske luke- riječne luke na glavnim plovnim putovima ECE klase koje pružaju usluge vodnog prekrcaja i riječnim i riječno-morskim plovilima,

3. Luke na otvorenom moru sa značajnom ulogom u uslugama unutarnje plovidbe- sučelje svih sredstava unutarnjeg prijevoza i pomorskog prijevoza,

4. Specijalizirane riječne luke- pružaju samo posebne usluge ili većinom koriste nekonvencionalne tehnologije u prekrcaju i/ili u drugim aktivnostima.

Page 22: 10. Rijeni Promet

VAŽNOST RIJEČNIH PROMETNIH PRAVACA U EUROPI

Page 23: 10. Rijeni Promet

UNUTARNJA PLOVIDBA U HRVATSKOJ

• Hrvatska je pretežno jadranska i mediteranska zemlja, međutim ona je isto tako i podunavska zemlja što se ne smije podcijeniti jer takav geostrateški položaj omogućava razvitak intermodalnog transporta i povezivanje srednje i zapadne Europe s Jadranom preko unutarnjih vodnih putova, riječnih i morskih luka.

• Mreža unutarnjih vodnih putova predstavlja značajan, ali istovremeno potpuno neiskorišten dio nacionalnog bogatstva Hrvatske.

• Cjelokupnu politiku razvitka vodnih putova treba usmjeriti u 2 osnovna

smjera: 1. Postizanje veće konkurentnosti i kvalitete postojeće mreže unutarnjih

vodnih putova (kvalitetnije održavanje, uklanjanje uskih grla, tehnološka modernizacija sustava obilježavanja i plovidbene signalizacije);

2. Ostvarivanje brže i skladnije izgradnje vodnih putova europskog standarda, u sklopu TEN-T mreže (Transeuropska transportna mreža) sukladno načelima europske prometne politike.

Page 24: 10. Rijeni Promet

VODNI PUTOVI • Zakonska regulativa u području vodnih putova i luka unutarnjih voda obuhvaćena

je Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda koji je donesen 2007. godine te nizom podzakonskih akata.

• Temeljem zakona upravljanje vodnim putovima ostvaruje se kontinuiranim i nesmetanim obavljanjem javne službe.

• Javnu službu na temelju javnih ovlasti obavlja Agencija za vodne putove. Javna služba obuhvaća sljedeće poslove:

1. Gradnju, tehničko unapređenje i prometno-tehnološku modernizaciju vodenih putova,

2. Tehničko održavanje vodnih putova,

3. Osposobljavanje vodnih putova i objekata sigurnosti plovidbi onesposobljenih zbog elementarnih nepogoda.

• Unutarnji plovni putovi RH integrirani su u mrežu Europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora.

Page 25: 10. Rijeni Promet

HRVATSKI VODNI PUTOVI OD MEĐUNARODNOG ZNAČAJA

• Ukupna duljina sadašnjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj je

866,7 km, od čega je 601,2 km uvršteno u mrežu europskih vodnih putova od međunarodnog značaja. Međutim, samo 287,4 km udovoljava uvjetima klasifikacije za međunarodnu plovidbu.

Page 26: 10. Rijeni Promet

HRVATSKI VODNI PUTOVI- SADAŠNJE STANJE

Page 27: 10. Rijeni Promet

HRVATSKI VODNI PUTOVI - OČEKIVANO STANJE

Page 28: 10. Rijeni Promet

POSTOJEĆI PROBLEMI 1. RAZDVOJENOST SUSTAVA VODNIH PUTOVA U HRVATSKOJ

• U praksi egzistiraju dva odvojena podsustava, pa se može govoriti o dva bazena:

1. Bazen koji obuhvaća vodni put Dunava i vodni put Drave povezanih na europsku mrežu vodnih putova,

2. Bazen koji obuhvaća vodni put Save, Kupe i Une nepovezan s europskom mrežom vodnih putova preko teritorija Hrvatske.

Page 29: 10. Rijeni Promet

POSTOJEĆI PROBLEMI

2. NEDOVOLJAN STUPANJ ODRŽAVANJA

• U razdoblju od 1990.-2000. nisu se obavljali nikakvi radovi održavanja vodnih putova. Zbog nedovoljnog stupnja održavanja postoje ograničenja plovnosti. Troškovi održavanja vodnih putova za plovilo malog gaza iznose od 20 000 do 37 000 eura po km godišnje.

3. KRITIČNE DIONICE-OGRANIČENJA ZA PLOVIDBU

• Kritične dionice predstavljaju uska grla odnosno ograničenja prometnog kapaciteta uslijed smanjenog gabarita. Mogu se grupirati na sljedeći način:

1. Dionice s nedovoljnom dubinom-plićaci,

2. Dionice s nedovoljno širinom prema zahtjevima klase vodnog puta,

3. Dionice na kojima se vodni put nalazi neposredno uz obalu čime se ugrožava stabilnost obale i sigurnost plovidbe.

• Najizraženija kritična dionica je sektor slavonski Šamac-Novi Grad gdje je dubina za III klasu plovnosti osigurana samo 50-60% dana godišnje.

Page 30: 10. Rijeni Promet

FINANCIRANJE RAZVITKA VODNIH PUTOVA I RIJEČNIH LUKA

Page 31: 10. Rijeni Promet

LUKE

• ‘Zakon o lukama’ iz 1998. preuzeo je po uzoru na morske luke tzv. ‘landlord’ model kojim država zadržava upravljanje lukom i lučkom infrastrukturom, a lučku operativu privatizira na način da dodjeljuje koncesije lučkim operaterima.

• Novi Zakon iz 2007. godine omogućio je otvaranje privatnih luka i pristaništa. U lukama i pristaništima za javni promet osigurava se pristup i pružanje lučkih usluga korisnicima pod jednakim uvjetima i uz naknadu za izvršene usluge lučkih operatera.

• U Hrvatskoj su na unutarnjim vodnim putovima organizirane 4 lučke uprave:

1. Vukovar za javne luke na Dunavu,

2. Osijek za luke na Dravi,

3. Sisak i Slavonski Brod za Savu.

Page 32: 10. Rijeni Promet

LUKE- SADAŠNJE STANJE • Hrvatski lučki sustav je segmentiran (odvojenost savskog lučkog sustava i

dunavskog sustava) te razvojno-planski izoliran.

• Nedostaju suvremena tehnička sredstva i specijalizirani terminali za rukovanje određenim vrstama tereta.

• Godišnji promet predstavlja jedan od najvažnijih tehnoloških parametara

kojim se ocjenjuje tržišna uspješnost neke luke ili lučkog sustava.

Page 33: 10. Rijeni Promet

LUKA VUKOVAR

Page 34: 10. Rijeni Promet

LUKA VUKOVAR

• Nalazi se na 1335 km toka rijeke Dunav u području tzv. srednjeg Dunava odnosno smještena je na Pan-europskom koridoru Vc. Budući da je povezana s cestom i željeznicom služi kao najistočnije čvorište hrvatskog multimodalnog sustava.

• Instalirani kapaciteti omogućavaju prekrcaj do 1 000 000 tona godišnje. • Posluju dva lučka operatera, jedan za prekrcaj

tekućeg tereta, a jedan za prekrcaj žitarica i uljarica.

• Pored prekrcajno-skladišnog dijela, razvija i program agencijskih usluga kako za trgovačke brodove, tako i za putničke crusere.

• Do 2016. planira se izgradnja Nove luke Istok unutar koje bi bio višenamjenski terminal, terminal za rasuti teret, terminal za paletizirani i komadni teret, terminal za tekuće terete; za žitarice i uljarice te terminal za opskrbu brodova.

Page 35: 10. Rijeni Promet

LUKA OSIJEK

Izvor: www.port-osijek.hr/luka.asp - 13k

Page 36: 10. Rijeni Promet

LUKA OSIJEK • Smještena je na međunarodnom vodnom putu na

rijeci Dravi.

• Planira se izgradnja nove luke radi povećanja kapaciteta, uspostava terminala za rasute terete,pružanja kvalitetnije usluge.

• Izgradnjom nove luke kapacitet bi sa sadašnjih 2 milijuna bio povećan na 5 milijuna tona godišnje.

• Na mjestu sadašnje luke izgradilo bi se putničko pristanište.

Page 37: 10. Rijeni Promet

LUKA SLAVONSKI BROD

Izvor: http://www.lucka-uprava-brod.hr/html/o_nama.htm

Page 38: 10. Rijeni Promet

LUKA SLAVONSKI BROD

• Luka Slavonski Brod s utvrđenim lučkim područjem smještena je na lijevoj obali rijeke Save na 363 riječnom kilometru. Nalazi se u graničnom području s Bosnom i Hercegovinom, na X prometnom koridoru i u neposrednoj blizini čvorišta X i Vc prometnog koridora. Zbog toga se ova luka razvija i kao intermodalno čvorište.

• Lučka uprava Slavonski Brod izgradila je u lučkom području Slavonski Brod vertikalnu obalu za pristajanje brodova i prekrcaj generalnog tereta, dužine cca 120 m. Izgradnjom vertikalne obale omogućen je spoj ceste i željeznice s rijekom i omogućeni minimalni uvjeti za pretovar svih tereta, kao i specijalnih tereta do 300 tona nosivosti.

• Površina lučkog područja Slavonski Brod veličine je cca 800.000 m2, a predviđeno je za izgradnju industrijskih postrojenja, skladišta, lučkih terminala i slično budući da je Luka Slavonski Brod koncipirana da u svom zaleđu ima izgrađenu gospodarsku zonu koja će koristiti vodni, željeznički i cestovni transport za dopremu sirovina te skladištenje i distribuciju gotovih proizvoda.

Page 39: 10. Rijeni Promet

LUKA SISAK

Izvor: http://www.luckaupravasisak.hr

Page 40: 10. Rijeni Promet

LUKA SISAK

• Luka Sisak nalazi se na tri lokacije, u samom gradu na 5. kilometru Kupe, na lokaciji Crnac na rijeci Savi te u zoni Galdovo na Savi.

• Terminal Crnac po svojoj je funkciji naftna luka s izrazito industrijskim karakterom budući da je putem cjevovoda povezan u jedinstvenu tehnološku cjelinu. Raspolaže s tri pontona za ukrcaj i iskrcaj nafte i naftnih derivata uključujući i crpne postaje za rukovanje teretom. Kapacitet luke je oko 1.5 milijuna tona godišnje.

• Planira se izgradnja nove luke u sklopu koje bi se nudile nautičke usluge, transportne usluge, usluge prihvata i otpreme putnika te špediterske usluge.

Page 41: 10. Rijeni Promet

KANAL DUNAV-SAVA

• Budući višenamjenski kanal Dunav-Sava klasificiran je kao plovni put Vb klase.

• Kanal je predviđen za dvosmjernu plovidbu, a na njegovoj trasi su predviđene dvije brodske predvodnice, jedna sa savske, a jedna s dunavske strane.

• Duljina trase kanala Dunav-Sava iznosi 61,4 km,njegov početak je u Vukovaru, a završetak sedam kilometara uzvodno od Slavonskog Šamca.

• Procijenjeni troškovi izgradnje iznose 779 milijuna USD.

• Izgradnjom ovog kanala hrvatski plovni putovi bi se povezali s europskom mrežom unutarnjih vodnih putova te kanalom Rajna-Majna-Dunav.

• Kanal će skratiti plovidbu Savom prema Zapadnoj Europi za 417 kilometara, odnosno za 2 dana i dvije noći, a plovidba prema Crnom moru bit će kraća za 85 kilometara.

Page 42: 10. Rijeni Promet

KANAL DUNAV-SAVA

Page 43: 10. Rijeni Promet

PROMET TERETA PO LUKAMA

Page 44: 10. Rijeni Promet

PROMET PUTNIKA PO LUKAMA

• Trenutno imamo 2 lučka pristaništa- u Vukovaru i u Iloku. Riječnim brodovima koji prevoze turiste želi se oživjeti turizam na području Parka prirode Kopački rit, Vinske ceste Zmajevac-Suza.

Page 45: 10. Rijeni Promet
Page 46: 10. Rijeni Promet

HRVATSKA U EU

• Očekuje se da će ulazak Hrvatske u Europsku Uniju preciznije proširenje EU tržišta te pojednostavljenje carinskih postupaka prilikom prelaska državnih granica omogućiti:

1. Povećanje potražnje za uslugom transporta unutarnjim vodnim putovima,

2. Veću vjerojatnost transporta tereta na duljim relacijama i veću atraktivnost ovog načina transporta,

3. Atraktivnost riječno-morskih luka, povezivanje riječnih i morskih servisa,

4. Uspostavljanje dodatnih intermodalnih transportnih čvorišta te 5. Ekspanziju poslovnih aktivnosti, komplementarnih i pomoćnih

usluga u okviru gospodarskih zona.

Page 47: 10. Rijeni Promet

PREPORUKE RAZVOJNE POLITIKE E-LUKA UNUTARNJIH VODA

Page 48: 10. Rijeni Promet

SHEMA CILJEVA I AKTIVNOSTI ZA INTERMODALNOST RIJEČNOG PROMETA

IZVOR: http://www.infolex.hr/htm/50217.htm

Page 49: 10. Rijeni Promet

PREPORUKE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA

• Radi rješavanja identificiranih problema u hrvatskom lučkom sustavu potrebno je učiniti sljedeće:

1. Uskladiti potrebe investicijskih ulaganja u lučku infrastrukturu i financijske mogućnosti države;

2. Riješiti vlasničke odnose na lučkom području;

3. Osigurati fleksibilnost u definiranju lučkih naknada i rokova za odobrenja kojima se osigurava pravo na obavljanje lučke djelatnosti na području javne luke;

4. Uključiti lučke uprave u rad zajedničkih međudržavnih stručnih timova u okviru Savske komisije;

5. U lučkim sustavima unificirati postupke kontrole i praćenja rada lučkih operatera te uspostaviti jedinstveni sustav administriranja i upravljanja lučkim procesima;

6. Integrirati luke u sustav riječkih informacijskih servisa (RIS).

Page 50: 10. Rijeni Promet

LITERATURA 1. Ivančić D.: ‘Hrvatski riječni vukovi opet plove’, Davorska

plovidba d.o.o., Zagreb, 2009. 2. Dundović Č., Vilke S.: Izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-

Sava, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009) 3. Priručnik za unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj, Centar za

razvoj unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj d.o.o., Zagreb, prosinac 2006.

4. Srednjoročni plan razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2016. godine, prosinac 2008.

5. www.luka-vukovar.hr 6. www.luckaupravasisak.hr 7. www.lucka-uprava-brod.hr 8. www.port-osijek.hr