hrvatskog pjevaËkog druπtva

TomislavCERNIK

cernik - lipanj 2005.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 784.077(497.5 Cernik)(091)

061.237:784>(497.5 Cernik)(067.5)

<STO godina Hrvatskog pjevaËkog druπtva Tomislav - Cernik>

100 godina Hrvatskog pjevaËkog druπtva Tomislav - Cernik /

<autori tekstova Vinko SokiÊ ... et al.>. - Nova Gradiπka : Arca,

2005.

ISBN 953-99213-2-5

1. SokiÊ, Vinko

I. Hrvatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav" (Cernik) -- Spomenica

450510207

ISBN 953-99213-2-5

Hrvatsko pjevaËko druπtvo “Tomislav” Cernik

Uredniπtvo: Vinko SokiÊ, Alojzije Aga, Miljenko RosiÊ - BaÊa, –uro Vuk, Dragutin JankoviÊ,Mato OrdaniÊ, Petar PiljiÊ, Vitomir ÆakiÊ, Nikola JugoviÊ, Tihomir Podkonjak

Autori tekstova: Vinko SokiÊ, Alojzije Aga, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mato OrdaniÊ

Ilustracije i fotografije: Druπtvo knjiæevnika Hrvatske: ILIRIE LIRA ilustr. Zagreb 1985.Gradski muzej Nova GradiπkaFoto dokumentacija iz arhiva HPD-a “Tomislav”Fotografije iz osobnih arhiva V. SokiÊa, M. RosiÊa - BaÊe, A. Age,

T. Vuka, T. Podkonjaka, P. PiljiÊa, F. SamardæiÊa Foto studio ”Iris” i Foto studio “Z”Ilustrirana povijest Hrvata, Zagreb 1971.

Korektura: Alojzije Aga

Lektura: Marija LukaË

GrafiËki urednik: Tihomir Podkonjak

GrafiËki suradnik: Petar PiljiÊ

Unos teksta: Ljilja MihaliÊ

Recenzent: Tomislav –uriÊ

Naklada: 1000

Tisak: d.o.o., Nova Gradiπka

GrafiËko rjeπenje korica i ovitka: Tihomir Podkonjak i Marijo Mrnjec

3

bljetnice druπtava i pojedinih znaËajnih umjetnika podrazumijevaju osvrt, kri-

tiËko vrednovanje i postavljanje novih smjernica za daljnji rad. Uvijek su mjerilo

svekolike kulture bili pojedinci i institucije nekog naroda pa tako i u glazbenoj

kulturi. S toga stajaliπta gledano, HPD "Tomislav" postalo je i ostalo nezaobilazna dimenzija,

izvoriπte i luËonoπa u oËuvanju i unapreivanju cerniËke kulturne baπtine i svekolikog

druπtvenog æivota. Velika je uloga ovog druπtva u oËuvanju glazbene tradicije (tamburica i nar-

odna izvorna pjesma), krπÊanstva (pjevane mise u crkvi) i hrvatstva koje se uvijek ogledalo u

dozi prkosa kad je atribut hrvatsko bio zabranjen.

Kao πto CerniËani, nakon πto mudro dadoπe imena svojim ulicama, nikad ne pristajahu da

ih promijene, tako nikad ne prihvaÊahu da HPD "Tomislav" dobije neki drugi "podobniji"

naziv. Premda su u namjeri da oËuvaju opstojnost morali pjevati pod nenarodnim i Hrvatima

nesklonim reæimima, znali su da moraju platiti cijenu i baπ zato doæivjeπe 100. obljetnicu. U

"Tomislavu" je uvijek postojala ona hrvatska i katoliËka æica koja je znala uz "podobne" zapje-

vati izvornu hrvatsku pjesmu, rodoljubnu, budnicu i sakralnu i onda kad je to bilo pogibeljno

za pojedinca i druπtvo.

Rijetke su cerniËke obitelji iz kojih netko nije svirao ili pjevao u "Tomislavu". Bila je to

duænost, obveza, Ëast i obiteljska tradicija jer "Tomislav" u svojoj stogodiπnjoj djelatnosti

predstavlja stoæer oko kojega se okuplja puk na koncertu, na misi, na puËkom i dræavnom

slavlju. Stotine i tisuÊe pjevaËa, tamburaπa, folkloraπa i glumaca rasporeenih u sekcije od

utemeljenja 1905. g. do danas, utkalo je svoje sposobnosti i domoljubni zanos u "Tomislav" i

pronijelo ime Cernika diljem Slavonije, Hrvatske i Europe. "Tomislav" je nezaobilazna karika

u lancu cerniËke kulturne baπtine i glazbene kulture ovoga dijela Slavonije.

Evo nas na vremenskom meaπu πto ga treba dostojno obiljeæiti da bi buduÊa pokoljenja

mogla dokuËiti i ocijeniti πto su im namrli preci. Hvala svima CerniËankama i CerniËanima,

NovogradiπËanima i drugima koji su na bilo koji naËin pripomogli radu i uspjesima HPD-a

"Tomislav", hvala utemeljiteljima, dirigentima, predsjednicima i dobrotvorima koji su ga

vodili kroz druπtvena previranja i oluje i sretno izveli do 100. obljetnice.

Pjesma nas je odræala - pjesmi hvala !

–uro Vuk

100 GODINA HPD-a “TOMISLAV"

4

eÊ u vrijeme doseljavanja (V. - VI. st.) Hrvati su iz svoje pra-

domovine donijeli osobit naËin æivota, obiËaje i glazbenu

tradiciju (ples, pjesmu, glazbala). Najnovija istraæivanja

pristaπa o iranskom podrijetlu Hrvata pokazuju sliËnost hrvatskog i kurdis-

tanskog jezika, a usporedni arhaizmi u oba jezika, izmeu ostalih rijeËi,

spominju i rijeË tambur (tambura, tamburica). U vrijeme doseljavanja i

sudara s rimskom civilizacijom Hrvati su zasigurno imali jednostavnu pjes-

mu, pratilicu kao izraz osjeÊaja naroda te jednostavne plesne korake ritu-

alnog ili vjerskog karaktera.

Prilagoavanje zateËenom rimskom naËinu æivota i kulturi trajalo je

vrlo dugo. Od VII. do X. st. traje razdoblje pokrπtavanja, a time i postupnog

prihvaÊanja gregorijanskog glazbe-

nog repertoara koji su njegovali

benediktinci joπ u IX. stoljeÊu. 925.

godine hrvatski kralj Tomislav

prigodom krunjenja na Duvanj-

skom polju prima krunu, simbol

vlasti, od rimskoga Pape i time

priznaje autoritet Rimske crkve nad

svojom dræavom. Papa Ivan X. pisat

Êe kralju Tomislavu i sveÊenstvu

(regi Croatorum) zahtijevajuÊi da

"kao odabrani sinovi Rimske

crkve" podræavaju njezin nauk i

regule.

Kako je Crkva preko vladara imala velik utjecaj na narod, a crkvena je

glazba bila sveËana i dolazila "s visina", u samostanima i crkvama sveÊenst-

vo njeguje gregorijanski koral, klasiËnu polifonijsku crkvenu pjesmu

nastalu na temelju jednoglasnog korala bez instrumentalne pratnje. Crkva je

branila instrumentalnu glazbu u crkvama jer je ona previπe "zabavna" i tek

Êe kasnije dopustiti orgulje (danas izrazito crkveni instrument). Narod u

CRTICE IZ POVIJESTI HRVATSKE GLAZBEDO UTEMELJENJA PJEVA»KIH DRU©TAVA

OTON IVEKOVIΔ:

Krunidba kralja Tomislava

5

crkvenom pjevanju ne sudjeluje, on je

samo sluπatelj stranog viπeglasnog pje-

vanja uËenih sveÊenika, akona i stude-

nata.

U narodu, koji je æivio pastirskim,

poljodjelskim i ratniËkim æivotom, æiv-

jela je frulica dvojnica koja veÊ sama po

sebi daje dva glasa, i pjevale se izvorne

pjesme bez nekih pravila, viπe po osjeÊaju. Polifonijsko pjevanje svjetovnih

pjesama bez instrumentalne pratnje vjerojatno je postojalo jer se u neπto

drukËijim oblicima odræalo i do danas (klapsko pjevanje vrhunskog izraza,

mutavo kolo i dr). No, isto se tako odræala i instrumentalna glazba (tamburi-

ca samica i dr.).

Od XI. do XV. st. (srednji vijek) moæemo pratiti sakralnu (crkvenu)

glazbu na tradicijama glagoljaπtva (Slaveni, bliæi narodu) i gregorijansku

koju je njegovala Rimska crkva. Hrvatska je glazbena glagoljaπka kultura

(pjevanje sveÊenika, klerika i vjernika) ipak bila razliËita od istoËnog glago-

ljaπkog obreda (pojanja). Za srednji vijek nema podataka o skladateljima, ali

veÊ u XIII. st. postoje imena svjetovnih glazbenika (Andrija i »estivoj) te

ikonografski izvori od XI. st. nadalje s prizorima muziciranja i glazbenih

instrumenata.

U renesansi (osobito XVI. st.) veÊ se javljaju skladatelji hrvatskog pori-

jekla: biskupov skladatelj u ©ibeniku J. SkjavetiÊ te F. Bosanac, A.

Motovunjanin, A.Petris (PetriÊ), Ivan LukaËiÊ (©ibenik), Atanasije

GrgiËeviÊ, Vinko JeliÊ (Rijeka) i dr. Objavljuju se svjetovni madrigali,

sakralni moteti i drugi glazbeni oblici. Osobito je æiva dubrovaËka glazbena

scena kojom dominiraju uglavnom stranci. P. HektoroviÊ (Hvar) u svoje je

djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje (1568.) unio i notne zapise hrvatskih

narodnih pjesama.

U razdoblju baroka (1600. - 1750.) u dalmatinskom dijelu Hrvatske

njeguje se monodija kao novi stil u glazbi, ali nema znaËajnijih skladatelja (I.

©ibenËanin stvara u Engleskoj i Italiji). T. Ceechini 4o godina djeluje kao

orguljaπ i skladatelj u Splitu i Hvaru, autor je 27 zbirki crkvenih i svjetovnih

vokalnih i instrumentalnih skladba. 1742. u pet hrvatskih opÊih rjeËnika koji

su tada tiskani zabiljeæeno je 2000 glazbenih pojmova. U to su vrijeme

baroknu glazbu njegovali pavlini (koralno pjevanje), isusovci (glazbeno ka-

zaliπte), klarise (glazbeno πkolstvo) i franjevci (skladanje i scenska glazba).

Dubrovnik, Split i Varaædin glazbena su srediπta u doba klasicizma

(1750.-1830.). Najpoznatiji su Luka SorkoËeviÊ, autor 8 simfonija i neπto

Papa Ivan X. piπe 925. godine “dragom sinu

Tomislavu, kralju Hrvata” (dilecto filio

Tamisclao Regi CROTATORUM)

Biskup Maksimilijan Vrhovac

6

komorne glazbe (iz 1754.) i J. PuciÊ-SorkoËeviÊ koja je svojim solo pjesma-

ma iz 1816. postala prva skladateljica u Hrvata. Njeguju se sakralna djela,

oratoriji, pjevane mise, moteti, himne, ali i svjetovne arije, zborovi, sim-

fonije i komorna instrumentalna glazba.

Nama je Hrvatima znakovito razdoblje romantizma (1820.-1914.) zbog

buenja nacionalne svijesti i pojave veÊeg broja skladatelja te prikupljanja

svekolikog narodnog blaga, pa i glazbenog.

Revolucionarne ideje i Napoleonova osvajanja hrvatskih krajeva

(Ilirske provincije) donose prve veÊe uspjehe u buenju nacionalne svijesti,

prosvjetiteljstva i umjetnosti uopÊe. Naziru se zaËeci preporoda hrvatskog

naroda. M. Vrhovac, biskup zagrebaËki, poziva 1813. g. sveÊenstvo da mu

zabiljeæi i poπalje pjesme koje se u narodu rado pjevaju i time utire put F.

KuhaËu, muzikologu i sakupljaËu narodnog glazbenog blaga (1834.-1911.)

koji je od 1871. bio profesor Glazbene πkole, Glazbenog zavoda i glazbeni kri-

tiËar. Prikupio je pet knjiga puËkih popijevki.

Strani obrtnici i trgovci zajedno s hrvatskim æivljem stvorili su novi tip

pjesme koju KuhaË naziva "varoπkom" (gradskom) pjesmom, razliËitom od

narodnog pjevanja. Narod je bio optereÊen ratovima, borbama za samostal-

nost i prava unutar tuinskih reæima i nije baπ puno polagao na umjetnost pa

Êe KuhaË reÊi: "Gdje bojna trublja zatrubi i zveket oruæja ozvanja, tu nema

stana vilama umjetnicama".

1827. u Zagrebu se osniva druπtvo Muzikverein, kasnije Hrvatski

glazbeni zavod, a prvi dirigent, uËitelj i ravnatelj bijaπe J.K. Morgenstern.

Ilirci Êe ovo druπtvo preimenovati u Druπtvo prijatelja glazbe u Hrvatskoj i

Slavoniji.

Nakon povratka iz Praga V. Lisinski sastavit Êe pravila Druπtva i udariti

temelje pedagoπko-glazbenom djelovanju ovoga druπtva na europskoj razi-

ni. HGZ ima svoju zgradu, u njemu djeluju simfonijski orkestar i glazbena

πkola koja Êe prerasti u MuziËku πkolu V. Lisinskog i visoki studij MuziËke

akademije.

1835. g. razmahao se Ilirski pokret kojem je idejni zaËetnik bio Ljudevit

Gaj, a njegove je ideje u Saboru zastupao grof J. DraπkoviÊ. Ilirci su shvatili

znaËaj glazbe kod πirokih narodnih slojeva jer glazbom se lakπe budi i podiæe

nacionalni osjeÊaj i narodna svijest. Uz borbu za hrvatski jezik vodi se i

glazbeni boj: stvaraju se tekstovi i melodije za budnice (davorije), skladaju

se prve opere (Ljubav i zloba). Ilirski pokret imao je za cilj pokrenuti narod-

nu svijest svih Juænih Slavena, ali je ostao samo hrvatski narodni preporod

koji Êe Hrvatima donijeti jeziËno ujednaËavanje i opÊu svijest o sposobnosti

Hrvata da, kao i drugi kulturni narodi, imaju svoj jezik, kulturu pa tako i

Ljudevit Gaj

Franjo KuhaË

Vatroslav Lisinski

7

glazbu. 1840. godine izvodi se kazaliπna drama Juran i Sofija, a 1857. Ëuveni

“GraniËari” J. Freundereicha, roenjem NovogradiπËanina i jednog od

utemeljitelja Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu.

U zagrebaËkom sjemeniπtu 1839. A. ©triga utemeljuje kao prvo pjevaËko

druπtvo Narodno i ilirsko druπtvo skladnoglasja Ëija je zadaÊa njegovati

crkvenu pjesmu i narodnu glazbu. Druπtvo je imalo pjevaËki zbor i orkestar

s dirigentom V. Lisinskim na Ëelu i djelovalo je do 1848. g.

Na tekst P. ©tosa, Lisinski sklada prigodnicu za doËek Ljudevita Gaja s

promiËbenog putovanja po Hrvatskoj "Iz Zagorja od prastara", koju je 1841.

izveo zbor od 200 Ëlanova rodoljubne mladeæi. D. Demetar prepjevao je ovu

pjesmu u poznatu budnicu Prosto zrakom ptica leti (na repertoaru HPD-a

"Tomislav").

1846. godine Antun MihanoviÊ spjevao je stihove Lijepe naπe

domovine, a uglazbio ih je Josip Runjanin. Tad je nastala i pjesma Ljubimo

te, naπa diko. Ljudevit Gaj je dao odrednicu narodne glazbe rekavπi: "Neka se

narodna glazba crpi iz naroda i neka se ono πto je novo, stvara u duhu naπega

puka, ali ne tako prosto i naivno kao πto puk stvara, nego fino sa pravilima

estetike, jer Êemo samo tako doÊi do onoga πto drugi narodi nemaju, tj. do

prave narodne glazbe".

Uz Vatroslava Lisinskog i Ljudevita Gaja znaËajno mjesto u tome vre-

menu ima i Ferdo LivadiÊ (1799. - 1878.), skladatelj poznate Joπ Hrvatska ni

propala dok mi æivimo, svojevrsne hrvatske Marseljeze.

I Sidonija Rubido - Erdödi, iako plemkinja, prihvaÊa Gajev poziv da

1835. i 1846. za ilirce pjeva na hrvatskom jeziku unatoË pritisku austrijsko-

maarskih vlasti.

Prema dr. prof. L. ÆupanoviÊu glazbeno djelo V. Lisinskog predstavlja

temelj zborske literature, instrumentalnih i orkestralnih djela te prvih

opera (Ljubav i zloba 1846. i Porin 1851.). Lisinski je bio prvi profesionalni

glazbenik u Hrvatskoj, podigao je hrvatsku glazbu na europsku razinu,

skladao dvije opere i usmjerio hrvatsku glazbu u narodnom duhu.

U glazbenom hrvatskom preporodu djelovali su J. JuratoviÊ, uËitelj pje-

vanja u ZagrebaËkoj Bogosloviji, F. PintariÊ, franjevac i orguljaπ u

ZagrebaËkoj katedrali, J. Padovac, skladatelj i gitarist i dr.

1842. u Zagrebu je utemeljena Matica hrvatska, najstarija kulturna

institucija u Hrvata. Preporodni zanos Hrvata oËito je smetao BeËu pa je

1843. zabranjeno ilirsko ime. Gaj je potisnut, a u prvi plan izbijaju I. Kuku-

ljeviÊ i konzervativac F. Kulmer. 1848. raspuπten je Sabor, a 1851. nastupa

Bachov apsolutizam. 1853. g. Ljudevit Gaj biva uhiÊen za djelovanje u

jugoslavenskom revolucionarnom pokretu.

Antun MihanoviÊ

Plakat za izvedbu opere “Ljubav i zloba” iz 1846. g.

8

1852. M. BogoviÊ Êe napisati: "Okanimo se politike sasvim... no joπ jaËa

politika od te jest rad na πirenju hrvatske pjesme".

Od sredine XIX. st. znaËajno mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni zauzi-

ma I. pl. Zajc (1832. - 1914.). Vrativπi se sa studija u Rijeku , 1855. preuzima

oËeve duænosti kapelnika, ali veÊ 1862. odlazi u BeË, srediπte europske

glazbe, osobito operete. Tu je Zajc napisao mnoge solistiËke pjesme i djela za

zborove kao πto je pjesma "U boj" koju Êe uvrstiti u svoju operu “Nikola

©ubiÊ Zrinski”. 1863. uspjeπan je s operetom "Momci na brod", a nakon

jednog uspjeπnog koncerta u nazoËnosti biskupa J.J. Strossmayera Zajcu je

pristupio P. PreradoviÊ i rekao: "»emu stvaraπ za Nijemce dok te u domovi-

ni Ëeka golema kulturna zadaÊa. Poi s nama kuÊi i pomozi nam probuditi

narod iz drijemeæa u koji je zaspao poslije Ilirskog pokreta". Unosan poloæaj

u BeËu Zajc je napustio 1870. i vratio se u Zagreb te preuzeo duænosti rav-

natelja, dirigenta i uËitelja Hrvatske opere i MuziËke πkole Glazbenog zavo-

da. Njegovom pojavom i djelovanjem zapoËinje novo razdoblje u povijesti

glazbene umjetnosti u Hrvatskoj.

U ovom razdoblju djeluje i jedan po roenju CerniËanin - Karlo Pienta

(Cernik 1869. - Sarajevo 1902.). Zavrπio je uËiteljsku πkolu u Zagrebu te dvo-

godiπnji glazbeni konzervatorij u Pragu. U Glazbenom zavodu u Zagrebu

poloæio je ispit za uËitelja pjevanja i orguljanja. Kao uËitelj, kompozitor i

zborovoa djeluje u Petrinji i Sarajevu, gdje je i umro 1902. godine. Autor je

solistiËkih zbirki, kompozicija za mjeπoviti muπki i æenski zbor te oratorija,

kantata i dr.

Od sredine XIX. st. u Hrvatskoj se umjesto plemstva pojavljuje gra-

anski sloj druπtva (trgovci i obrtnici) u koji je ukljuËen velik broj stranaca

koji su donijeli nove ideje iz raznih europskih zemalja. Na tradicijama iliriz-

ma graansko Êe druπtvo stvoriti uvjete za utemeljenje Ëitaonica i knjiænica,

vatrogasnih druπtava, πkolskih, pjevaËkih i tamburaπkih druπtava, a sve sa

svrhom unapreenja kulturno-zabavnog æivota. Tako su u osobitim uvjetima

(druπtvenim, gospodarskim i politiËkim) osnovani: Druπtvo karlovaËkih

pjevaËa 1859., "Vijenac" u Zagrebu 1862. kao nasljednik "Skladnoglasja" iz

1839., "Kolo" u Zagrebu 1862., "KuhaË" u Osijeku 1862., "Zvono" u Kriæev-

cima 1863., "Slavuj" u Petrinji 1864., "Zora" u Karlovcu 1871., "Sloga" u

Vinkovcima 1872., "Jeka" u Samoboru 1874., "Lipa" u Osijeku 1876., "Rodo-

ljub" u Virovitici 1880., "Vijenac" u Poæegi 1882., "Zvonimir" u Splitu 1884.,

"GraniËar" u Novoj Gradiπki 1886., "Golub" u Bjelovaru 1887. "GunduliÊ" u

Dubrovniku 1893., "Kolo" u ©ibeniku 1899., "Tomislav" u Cerniku 1905.,

"ZoraniÊ" u Zadru 1908. i dr. Do poËetka XX. st. veÊ ih je bilo blizu stotinu.

Prigodom sveuËiliπne proslave u Zagrebu HPD "Kolo" 1874. g. pokreÊe

inicijativu na poticaj I. pl. Zajca za osnivanje Hrvatskog pjevaËkog saveza, aIvan pl. Zajc

Mirko BogoviÊ

Ferdo LivadiÊ

9

toj se ideji prikljuËuju druπtva iz Karlovca, Siska, Petrinje, Kriæevaca, Gline i

dr. ZadaÊa je Saveza bila razvitak i napredak pjevaËkih druπtava. Rad SPD

onemoguÊio je I. svj. rat i odluka Zemaljske vlade u Zagrebu da se u ratnom

razdoblju obustavi svaka djelatnost pjevaËkih druπtava. 1922. g. SPD se

obnavlja i reorganizira pa 1924. g. nastaje 13 pjevaËkih æupa: KuhaË (Osijek),

Faller (Bjelovar), Lisinski (Zagreb), LivadiÊ (Samobor), Novak (Slav. Brod) i

dr. Odræavaju se smotre i festivali te nastupi u inozemstvu (Prag 1928.).

Djelatnost SPD-a ponovno prekida II. svjetski rat, a kontinuitet rada odræa-

va Zadruga "Sklad" svojom glazbenom izdavaËkom djelatnoπÊu. Nasljednik

SPD-a bit Êe kasnije Hrvatski sabor kulture, institucija koja obrazuje,

usavrπava, pomaæe i prati glazbeni kadar i druπtva u Republici Hrvatskoj,

organizira smotre, natjecanja i festivale, tiska struËnu literaturu i najboljima

dodjeljuje republiËka priznanja i nagrade.

Joπ su KuhaË i Zajc nastojali unaprijediti i tamburaπku glazbu, sastavni

dio rada mnogih pjevaËkih druπtava. Mnoga su druπtva nosila epitete "pje-

vaËko i tamburaπko" druπtvo pa tako i HPD "Tomislav" u Cerniku. Tek je

1937. g. u Osijeku, srediπtu tamburaπke glazbe u Hrvatskoj, ustanovljen

Hrvatski tamburaπki savez sa zadaÊom da prati, razvija i unapreuje tambu-

raπku glazbu. Za tamburaπku su glazbu znaËajni P. KolariÊ, M. Majer, V.

Mutak, M. Farkaπ, I. AndriÊ, S. JankoviÊ, J. Njikoπ i dr. HTS organizirao je

smotre, natjecanja i gostovanja tamburaπkih orkestara te izdavao tambu-

raπku literaturu.

10

GOSPODARSKE PRILIKE I KULTURNE POTREBE U CERNIKU KRAJEM XIX. I PO»ETKOM XX. STOLJEΔA

rgoviπte i opÊinsko mjesto Cernik, u neposrednoj blizini Vojne

krajine (Nova Gradiπka) u drugoj polovici XIX. st. bilo je zah-

vaÊeno gospodarskim promjenama koje su agrarnu Slavoniju

postupno mijenjale u manufakturnu i industrijsku zemlju. Poglavito stranci

uz pomoÊ dræavnih koncesija iskoriπtavaju πumska bogatstva (izrada duæice

za baËve), otvaraju rudnike lignita i kamena, podiæu pecare, ciglane, pilane,

mlinove, buπotine mineranog ulja (nafta) i dr. Krajem stoljeÊa pokrenuta je

kemiËka industrija na bazi prerade bukovine iz psunjskih πuma od CerniËke

©agovine do BaÊindola i BaniÊevca. Grade se æiËare i πumske pruge kojima se

drvo dovozi do industrijskih pogona u Cerniku (vidi knjigu CerniËke tvor-

nice krajem 19. i poËetkom 20. st.).

11

Uz domaÊe stanovniπtvo koje se zapoπljava u tim pogonima, u Cernik se

doseljava mnoæina struËnih stranih radnika (»esi, Nijemci, ©vicarci,

Maari, Talijani, Kranjci i dr.). Uz veÊ brojnu koloniju Æidova, koji su u

Cernik doselili iz Nove Gradiπke nakon 1825. kad im je Vojna krajina

zabranila boravak, Cernik je 1890. g. imao 1649 stanovnika. Deset godina

kasnije (1910.) taj Êe broj porasti na 2112, premda su neki Æidovi nakon uki-

danja zabrane boravka u Novoj Gradiπki 1868. preselili u grad.

Stanovniπtvo se brzo prilagoava gospodarskim promjenama i rad-

niËkom nadniËarskom naËinu æivota jer u Cerniku veÊ postoji jaka obrtniË-

ka tradicija (1826. g. utemeljen je ObrtniËki zbor). Na vlastelinstvu u posje-

du stranaca (©vicarci) unapreuje se poljodjelstvo, sade se voÊnjaci, obavlja

navodnjavanje, uvode æeljezni plugovi i strojevi. U Cerniku se otvaraju

kovaËnice, svratiπta, gostionice, prodavaonice domaÊe uvozne i kolonijalne

robe te velika skladiπta iz kojih se snabdijevaju i prodavaonice u Novoj

Gradiπki.

Od 1888. g., kad je u promet puπtena æeljezniËka pruga Sunja - Nova

Gradiπka, zapoËelo je intenzivno iskoriπtavanje prirodnih bogatstava

cerniËkog kraja. Rade i proπiruju se pogoni na parni stroj (Tvornica æeste,

KemiËka tvornica, Parapilana "Marijevac", Tvornica opeke i crijepa, parni

mlin i dr.).

12

Trgovine i ugostiteljstvo u poËetku vode Æidovi, ali se sve viπe domaÊih

ljudi ukljuËuje u ovaj unosni posao. Æidovska zajednica pomaæe opÊinskoj

upravi u poboljπanju kvalitete æivota svih graana, daje svoje novËane priloge

za razne komunalne i kulturne potrebe, gradi svoju πkolu, sinagogu i

æidovsko groblje.

1859. u Cerniku se otvara niæa puËka πkola, a 1885. g. uz pomoÊ Æidovske

udruge i OpÊine Cernik utemeljeno je Dobrovoljno vatrogasno druπtvo

Cernik. Nije sluËajno da su Æidovi pomogli osnivanje DVD-a i da je prvi

predsjednik bio Gustav Wolheim, trgovac iz Cernika, jer oni su posjedovali

veliku imovinu koju je trebalo zaπtititi od poæara.

Joπ od poËetka XVIII. st. FranjevaËki je

samostan u Cerniku vjersko, prosvjetiteljsko i

kulturno srediπte ovoga dijela Slavonije. U

njemu je djelovala i prva πkola (pouËavanje u

Ëitanju i pisanju) sve do polovice XIX. st., pro-

fesorij i u drugoj polovici XIX. st. studij

moralne teologije i filozofije. U ovom je

samostanu 1740. boravio i poznati hrvatski

pisac, gramatiËar i prosvjetitelj M.A. RelkoviÊ

prije odlaska na πkolovanje u PeËuh. U XIX. st.

sve do stvaranja niæe puËke πkole 1859. g. obra-

zovanje buduÊih πegrta za potrebe cerniËkih

obrtniËkih radionica vodili su sveÊenici fra-

njevci. DapaËe, oni su bili i prvi nadzornici

puËke πkole, vjerouËitelji i uËitelji.

Polovicom XIX. st. vjerski se æivot odvijao u okviru FranjevaËkog

samostana (mise, procesije, hodoËaπÊa, posvete, kirvaji, vjenËanja, krπte-

nja), ali se utjecaj Crkve osjeÊao u πkolstvu, kulturi i opÊem druπtvenom æi-

votu. Od 1902. do 1904. u FranjevaËkom samostanu izdaje se list "Aneo

Ëuvar", namijenjen katoliËkoj mladeæi, Ëiji je pokretaË i glavni urednik fra

Mladen BarbariÊ. Najprije πkola, a potom i DVD bili su nosioci kulturno-

zabavnog æivota u Cerniku. Crkva nije mogla zadovoljiti sve potrebe mnoæine

ljudi razliËitih nacionalnosti, jezika, vjere, obiËaja i glazbene tradicije. Sve je

to trebalo usuglasiti i naÊi opÊekulturne i zabavne sadræaje u kojima Êe svi

sudjelovati. Tu su ulogu u poËetku imali πkola i DVD. Odræavane su plesne

veËeri, zabave, Ëajanke, priredbe i kazaliπne amaterske predstave, a pri-

kupljenim sredstvima kupovala se vatrogasna oprema, uËila, πkolska zastava

i sl.

U suradnji s Crkvom odræavaju se priredbe na kraju πkolske godine,

doËeci znaËajnih politiËkih i vjerskih osoba, posvete druπtvenih zastava i dr.

13

U crkvenim dogaanjima sudjeluju puk,

graanstvo i vlastelini (ovisno o vjeroispovi-

jesti). Sami pak vlastelini (najËeπÊe stranci),

gajili su svoj druπtveni æivot po uzoru na

europski, prireujuÊi lovove, izlete, piknike i

sportska natjecanja u krugu vlastelinstva.

UgoπÊavali su roake i prijatelje (ake, stu-

dente) na ladanju, i tako je Cernik bio

povezan i s BeËom, Peπtom, Grazom, Pragom

i dr.).

U takvim se gospodarskim i druπtvenim

okolnostima 1904 osnivaju Gospodarska

veresijska udruga, 1905. HPD "Tomislav",

1908. Hrvatska Ëitaonica i knjiænica, 1910.

Uboπka zaklada i 1925. SeljaËko prosvjetno i

dobrotvorno druπtvo "SeljaËka sloga" sa svo-

jom kazaliπnom druæinom koja nastupa u

Cerniku i Novoj Gradiπki.

CerniËani su svoj politiËki æivot izraæa-

vali osnivanjem ogranaka tada postojeÊih

politiËkih stranaka.

14

okumentacija o utemeljenju HPD-a "Tomislav" nije u pot-

punosti saËuvana pa se u prouËavanju poËetaka Druπtva treba

oslanjati na usporedne podatke iz spomenica drugih udruga i

davno datih izjava najstarijih Ëlanova, te biografija i podataka iz Spomenice

πkole.

Naime, tijekom II. svjetskog rata u tek sagraenoj pjevaonici (1939.)

gdje su bili smjeπteni instrumenti i arhiv, Ëetiri su godine boravile razne

vojne postrojbe Ëiji su pripadnici spalili i raznijeli dokumentaciju. U svojoj

Spomenici HPD "GraniËar" (1886.) iz Nove Gradiπke M. BenkoviÊ uz 40.

obljetnicu Druπtva 1926. niti jednom rijeËju ne spominje bratsko susjedno

pjevaËko druπtvo u Cerniku. Dosadaπnje spomenice Druπtva (1955. i 1975.)

UTEMELJENJE HPD-a "TOMISLAV"

donose razliËite podatke i kao

utemeljitelja ili jednog od uteme-

ljitelja spominju Franju KumiÊa,

uËitelja u Cerniku.

Postoji saËuvan proglas (po-

ziv) CerniËanima od 12. veljaËe

1905. godine, u kojem se istiËe

æelja za osnivanjem kulturno-

zabavnog druπtva u Cerniku, a pot-

pisali su ga Franjo KumiÊ, uËitelj, i

cerniËki domoljubi Josip CeniÊ,

πkolski nadzornik, Stjepan Miπ-

katoviÊ, posjednik, Ignac Miπka-

toviÊ, uËitelj, Stjepan TrupiniÊ,

opÊinski blagajnik i Æiga Reichart,

trgovac iz Cernika. Proglas je

upuÊen krajem sijeËnja ili poËet-

kom veljaËe 1905. godine jer se 19.

veljaËe 1905. saziva konstituira-

juÊa sjednica utemeljitelja i podu-

pirajuÊih Ëlanova u prostorijama

Poglavarstva opÊine (te zgrade viπe

nema).

15

Tom su prigodom uspostavljeni muπki i mjeπoviti pjevaËki zbor, tam-

buraπka, folklorna i dramska sekcija. Za prvog predsjednika izabran je

Gustav Wolheim, a za zborovou i dirigenta Franjo KumiÊ. VeÊ spomenuti G.

Wolheim istakao se osnivanjem DVD-a Cernik, koje je 1885. odvojio od

novogradiπkog DVD-a s kojim je djelovalo 7 godina kao podruænica. Franjo

KumiÊ je bio mlad uËitelj koji je u uËiteljskoj πkoli stekao solidno glazbeno

obrazovanje. Svaki je uËitelj stupanjem u dræavnu sluæbu bio obvezan obav-

ljati orguljaπku duænost u mjesnoj crkvi.

Prva Pravila Druπtva sastavili su Stjepan MiπkatoviÊ, Æiga Reichart i

Leonard PetroviÊ i 5. travnja 1906. poslali ih Zemaljskoj vladi u Zagrebu na

potvrdu. Resorno je ministarstvo potvrdilo Pravila 6. svibnja 1906. godine.

Kako je vrijeme osnutka HPD-a "Tomislav" joπ uvijek glasna jeka

hrvatskoga romantizma, a ovaj se pozivao na nacionalu svijest i domoljubne

vrednote, te u borbi protiv tuinske vlasti i utjecaja veliËano sve πto je istin-

ski hrvatsko, lako moæemo pretpostaviti da su inicijatori i utemeljitelji bez

mnogo dvojba izabrali ime “Tomislav”, ono πto ga je nosio najveÊi hrvatski

vladar - kralj Tomislav (925.). Otpor Tomislava tuincima postao je sino-

nim otporu cerniËkih domoljuba u vrijeme tuinskih pritisaka na hrvatski

narod. PjevaËki je zbor u poËetku brojio Ëetrdesetak pjevaËa, a prvi je javni

Franjo KumiÊ s uËenicima

16

nastup imao 10. listopada 1908. g.

povodom blagoslova novoobojene

crkve Sv. Petra, apostola u Cerniku.

SveËani je koncert odræan u πkoli, a

tom je zgodom izvedena i kraÊa

predstava. Prihod od 335 kr bio je

namijenjen obnovi crkve i predan

cerniËkom gvardijanu fra Makariju

Kriæanu koji Êe u Kroniku samo-

stana zapisati i ovo: "OpÊa je æelja

da se gospoice i gospoda πto ËeπÊe

pokaæu na pozornici". Poslije ovog

uspjeπnog koncerta odræana je

zabava u gostionici "Rottenstein".

“Tomislav” pleπe “CerniËko kolo” 1923. g. Taj je uspjeπni koncert otvorio vrata i utro put svim buduÊim nastupima

"Tomislava" kroz sljedeÊih 100 godina. Bilo je to vrijeme nacionalno-prosv-

jetiteljskog duha πto ga je "Tomislav" zadræao do danaπnjih dana, a temeljio

se na zasadama europskog i hrvatskog romantizma.

TeπkoÊa nije bilo malo: trebalo je ne samo uvjeæbavati zbor i pojedi-

naËne glasove, bogatiti repertoar, nastupati, nego i odgajati publiku koja do

tada i nije imala nekakvu glazbenu kulturu osim crkvenog pjevanja i naro-

dnog slavonskog folklora i folklorne glazbe (drmeπ, beÊarac, karakaËa i sl. );

trebalo je uloæiti puno truda i glazbenog znanja da se odræe kvalitetni kon-

certi i tako privuku novi Ëlanovi i nova publika.

»lanovi HPD-a "Tomislav" bili su iz redova obrtniËkih obitelji, uËitelji

i opÊinski djelatnici te nadareniji pjevaËi i sviraËi iz puka.

Danas je uobiËajeno da na koncertima "Tomislava", bez obzira bili oni

u Hrvatskom domu, crkvi ili u susjednoj Novoj Gradiπki, prisustvuje velik

broj sluπatelja iz Cernika i da ti sluπatelji imaju veÊ izraen ukus i kritiËki

stav prema izvedbama repertoara "Tomislava".

Djelatnost HPD-a "Tomislav" do gradnje i otvorenja Hrvatskog

zadruænog doma 1939. g. odvijala se u privatnoj ugostiteljskoj radnji

Stjepana Vence –uriÊa (danas Frankopanska ul. br. 182). Probe pjevaËkog

zbora odræavale su se u biljarskoj sali koju su osvjetljavale karabitne i

petrolejske svjetiljke. Tu je, uza zid, bio smjeπten harmonij i ormar s

arhivom. Koncerti i zabave prireivani su u kuÊi Melhiora TomlinoviÊa

(danas Frankopanska 121) i tu je u istim prostorima od 1908. g. djelovala

Hrvatska Ëitaonica i knjiænica. Vlasnik je na ime koriπtenja prostorija dobi-

vao 400 kr mjeseËno, a troπak za ogrjev, rasvjetu i papir snosili su sami

17

Plakat oglas: Silvestarska zabava 31. prosinca 1930. godine

18

Ëlanovi Druπtva od Ëlana-

rine. Tambure su bile vlas-

niπtvo Druπtva i ponekad su

posuivane Ëlanovima za

privatna slavlja.

Koncerti se u ljetnim mje-

secima odræavaju na otvo-

renom: u πkolskom dvo-

riπtu, u ljetnim dvoriπtima

cerniËkih gostionica, u

dvoriπtu zgrade Poglavar-

stva, pred crkvom, a u zim-

skom razdoblju u prostori-

jama πkole, Ëitaonice, u

gostionicama i u crkvi.

Redovito se nastupalo s prigodnim programima na zavrπnoj πkolskoj

sveËanosti, o mladom Uskrsu, na Tijelovo, o BoæiÊu, krizmi i u spomen na

pogibiju Zrinskog i Frankopana (pred crkvom, nakon æupske mise).

Najpopularnija je zabava bila na Silvestrovo (doËek Nove godine)

popraÊena kraÊim igrokazom amaterskih druæina, nastupom "Tomislava" i

bogatom tombolom. Takav je silvestarski koncert s plesom odræan 1930. g.,

a 3. oæujka iste godine odræan je i vrlo uspjeπan koncert zajedno s HPD-om

"GraniËar" iz Nove Gradiπke.

Je li HPD "Tomislav" imalo svoju zastavu u vremenu nakon utemelje-

nja, nije nam poznato. U izvjeπÊu Poæeπke æupanije za godine 1910.-1916.

stoji da su kod Zemaljske oblasti registrirana u Cerniku ova druπtva: DVD,

Hrvatska Ëitaonica i HPD "Tomislav". Sve tri udruge uspjeπno surauju dugi

niz godina na istim rodoljubnim, prosvjetiteljskim i kulturno-zabavnim

zadaÊama. Moralno i novËano jedni drugima pomaæu u kupnji opreme, bar-

jaka, gradnji domova i sl.

Od 1914. do 1919. g. odlukom Zemaljske vlade prekinut je svaki rad u

Druπtvu. Nakon mukotrpnog kretanja iz poËetka (1920.) odræano je viπe

koncerata i zabava u prostorijama Hrvatske Ëitaonice: 1923. g. svibanjska

sveËanost u prirodi (majales) uz sudjelovanje "GraniËara" i 12. kolovoza iste

godine koncert PjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra HPD-a "SvaËiÊ" iz

Kriæa, koji je upriliËen na prijedlog CerniËanina Guste PetroviÊa, zborovoe

u Kriæu.

HPD “Tomislav” u Cerniku 1932. g.(fotografija izbaËena iz Spomenice 1955. god.)

1. red (odozdo slijeva na desno): Nikola TomlinoviÊ,

Anka LuladæiÊ, Stjepan –uriÊ, Stjepan »aklec, Julius

KovaËeviÊ, Ferdo FilipoviÊ, Franjo KumiÊ, Stjepan

Hordi, Anka MiπkatoviÊ, Mato ValetiÊ, Andrija TusiÊ.

2. red: Ljudevit Kic, Josip BukviÊ, Stjepan ©miderer,

Beta LaziÊ, Marija TusiÊ, Roza JeliniÊ, Ana PetriÊ,

Katica –uriÊ, Olga Vuk, ©tefica KovaËeviÊ, Terezija

ÆakiÊ, Reza JeliniÊ, Franjo TomlinoviÊ.

3 red: Ivan PetriËeviÊ, Ivan JankoviÊ, Stjepan

Sikirica, Mijo JeliniÊ, Stjepan JankoviÊ, Milan

JeliËanin, Stjepan Podkonjak, Antun TerziÊ, Stjepan

SokiÊ, Antun Bator.

4. red: –uro PetriËeviÊ, Antun TuËiÊ, Karlo LaziÊ,

Viktor LaziÊ, Dragan BukviÊ, Ivan ÆivkoviÊ, –uro

JeliniÊ, Antun Vuk, Ivo Vuk, Stjepan BukviÊ.

Pozivnica za godiπnju skupπtinu druπtva 1930. godine

19

ranjo KumiÊ, prosvjetni i glazbeni djelatnik rodio se u Novoj Gradiπki

19. travnja 1879. g. U rodnom je gradu zavrπio puËku πkolu, a potom u

Petrinji UËiteljsku πkolu te se kao mlad uËitelj najprije zaposlio u

Gornjim BogiÊevcima (3 mjeseca) da bi na svoj zahtjev dobio uËiteljsko mjesto u

Cerniku 1897. godine. U Cerniku je ostao u sluæbi sve do umirovljenja 1933. godine.

Zapaæen je prosvjetni djelatnik i od 1928. godine obnaπa duænost ravnatelja

PuËke πkole u Cerniku. Svoj je uËiteljski poziv shvaÊao vrlo ozbiljno i zduπno se

posvetio svekolikom obrazovanju djece, mladeæi i odraslih. Uz obvezne obrazovne

πkolske predmete njegovao je osobito ruËni rad (sadnja i cijepljenje voÊaka i vinove

loze) kod djeËaka te druge aktivnosti povezane s unapreenjem tadaπnjeg seoskog

æivota i gospodarstva. S uËenicima je obavljao i arheoloπka istraæivanja na

podruËju Cernika i okolnih mjesta te nalaske slao u Arheoloπki i Prirodoslovni

muzej u Zagrebu.

Franjo KumiÊ je bio domaÊi Ëovjek (roditelji iz Cernika) pa se rado druæio s

cerniËkim pukom i nenametljivo pouËavao ljude kojeËemu, izmeu ostalog i poli-

tiËkim prilikama onog vremena. Svakodnevno je nakon posla svraÊao u Ëitaonicu

da proËita najnovije izdanje novina ili vrati proËitanu knjigu. Tu je Ëitaonicu osob-

no utemeljio 1908. g. a njezinim predsjednikom postao 1928. godine.

S obzirom da je u uËiteljskoj πkoli stekao glazbeno obrazovanje a bio je "pravi

narodni" uËitelj, pun domoljubnog i prosvjetiteljskog zanosa, pridruæio se inicija-

tivi da se u Cerniku utemelji pjevaËko druπtvo. »im je stupio na uËiteljski posao,

imenovan je orguljaπem cerniËke crkve πto je znaËilo i rad s pjevaËima na koru.

KumiÊ je stekao iskustvo koje Êe mu pomoÊi u radu sa πkolskom djecom (πkolski

zbor), ali i s pjevaËima u HPD-u "Tomislav". Bio je zborovoa punih 28 godina,

zasluæan je za razvoj i uspjehe Druπtva od utemeljenja do 1933. godine. Od 1897. g.

do 1933., dakle svoj puni radni vijek, proveo je u sluæbi crkvenog orguljaπa.

KumiÊ je shvatio da uzoran rad s djecom u πkoli jamËi uspjeπan glazbeni rad

s "Tomislavom", a to opet unapreuje crkveno pjevanje i opÊenarodnu glazbenu

kulturu.

Pri odlasku u zasluæenu mirovinu na oproπtaju s kolegama uËiteljima, a

izlazeÊi iz zbornice, KumiÊ Êe reÊi: "Kao mladiÊ uπao, a kao starac izlazim iz ovoga

dragog mi doma".

Kao umirovljenik Franjo KumiÊ æivi u Novoj Gradiπki i zduπno sudjeluje u

radu HPD-a "GraniËar" kao potpredsjednik i, povremeno zborovoa sve do poznih

godina svoga æivota. Umro je 7. rujna 1950. godine i sahranjen na centralnom

groblju u Novoj Gradiπki.

FRANJO KUMIΔ - ÆIVOTOPIS

20

djelatnosti druπtva od utemeljenja 1905. godine veÊ je bilo

rijeËi u prethodnim poglavljima. Zborovoa Franjo KumiÊ nas-

tojao je podiÊi razinu kvalitete nastupa πto je rezultiralo nizom

uspjeπnih koncerata. Naæalost, podataka o tim nastupima ima vrlo malo. No

jedno je sigurno; kad je 1931. godine raspuπteno HPD "GraniËar" u Novoj

Gradiπki, “Tomislav” iz Cernika ostaje jedino hrvatsko pjevaËko druπtvo u

cijelom novogradiπkom kotaru.

1932. g. u Cernik za uËitelja dolazi Dragutin BegoviÊ, a dotadaπnji se

uËitelj Franjo KumiÊ sprema u mirovinu. Zbog loπih iskustava s tadaπnjom

vlaπÊu BegoviÊ u poËetku odbija svaku izvannastavnu aktivnost (rad u

druπtvima), ali po nagovoru Franje KumiÊa i prema osobnom osjeÊaju

nacionalno i kulturno osvijeπtenog Ëovjeka, ipak prihvaÊa poloæaj orguljaπa

za πto je od OpÊine primao novËanu naknadu od 25 dinara. BegoviÊ je osno-

RAD DRU©TVA DO 1940. GODINE

BegoviÊ s “Brπljanom” u Tomaπici 1927. godine

21

vao i crkveni zbor s kojim je javno nastupao. Odmah je u ©koli osnovao djeËji

pjevaËki i tamburaπki zbor, a OpÊina je za ©kolu nabavila 16 tambura pa je veÊ

1933. g. odræan uspjeπan javni nastup. Istodobno se novi uËitelj priklonio i

radu s "Tomislavom" pripremajuÊi s pjevaËima program za tradicionalnu

silvestarsku veËer. 31. prosinca 1932. g. odræan je koncert koji je uspio iznad

svakog oËekivanja, a F. KumiÊ osobno je Ëestitao mladom nasljedniku. U to

je vrijeme duænost predsjednika "Tomislava" obnaπao Ferdo FilipoviÊ,

Ëijom su zaslugom nabavljene narodne noπnje za mjeπoviti pjevaËki zbor i

tamburaπki orkestar. Odræavani su brojni nastupi u Cerniku i okolnim ma-

njim i veÊim mjestima. Kulturno-umjetniËki æivot se razbudio: ©kola,

Hrvatska zadruga, »itaonica, DVD, sve se ujedinilo u jednom cilju - da se

hrvatski narod odupre jugoslavensko-srpskoj hegemoniji i diktaturi.

3. lipnja 1933. g. iz Ministarstva prosvjete u Beogradu, Odjela za nas-

tavu, OpÊinskom poglavarstvu u Cerniku stiæe sljedeÊa odluka: "Na temelju

miπljenja odjeljenja saopπtiti BegoviÊu Dragutinu, uËitelju u Cerniku, sreza

Novogradiπkog, da mu se ne odobrava da moæe vrπiti duænost zborovoe

"Tomislava" u istom druπtvu." Istovremeno je reæimska vlast BegoviÊu

ponudila mjesto referenta osnovne nastave za Savsku Banovinu u Ministar-

stvu prosvjete u Beogradu ili mjesto πkolskog nadzornika pod uvjetom da se

Tamburaπki orkestar πkole u Cerniku 1933. godine

22

preseli u Novu Gradiπku i postane zborovoom Srpskog pjevaËkog druπtva

"Zora". Na ovu se odluku æalio Odbor "Tomislava", a BegoviÊ se u strahu za

svoje radno mjesto i obitelj, uz sve razumijevanje CerniËana, odluËio povuÊi

iz "Tomislava". VeÊi dio pjevaËa iz "Tomislava" povukao je u crkveni zbor te

s njima vjeæbao i nastupao na crkvenim koncertima o BoæiÊu i Uskrsu. No

zbog sukoba s gvardijanom E. Kukinom oko ulaska æenskih osoba na kor kroz

klauzuru, odnosno postavljanja zavojitih metalnih stuba iz prostora crkve,

zbor Êe uskoro prestati vjeæbati u crkvi i prijeÊi u prostorije ©kole.

Za ©kolu je nabavljeno 20 komada novih tambura pa se moglo barem

raditi s djecom, a uz pomoÊ Vikice TomiÊ, uËiteljice, uvjeæbavane su kaza-

liπne amaterske predstave koje su davane uz koncerte ("San maloga Ivice",

"MajËina pjesma" i dr. ). 1934. g. uvjeæbana je i operetica "Ivica i Marica" s

tamburaπkim dionicama. Ta je djeËja predstava odigrana u Novoj Gradiπki s

velikim uspjehom. Zanimljivo je da je veÊ tada postojao problem smjene

generacija u πkoli jer su uËenici nakon Ëetvrtog razreda, odnosno

opetovnice, prestajali pjevati u zboru ili svirati u orkestru, a u novoga pjevaËa

ili sviraËa trebalo je ulagati puno napora i Ëekati da bude spreman za javne

nastupe.HPD “Tomislav” iz 1935. g. s zborovoom –uriÊem

23

PjevaËki zbor HPD “Tomislav” 1934. godine,

zborovoa Dragutin –uriÊ

Kako je veÊ spomenuto, D. BegoviÊu je bio zabranjen rad u "Tomislavu"

pa je 13. svibnja 1934. godine za zborovuu imenovan Dragutin –uriÊ, apsol-

vent prava iz Nove Gradiπke. Njegov je izbor potvrdila i skupπtina Druπtva

1. srpnja 1934. g. –uriÊ je raspolagao zborom od 41 pjevaËa, a probe su

poËeli stvarati u Gradiπki ono πto se imalo stvoriti u Cerniku i stvorenom

"Tomislavu". Tako je "Tomislav" zaostao, æivotario iz dana u dan, dok kon-

aËno nije doπao Ëas za obnavljanje 7. srpnja 1929. g. prije pet godina...

Danaπnjica nije najblistavija toËka naπega druπtva... danas je "Tomislav"

pozvan viπe nego ikada da svojom hrvatskom pjesmom budi pospana srca, sa

svojom narodnom pjesmom iz koje je i sam ponikao ...". Za 1934. g. u

izvjeπÊu se kaæe da je uprava odræala 7 sjednica, a "Tomislav" je nastupio

samo jednom i to o Pokladama. Spominje se i novi zborovoa Dragutin

–uriÊ, prije Ëijeg imenovanja je odræana 31 proba. Zanimljiv je i podatak da

je te godine blagajna druπtva u deficitu. Od 1934. do 1936. g. Zbor je priredio

oko 10 koncerata: u Novoj Gradiπki, Poæegi, Starom Petrovom Selu i drugim

manjim mjestima. U meuvremenu HPD "Tomislav" postaje Ëlanom

Hrvatskog pjevaËkog saveza i za svoje poËasne Ëlanove bira predsjednika

HPS N. Fallera i tajnika R. Matza, te se na smotri u Zagrebu 10. studenog

1935. afirmira kao jedan od najboljih seljaËkih pjevaËkih zborova uz jaseno-

vaËki "SvaËiÊ".

Uz proslavu 30. godiπnjice "Tomislava" u Cerniku su 1935. odræana dva

koncerta, a 27. srpnja u Novoj Gradiπki koncert s predstavom "Na Ozlju gra-

du" A. Freudenreicha. VeËer je zakljuËena pjevanjem Lijepe naπe i sveopÊim

pohvalama "Tomislavu" i zborovoi –uriÊu.

odræavane dvaput tjedno.

Rad zbora usmjeren je na

uvjeæbavanje programa za

proslavu 30. godiπnjice

"Tomislava". U tajniËkom

izvjeπÊu PjevaËkog druπtva

"Tomislav" za 1934. g. iz-

meu ostalog se kaæe: "Dok

je Cernik bio centar trgo-

vine i tvornica, a obrtniËki

staleæ prednjaËio i bio na

glasu - dotle se i pjesma

"Tomislava" Ëula. No vri-

jeme je htjelo te tako ras-

turilo osnivaËe koji su se

preselili u Novu Gradiπku i

24

25

Izvjeπtaj zborovoe Dragutina –uriÊa s glavne skupπtine HPD “Tomislav” iz 1934. godine

26

TajniËki izvjeπtaj s glavne skupπtine HPD “Tomislav” iz 1934. godine,

27

Plakat i program

nastupa za

Silvestarsku veËer

1934. godine

Program nastupa u Novoj Gradiπki 22. travnja 1935. godine

Dramska sekcija -

predstava “Kameni

svatovi” iz 1935. g.:

1. red (sjede): Sofija

KapetaniÊ, Tomislav

MiπkatoviÊ, Dragutin

BegoviÊ (reæija), Matija

»ar, Elizabeta Podko-

njak,

2. red (stoje): Ivan

JankoviÊ st., Dragan

Vuk, Antun SokiÊ, Ma-

rija BakuniÊ, Milan

Kasal, Julka TerziÊ,

Stjepan OrdaniÊ, Lojzo

©imiÊ, Stjepan ©imiÊ i

Mijo SokiÊ.

s

28

Plakat i program nastupa za Silvestarsku veËer 1934. godine

29

7. sijeËnja 1936. g. ZagrebaËki kvartet pod vodstvom R. Matza gostuje u

Novoj Gradiπki i posjeÊuje Cernik te s "Tomislavom" naizmjeniËno izvodi po

nekoliko glazbenih toËaka. Bio je to ujedno i posljednji nastup Dragutina

–uriÊa kao zborovoe. On je uspjeπno vodio Druπtvo sve dok nije doπao u

sukob s odborom i tajnikom »aklecom, kada se zahvalio na duænosti zboro-

voe i napustio "Tomislav" i Cernik. Dragutin –uriÊ bio je uspjeπan pravnik

(sudac u Novoj Gradiπki, Poæegi i Vukovaru), publicist i kulturni radnik.

Nakon Drugog svjetskog rata 1945. g. bio je progonjen i u nerazjaπnjenim

okolnostima likvidiran.

Kako BegoviÊu joπ uvijek traje zabrana rada, Druπtvo su u kraÊim inter-

valima vodili najstariji pjevaËi –uka PetriËeviÊ IvËanov, zborovoa Aleksan-

dar ÆivkoviÊ, Z. MuhviÊ i A. KolakoviÊ. 1937. godine na molbu Poglavarstva

opÊine kotarski predstojnik izdaje rjeπenje da BegoviÊ Dragutin moæe

privremeno voditi zbor PjevaËkog druπtva "Tomislav".

Od svojih, sad veÊ odraslih, uËenika, BegoviÊ obnavlja pjevaËki zbor i

tamburaπki orkestar. Intenzivno se vjeæbaju zahtjevnije skladbe kao πto su

"Savski valovi", "Hrvatsko prelo", "San", "U posavskoj πumi", i uz one koje

su veÊ prije znali popunjava se repertoar i pripremaju nastupi.

1938. g. zapaæen nastup zbor je imao u Bosanskoj Gradiπki i Gareπnici.

OsjeËki Hrvatski list piπe 6. sijeËnja 1938. godine o uspjehu Silvestarske

veËeri po starom obiËaju u Cerniku i "da se Tomislav priliËno povoljno

proËuo u okolici". Crkveni zbor u samostanu 1936. g.,

zborovoa D. BegoviÊ

30

Plakat i program s koncerta u Gareπnici 15. svibnja 1938. godine

Novinski zapis Jutarnjeg lista

o obnovi pjevaËke æupe “Novak”

kojoj pripada i HPD “Tomislav”

31

20. veljaËe 1938. g. u prostorijama M. TomlinoviÊa odræan je Vatrogasni

ples za nabavku vatrogasne opreme, a nastupio je "Tomislav" s mjeπovitim

zborom i tamburaπkim orkestrom. Isti Hrvatski list izvjeπÊuje da je

"Dragutinu BegoviÊu uspjelo u kratko vrijeme podiÊi zbor na prijaπnju vis-

inu, a da su prostorije u gostionicama malene i tijesne". U oæujku 1938. g.

odræan je sastanak odbora svih cerniËkih druπtava i prijatelja razvoja

Cernika, a u svrhu izgradnje druπtvenog doma.

A. Dretar, bivπi naËelnik OpÊine, æeleÊi preseliti u Novu Gradiπku,

odluËio je prodati svoju kuÊu i vrt na vrlo zgodnu mjestu u srediπtu Cernika.

Traæio je 70.000 dinara, a Tomislavovci su imali samo 12.000. Zato je na

spomenutom sastanku odbora predloæeno da se utemelji Zadruga s ulozima

zainteresiranih i na taj naËin prikupe potrebna sredstva. Otud i danas na

cerniËkom druπtvenom domu stoji natpis Hrvatski zadruæni dom. Zadrugu je

poduprla OpÊina i odobrila Kotarska oblast. Zadruga je nazvana "Zadruæni

dom" i prvi joj je predsjednik bio Ferdo FilipoviÊ, a tajnik i knjigovoa

uËitelj Dragutin BegoviÊ. »lanovi i suradnici su bili Stjepan Cvizek, Jule

©imiÊ, Josip FeriÊ, Franjo TomlinoviÊ i A. TusiÊ. Na zboru mjeπtana zadru-

gari su predloæili da se za udio u Zadruzi uplati 50 dinara, ali je kasnije prih-

vaÊen prijedlog da se za jedan dan rada priznaje kao uplata od 25 dinara a s

VELIKI TAMBURAπKI ORKESTAR HPD “TOMISLAV”

IZ 1937. GODINE

1. red: sjede: Anka KapetaniÊ, Ivan AndraπeviÊ,

zborovoa Dragutin BegoviÊ, Vinko SokiÊ, Kruno

BegoviÊ, Antun KapetaniÊ

2. red: Vladimir Dretar, Vjekoslava - Slava

TomlinoviÊ, Zdenka BegoviÊ, Lela BegoviÊ, Ljubica

JeliniÊ, Vikica –uriÊ (Vencina)

3. red: Kreπo Dretar, Franjo - BaÊa AndraπeviÊ,

Franjo BoriÊ, Josip KapetaniÊ

4. red: Franjo JeliniÊ, Alojz ©imiÊ, ©tefo AlasiÊ

32

podvozom zapreænim kolima 50 dinara. Tako je veÊi broj ljudi bez gotova

novca mogao imati svoj udjel u Zadruzi.

Dretarova je kuÊa plaÊena, ureen prostor i posla su se prihvatili zidari:

Linarta TrobiÊ, Dragan ÆivkoviÊ, Mato KapetaniÊ, Tomo KurjakoviÊ, Bastijan

SlamiÊ, Josip PetriÊ, Marko JeliniÊ, Jule KurjakoviÊ i Andrija JeliniÊ. Nakon

πto je o. Eugen blagoslovio temelje, na poslu se svakog dana naπlo mnoπtvo

mjeπtana kao pripomoÊne snage zidarima. Kad je trebalo nabaviti grau,

uputila se delegacija u Dræavnu πumariju u Novoj Gradiπki gdje je od ing.

JoziÊa dobila dopuπtenje da se u πumi pored Save posijeku "bolesni hrastovi"

i odmah isti dan odvezu iz πume. 30 zapreænih kola, ljudi s pilama i sjekira-

ma zgotovili su posao, okitili zaprege zelenilom, ruËnicima i trobojkama te

pjevajuÊi hrvatske pjesme proπlo kroz Novu Gradiπku k Cerniku. Posao je

napredovao, Ëak su πkolska djeca sudjelovala u dodavanju crijepa. Stolari i

tesari S. Cvizek, S. Vuk, N. TomlinoviÊ, I. Jerand, I. JankoviÊ, I. ÆivkoviÊ, J.

AndraπeviÊ marljivo su obavljali svoj dio posla. Glavna je dvorana veliËine 32

x 11 metara s pozornicom, ispod koje je izgraena soba za glumce i rekvizite.

Gradnja Hrvatskog doma u Cerniku 1938.-1940.

33

Dvorana je spojena s bivπim stanom u kuÊi Dretarovih, gdje je ureen pros-

tor za pjevaËke pokuse, Hrvatsku Ëitaonicu, DVD i druga druπtva. U nestaπici

novca pribjeglo se koncertima i zabavama Ëiji je prihod bio namijenjen

dovrπenju druπtvenog doma. U tu je svrhu 22. svibnja 1938. g. odræan kon-

cert u Cerniku, a 31. srpnja vrtna zabava vatrogasnog druπtva u dvoriπtu

OpÊine. Dramska druæina HPD-a "Tomislav" tom je prigodom odigrala

igrokaz "Za volju djeteta" M. Singera, koji je oduπevio gledateljstvo. Glumili

su E. –uriÊ, J. TerziÊ i –. PetriËeviÊ. NazoËni su bili vatrogasci iz Nove

Gradiπke i Starog Petrovog Sela te viπe NovogradiπËana. Nakon predstave bio

je ples uz tamburice.

Uz 50. obljetnicu HPD-a "GraniËar" odræana je i Smotra æupe "Novak"

u Novoj Gradiπki 11. rujna 1938. g. Sudjelovala su pjevaËka druπtva meu

kojima i "Tomislav". Nakon pozdrava domaÊina i mise u æupnoj crkvi, pje-

vaËi su se uputili kroz grad praÊeni glazbom, a prisutni graani su ih srdaËno

pozdravljali. U ime Saveza hrvatskih pjevaËkih druπtava pozdravnu Ëestitku

Plakati za Silvestarske zabave 1937 i 1938. godine

34

HPD “Tomislav” na smotri u Novoj Gradiπki

1938. godine, povorka kroz grad

jubilarcu "GraniËaru" uputio

je R. Matz, a predsjednik

PjevaËke æupe "Novak" T.

Pracny predao je lovor-

vijenac. "Tomislavovi" pjevaËi

u prekrasnim narodnim

noπnjama, predvoeni zboro-

voom D. BegoviÊem skladno i

efektno izveli su ©poljarevu

glazbu "Kiπa pada". Na kraju

smotre R. Matz uruËio je odliË-

ja pojedinim druπtvima i

Ëlanovima za dugogodiπnji rad.

Od cerniËkih pjevaËa za 10

godina rada odlikovani su

–uro PetriËeviÊ, Stevo SokiÊ, Ivan JankoviÊ i Karlo LaziÊ. Po svrπetku smotre

odræano je narodno veselje.

2. listopada 1938. g. s istim programom "Tomislav" nastupa u Pakracu,

a prihod od ulaznica namijenjen je gradnji druπtvenog doma u Pakracu. Ovaj

koncert i kazaliπna predstava dali su podstrek Hrvatima u Pakracu da njegu-

ju i razvijaju svoju hrvatsku kulturu i glazbu. Odlazak u Pakrac omoguÊio je

35

direktor cerniËkog ugljenokopa TurkoviÊ koji

je besplatno rudniËkim kamionima prevezao

pjevaËe i tamburaπe. ObuËeni u slavonske nar-

odne noπnje Ëlanovi "Tomislava" na isti su

naËin gostovali i u Bosanskoj Gradiπki 26. stu-

denog 1938. godine povodom proslave obnov-

ljenog i proπirenog hrvatskog doma. Nastup je

imao sljedeÊi program:

1. HPD "Posavac" Bos. Gradiπka - pod ravnanjem A. Dæaje

- J. CaniÊ - S. RadiÊ: "Hrvatska narodna molitva"

- R. Matz - S. RadiÊ: "SeljaËka sloga"

- F. S. Vilhar: "Jabuka"

2. HPD "Tomislav" - pod ravnanjem D. BegoviÊa

- N. Toth: "Kumek z voli"

- B. Krnic: "Kroz Ëarπiju"

- K. Odak: "Oj djevojko"

- B. Raπan: "Himna Istre"

- S. JankoviÊ: " ©okaËko cviÊe"

- Kuplet: "Poπtar ©tef" - tenor solo E. PetriËeviÊ uz pratnju tamb.orkestraHPD “Tomislav”

u Bosanskoj Gradiπki 1938. godine

Zapis u Hrvatskom listu 30.XI. 1938. godine

1. red (odozdo slijeva na desno): Anka –uriÊ, Dragica KapetaniÊ, Zlata KurjakoviÊ, Julka TerziÊ, Dragan BegoviÊ - zborovoa, Mina SokiÊ, ©tefica PetroviÊ, Marija IvinoviÊ, Vikica –uriÊ

2. red: Tonka MariÊ, Vilma OrdaniÊ, Beta TusiÊ, Zdenka BegoviÊ, Katica –uriÊ, Marija BakuniÊ, Marica TusiÊ, Jozefina Podkonjak, Marica SokiÊ, Anka KapetaniÊ, Jelka TusiÊ.

3. red: Ivan JankoviÊ (st.), Mato BakuniÊ, Josip TerziÊ, –uro PetriËeviÊ, Josip Zec, Emil –uriÊ, Marko ©imiÊ, Karlo LaziÊ, Stjepan SokiÊ, Vinko SokiÊ, Alojz ©imiÊ, Matija »ar, Ivan PetriËeviÊ

4. red: Ivan DoπliÊ, Antun SokiÊ, –uro PejiÊ, Dragan Vuk, Naco SokiÊ, Dragan KurjakoviÊ, Slavko PauriÊ, –uro Zec, Andre Boπnjak, Petar KumiÊ, Ivan Podkonjak, Luka JankoviÊ.

36

Program s koncerta u Bosanskoj Gradiπki 26. studenog 1938. godine

I ovaj je koncert imao zadaÊu podræati Hrvate u Bosni,

koji su kao manjina bili ugnjetavani i zapostavljani.

Silvestarska veËer 31. prosinca 1938. g. odræana je u

prostorijama Hrvatske Ëitaonice koja je bila pretijesna da

primi sve koji su æeljeli doËekati Novu 1939. g. U novom

programu "Tomislav" je izveo djela Krnica, F. Lhotke i

Novaka te πaljivu igru "Nespretni prosac". Ulaznice su bile

po 10, 8 i 5 dinara. Sve su Ëestitke upuÊene "Tomislavu"

imale jednu poruku: dovrπiti druπtveni dom u 1939. godini.

21. svibnja 1939. g. u Cerniku se odræala smotra

"SeljaËke sloge" i "SeljaËke zaπtite". Organizatori su bili S.

Cvizek, D. BegoviÊ, J. ©imiÊ, prof. Novljan i K. Dieneπ,

ljekarnik iz Nove Gradiπke. Bio je nazoËan i etnograf zagre-

baËkog muzeja prof. BrataniÊ. Cijeli je Cernik bio ureπen

hrvatskim trobojnicama i cvijeÊem u prozorima kuÊa.

Pristigli su ljudi iz okolnih sela i ovoga dijela Slavonije. Svi

su bili u narodnim noπnjama i razdragani. Susret je

zapoËeo svetom misom u æupnoj crkvi, pod kojom je

"Tomislav" pjevao misu u D-duru R. Matza, a potom je na

trgu pred crkvom nastupilo viπe druπtava pleπuÊi narodna

kola, pjevajuÊi i prikazujuÊi narodne obiËaje. Sve je pratio

struËni æiri s prof. BrataniÊem na Ëelu koji je na kraju

prigovorio domaÊinima πto su smotru zapoËeli misom i πto

je previπe izvjeπenih samo hrvatskih zastava. Na taj je

prigovor odgovorio D. BegoviÊ ovim rijeËima: "Gospodine

profesore, znate li Vi da naπ seljak, prije nego zaore plu-

gom, skine kapu, prekriæi se i rekne: Boæe, pomozi ! Tako je

i naπ odbor u duhu tradicije naπega naroda programom

odredio svetu misu prije poËetka rada. Ako Vi ne vjerujete

u Boga, vjeruje naπ narod koji æeli biti subjekt, a ne vaπ

objekt.".

18. lipnja 1939. g. u Slavonskom je Brodu odræana

Smotra Hrvatske pjevaËke æupe "Novak", na kojoj je nastu-

pio i "Tomislav" (zborovoa D. BegoviÊ). Uz HPD

"GraniËar" Nova Gradiπka (F. ©ram), HPD "ReljkoviÊ"

Vinkovci (D. MarËelja), "Davor" Slavonski Brod (Z.

StopiÊ), "MartiÊ" Bosanski Brod (A. Defar), "Zvonimir"

Pleternica (F. RadoviÊ), "Zrinjski" Derventa (M. ©ajnoviÊ),

"Lovor" Nova Kapela (LaliÊ), "Posavac" Bosanska Gradiπka

(A. Dæaja) i "Zvonimir" Babina Greda (J. BlaæekoviÊ).

37

Pismo zahvale HPD-a “Posavac”

iz Bosanske Gradiπke povodom nastupa

“Tomislava” 1938. godine

38

Raspored natjecanja i smotre PjevaËke æupe “Novak” 17. i 18. lipnja 1939. godine

39

HPD “Tomislav” 1939. godine: 1. red (odozdo slijeva na desno): Maca AndraπeviÊ, Anka BakuniÊ, Ivan Vuk, Matija »ar, Jule ©imiÊ, Dragutin BegoviÊ, Ferdo FilipoviÊ, Andrija TusiÊ,

Andre (Dida) –uriÊ, Nikola TomlinoviÊ, Stjepan Cvizek, Marija IvinoviÊ, Julka TerziÊ 2. red: Ivan JankoviÊ st., Dragica KapetaniÊ, Katica JankoviÊ, Mica MarËinkoviÊ, Franca –uriÊ, Marica

Podkonjak, Marija BakuniÊ, Anka AndraπeviÊ, Olga TopiÊ, Ana TusiÊ, Elizabeta Podkonjak, Anka KapetaniÊ, Sofija KapetaniÊ 3. red: Dragutin TusiÊ, Slavko PauriÊ, Antun SokiÊ, Naco

SokiÊ, Mijo SokiÊ, Ivan Podkonjak, Stjepan SokiÊ, Karlo LaziÊ, Tomislav MiπkatoviÊ, Marko ©imiÊ, Lojzo ©imiÊ, Stjepan ©imiÊ, Dragan Vuk.

Dramska sekcija HPD “Tomislav” iz 1939. godine: igrokaz “GraniËar”, voditelj Zlatko Prevloπek

40

»lanovi HPD "Tomislav" su imali Ëast pred samim autorom pod misom

pjevati "Hrvatsku misu" Rudolfa Matza te dodatak "Ave Marija". Pred

struËnim æirijem (R. Matz, Z. ©poljar, L. Mirski) te kolegijem druπtvenih

delegata "Tomislav" je izveo pjesmu "Golub i djevojka" F. ©rama. Zavrπetak

smotre bio je na gradskom trgu gdje su svi muπki zborovi otpjevali hrvatsku

davoriju "Hrvatom" V. Novaka u poËast proglaπenoj Banovini Hrvatskoj.

20. i 21. lipnja 1939. g. u Cerniku je boravio dr. Alojzije Stepinac (kas-

nije nadbiskup, kardinal i blaæenik). SveËano je doËekan na mostu kod

opÊinske zgrade gdje je bio podignut slavoluk. U predveËerje njegovog

imendana (20. lipnja) HPD "Tomislav" i HPD "GraniËar" upriliËili su

podoknicu s bakljadom i lampionima u bojama hrvatske zastave, a sve je

pratilo mnoπtvo naroda, osobito mladeæi. Prije i nakon govora i Ëestitki

opÊinskih Ëelnika i predsjednika druπtava, zborovi su otpjevali nekoliko

rodoljubnih pjesama te s narodom viπe pjesama radosnica. Nadbiskup

Stepinac zahvalio se na ovakvoj imendanskoj Ëestitci, a sutradan je sluæio

svetu misu i podijelio sakramente sv. Potvrde, prezadovoljan pjevanjem

"Tomislava" i naroda u crkvi. Poslije ruËka u FranjevaËkom samostanu

crkveni zbor KatoliËke akcije izveo je pjesme "Zastava nas sveta vodi",

"Alojzije, daj da te slavim", te igrokaz "Sveti Izidor". Tom je prigodom sve

simpatije pobrao mladi talentirani zborovoa Vinko SokiÊ, BegoviÊev uËenik

Crkveni zbor druπtva KatoliËke akcije 1939. godine

prigodom boravka nadbiskupa Alojzija Stepinca

i Sv. Potvrde u Cerniku

41

i buduÊi glazbeni nasljednik. Sutradan je dr. Alojzije Stepinac posjetio

cerniËku πkolu, razgovarao s uËiteljima i djecom te se upisao u πkolsku

Spomenicu. Za sjeÊanje na taj dogaaj danas u πkoli postoji lijepo ureen

kutak blaæenog Alojzija Stepinca.

Uspjeπan doËek nadbiskupa A. Stepinca bio je poticaj da HPD

"GraniËar" i HPD "Tomislav" upriliËe zajedniËki veliki ljetni koncert

6. kolovoza 1939. g. u Hrvatskom domu u Novoj Gradiπki. Zborovoe ovoga

koncerta bili su Franjo ©ram (“GraniËar”) i Dragutin BegoviÊ (“Tomislav”).

1939. g. znaËajna je za ovo druπtvo jer je, uz mnoge teπkoÊe, ipak doπao

trenutak otvorenja Hrvatskog zadruænog doma. Za tu prigodu ukljuËen je

velik broj CerniËana i duænosti su rasporeene prema moguÊnostima i

sposobnostima. Tako je i grof Aleksandar Kulmer, vlastelin cerniËki,

darovao dvije baËve dobroga vina za ovaj dogaaj. Tiskan je, za ono vrijeme,

veliki plakat 98 x 62 cm sa hrvatskom trobojnicom, grbom i programom

otvorenja doma. Prema zapisu D. BegoviÊa u πkolskoj Spomenici donosimo

saæetak: "19. studenog 1939. godine bilo je slavlje u Cerniku kakvo nije bilo

nikad, a bog zna kada Êe biti ... PoËastio nas je dr. Juraj KrnjeviÊ (tajnik HSS-

a), a doπla su druπtva HPD "GraniËar", "Posavac" iz Bosanske Gradiπke i

"©ubiÊ" iz Novske, gospoda iz prosvjete, Hrvatska seljaËka zaπtita i dr.

"Tomislav" je pjevao na misi iza koje je bila posveta dogotovljenog doma ...

Na banketu je bilo viπe od 300 osoba, a potom je odræano narodno veselje.

Prema novinarskim izvjeπÊima u Cerniku se okupilo do 1200 ljudi. Bog dao

da ovaj dom donese hrvatskom narodu ono πto smo mu æeljeli svi mi, koji

smo vodili i dovrπili ovaj posao, a to je napredak kulturni i prosvjetni i

gospodarski do blagostanja opÊeg... ".

Prema zapisima D. BegoviÊa takve dvorane u ono vrijeme nije bilo

nadaleko, a najvaænije od svega je to da su se kulturna druπtva konaËno

izvukla iz prostora "birtija". Otvorenje Doma donijelo je i 23000 dinara πto

je za ono doba velika svota tako da je HPD "Tomislav" otplatilo sve dugove, a

Zadruga "Hrvatski dom" uspjeπno zavrπila svoje postojanje.

31. prosinca 1939. g. opet je odræana tradicionalna silvestarska veËer s

obimnijim programom "Tomislava" i diletantskim toËkama. "Kako je to u

velikoj dvorani i na pozornici izgledalo drukËije, nego prije u tijesnoj gos-

tionici,", reÊi Êe Ferdo FilipoviÊ, predsjednik HPD-a "Tomislav", ËestitajuÊi

Novu 1940. g. okupljenim sudionicima silvestarske veËeri.

Posljednja priredba koju je upriliËio "Tomislav" pod ravnanjem

Dragutina BegoviÊa bila je uskrsna zabava 1940. g. Diletantska druæina odi-

grala je igrokaz "Naπ novi πkolnik" u kojem su glumili Sofija KapetaniÊ,

Tomislav MiπkatoviÊ, Julka TerziÊ, Matija »ar, Marija BakuniÊ, Stjepan

Program koncerta odræanog

u Hrvatskom domu u Novoj

Gradiπki 6. kolovoza 1939. g.

1. R. Matz: "PoËasnica"

(muπki zbor "GraniËara").

2.a N. Toth: "Kumek z voli"

(mjeπoviti zbor "Tomislava")

2.b B. Krnic: "Kroz Ëarπiju"

(mjeπoviti zbor "Tomislava")

3. R. Matz:

"Æenidba vrapca podunavca"

( æenski zbor "GraniËara")

4. N. Faller:

"Pjesma rodnog kraja"

(muπki zbor "GraniËara")

5. F. Durgan: "Zahvalnica"

(mjeπoviti zbor "GraniËara"

i "Tomislava")

6.a R. Matz: "Nema dike"

(æenski zbor "GraniËara")

6.b R. Matz:

"Teπko tome tko pameti nema"

(æenski zbor "GraniËara")

7. F. ©ram: "Golub i djevojka"

(mjeπoviti zbor "Tomislava")

8. F. S. Vilhar: "Naπe pjesme"

(mjeπoviti zbor "GraniËara )

9. V. Novak: "Hrvatskoj"

(mjeπoviti zbor "Tomislava")

10. V. Novak: "Hrvatom"

(mjeπoviti zbor "Tomislava"

i "GraniËara")

42

OrdaniÊ, Milan Kasal, Beta i Ivan Podkonjak, Dragan Vuk,

Alojz ©imiÊ, Mijo i Antun SokiÊ, Stjepan ©imiÊ i πkolska

djeca.

Krajem travnja 1940. g. odbori svih druπtava u Cerniku,

a osobito odbor HPD-a "Tomislav" priredili su oproπtajnu

veËer povodom odlaska Dragutina BegoviÊa na novu duænost

u Zagreb. Najstarija pjevaËica u zboru tom je prigodom

zborovoi izrekla zahvalu za njegov rad u "Tomislavu" a

predsjednik F. FilipoviÊ mu je uruËio srebrni pladanj s

bocom i πest Ëaπica s ugraviranim tekstom: Svom dugogo-

diπnjem zborovoi Dragutinu BegoviÊu - HPD "Tomislav".

Tako je zavrπilo razdoblje u kojem je HPD "Tomislav" sa

zborovoom D. BegoviÊem doseglo zenit svoga rada i uspje-

ha. Uz 50. godiπnjicu Druπtva 1955. godine u znak zahvalnos-

ti zborovoe Franjo KumiÊ i Dragutin BegoviÊ te predsjednik

Ferdo FilipoviÊ proglaπeni su poËasnim Ëlanovima ovoga

Druπtva.

Nakon odlaska BegoviÊa kratko vrijeme "Tomislav"

vode I. MuhviÊ, Petar IπtakoviÊ i najstariji Ëlan Druπtva –uka

PetriËeviÊ. U meuvremenu (1938. g.) u cerniËkoj se πkoli

zaposlio novi uËitelj Zlatko Prelovπek koji Êe uvjeæbavati

dramsku sekciju i s velikim uspjehom nastupati na

"Tomislavovim" prired-

bama i koncertima. U to

dolazi i II. svjetski rat

kad prestaje svaka dje-

latnost HPD-a "Tomi-

slav" ali ne i pjesma nje-

govih Ëlanova, koji Êe

unutar organizacije Ka-

toliËke akcije u Franje-

vaËkom samostanu nas-

taviti rad pod vodstvom

Vinka SokiÊa.

Crkveni zbor KatoliËke akcije, inicijator

i prvi zborovoa Vinko SokiÊ

Plakat za Silvestarsku zabavu 1939. godine

43

Plakat za Uskrsnu

zabavu 1940. godine

(posljednja priredba

pod ravnanjem

D. BegoviÊa)

44

ragutin BegoviÊ roen je 29. prosinca 1895. u Kreπevu u BIH. Osnovnu

je πkolu zavrπio u Komuπini a IsusovaËku gimnaziju u Travniku gdje

je dobio i prvo glazbeno obrazovanje, ovladavπi najteæim instrumen-

tom - violinom. Nakon gimnazije odlazi u Sarajevo i pohaa UËiteljsku πkolu, ali

zbog sudjelovanja u protuaustro-ugarskim demonstracijama biva iskljuËen u

treÊem razredu. 1915. g. pozvan je u vojsku i upuÊen na bojiπnicu gdje je obolio i bio

otpuπten 1917. g. Od 1919. do 1920. uspio je zavrπiti uËiteljsku πkolu i na maturi,

izmeu ostalih predmeta, polaæe ispite iz violine i orgulja.

1921. g. kao uËitelj sluæbuje u Babinoj Gori, selu kraj Virovitice, postaje zboro-

voom πkolskog zbora i voditeljem crkvenog zbora. 1926. g. premjeπten je u selu

Tomaπicu pokraj Gareπnice, gdje osniva i vodi HPD "Brπljan". Uz pjevaËe u

"Brπljanu" djeluje i tamburaπki orkestar, a BegoviÊ joπ vodi πkolski i djeËji pjevaËki

zbor i tamburaπe, crkveni æupni pjevaËki zbor, organizira i vodi gradnju vatro-

gasnog doma i aktivno djeluje u "SeljaËkoj slozi". Sa HPD "Brπljan" nastupa na

smotri seljaËkih druπtava 1927. i 1930. g. u Zagrebu te 1929. u Gareπnici. 1928. g.

pohaa dvomjeseËni teËaj za zborovoe u Zagrebu, a meu ostalima, predavaËi su

mu bili R. Matz, N. Faller, F. Lhotka i F. Dugan.

DRAGUTIN BEGOVIΔ (ÆIVOTOPIS)

Nakon uvoenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine svako djelovanje pod hrvatskim imenom i trobojnicom bilo

je opasno pa se dekretima vlasti uËitelji premjeπtaju, tj. protjeruju u najzabitnija mjesta πirom dræave. Tako BegoviÊ dospi-

jeva u selo RopoËevo u ©umadiji (Srbija) na vrijeme od godinu dana.

1932. g. zapoËinje njegov uËiteljski i glazbeni rad u Cerniku. Svojim uspjeπnim i svestranim prosvjetnim i kulturnim

djelovanjem ostavio je znaËajan trag u druπtvenom æivotu Cernika. Bio je zborovoa HPD-a "Tomislav", s prekidima zbog

zabrana rada, sve do 1940. g., predsjednik Hrvatske Ëitaonice, glavni poslovoa Odbora za izgradnju Hrvatskog doma,

vodio je djeËji tamburaπki zbor, djeËji i diletantski zbor, bio je upravitelj πkole te orguljaπ u crkvi Sv. Petra. Obnaπao je i

duænost predsjednika kotarske organizacije Saveza hrvatskih uËiteljskih druπtava, ali se na toj duænosti zahvalio nakon πto

nije prihvaÊena njegova inicijativa da se izgradi uËiteljski dom i osnuje uËiteljski pjevaËki i tamburaπki zbor.

O svome radu u Cerniku BegoviÊ je u πkolskoj Spomenici zapisao: "Rezultat mog osmogodiπnjeg rada Êe drugi tek

naknadno prosuditi. Jedno velim: radio sam od srca za svoj narod, radio i preko svojih slabih fiziËkih sila, i sve radio

besplatno. Puno sam imao toga da progutam od pojedinaca, ali ustrajao sam do kraja, da osvjetlam πto viπe obraz nese-

biËnih hrvatskih uËitelja. Bog neka dadne da sav rad malog seoskog uËitelja blagoslovi, na sreÊu naπega sela, na diku i

ponos uËiteljskog staliπa."

1940. g. na svoj je zahtjev premjeπten u Zagreb gdje je u Ministarstvu prosvjete radio sve do umirovljenja. Umro je 15.

listopada 1979. g. i sahranjen na zagrebaËkom groblju Mirogoju. Na sprovodu Dragutinu BegoviÊu HPD "Tomislav" zastu-

pali su tajnik Miljenko RosiÊ i zborovoa Vinko SokiÊ.

45

ragutin GjuriÊ (Nova Gradiπka 28.III.1910. - Zagreb 31.X.1945.)

Pravnik, publicist, glazbenik, sin je cerniËkih roditelja Karle i Helene

GjuriÊ ro. Spitzer. Osnovnu πkolu i gimnaziju zavrπio je u Novoj

Gradiπki, a studij prava u Zagrebu 1937. godine. Kao sudac sluæbuje u Vukovaru do

1939.g., a do 1944. godine sudac je Kotarskog pa potom predsjednik Okruænog suda

u Poæegi. PoËetkom 1945.g. obavlja sudaËku duænost u Novoj Gradiπki i Zagrebu. U

svibnju 1945.g. partizanska ga vlast uhiÊuje, osuuje i srijelja 31. listopada iste

godine.

Joπ kao gimnazijalac u Novoj Gradiπki privatno je uËio sviranje glasovira i

orgulja te je kao student dolazio iz Zagreba dræati koncerte duhovne glazbe u novo-

gradiπkoj æupnoj crkvi Sv. Stjepana (danas crkva Bezgrjeπnog zaËeÊa blaæene

Djevice Marije), svirajuÊi na orguljama tijekom bogosluæja ili na posebnim prigod-

nim programima. Ljubav za glazbu naslijedio je od roditelja koji su kao pjevaËi i

tamburaπi aktivno sudjelovali u radu HPD-a “Tomislav” u Cerniku.

DRAGUTIN GJURIΔ (ÆIVOTOPIS)

Joπ kao student Dragutin GjuriÊ je od 15. kolovoza 1934. godine do 28. veljaËe 1936. godine obavljao duænost zborovoe

u “Tomislavu”, a bio je i posljednji zborovoa HPD-a “GraniËar” u Novoj Gradiπki sve do zabrane rada druπtva 1931.

godine. Od 1940.g. do 1944.g. za vrijeme boravka u Poæegi obavljao je duænost tajnika i zborovoe u HPD-u “Vijenac”.

Osim glazbe i svojega pravniËkog posla GjuriÊa su zanimali i drugi oblici druπtvenog, kulturnog i domoljubnog rada.

Tako je postao Ëlan Hrvatskog skautskog saveza (1924.) te njegov proËelnik Kulturno-prosvjetnog odsjeka (1929.-1934.) i

tajnik Glavnog stana u Zagrebu. Od 1935.g. do 1937.g. obavlja duænost stjegovoe Skautskog druπtva u Novoj Gradiπki, a

istu obvezu imao je u Poæegi od 1939.g. do 1941. godine u “Hrvatskom junaku”, meu Ëijim je osnivaËima. Od 1934.g. do

1937.g. Ëlan je i odbornik Hrvatskog kulturnog druπtva “Napredak” u Novoj Gradiπki, a istu duænost ima u Vukovaru i

Poæegi od 1939.g. do kraja II. svjetskog rata.

Duænost logornika Ustaπke mladeæi u Poæegi obavlja od 1941.g. do 1944. godine.

Dragutin GjuriÊ sudjelovao je u osnivanju i voenju Kriæarskog bratstva na podruËju Slavonije i bosanske Posavine te

je osnivaË i predsjednik KatoliËke mladeæi u Novoj Gradiπki od 1929.g. do 1933.g. U Novoj Gradiπki od 1937.g. bio je tajnik

Hrvatskog planinarskog druπtva “Strmac”.

Kao novinar, GjuriÊ je suraivao u brojnim novinama i Ëasopisima te objavljivao Ëlanke i struËne rasprave iz podruË-

ja povijesti, kulture, glazbe i pravnih znanosti. Bio je novinar i Ëlan uredniπtva Hrvatskog lista u Osijeku (1937.) i dopisnik

iz Nove Gradiπke.

Objavio je knjige “Temelji hrvatske kulture” (Vukovar 1939.), “Æivotnim putom Hrvatske” (Ëlanci i rasprave, Poæega

1941.), “Kroz Hrvatsku i strane zemlje” (putopis, Poæega 1944.).

GjuriÊ je bio knjiæniËar Hrvatske Ëitaonice u Poæegi (1940.). Od 1932.g. Ëlan je Matice hrvatske u Zagrebu, a u toj orga-

nizaciji djeluje i u Vukovaru i u Poæegi.

46

biËno ratni vihor mahom razori ono πto su generacije mukotrp-

no stvarale i njegovale. Druπtva se raspu πto zbog smrti Ëlanova,

πto zbog novonastalih politiËkih prilika kojima se pojedinci

teπko prilagoavaju. Tako se od 1945. godine domoljubna hrvatska zborna

pjesma zamijenila partizanskom, revolucionarnom, radniËkom, slobo-

darskom i pjesmama socijalistiËke izgradnje. Gospoda postadoπe drugovi, a

mnogi shvatiπe da i bez vjere u idealno komunistiËko druπtvo, mogu napre-

dovati za svoju osobnu korist. Neki pak miπljaπe da treba okajati ratne grije-

he poraæene strane i prihvatiti postojeÊe stanje, dræeÊi da je bolje suraivati,

nego zavrπiti u logoru ili u zatvoru. U takvim se okolnostima CerniËani

naoπe na razmei svrπetka rata i nekog nesigurnog mira dok je u Europi joπ

zveckalo oruæje, a u novoj Jugoslaviji propagirala obnova i izgradnja u duhu

bratstva i jedinstva.

NAKON II. SVJETSKOG RATA

Program proslave 60. godiπnjice HPD “GraniËar”

1946. godine

47

Najvaænije je bilo oËuvati kontinuitet Druπtva, koji je bio prekinut

ratom, pa je 8. prosinca 1946. godine odræana skupπtina koju je otvorio Petar

IπtakoviÊ, uËitelj i ravnatelj πkole u Cerniku. Skupπtina je za predsjednika

"Tomislava" izabrala Franju LuciÊa, a za tajnika Vojka JurËiÊa. Zborovoa je

bio veÊ spomenuti Petar IπtakoviÊ, pod Ëijim vodstvom iste godine Druπtvo

nastupa za doËek Nove godine. U travnju 1947. godine pjevaËki je zbor

odræao koncert u OkuËanima i 8. lipnja ponovno u Cerniku. Druπtvo, sad kao

preteæito radniËko, nastavlja radom izvodeÊi pjesme NOB-e i obnove nastu-

pajuÊi uglavnom na sveËanim akademijama i proslavama koje organizira

aktualna vlast. Tako 27. srpnja 1947. godine (Dan ustanka) biljeæimo nastup

na Strmcu, nedugo potom koncert u Starom Petrovom Selu i na proslavi 1.

svibnja u Novoj Kapeli.

1948. godine na odræanoj skupπtini predsjednikom postaje Franjo

TomlinoviÊ, tajnik je i dalje Vojko JurËiÊ, potpredsjednik –uro KumiÊ a

zborovoa Petar IπtakoviÊ. U 1949. godini izabran je novi predsjednik Ivan

PetriÊ, a tajnikom je postao Zlatko Prelovπek, uËitelj u Cerniku. To je vrijeme

bremenito politiËkim problemima oko Inforbiroa kad se pomno vagalo tko

je odan Staljinu, a tko podræava Tita. Druπtvo stagnira, osipa se Ëlanstvo i

PjevaËki zbor HPD “Tomislav” iz 1951. g.

Sjede slijeva: Zlatko Prevloπek - tajnik, Vinko

SokiÊ - zborovoa, Dragan ÆivkoviÊ - predsjednik

1. red: (odozdo slijeva na desno) Jula Blazina,

©tefica –uriÊ, Terezija TrupiniÊ, Marica Podko-

njak, ©tefica PetriÊ, ©tefica SokiÊ, Marica LaziÊ,

©tefica –uriÊ

2. red: Mirko MatokoviÊ, Anka AndraπeviÊ,

Mandica KapetaniÊ, Gordana PetriËeviÊ, Branka

Jerand, Nada TomlinoviÊ, Anka TopiÊ, Dragica

PetriÊ, Franca –uriÊ, Ana SokiÊ

3. red: Ivan JankoviÊ (st.), Josip –uriÊ, Ferdo

AndraπeviÊ, Vlado PintariÊ, Vojko JurËiÊ, Vinko

JankoviÊ, Ivan JankoviÊ (ml.), Andrija Blazina,

Antun SokiÊ, Franjo OrdaniÊ

4. red: Dragutin TerziÊ, Nikola Vuk, –uro

PetriËeviÊ, Drago MaliÊ, Slavko Gebert, Ivica Vuk,

Rudolf ValentiÊ, Johan Kit, Dragan TerziÊ,

Stjepan (Steva) SokiÊ

48

nastupa sveopÊe rasulo. U jednom dokumentu poslanom Sekretarijatu

unutraπnjih poslova opÊine Nova Gradiπka kaæe se, da HPD "Tomislav" nije

odræalo skupπtinu u 1950. godini jer se dio Ëlanova ukljuËio u rad OPD

"Crvena zvijezda" i u pjevaËka druπtva u novogradiπkim poduzeÊima.

Duænost u Druπtvu obnaπaju ljudi iz prethodnog skupπtinskog sastava.

Zborovoa IπtakoviÊ premjeπten je u Vinkovce pa je tim Ëinom "Tomislav"

ostao obezglavljen.

1950. godine za zborovou dolazi Vinko SokiÊ, mlad i sposoban

glazbenik, bez veÊeg glazbenog obrazovanja koje Êe tek stjecati kroz rad,

osobno obrazovanje i glazbeno usavrπavanje. Pod vodstvom ovog talentira-

nog zborovoe nastupi zbora postaju ËeπÊi, a svojom kvalitetom privlaËe

brojnu publiku na nastupima u Cerniku, Novoj Gradiπki i okolnim mjesti-

ma. Naæalost, repertoar pjesama bio je dirigiran i prigodan lokalnim repub-

liËkim i dræavnim praznicima (Dan osloboenja grada, Praznik rada, Dan

Republike, Dan ustanka, Dan borca, Dan mladosti i dr.). Tih godina u NR

Hrvatskoj mijenjaju se nazivi druπtava pa se isto traæi i od HPD-a

"Tomislav". Na sastanku Druπtva dva "komesara" iz Osijeka otvoreno traæe

promjenu imena, a jedan im CerniËanin veli: "Pjevali smo mi pod ovim

imenom i do sada i dobro nam je tako." Nakon πto je tajnik Prelovπek zapi-

tao "drugove" je li ime "Tomislav" pozitivno ili negativno i postoji li

spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu, ovi su odgovorili potvrdno, nakon

Ëega je tajnik zakljuËio sastanak. Pokuπaj da se iz imena Druπtva izbriπe prid-

jev hrvatsko, ali i samo ime Tomislav, u Cerniku nije uspio jer je uvijek bilo

dovoljno onih koji su se suprotstavili svakoj represiji i saËuvali svoju i Ëast

svoga druπtva. Hrvatsko pjevaËko

druπtvo "Tomislav" bilo je u jed-

nom razdoblju najtraæenije i naj-

kvalitetnije druπtvo u ovom dijelu

Slavonije. Osim lokalnog cerniË-

kog znaËaja imalo je znaËaj komu-

ne, grada Nove Gradiπke i πireg

dijela Slavonije. U tom je smislu

dobivalo i dotacije Centra za kultu-

ru pri OpÊini Nova Gradiπka, ali je

imalo i velike obveze s obzirom na

broj nastupa i repertoar.

Predsjednik Druπtva Ivan PetriÊ i tajnik Zlatko Prelovπek podræavaju

novog zborovou Vinka SokiÊa da HPD "Tomislav" ostane vjerno tradiciji

njegovih utemeljitelja. Te 1950. godine zborovoa Vinko SokiÊ pohaa

tromjeseËni teËaj u Zagrebu kod predavaËa F. Lhotke, rektora MuziËke

MuziËki teËaj u Zagrebu

od 1. travnja do 17. lipnja 1950. g.

49

akademije, Zlatka ©ira, pjevaËkog pedagoga, Boæe AntoniÊa, profesora na

Pedagoπkoj akademiji i Vjere PerπiÊ, profesorice klavira i Danice OgrizoviÊ.

Poznata je ona izreka "kakav zborovoa, takav je i zbor", a pjevaËi

"Tomislava" daju podrπku novom zborovoi, cijene ga i poπtuju, te sve to

doprinosi porastu elana, broju nastupa i broju sluπatelja na koncertima.

1952. godine Druπtvo broji 47 izvrπujuÊih i 128 podupirajuÊih Ëlanova.

Predsjednik je Dragan ÆivkoviÊ, tajnik Zlatko Prelovπek a blagajnu vodi

Branka Jerand. »lanovi Upravnog odbora su Dragica CeniÊ, Josip KovaËeviÊ,

Feliks KovaËeviÊ, Dragan KurjakoviÊ, Miloπ MiljeviÊ, Ivica Vuk, Stjepan

(Stevo) SokiÊ i Ivica TomlinoviÊ. Uz tradicionalnu novogo-

diπnju zabavu Druπtvo je odræalo niz koncerata: 13. travnja u

Cerniku, 11. svibnja u Novoj Gradiπki, 6. srpnja u Novoj

Kapeli. Koncerti su dobro posjeÊeni, a izvoena su djela Zajca,

Lisinskog, Gotovca, Æganeca, JankoviÊa i dr. 1952. godina u

radu ovog Druπtva smatra se plodnom i uspjeπnom.

1953. godine dolazi do suradnje HPD-a "Tomislav" i

RKPD "Vladimir Nazor" iz Nove Gradiπke. Sve se odvija pod

pokroviteljstvom Tvornice namjeπtaja "Stjepan SekuliÊ -

Jucko" i sindikata RKUD-a Hrvatske. Oba zbora daju zajed-

niËki koncert 12. travnja u Cerniku i mjesec dana kasnije u

Novoj Gradiπki. Nakon ovih uspjeπnih koncerata druπtva su

nagraena izletom na Plitvice i u povratku su u Slunju odræala

kraÊi koncert na kojem su izvedena djela Zajca (RadniËka

himna), Taclika (Oj bosilje, bilje), Matza, Krnica i ©poljara.

Taj je program dopunjen za koncert u Cerniku, a potom je uslijedio nagrad-

ni izlet na Strmac 16. kolovoza. 6. rujna iste godine HPD "Tomislav" sud-

jeluje na sveËanom otvorenju Narodne πkole u BaniÊevcu.

21. veljaËe 1954. godine odræana je godiπnja skupπtina Druπtva. Tada je

predsjednik D. ÆivkoviÊ upoznao nazoËne, da iduÊe 1955. godine Druπtvo

obiljeæava 50. obljetnicu te zamolio da "ako tko neπto znade o spomen-ploËi

Druπtva da to odmah dojavi". Prema rijeËima D. PetriËeviÊa spomenuta je

ploËa bila arhivirana, ali je nestankom arhiva u ratu, nestala i ona. Upravni

odbor te 1954. godine Ëinili su: D. ÆivkoviÊ (predsjednik), Z. Prelovπek

(tajnik), Ankica Vuk (blagajnica), Feliks (Braco) KovaËeviÊ, Josip (Pepa)

KovaËeviÊ, Dragica CeniÊ, Antun TusiÊ, Emil –uriÊ, Ivica Vuk (Ëlanovi) te

Ivica –uriÊ, Antun Blazina i Terezija ÆakiÊ (nadzorni odbor). Na skupπtini

1955. godine za predsjednika je opet izabran Ivan PetriÊ, tajnik je Zlatko

Prelovπek, blagajnik Franjo Vuk a u upravni odbor joπ su uπli Ivica

TomlinoviÊ i Melhior ©imiÊ dok su se u nadzornom odboru naπli Dragica

CeniÊ, Dragan –uriÊ i Drago MaliÊ.

Izlet na Plitvice 1953. godine

50

50. GODI©NJICA

1955. godina je slavljeniËka pa je 50. godina opstojnosti Druπtva treba-

lo obiljeæiti i nekim pisanim spomenkom. No, politiËki centralizam i cenzu-

ra koja je dijelila Ëlanove Druπtva na podobne i nepodobne, uËinili su svoje.

Nevelika knjiæica, povijesna podsjetnica, rekli bismo danas, proπla je cen-

zorske πkare nadleænih kulturno-prosvjetnih institucija i zaduæenih osoba.

Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora opÊine

Nova Gradiπka odobrio je tiskanje Spomenice i kad

se tekst s fotografijama naπao na kliπejima u tiskari,

predsjednik SSRN-a i naËelnik SUP-a dolaze u radne

prostore tiskare te svojevoljno izbacuju dijelove

sadræaja, kriæaju fotografije, oπteÊuju lica na njima

do neprepoznatljivosti, a umjesto lire s hrvatskim

grbom na koricama Spomenice traæe od direktora

tiskare da se otisne zvijezda petokraka. Viπe se niπta

nije dalo uËiniti i Spomenica sa zvijezdom ugledala je

svijetlost dana. No, takvu Spomenicu Druπtvo nije

distribuiralo niti meu Ëlanstvom niti meu cerniË-

kim pukom. Danas je ova Spomenica rijedak primjer

komunistiËke cenzure i uplitanja politike u rad kul-

turno-umjetniËkih druπtava.

Posljedica svega bila je da su tadaπnja sredstva

informiranja umanjivala znaËaj i uspjehe HPD-a

"Tomislav", odbijala objaviti pozitivne kritike o

umjetniËkim dosezima zbora, a SIZ za kulturu

cerniËkom je druπtvu davao sve manje financijske

dotacije. Ipak 50. godiπnjica plodnog rada uspjeπno

je proslavljena nastupima PD "Bratstvo-jedinstvo"

("Lisinski" do 1949.) iz Zagreba pod vodstvom Boæe

AntoniÊa, profesora VP© i Druπtva "Papuk" (bivπi "Vijenac" iz Poæege sa

zborovoom Ivom FuriÊem). Poseban gost na proslavi bio je bivπi zborovoa

"Tomislava" Dragutin BegoviÊ. Tom je prigodom Druπtvo dobilo viπe priz-

nanja i nagrada, meu ostalima i Kulturno-prosvjetne zajednice grada i

kotara Nova Gradiπka.

Uz 50. obljetnicu Druπtvo je dodijelilo priznanja i odliËja zasluænim

Ëlanovima. Posebno izraenom Spomenicom za dugogodiπnji poærtvovni rad

nagraeni su zborovoe Franjo KumiÊ (posmrtno), Dragutin BegoviÊ, Petar

IπtakoviÊ i Vinko SokiÊ; predsjednici Gustav Wolheim, Ignac MiπkatoviÊ,

Naslovna strana spomenice: naredbom umjesto hrvatskog grba

stavljena petokraka zvijezda

OπteÊena slika iz Spomenice

(vidi neoπteÊenu slika na 35. strani)

51

Josip CeniÊ (posmrtno), Stjepan Vuk, Franjo LuciÊ, Franjo TomlinoviÊ, Ivan

PetriÊ i Dragan ÆivkoviÊ; tajnici Josip KovaËeviÊ, Emil –uriÊ, Josip JurËiÊ,

Nikola Kunce i Zlatko Prelovπek te za 15 godina Ivica Vuk. Za osobito poma-

ganje Druπtvu isto su odliËje primili Andrija (Dida) –uriÊ, Nikola

TomlinoviÊ, Stjepan (Venco) –uriÊ, Andrija TusiÊ i Ivo Jerand.

1955. godinu Ëlanovi Druπtva pamte i po turneji jadranskom obalom

(Zagreb, Rijeka, Opatija, Lovran, Postojna, Ljubljana, Zagreb). Sredstva je

osiguralo Druπtvo, a razliku troπkova snosili su sami Ëlanovi.

Zbor HPD “Tomislav” u jubilarnoj 1955. g.

1. red (odozdo slijeva na desno): Melhior ©imiÊ,

Emil –uriÊ, Dragan ÆivkoviÊ, Josip KovaËeviÊ, Zlatko

Prevloπek (tajnik), Ivan PetriÊ (predsjednik), Vinko

SokiÊ (zborovoa), Ivica TomlinoviÊ, Antun TusiÊ,

Franjo Vuk, Ivica Vuk

2. red: Nikola TerziÊ, Josipa KurjakoviÊ, Antonija

Vuk, Mira Vuk, Lela TomlinoviÊ, Mandica Andra-

πeviÊ, Marica ÆivkoviÊ, Pavica AndraπeviÊ, Maca

MariÊ, Fina Barun, Nada SokiÊ, Emil TopiÊ

3. red: Mijo SalkoviÊ, –uro PetriËeviÊ, Terezija

TerziÊ, Marica KumiÊ, Katica TusiÊ, Dragica JeliniÊ,

Dragica BabiÊ, Katica SokiÊ, ©tefica SokiÊ, Stjepan

SokiÊ, Branko JankoviÊ

4. red: Ivan JankoviÊ, Viktor ©imiÊ, Franjo TrupiniÊ,

Josip AndraπeviÊ, Nikola –uriÊ, Slavko AlasiÊ, Vojko

JurËiÊ, Drago MaliÊ, Mijo PetriËeviÊ, Stjepan Andra-

πeviÊ

»lanovi koji nisu na slici: Branka Jerand, Jula

Blazina, Cica Beuk, ©tefica –uriÊ, Vera –uriÊ, ©tefi-

ca Vuk, Nikica Vuk, Andrija Blazina i Franjo TusiÊ

Turneja jadranskom obalom - Opatija 1955. godine

52

10. lipnja 1956. godine u dogovoru s direktorom Poljoprivredne

zadruge Matom SiËanicom odræan je koncert povodom otvorenja ljetne

baπËe, a izvedena su djela hrvatskih skladatelja. 7. prosinca te godine zboro-

voa Vinko SokiÊ na sjednici upravnog odbora izvjeπÊuje da je dobio mjesto

nastavnika muziËkog odgoja na osmogodiπnjoj πkoli u Novoj Gradiπki. Kako

je veÊ od 1953. godine bio i zboro-

voa u OPZ "Sloga" u Novoj Gra-

diπki (ovo je druπtvo pomagalo V.

SokiÊu u struËnom usavrπavanju),

viπe nije mogao redovito dolaziti na

probe u "Tomislavu" pa je za zbo-

rovou predloæio uËitelja Vojka

JurËiÊa. Upravni odbor prihvaÊa

objaπnjenje, ali se zauzima da Vin-

ko SokiÊ i dalje bude zborovoa,

dok Êe Vojko JurËiÊ ravnati zborom

u dogovoru sa SokiÊem kad ovaj

bude sprijeËen dolaziti na probe.

21. sijeËnja 1957. godine na zajedniËkom sastanku predstavnika HPD-a

"Tomislav", osnovne πkole i Druπtva "Naπa djeca" donesena je odluka da se

obnovi tamburaπki orkestar i u Druπtvu i u πkoli. Stoga su ujedinjena finan-

cijska sredstva, a pomoÊ su dali i Poljoprivredna zadruga, SSRN Nova

Gradiπka i mjeπtani Cernika u sabirnoj akciji. VeÊ 1. rujna nabavljeno je 14

troglasnih tambura sustava JankoviÊ od graditelja Ivana Valjka u Zagrebu.

Tamburaπe "Tomislava", uz Vinka SokiÊa vodio je Ivan JankoviÊ ml., a sa

πkolskim tamburaπkim orkestrom radio je Vojko JurËiÊ.

21. svibnja 1957. godine u Novoj je Gradiπki odræana opÊinska smotra

pjevaËkih zborova osnovnih πkola, Gimnazije, HPD-a "Tomislav" i OPD

"Sloga" iz Nove Gradiπke. Za Novu godinu "Tomislav" upriliËuje tradicional-

nu novogodiπnju zabavu. Uvoenjem tamburaπa i folklora, Druπtvo je obo-

gatilo svoj repertoar. Mladi korepetitor Ivan JankoviÊ predlaæe da se uz zah-

tjevnije zborne skladbe ukljuËe u program i lakπe popularne pa je s takvim

programom odræan koncert 22. lipnja 1958. godine.

U godinama koje slijede (1959., 1960. i 1961.) djelatnost i uspjesi

Druπtva osciliraju; Ëas je koraËalo naprijed, Ëas je tavorilo u neizvjesnosti

hoÊe li opstati ili se ugasiti. Stoga se 1962. godine organizira proπireni sas-

tanak Uprave "Tomislava", predstavnika kulturno-prosvjetnih institucija iz

Nove Gradiπke te predstavnika druπtava i organizacija iz Cernika. Tadaπnju

vlast u Novoj Gradiπki na tom su sastanku zastupali Nikola StojakoviÊ i Grga

FajdetiÊ. Stanje u Druπtvu objasnio je tajnik Zlatko Prelovπek, a kao glavni

Program koncerta odræanog

22. lipnja 1958. godine

- V. Novak: "Pozdrav domovini"

(PZ)

- V. Æganec: "Mura, Mura" (PZ)

- N. ©tefanini: " Milo moje selo"

(solo)

- S. Bombardeli:

"Ruæice rumena" (PZ)

- B. Rakijaπ: "Kolo" (PZ)

- K. Odak: "Æetva" (PZ)

- S. JankoviÊ: Slavonski narodni

motivi (TO)

- S. JankoviÊ: "Jesenska",

"U livadi" (PZ i TO)

- Dalmatinske narodne pjesme

(duet uz TS)

- Splet slavonskih narodnih kola

(folklor i TS)

Polaznici teËaja i predavaËi na teËaju u Senju

5.VII. - 3.VIII. 1959. godine

53

razlog stagnacije Druπtva navodi pomanjkanje struËnog kadra "Naπ zboro-

voa Vinko SokiÊ dao se na uËenje i struËno usavrπavanje. Uspjeπno je

zavrπio Srednju muziËku πkolu u Bjelovaru i u te dvije godine tamo postao

dirigentom HORD "Golub", ali je odræao rijeË da Êe se nakon svrπetka πkolo-

vanja vratiti u Cernik i u HPD "Tomislav". Evo, sada je prilika da se Druπtvo

obnovi ", rekao je Prelovπek.

Iz tajniËkog izvjeπÊa za 1963. godinu Ëitamo o uzrocima stagnacije

"Tomislava" "I mi smo proslavili 50. godiπnjicu (1955.) i bili ponosni,

radosni i veliki, a onda poslije toga malo smo se umorili a moæda i ulijenili...

Kad se u druπtvo uvuËe nedisciplina i pomanjkanje osjeÊaja druπtvene

odgovornosti, to je najubitaËniji bacil koji razara druπtvenu svijest svakog

pojedinca. »ini se da je od toga kroz izvjesno vrijeme malo bolovao i naπ

"Tomislav. »uvajmo se toga, drugovi pjevaËi, u naπem daljnjem radu."

Na toj je skupπtini po prvi puta imenovan umjetniËki odbor u koji su

uπli: Luka MilinkoviÊ, uËitelj u mirovini (proËelnik), Vinko SokiÊ, zboro-

voa (zamjenik), Zlatko Prelovπek, Ivan JankoviÊ ml. i Vojko JurËiÊ

(Ëlanovi). Prema Ëlanku 34. Statuta Druπtva artistiËki odbor ima pet Ëlano-

va, dva Ëlana po struËnoj glazbenoj osnovi i tri iz redova izvrπujuÊih Ëlanova.

Predsjednik osmiπljava i predlaæe umjetniËki program Druπtva za godinu

dana. UmjetniËki odbor predlaæe taj program izvrπnom odboru Druπtva na

usvajanje i realizaciju.

PjevaËki zbor HPD “Tomislav” iz 1963. godine

1. red (odozdo slijeva na desno): Lela TomlinoviÊ,

Pavica MariÊ, Antun JosipoviÊ, Ivan JankoviÊ (ml.),

Zlatko Prevloπek (tajnik), Emil –uriÊ (predsjednik),

Vinko SokiÊ (zborovoa), Vojko JurËiÊ, Dragan

ÆivkoviÊ, Franjo Vuk, Ivica Vuk, Pepica SokiÊ,

Branka BrËiÊ

2. red: Pepica PetriÊ, Lenka JedliËko, Terezija Her-

ceg, Mira Vuk, Marijana JankoviÊ, Ljubica OrdaniÊ,

Hermina Zec, Marica MariÊ, Jula Blazina, ©tefica

Vuk, Mandica TerziÊ, Roza Blazina, Ankica JeliniÊ,

Katica –uriÊ, Ivanka –uriÊ, Mandica AndraπeviÊ

3. red: Nikola –uriÊ, Melhior ©imiÊ, Emil KumiÊ,

Milan Trtanj, –uro PetriËeviÊ, Luka MilinkoviÊ, Mi-

lan MatokoviÊ, Josip ©poljariÊ, Ferdo TerziÊ, Franjo

–uriÊ, Mijo SokiÊ, Tomislav PetroviÊ, Nikola TerziÊ

4. red: Josip KurjakoviÊ, Stjepan TrupiniÊ, Florijan

BrËiÊ, Ferdo AnraπeviÊ, Andrija TusiÊ, Branko

JankoviÊ, Ivan PetriËeviÊ, Andrija Blazina, Stjepan

AndraπeviÊ, Ivan AbriÊ, Drago MaliÊ, Franjo TusiÊ

54

1963. godine HPD "Tomislav" ima koncert u Cerniku (18. lipnja), a u

suradnji s PD "Sloga" iz Nove Gradiπke poËetkom listopada nastupa u

DragaliÊu. Od 1963. godine redovito se odræavaju izleti i veselice za Ëlanove

Druπtva. 1964. godine na skupπtini Druπtva u upravni odbor izabrani su:

Emil –uriÊ (predsjednik), Dragan ÆivkoviÊ (potpredsjednik), Nikola Mika

Vuk (tajnik), Franjo Vuk (blagajnik), Zlatko Prelovπek, »edo KopaËi, Jula

Blazina, Vojko JurËiÊ, Ivan Vuk, Ivan JankoviÊ ml. i Josip ©poljariÊ (Ëlanovi).

U nadzorni odbor uπli su Dragan KurjakoviÊ kao predsjednik, Antun

JosipoviÊ i ©tefica Vuk, Ëlanovi. UmjetniËki odbor Ëinili su Vinko SokiÊ,

predsjednik, Luka MilinkoviÊ, zamjenik, Zlatko Prelovπek i Ivan JankoviÊ,

Ëlanovi. Ova je skupπtina potakla Ëlanstvo na bolji i aktivniji rad pa se uz

redovite pokuse s veÊinom Ëlanova ostvaruju bogatiji i uvjeæbaniji programi

kao i nastupi u Staroj Gradiπki, Lipiku i bliæoj okolici Cernika. Uspjeπna je

bila i novogodiπnja zabava uoËi Nove 1965. godine.

17. sijeËnja 1965. g. u Cerniku gostuje RKUD "Vijenac" iz Poæege a veÊ

15. svibnja "Tomislav" upriliËuje uzvratni koncert u Poæegi.

Ovi su koncerti zbliæili Ëlanove dvaju druπtava pa ta povezanost i pri-

jateljstvo traju joπ i danas. S neπto dopunjenim programom iste je godine

Tamburaπki orkestar HPD “Tomislav”

iz 1963. godine

1. red (odozdo slijeva na desno): Tomislav Vuk,

Milan SokiÊ, Ivan JankoviÊ (korepetitor), Vinko

SokiÊ (dirigent), Stanko KurjakoviÊ, Ivan SokiÊ

2. red: Mato KumiÊ, Ivan KapetaniÊ, Mato –uriÊ,

–uro –uriÊ, Milan Trtanj, Franjo –uriÊ, Branko

JankoviÊ,

3. red: Ivan ÆivkoviÊ, Mijo Zec, Ferdo AndraπeviÊ,

©tefko Boπnjak, Mijo SokiÊ, Josip SokiÊ, Emil KumiÊ

55

Druπtvo nastupilo u Cerniku, na raznim opÊinskim kulturnim manifestaci-

jama i za 20. godiπnjicu osloboenja grada Nove Gradiπke. Na toj je proslavi

Druπtvo odlikovano za svoj dugogodiπnji uspjeπni rad.

VeÊ je spomenuto da HPD "Tomislav" nema svoje prostorije za rad nego

radi u πkoli po uËionicama. U 1966. i 1967. godini Uprava nastoji preko

Skupπtine opÊine Nova Gradiπka, Odjela za druπtvene djelatnosti rijeπiti

problem vlastitih prostorija. Kako je Druπtvo brojalo 57 pjevaËa, 17 tambu-

raπa, a u osnivanju je bila i folklorna sekcija, viπe se nije moglo raditi u πkoli.

Zato je krajem 1966. godine u Hrvatskom zadruænom domu osigurana

posebna prostorija (bivπa gostionica Centar). Uredili su je sami Ëlanovi

Druπtva meu kojima su se istakli majstorskim radovima Antun Barun, Ivica

i Franjo Vuk, Josip ©poljariÊ i –uro PetriËeviÊ. Poboljπani uvjeti rada rezul-

tirali su renesansom druπtva 1967. godine kada je "Tomislav" gostovao na

proslavi 80. godiπnjice Hrvatskog radniËkog obrtniËkog druπtva "Golub" iz

Bjelovara i svojom pjesmom oduπevio nazoËne sluπatelje.

U kolovozu 1967. godine Druπtvo je nastupilo na Smotri folklora u

Zagrebu i osvojilo 1. nagradu. Ta je godina znaËajna i po tome πto je HPD

"Tomislav" snimilo i prvu radioemisiju za Radio Zagreb. Tako se u mjesecu

travnju cerniËki glas Ëuo diljem Hrvatske i bivπe dræave Jugoslavije. PjevaËki

zbor i tamburaπki orkestar nastupaju u Cerniku, Novoj Gradiπki i drugim

mjestima tadaπnje opÊine Nova Gradiπka. Oduπevljen nastupima

"Tomislava" novËanu je pomoÊ poslao Ivan Kruljac iz Zagreba, na Ëemu se

Druπtvo pismeno zahvalilo darovatelju. Uz glavnog dirigenta Vinka SokiÊa u

tamburaπkom su orkestru u sljedeÊem razdoblju djelovali kao korepetitori

Ivan JankoviÊ ml., Slobodan BudisavljeviÊ, Zlatko SokiÊ, Mladen IvoπeviÊ i

Simeon (Moni) Drjankov, prebjeg iz Bugarske, a u pjevaËkom zboru Renata

LekiÊ iz Starog Petrovog Sela. Rad Druπtva pojaËava se 1968. godine jer

UmjetniËki odbor nastoji pribliæiti zbornu glazbu mlaem naraπtaju i πirim

slojevima publike. Tako je odræan koncert za πkolsku djecu i odrasle (340

posjetitelja), na kojem je zborovoa objasnio sastav zbora i tamburaπkog

orkestra te naËin izvedbe programa. Isti je promotivni koncert odræan i u

Novoj Gradiπki pred 700 gledatelja, uglavnom πkolske djece.

29. studenog 1968. g. odræan je koncert za zaposlene u Poljoprivredno-

industrijskom kombinatu Nova Gradiπka πto se pokazalo kao dobra suradn-

ja i korist za HPD "Tomislav". Zato je veÊ iduÊe 1969. godine upriliËen joπ

jedan nastup u PIK-u povodom zavrπetka æetvenih radova 9. kolovoza.

Tijekom 1968. godine "Tomislav" je organizirao Ëetiri druπtvene veËeri

za Ëlanove i prijatelje Druπtva te predstavnike drugih druπtava i lokalne

vlasti. U tim je prigodama zborovoa Vinko SokiÊ odræavao kraÊa struËna

predavanja iz povijesti glazbe, a sve u svrhu suzbijanja glazbenog kiËa i

Program koncerta odræanog

u Poæegi 15. svibnja 1965. godine

- E. Cossetto: "Pjesma mladosti"

- M. Singer: "Konjuh planinom"

- R. Gobec: "Pjesma o slobodi"

- I. L. Kalinski:

"©okaËke narodne"

- V. SokiÊ: "Viπnjica"

- R. Matz: "Æetelice"

- M. B. Raπan: "Istri"

- B. Krnic:

"Pjesma o mojoj zemlji"

56

unapreenja glazbeno-kulturnih vri-

jednosti. UmjetniËki odbor, prema

postojeÊim izvjeπÊima, nastoji da HPD

"Tomislav" preuzme znaËajnu i odgov-

ornu zadaÊu javnog kulturno-umjet-

niËkog druπtva ne samo u Cerniku,

nego na cijelom podruËju opÊine Nova

Gradiπka i na republiËkoj razini.

Pribliæila se i 150. godiπnjica roenja

Vatroslava Lisinskog, utemeljitelja

suvremene hrvatske glazbe. Druπtvo je

odluËilo uloæiti maksimum svojih

snaga u tu proslavu, a raspoloæenje

Ëlanstva i respektabilan broj od 70 pje-

vaËica i pjevaËa te 65. godiπnji rad bili

su garancija zborovoi V. SokiÊu da

moæe pripremati osobit koncert za tu

prigodu. Program je obuhvatio skladbe

V. Lisinskog i njegovih sljedbenika sve

do Ivana pl. Zajca, a naslov mu je bio

Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti.

20. travnja 1969. g. taj je program

izveden u Cerniku i tom je prigodom

kao pjevaË solist nastupio tenor Zvo-

nimir PrelËec, prvak Opere Hrvatskog

narodnog kazaliπta u Zagrebu. Dvorana

Hrvatskog zadruænog doma u Cerniku

bila je pretijesna da primi sve one koji

su æeljeli pratiti ovaj koncert. Troπkove

koncerta snosio je PIK Nova Gradiπka

koji je u dvorcu za Ëlanove "Tomis-

lava", goste i uzvanike organizirao

sveËanu veËeru. Slavlje je zavrπeno u

kuÊi predsjednika Nikole Vuka, a na

Bedrich Smetana: “Vltava”

Predavanje o upoznavanju glazbenih oblika s akcentom na programnu glazbu: Smetana, simfonijska poema

Raspored koncerta pjesama iz hrvatske proπlosti povodom 150. godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog Tekst iz Vjesnika 1969. godine

57

Oglas: Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti povodom

150. godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog

Zvonimir PrelËec , prvak opere HNK Zagreb s muπkim pje-

vaËkim zborom HPD-a “Tomislav” 8.XII. 1979. g.

program koncerta potpisali su se svi nazoËni i pristupnice potpisali neki

kasnije vrlo aktivni Ëlanovi druπtva. Isti je koncert ponovljen 31.

listopada u Novoj Gradiπki i 8. studenog u Karlovcu posredstvom bivπe

Ëlanice "Tomislava" prof. Vjekoslave TomlinoviÊ. U Karlovcu su publiku

oduπevile pjesme "SvraÊanje", "RadniËka himna" i "U boj, u boj" koje su

na zahtjev publike morale biti viπe puta ponavljane. Tada Karlovac nije

imao nijedno pjevaËko druπtvo, iako je bio jedan od prvih gradova u

Hrvatskoj koji je utemeljio PjevaËko druπtvo "Zora" 1864. godine.

KarlovaËki tjednik od 20. studenog 1969. g. donosi Ëlanak o koncertu pa

piπe: "Taj je koncertni program, osim dva puta u Cerniku i drugim

mjestima izveden pred oko 4000 ljudi te se moæe konstatirati da je HPD

"Tomislav" svojim radom ostalo stvarni kulturno-umjetniËki faktor na

podruËju hrvatske glazbene kulture. Treba joπ sa zahvalnoπÊu reÊi da je

u spomenutom koncertnom rasporedu osim muπkog, æenskog i

mjeπovitog zbora nastupio kao solist i veÊ spomenuti Zvonimir PrelËec

uz klavirsku pratnju prof. Darka Mondekara iz Zagreba i gospoe Mire

ΔaÊan iz Nove Gradiπke."

GOSTI IZ CERNIKA - IZNENADILI

U organizaciji karlovaËkog Centra za obrazovanje odraslih, odræan je 8. studenoga u Zorin domu koncert pjesama iz Hrvatske proπlosti posveÊen

proslavi 150. godiπnjice roenja kompozitora Vatroslava Lisinskog. Nastupili su Ëlanovi pjevaËkog zbora "Tomislav" iz Cernika, malog mjesta pored

Nove Gradiπke. Ovaj mjeπoviti zbor od 60 ljudi bio je pravo otkriÊe za karlovaËku publiku koja je mogla samo poæeljeti da u svojoj sredini ima takav

pjevaËki sastav. Dirigent Vinko SokiÊ s lakoÊom je postigao svu dinamiku u pjevanju zbora koja je za amatersko druπtvo prava rijetkost. Koncert je bio

uveliËan i nastupom naπeg poznatog tenora i prvaka zagrebaËke opere Zvonimira PrelËeca koji je majstorski izveo ariju iz opere "Porin". Na kraju

treba istaÊi da je koncert postigao uspjeh i po velikom broju publike πto je prava rijetkost na karlovaËkim koncertima.

(KarlovaËki tjednik 20. XI. 1969.)

58

U meuvremenu "Tomislav"

je sudjelovao na proslavi otkrivanja

spomen-poprsja M. A. RelkoviÊa u

Davoru 27. travnja 1969. godine.

Tom je prigodom odræan samostal-

ni cjeloviti koncert. Kako je PIK

Nova Gradiπka imao svoje radne

jedinice u Lipiku i Pakracu, rodila

se ideja da Koncert pjesama iz

hrvatske proπlosti bude odræan 3.

listopada 1969. u Hrvatskom domu

u Pakracu. Tjedan dana prije,

Miljenko RosiÊ, Zvonko Pavlenjak i

Vilijem SvjetliËiÊ polijepili su

plakate po gradu, a veÊ drugi dan

javljeno je, da su svi plakati

poderani pa je odmah Miljenko

RosiÊ pohitao odnijeti nove koji su

sada postavljeni u prozore kuÊa i

izloge obrtniËkih radionica u vlas-

niπtvu Hrvata i prijatelja HPD-a

"Tomislav". Poslije vrlo uspjeπnog

koncerta u prepunoj dvorani

“Hrvatskog doma” i vala oduπevlje-

nja prireena je veËera u restoranu

"Psunj", pred kojim je bio parki-

ran autobus s instrumentima. Zbog

bojazni da autobus ne bude oπte-

Êen, organizator se pobrinuo da

hrvatska mladeæ Ëuva autobus. Sve

je ipak sretno zavrπilo, samo s dozom gorËine da veÊ i sam naslov koncerta

moæe izazvati nezadovoljstvo u redovima Srba u Pakracu. VeÊ spominjana

150. obljetnica roenja V. Lisinskog odræavala se pod visokim pokrovitelj-

stvom tadaπnjeg predsjednika Republike Josipa Broza Tita. Odræan je Susret

pjevaËkih zborova Hrvatske u Petrinji 20., 21. i 22. lipnja 1969. g.

Organizatori su bili: Prosvjetni sabor Hrvatske, Odbor za muziËku kulturu,

Skupπtina opÊine Petrinja, Prosvjetno vijeÊe opÊine Petrinja i RKUD "Artur

Turkulin" iz Petrinje. U konkurenciji 18 najboljih pjevaËkih druπtava iz

Hrvatske HPD "Tomislav" postiæe velik uspjeh skladbama "RadniËka pjes-

ma", "Kroz noÊ" i "Leti pjesma". Tim uspjehom Druπtvo je zasluæilo da bude

pozvano i na sljedeÊi RepubliËki susret druπtava Hrvatske u Petrinji.

Nastup na proslavi otkrivanja spomenika M. A. RelkoviÊu u Davoru

59

1970. g. protjeËe u znaku 65. obljetnice HPD-a "Tomislav" i aktivnosti

oko nastupa na RepubliËkom susretu pjevaËkih druπtava u Petrinji. Uvjeæban

je osobito kvalitetan program za veliki pjevaËki zbor. Tu su se naπle skladbe

"Pjesma oraËa" Z. GrgoπeviÊa, "Zdenec" R. Matza i "Mi Êemo mladi" E.

Cossetta. Na smotri u Petrinji, koja je okupila 1200 pjevaËa, CerniËani su

pobrali sve epitete i posluæili kao primjer veÊim gradskim druπtvima, prem-

da dolaze iz male slavonske sredine. Pozitivne kritike glazbenih struËnjaka

doprinijele su da se o "Tomislavu" poËne pisati u ondaπnjim javnim glasili-

ma. Tako Zagorski godiπnjak, ©kolske novine, revija Studio i dnevne novine

Vjesnik donose Ëlanke i prosudbe o "Tomislavu". Prof. dr. Lovro ÆupanoviÊ

u Vjesniku od 30. lipnja 1970. g. daje struËno miπljenje o nastupu i progra-

mu "Tomislava" na smotri u Petrinji: “Rad HPD-a "Tomislav" iz Cernika

predstavlja neoËekivano iznenaenje. Dokazalo je opstojnost pjevaËkog

zbornog amaterizma, a pjevanje je bilo na zavidnoj visini.”.

Pri obiljeæavanju 65. godiπnjice 12. prosinca 1970. g. bio je nazoËan

predstavnik Prosvjetnog sabora Hrvatske, predsjednik Odbora za muziËku

kulturu prof. Zoran PalËok koji je istakao da je "Tomislav" "priredio cijelu

Nastup u Petrinji 1970. godine

OSVRT NA REPUBLI»KUSMOTRU U PETRINJI

"... Veliki aplauz doæivjelo je Hrvatsko

pjevaËko druπtvo "Tomislav" iz Cernika,

toga malog seoskog mjesta nedaleko

Nove Gradiπke. ZaËudujuÊe je bilo vidjeti

da se na pozornici tada pojavi oko

devedeset pjevaËa amatera, od preteænih

teæaka preko radnika do intelektualaca.

Sa kakvim æarom i poletom su ovi pjevaËi

od omladinaca do sijedih glava divno

izveli ZajËevu "RadniËku himnu", zaista

je to bilo milina sluπati kao i ostale izve-

dene skladbe. Tada smo se u mislima

zapitali - gdje su naπa ostala mjesta i

gradovi gdje nema niti jednog pjevaËkog

zbora! Ovom zboru treba odati posebno

divljenje i zahvalnost."

(Zagorski godiπnjak 1970.)

60

malu smotru i veliko iznenaenje". Pred prepunom dvoranom u Cerniku

nastupili su pjevaËki zborovi:

• HPD "Tomislav" Cernik

- Runjanin: "Lijepa naπa domovino",

- Bethoven: "Nebesa slave",

- Cossetto: "Mi Êemo mladi",

- Lisinski: "Oj talasi",

- Matz: "Zdenec",

- GrgoπeviÊ: "Pjesma oraËa",

- Stepanov: "Slavonska berba",

- Zajc: "RadniËka himna"

Zborom je dirigirao Vinko SokiÊ.

• HORD "Golub" Bjelovar

- ©poljariÊ: "Naπe gorice"

- MuhviÊ: "SeljanËica" br. 2.

- Stepanov: "Slavonski momaËki zbor"

Dirigent je Zlatko VitkoviÊ.

• RKUD "Vijenac" Poæega

- Mokranjac: "Deseta rukovet",

- Cossetto: "Da se povezemo", "Orkestar",

Dirigent je Vlado Munar.

• KUD "FilipoviÊ" Zagreb

- ©poljariÊ: "Zagorski svati"

- NjiriÊ: "©irom domovine",

Dirigent Vinko GlasnoviÊ.

Pokrovitelj proslave bio je PIK Nova Gradiπka. U tom je vremenu pje-

vaËki zbor snimio svoj program za Radio Osijek.

AMATERIZAM NIKADA NEΔE POSTATI SUVI©AN

Muziciranje nekih zborova izvanredno se dojmilo. Uz one sa steËenim reproduktivnim ugledom (na primjer zbor "Moπa Pijade", Zagreb, RKUD

"Petar ZoraniÊ", OKUD "Joæa VlahoviÊ", RKUD "Kolo" ©ibenik, RKUD "Mato Braπan" Pula) za mene su pravo iznenaenje predstavljali nastupi

muπkog zbora iz Kuzminca i mjeπovitog zbora "Tomislav" iz Cernika. U njihovu Ëistom i predanom pjevanju ogledali su se jednostavnost, ali i spon-

tani zanos muziciranja. Ta dva mala mjesta a SR Hrvatskoj pokazala su u najveÊoj moguÊoj mjeri πto sve mogu uËiniti ljudska upornost i pobuda,

liπene bilo kakvog koristoljublja. U njihovim nastupirna amaterizam je na ovom podruËju potvrdio sam sebe i dokazao da nikada ne moæe i neÊe

postati suviπan Ëak i onda kad bude do kraja okruæen najsavrπenijim tehniËkim aparatima za proizvodnju tonova.

Neka me ispriËaju svi ostali zborovi koje nisam posebno spomenuo. Bit Êe i za to prilike. Ovi maloËas apostrofirani (tj. oni iz Kuzminca i Cernika)

neka posluæe kao uzor, a provoenju same ideje Ëak i u uvjetima koji su (najvjerojatnije) najminimalniji.

Dr. Lovro ÆupanoviÊ (Vjesnik, 30. lipnja 1970)

61

Nov

insk

i za

pis:

Stu

dio

br.

324

, 19

70.

god

ine

Novinski zapis: Studio br. 324, 1970. godine

62

Obiljeæavanje 65. godiπnjice Druπtva uspjeπno su proveli Nikola Vuk

(predsjednik), Josip Blazina (tajnik), Franjo Vuk (blagajnik), »edo KopaËi,

Mirko MatkoviÊ, Miljenko RosiÊ, Branka SokiÊ, Melhior ©imiÊ, Ivica Vuk i

Dragan ÆivkoviÊ (Ëlanovi UO) te Ëlanovi UmjetniËkog odbora dr. Milan

SKUP©TINA OPΔINE NOVA GRADI©KA BROJ: 017-1549/1-1974.

Dana, 24. travnja 1974. godine

U V J E R E N J E

NA PRVOJ ZAJEDNI»KOJ SJEDNICI VIJEΔA UDRUÆENOG RADA,VIJEΔA MJESNIH ZAJEDNICA I DRU©TVENO POLITI»KOG VIJEΔA

SKUP©TINE OPΔINE NOVA GRADI©KA ODRÆANOJ 24. TRAVNJA 1974.GODINE U POVODU 29-GODI©NJICE OSLOBO–ENJA KOMUNE

DODJELJENA JE "PLAKETA OSLOBO–ENJA"

HPD "TOMISLAV" IZ CERNIKA, KAO PRIZNANJE ZA POSTIGNUTEUZORNE USPJEHE U RADU I TIME STE»ENE ZASLUGE ZA NAPREDAK

KOMUNE U PRIVREDI I DRUGIM DRU©TVENIM DJELATNOSTIMA.

PREDSJEDNIK: STJEPAN RELKOVIΔ

Novinski zapis V. KerekoviÊa iz 1970. godine

PaveliÊ, Vinko SokiÊ, Ivan JankoviÊ ml., Mirjana

JankoviÊ i –uro PetriËeviÊ. U Nadzornom su odbori

tada bili ©tefica –uriÊ, Antun JosipoviÊ i Josip ©po-

ljariÊ. ZnaËajna je za ovo Druπtvo bila 1970. godina i

po tome πto je prvi puta izraen amblem Druπtva.

Kako je Ëlan HPD-a "Tomislav" Miljenko RosiÊ bio

zaposlenik u PIK-u Nova Gradiπka i sudjelovao u

poslovima oko izgradnje gradskog vodovoda i

postavljanju fontane “Tri gracije” u parku, na

danaπnjem Trgu kralja Tomislava, predloæio je

akademskom kiparu prof. Vinku Fabrisu iz Zagreba,

Ëiji je rad pobjedio na natjeËaju, da za 65. godiπnjicu

HPD "Tomislav" izradi amblem. Umjetnik je poslao

skicu koju je Upravni odbor prihvatio te je pred-

loæeno da se amblem izradi i u hrastovini kao poklon

druπtvima koja Êe sudjelovati na proslavi. Hrastove

ambleme izradila je DI "Slavonija radinost", a radili

su ih priznati umjetnici Josip PintariÊ Puco, Josip

BiÊaniÊ i Stjepan ©kvorËeviÊ. Amblem je kruænog

oblika promjera 40 centimetara, u sredini je

stilizirana lira isprepletena hrvatskim grbom ispod

kojih stoji godina 1905. Oko lire i grba kruæno je

postavljen pleter, a s vanjske strane natpis Hrvatsko

63

pjevaËko druπtvo Tomislav Cernik. Danas je ovaj amblem sluæbeni znak

Druπtva.

12. prosinca 1970. godine na sveËanom koncertu amblemi su uruËeni

HORD "Golub" iz Bjelovara, RKUD-u "Vijenac" iz Poæege, KUD-u "Ivan

FilipoviÊ" iz Zagreba te domaÊinu HPD-u "Tomislav" Ëije prostorije i danas

krasi.

Nakon zapaæene obljetnice HPD "Tomislav" uspjeπno djeluje te

poËetkom 1971. godine sudjeluje u proslavi RadniËko-sportskih igara

Slavonije i Baranje u Novoj Gradiπki i za 100. godiπnjicu DVD-a Nova

Gradiπka. Druπtvo je odræalo samostalni koncert u Cerniku 18. travnja a nas-

tupio je i Zvonimir PrelËec uz klavirsku pratnju Darka Mondekara. Krajem

godine odræan je samostalni koncert u Novoj Kapeli a Druπtvo je sudjelovalo

i na Inicijativnoj skupπtini i obnovi HPD "Lovor" iz Nove Kapele. Od nastu-

pa biljeæimo i sudjelovanje na Zborskim susretima Hrvatske 19. i 20. lipnja

1971. godine. TreÊe gostovanje u Petrinji ispunio je sljedeÊi program:

- B. Krnic: "Pjesma o mojoj zemlji"

- A. MarkoviÊ: "Ex Slavonija"

- E. Cossetto: "Maj"

Za interpretaciju kompozicije "Maj" osobitu Ëestitku dirigentu Vinku

SokiÊu uputio je sam autor E. Cossetto.

1972. godina u HPD-u "Tomislav" donosi stagnaciju u radu pa Druπtvo

sudjeluje samo na prvomajskoj akademiji u Novoj Gradiπki, otvorenju

πportske dvorane pri ©koli uËenika u privredi u Novoj Gradiπki i na otvara-

nju Druπtvenog doma u CerniËkoj ©agovini (27. srpnja 1972.). Dok traje ljet-

na stanka za Ëlanove Druπtva, izaslanstva "Tomislava" odlaze u Bjelovar i

Poæegu kao gosti na prigodnim proslavama pjevaËkih druπtava.

VI. festival pjevaËkih zborova u Zadru odræan je od 5. do 7. listopada

1973. godine uz sudjelovanje dvadesetak zborova. Slavonske su zborove zas-

tupali KUD "Lipa" Osijek, HKUD "Vatroslav Lisinski" Naπice, RKUD

"Vijenac" iz Poæege i HPD "Tomislav" iz Cernika. Program je obuhvatio:

- I. Otvorenje festivala i koncert uveËe pred Katedralom

- II. Nastup "Tomislava" u atriju Hotela "Novi park" u Boriku sa sljede-

Êim programom:

- A. MarkoviÊ: "Ex Panonija"

- I. TijardoviÊ: "Livade, πume i æita"

- F. Dugan, ml.: "Jurjevska iz Dobranca" i "Uz kolo"

- V. SokiÊ: "Oj, Savice" (bas, bariton, solist Nikola TerziÊ)

- F. Pokaz: "Duπo moja, Maro"

- III. Koncert 12 zborova u katedrali Svete Stoπije

64

Bio je posveÊen duhovnoj

glazbi domaÊih i stranih autora.

Tom je prigodom "Tomislav"

pjevao "Ave Maria" J. Arcadelta iz

XVI. st. i zasluæio veliki pljesak

publike.

7. listopada odræan je zavrπ-

ni koncert u Boriku te organizi-

rano razgledavanje izloæbe “Zlato

i srebro Zadra” πto je Ëlanovima

HPD "Tomislav" bio osobit do-

æivljaj. ©to se tiËe programske,

tehniËke i umjetniËke izvedbe

pohvalno je o nastupima "To-

mislava" pisala Slobodna Dal-

macija te u svojim emisijama

izvjeπtavali Radio Zagreb i Radio

Beograd pa je i to bio poticaj da

ustraju i dalje na odræanju re-

nomea koji su stekli svojim

radom.

1973. godina je vrijeme

dovrπetka izgradnje i otvorenja

nove πkolske zgrade u Cerniku.

"Tomislav" se sprema za javni

nastup na toj sveËanosti. Samo-

stalni koncert odræan je 29. stu-

denog a prihod od prodanih

ulaznica Druπtvo je namijenilo

opremanju jedne uËionice u

πkoli. Treba spomenuti da je

1973. godina donijela joπ ËvrπÊe

povezivanje "Tomislava" i KUD-

a "Tamburica" iz Starog Petrovog

Sela s kojim je imao niz

uspjeπnih koncerata. Brojka od

70 Ëlanova iz 1969. i 1970. godine

sada se svela na oko 58 Ëlanova

zbora. U posljednjih nekoliko

godina dio Ëlanstva napustilo je

Nastup u Zadru 1973. godine

65

druπtvo zbog odlaska na πkolovanje ili na rad u inozemstvo, a neki su stariji

Ëlanovi i umrli poput Milana MatokoviÊa, Antuna Brace KusakoviÊa i Ëlana

Nadzornog odbora Antuna JosipoviÊa.

Na godiπnjoj skupπtini 16. prosinca 1973. godine odana je poËast pre-

minulim Ëlanovima (uvijek se Druπtvo na sahranama pjesmom opraπtalo od

svojih Ëlanova) a u obiËajnom dnevnom redu skupπtine izabrano je novo

rukovodstvo. Predsjednikom HPD-a "Tomislav" postao je Nikola Vuk, za

tajnika je izabran Franjo KapetaniÊ, a blagajniËku duænost Êe obavljati Fra-

njo Vuk. Mirko MatkoviÊ je poslovoa, Ruæa Vuk arhivar a Ëlanovi odbora su:

Ivica Vuk, Melhior ©imiÊ, Branka SokiÊ, Josip Blazina, Miljenko RosiÊ, Josip

KusakoviÊ i Æeljka JeliniÊ. U umjetniËkom odboru su se naπli: dr. Milan

PaveliÊ, predsjednik, Vinko SokiÊ, zborovoa, Jula BukviÊ, Ivana SokiÊ,

Paula BrnËiÊ, Drago MaliÊ i Franc Szabo, Ëlanovi. Zdravko Kareπin, Matija

»ar, Vlado SokiÊ, Ankica TerziÊ i Ivo DeviÊ izabrani su u nadzorni odbor.

AnalizirajuÊi rad Druπtva, skupπtina je u svoj zapisnik unijela sljedeÊe:

Nedvojbeno ovako opseæan i kvalitetan rad Druπtva zahtijeva i odgovarajuÊu

svijest kod pjevaËa i svih Ëlanova Druπtva, marljivost i poærtvovnost svakog

pjevaËa. Upravo treba jaËati tu druπtvenu svijest jer je meu veÊim brojem

pjevaËa bilo i onih koji, unatoË æelji da pjevaju, nisu bili dorasli umjetniËkoj

U Ninu ispred spomenika Grguru Ninskom

VI. FESTIVAL PJEVA»KIH

ZBOROVA HRVATSKE U

ZADRU OD 5. - 7. X 1973.

... “Za svaku pohvalu je nastup pevaËkog

zbora iz jednog malog slavonskog sela,

cernika koji je svojim programom i

uspeπnim izvoenjem kompozicija koje

smo imali priliku sluπati, dao primer

mnogim veÊim gradovima sa duæom

pevaËkom tradicijom, kako treba voditi i

kako treba negovati horsku muziku”.

MIODRAG SIMENTIΔ,

predsjednik saveza KUD Beograda

i generalni sekretar

Saveza amatera Srbije

(Radio Zagreb, II. program 18. XI 1973.)

66

razini HPD-a "Tomislav" pa su brzo otpadali. Nama je u interesu da imamo

πto viπe pjevaËa, ali na viπoj umjetniËkoj razini jer to garantira i viπu razinu

Druπtva uopÊe, te pruæa πansu vrijednijim rezultatima HPD-a "Tomislav".

Skupπtina je izrazila zahvalnost pjevaËima i zborovoi πto je "Tomislav"

doπao u sam vrh zborne glazbe u Hrvatskoj, jer, ipak ne smije se zaboraviti da

je ovo Druπtvo amatersko i dolazi iz jedne male sredine.

Jedna od velikih boljki Druπtva uvijek je predstavljao prostor za rad -

pjevaonica, prostor za odlaganje instrumenata, arhive, kostima i sl. Mjesna

zajednica Cernik dodijelila je "Tomislavu" prostorije u zgradi OpÊine

Cernik, no te su prostorije kao i cijela zgrada bile u vrlo jadnom stanju. Stoga

ih je trebalo obnoviti a na tom su se poslu istakli Ëlanovi i prijatelji Druπtva:

Franjo Vuk, Ivica Vuk, –uro Vuk, Ivo DeviÊ, Milan BabiÊ, Vladimir Vuk,

Antun Barun, Slavko SokiÊ, Ivan PetroviÊ, Tomislav JeliniÊ i Nikola Trnka.

Svi su oni, veÊ prema svojoj struci, kao stolari, tapetari, elektriËari, liËioci,

doprinijeli da se urede dvije prostorije - veÊa pjevaonica, te manja prostori-

ja za instrumente, kostime i druge rekvizite. Sada je "Tomislav" imao daleko

bolje uvjete za probe, za “πtimanje” tambura i pohranu arhiva. Kupljen je i

pianino "Forster" πto je unaprijedilo rad Druπtva, koje je u svakom trenutku

bilo sposobno izvesti dobar program na bilo kojoj manifestaciji. Tako je na

molbu Zbora lijeËnika Hrvatske, podruænice u Novoj Gradiπki 15. veljaËe

1974. odræan koncert bez ikakve naknade, samo uz osiguran prijevoz do Nove

Gradiπke i natrag u Cernik.

Povodom 85. obljetnice HPD-a "Vatroslav Lisinski" i 120. obljetnice

roenja Vatroslava Lisinskog 16. lipnja 1974. u Naπicama je odræana smotra

pjevaËkih zborova Slavonije na kojoj sudjeluje i "Tomislav". Na inicijativu

pjevaËkih druπtava pokrenuta je ideja o osnivanju Saveza pjevaËkih kul-

turno-umjetniËkih druπtava Slavonije i Baranje. Utemeljen je inicijativni

odbor koji je na prvom sastanku 15. rujna 1974. godine u Cerniku rasprav-

ljao o djelatnosti pjevaËkih zborova i kulturno-umjetniËkih druπtava na

podruËju Slavonije i Baranje. 20. listopada odræana je osnivaËka skupπtina

na kojoj je prihvaÊeno i ime saveza - Savez pjevaËkih zborova i kulturno-

umjetniËkih druπtava "Franjo KuhaË". Za predsjednika skupπtine Saveza

izabran je prof. Frano Dragun iz Osijeka, a predsjednik Izvrπnog odbora bio

je Leon Majer iz Naπica. Prve Ëetiri godine sjediπte Saveza bit Êe u Naπicama.

Savez je dobio zadaÊu organiziranja smotri i praÊenja rezultata rada pjevaËk-

ih druπtava. Ukupno je odræano 19 smotri: u Naπicama 1974. i 1979., u

Cerniku 1975. i 1985., u Osijeku 1976., 1984. i 1986., u Poæegi 1977., 1982. i

1993. u Slavonskom Brodu 1978., 1987., 1994., u Virovitici 1980., Vukovaru

1981., Donjem Miholjcu 1983., –akovu 1988. i 1989. te u Æupanji 1990.

godine.

67

Sjediπte Saveza iz Naπica Êe kasnije biti preneseno u Osijek. Smotre, πto

ih je organizirao Savez, imale su pozitivne rezultate na razvitak glazbenog

amaterizma, na oËuvanje kakvoÊe zbornog pjevanja, na razmjenu struËnih

miπljenja i iskustava i voditelja i Ëlanova pjevaËkih druπtava. U Savezu je

"Tomislav" imao znaËajnu ulogu, zastupajuÊi ovaj dio Slavonije i Hrvatske.

U travnju 1974. HPD "Tomislav" je organiziralo sveËani koncert

"Slavonska veËer" povodom 50. obljetnice roenja i 30. obljetnice plodnog

glazbenog rada hrvatskog melografa, skladatelja i dirigenta Julija Njikoπa.

Svojim je radom Njikoπ nastavio put slavnih prethodnika Franje KuhaËa,

Josipa AndriÊa i Paje KolariÊa. U programu koncerta bila su samo djela slav-

ljenika, a sudjelovali su Vera Svoboda, prof. Pavle Blaæek iz Osijeka, STD

"Pajo KolariÊ" Osijek i HPD "Tomislav" Cernik. Dirigirali su Julije Njikoπ,

Rudi ErgotiÊ i Vinko SokiÊ. U prepunoj dvorani Hrvatskog doma u Cerniku

sluπatelje je pozdravio Nikola Vuk, predsjednik Druπtva, potom su govorili

Ivo FuriÊ, tajnik Odbora za muziËku kulturu Prosvjetnog sabora SR Hrvatske

i Tito BilopavloviÊ, tajnik Zajednice za kulturu OpÊine Nova Gradiπka. Na

sveËanosti su bili i predstavnici RKUD-a "Vijenac" iz Poæege i HKUD

"Vatroslav Lisinski" iz Naπica. CerniËka je publika srdaËno prihvatila i

pljeskom nagradila sudionike ovog koncerta.

HPD “Tomislav” sa solisticom Verom Svobodom

i Tamburaπki sastav “Tamburica” iz Starog Petrovog

Sela na koncertu “Slavonska veËer” 1974. godine

68

1975. protekla je u znaku 70. obljetnice HPD-a "Tomislav", a obiljeæe-

na je koncertom na kojem su izvedena djela Arcadelta, Lisinskog, Zajca,

Odaka, Dugana, GrgoπeviÊa, Gotovca, TajËeviÊa, Æganca, Matza, Krnica,

Vrhovskog, DevËiÊa, Gobeca, Cossetta, Rakijaπa, JankoviÊa, Njikoπa i SokiÊa.

Posebno se izdvaja skladba Rudolfa Matza "U svatovima" utemeljena na nar-

odnoj poeziji iz Slavonije, izvedena kao praizvedba. Kruna proslave bila je II.

smotra pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Cerniku i Novoj Gradiπki.

Smotra se odræavala pod pokroviteljstvom Skupπtine opÊine Nova Gradiπka a

program je prijavilo 11 pjevaËkih zborova i dva tamburaπka orkestra u revi-

jalnom programu. U Cerniku nije bilo dvorane u kojoj bi se mogla odræati

takva smotra pa je odluËeno da se ona odræi u novogradiπkoj kinodvorani.

»etiri dana uoËi smotre neprekidno je padala kiπa pa su se uz kino morale

postaviti cerade kako bi zborovi pod njima Ëekali svoj nastup. Prijavljeno je

bilo 740, a nastupilo 697 pjevaËa i tamburaπa. Nastupili su: KUD "Daruvar",

KUD "Matija Gubec" Donji Miholjac, HKUD "Vatroslav Lisinski" Naπice,

HPD "Lipa" Osijek, GPD "Pakrac", RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod,

RKUD "Vijenac" Poæega, HPD "KatanËiÊ" Valpovo, OKUD "Lisinski" Vin-

kovci, HPD "Rodoljub" Virovitica, HPD "Tomislav" Cernik, HPD "Tamburi-

ca" Staro Petrovo Selo i TO RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod.

Zamoljen je novogradiπki æupnik vlË. Mirko BijeliÊ da skrati misu u

9,00 sati pa se veÊ od 9,30 svi sudionici Smotre u sveËanim odorama i s bar-

jacima kreÊu iz gimnazijskog dvoriπta prema gradskom parku gdje Êe biti

poloæeni vijenci kod spomenika i otpjevane himne Hej Slaveni i Lijepa naπa.

70. obljetnica HPD “Tomislav” - 1975. godina

1. red (odozdo slijeva na desno): Gordana Kape-

taniÊ, Branka Vuk, Katarina Vuk, Nevenka JankoviÊ,

Ivana FeriÊ, Ljubica DoπliÊ, Mirko JapundæiÊ

(tajnik), Vinko SokiÊ (zborovoa), Nikola Vuk (pred-

sjednik), Marijana ©imiÊ, Mirjana KumiÊ, Fana

KumiÊ, Ankica Trnka, Dinka ©imiÊ, Viπnja VitkoviÊ

2. red: Æeljka JeliniÊ, Slavica TokiÊ, Pavica

MatkoviÊ, Milica TokiÊ, Æeljka FeriÊ, Josipa BukviÊ,

Paula BrnËiÊ, Jula BukviÊ, ©tefica Vuk, Anelka

MariÊ, Marta Praπtalo, Vera JedliËko, Branka SokiÊ,

Mirjana RosiÊ, Mandica TusiÊ, Branka BrËiÊ

3. red: Franjo KapetaniÊ, Josip KusakoviÊ, Matija

»ar, Josip Blazina, Zdravko Kareπin, Franjo BukviÊ,

Nikola ©imiÊ, Zdravko SokiÊ, Luka Zec, Stjepan

AndraπeviÊ, –uro PetriËeviÊ, Antun Barun

4. red: Melhior ©imiÊ, Emil KumiÊ, Josip BenËiÊ,

Josip MariÊ, Vladimir SokiÊ, Ivica Vuk, Drago MaliÊ,

Franjo Vuk, Stjepan BakuniÊ, Slobodan BoæiËkoviÊ,

Ivo DeviÊ

5. red: Ivan –uriÊ, Nikola Trnka, Florijan BrËiÊ,

Mirko MatkoviÊ, Stjepan LaziÊ, Mijo SokiÊ, Tomislav

BrËiÊ, Slavko Herceg, Franjo –uriÊ, Drago LaliÊ,

Stanko KranjËec, Franjo PetranoviÊ, Æeljko CurËiÊ,

Æeljko KumiÊ

Nisu na slici: Josipa –uriÊ, Ankica ÆivkoviÊ, Boæica

AbriÊ, Lojza PetriËeviÊ, Ruæa Vuk, Æeljko BrËiÊ, Nikola

–uriÊ, Stjepan TrupiniÊ, Antun PetriËeviÊ, Miljenko

RosiÊ, Ivo ÆakiÊ

69

70

Pripremni tamburaπki

orkestar iz 1976. g.

s voditeljem

S. BudisavljeviÊem

Zapis iz VeËernjeg lista 26.XI.1975. godine

71

Vjernici, koji su upravo pristizali iz crkve, i svi

sudionici Smotre formirali su dugu povorku

kroz grad sve do kinodvorane koja je za Ëas

bila prepuna. Sudionicima Smotre obratili su

se predsjednik SO Nova Gradiπka Stjepan

RelkoviÊ i predsjednik Izvrπnog odbora Saveza

pjevaËkih druπtava i kulturno-umjetniËkih

druπtava Slavonije i Baranje Leon Majer. Prije

poËetka programa poznati novogradiπki

naivni slikar Josip PintariÊ Puco predao je

predsjedniku HPD-a "Tomislav" veliku

umjetniËku sliku (ulje) na kojoj su portreti

trojice najznaËajnijih dirigenata "Tomislava"

Franje KumiÊa, Dragutina BegoviÊa i Vinka SokiÊa. Joπ je jedan umjetnik,

akademski slikar prof. Josip Minks uveliËao Smotru tako πto je svakom

druπtvu, naπem gostu, darovao originalni crteæ - grafiku s motivima iz povi-

jesti i kulture s podruËja Cernika i Nove Gradiπke. CerniËani su dobili crteæ

ruπevne crkvice Svetog Leonarda. Poslije podne u Cerniku je na otvorenom

prostoru izmeu πkole i Kulmerovog dvorca odræan revijalni koncert

sudionika Smotre. Gost je bio poznati glumac i Slavonac Fabijan ©ovagoviÊ

koji je izveo monolog iz –uke BegoviÊa a njegov je nastup popraÊen burnim

ovacijama publike. Zbog velikog broja sudionika i nazoËne publike bio je

zatvoren i promet prema Giletincima. Sutradan je direktor PIK-a Nova

Gradiπka Antun ©imiÊ priredio u Rikavicama piknik za sve koji su pridonijeli

uspjehu Smotre.

Prigodom ove obljetnice Druπ-

tvo je tiskalo Spomenicu 1905.

- 1975. Predgovor za Spome-

nicu napisao je Tito Bilopavlo-

viÊ knjiæevnik iz Nove Gra-

diπke i veliki prijatelj "Tomis-

lava". O povijesti Cernika pi-

sao je publicist Tomislav –uriÊ

a o radu Druπtva u razdoblju od

1905. do 1975. godine Miljen-

ko RosiÊ, Ëlan Upravnog odbo-

ra. IzdavaË Spomenice je Hr-

Zapis iz revije “Svijet”:

“Svoj prvi korak Lutkica je naËinila u Novoj Gra-

diπki. Tamo je 25. svibnja oduπevljeno uskoËila u

naruËaj Dinke ©imiÊ, Ëlanice HPD “Tomislav” iz

Cernika, na velikoj proslavi Dana mladosti, 30

godina slobode i 70-te obljetnice zbora “Tomislav”.

Zbor-domaÊin organizirao je u Novoj Gradiπki

veliku sveËanost i II. smotru zborova Slavonije i

Baranje, na kojoj se okupilo oko 800 pjevaËa iz

desetak slavonsko-baranjskih mjesta.

Lutkicu su NovogradiπËani prozvali “naπa mala

Ëupavica”, slavljenik i domaÊin, zbor “Tomislav”

obeÊao joj je topao i muzikalan dom, a Dinka, koja

je u ime zbora Lutkicu preuzela oduπevljeno je

rekla: ”Svijet je divan!”

vatsko pjevaËko druπtvo "Tomislav", a uredili su je Tito BilopavloviÊ, Vinko

SokiÊ, Tomislav –uriÊ, Miljenko RosiÊ i Nikola Vuk. TehniËki urednik bio je

Tomislav PetranoviÊ Rvat, novogradiπki slikar. Lekturu i korekturu obavio je

72

Tito BilopavloviÊ, a fotografije su prikupili Vinko SokiÊ i Boæidar Bilopav-

loviÊ. Spomenicu je tiskalo GrafiËko poduzeÊe "Mirko Gembarovski" iz Nove

Gradiπke. Bila je to druga spomenica u povijesti Druπtva i danas je mnogi

CerniËani imaju saËuvanu u svojim domovima. Pisana je slobodnije, bez pri-

tisaka i cenzure i sadræi niz podataka, dokumenata i fotografija vaænih za

HPD "Tomislav".

Za 70. obljetnicu uz dva glazbena programa,

Druπtvo je htjelo proslaviti jubilej izdavanjem

znaËke i tiskanjem Spomenice. ZnaËku je

osmislio slikar Tomislav PetranoviÊ Rvat.

ZnaËka ima oblik πtita sa stiliziranom lirom u

sredini te sa svake strane lire po jednu

lovorovu granËicu. Iznad lire je natpis HPD

Tomislav, a ispod Cernik 1905. ZnaËka je tre-

bala biti u plavo-bijeloj boji, povrπinski

pozlaÊena. Kako je izrada ove znaËke bila skupa,

Druπtvo je odustalo od narudæbe, no likovno rjeπenje

znaËke rabljeno je niz godina kao amblem Druπtva.

19. prosinca 1976. godine HPD

"Tomislav" uz uobiËajene nastupe i

probe prireuje sveËani koncert u

Ëast zasluænog Ëlana –ure Petri-

ËeviÊa (IvËanovog), tj. 70. obljetnice

roenja i 50. obljetnice aktivnog

rada u "Tomislavu". Ovu je obljet-

nicu i program koncerta cerniËka

publika prihvatila kao velik kultur-

no-umjetniËki dogaaj.

Zapis iz Vjesnika od 5. sijeËnja 1977. godineDodjela priznanja –uri PetriËeviÊu, 19.XII.1976. g.

Raspored koncerta povodom 70. obljetnice

HPD “Tomislav”

73

U 1977. godini Druπtvo je sudjelovalo na Smotri pjevaËkih druπtava

Slavonije i Baranje u Poæegi, na MuziËkom festivalu "Slavonija 77" u Poæegi,

a zajedno s Verom Svobodom i "Tamburicom" iz Starog Petrovog Sela na

koncertu za radnike DIK-a "Stjepan SekuliÊ Jucko" u Novoj Gradiπki.

Nastupalo se na akademijama zajedno sa πkolom u Cerniku, na Zboru

lijeËnika na Strmcu, pri otvorenju zdravstvene stanice u OkuËanima, kod

sveËanog otvorenja asfaltirane ceste u Cerniku i Giletincima te za radne

ljude PIK-a "Klas" u Novoj Gradiπki. Odræan je i redovni cjeloveËernji

godiπnji koncert u Cerniku. UnatoË stalnoj fluktuaciji Ëlanstva, Druπtvo je

opstalo i uvjeæbavalo vrlo zahtjevne programe. Neki su Ëlanovi dolazili na

probe Ëak iz Zagreba. ©to je Druπtvo viπe nastupalo u javnosti, poveÊavao se i

broj njegovih Ëlanova. Financiranje Druπtva nije bilo na potrebitoj razini,

naime nedostajalo je sredstava da se kupe magnetofon, gramofon i sliËne

stvari, πto je bilo normalno za neka druga Druπtva.

HPD "Tomislav" bilo je sudionikom Smotre pjevaËkih zborova

Slavonije i Baranje 28. svibnja 1978. godine u Slavonskom Brodu. U zapis-

niku struËnog æirija (prof. dr. Lovro ÆupanoviÊ, prof. Vladimir KranjËeviÊ i

prof. Otto Neuman) Ëitamo da su jednoglasnom odlukom na RepubliËki fes-

tival u Zadru upuÊeni pjevaËki zborovi RKUD "–uro Salaj" iz Slavonskog

Broda i HPD "Tomislav" iz Cernika i to zbog kvalitete pjevanja i koncepcije Nastup na smotri u Slavonskom Brodu 1978.g.

Na MuziËkom festivalu 1977. u Poæegi

“Tomislav” je nastupio sa slijedeÊim programom:

• U naπem selu (Matz)

• Grdit Êe te nana (KoraË, VukoviÊ, BrankoviÊ)

• Zapis iz Slavonije (Cossetto)

74

programa. Programski savjet RepubliËkog

festivala pjevaËkih zborova Hrvatske prihva-

tio je sljedeÊi "Tomislavov" program:

- E. Cossetto. "Maj",

- D. S. Bortjanski: "Angel vopijaπe"

- M. B. Raπan: "Istri"

- B. Krnic: "Pjesma o mojoj zemlji"

Iste je godine Druπtvo nastupilo na Susretu pjevaËkih zborova u

Petrinji, na MF "Slavonija 78" u Poæegi, na koncertima u Novigradu

Dalmatinskom i u Donjem Miholjcu uz godiπnjicu njihovog druπtva. S pje-

vaËkim zborom iz Petrinje 1. travnja odræan je koncert u Cerniku. Bilo je i

viπe prigodnih nastupa za novogradiπka poduzeÊa i srednje πkole. Redovni

godiπnji koncert odræan je 19. studenog uz nastup PZ "Matija Gubec" iz

Donjeg Miholjca.

U 1979. godini bilo je sedamnaest nastupa Druπtva raËunajuÊi i jedan

samostalni nastup tamburaπkog orkestra. Odræani su koncerti u Novoj

Gradiπki, Slobodnici, Cerniku, Poæegi, Pakracu, Starom Petrovom Selu i

Staroj Gradiπki. Programi su ocijenjeni visokim ocjenama, a obuhvaÊali su

djela domaÊih i stranih glazbenika. Na godiπnjem koncertu obiljeæene su

godiπnjice roenja Vatroslava Lisinskog i J. Hatzea. Druπtvo broji 94

izvrπujuÊa i 189 podupirajuÊih Ëlanova. Pojavljuje se ideja da se pri druπtvu

osnuje folklorna sekcija jer pri πkoli veÊ djeluje mali folklor, ali se kao prob-

lem postavio prostor za vjeæbanje i probe.

Zapisnik sa sjednice StruËnog æirija

V. smotre pjevaËkih zborova

Slavonije i Baranje 1978. godine

75

Te su godine kupljene nove tambure i suknje i bluze za pjevaËice.

Druπtvo je donijelo svoj Pravilnik o dodjeli priznanja aktivnim Ëlanovima.

PjevaËki zbor i tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" 1980. godine

gostuju kod OKUD-a "Treπnjevka" u Zagrebu i pritom daju cjeloveËernji

koncert u dvorani Kazaliπta "Treπnjevka".

Prigodom obiljeæavanja 75. obljetnice æivota i 50. obljetnice plodnog

knjiæevnog rada akademika Dragutina TadijanoviÊa 25. listopada 1980.

godine u Spomen-domu "–uro Salaj" u Slavonskom Brodu odræana je sve-

Ëana akademija "Dugo u noÊ, u zimsku bijelu noÊ". Program se sastojao od

recitala i pjesama na tekstove D. TadijanoviÊa, a izbor je naËinio Nedjeljko

HPD “Tomislav” na XI. republiËkom festivalu

pjevaËkih zborova 1978. godine

76

MihanoviÊ dok je za izbor skladbi bio zaduæen Lovro

ÆupanoviÊ. Redatelj priredbe bio je Petar Kekez,

glazbena pratnja na klaviru Darko Mondekar. U pro-

gramu su sudjelovali Zlatko CrnkoviÊ i Mato ErgoviÊ,

(glumci), Lada Kos, Vladimir Ruæjak, Nada SubotiÊ,

Miroslav Zupanc, pjevaËki zbor RKUD "–uro Salaj" i

HPD "Tomislav" iz Cernika. PjevaËi iz Cernika za tu

su prigodu izveli skladbu "Jelena veze" Branka

Rakijaπa prema poznatoj pjesmi D. TadijanoviÊa.Program koncerta odræanog u Druπtvenom domu

“Treπnjevka” u Zagrebu 22. oæujka 1980. godine

Darko Mondekar, Zvonimir PrelËec i Vinko SokiÊ

25. veljaËe 1980. Ëlanovi HPD-a "Tomislav" odlaze u posjet Hrvatskom

narodnom kazaliπtu u Zagreb gdje su bili nazoËni izvedbi opere Nikola ©ubiÊ

Zrinski. Mnogima je ovo bio prvi susret s HNK - om.

15. oæujka 1980. na izbornoj skupπtini donesena su Pravila o dodjeli

priznanja Ëlanovima Druπtva. Duænost predsjednika Druπtva tada je preuzeo

Nikola Vuk, za dopredsjednika izabran je Nikola Trnka, za tajnika Miljenko

RosiÊ a blagajniËku duænost preuzima Franjo Vuk. Prvoga lipnja iste godine

"Tomislav" je sudionik Sedme smotre pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje

koja je odræana u Virovitici i posveÊena 100. obljetnici HPD-a "Rodobljub".

"Tomislav" je izveo sljedeÊi program:

- Kirigin: "Mi smo poput zemlje"

- Jasquin De Pres: "Et in carnatus est"

- Rakijaπ: "Jelena veze" (praizvedba)

- Kaplan: "Pjesma sijaËa"

77

Povodom 75. obljetnice HPD “Tomislav” u Cerniku je

gostovalo KUD “Stiv Naumov” iz Bitole

Za 75. obljetnicu HPD-a

"Tomislav" nabavljeni su kompleti

slavonskih noπnja za tamburaπki

orkestar tako da je uz kvalitetno

sviranje orkestar dobio i ljepπu

vizualnu sliku na pozornici.

75. obljetnicu rada HPD

"Tomislav" obiljeæilo je 20. i 21.

studenog 1980. godine koncertima

u Cerniku i Novoj Gradiπki. Kao

gosti CerniËanima pristigli su

Ëlanovi KUD-a "Stiv Naumov" iz

Bitole u SR Makedoniji. Tada je to

Druπtvo bilo jedno od najkvalitet-

nijih druπtava u Makedoniji. Na

programu su bili domaÊi i strani autori a program je bio sastavljen od tri

dijela. Prvi i treÊi dio izveli su pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar

"Tomislava" a drugi dio KUD "Stiv Naumov". Drugi dan CerniËani, uvijek

gostoljubivi domaÊini, upoznali su goste s ljepotama Slavonije organiziravπi

izlet u –akovo i Kutjevo.

78

Nakon πto su ova dva druπtva uspostavila prijateljske

veze, uzvratni koncert "Tomislav" je odræao 1., 2. i 3. listopa-

da 1981. u Bitoli. U novosagraenom spomen-domu u Bitoli,

CerniËani su izazvali velik interes makedonske publike koja

je velikim pljeskom pozdravila pjevaËe, tamburaπe i folklor.

Tom je prigodom domaÊin organizirao izlete na Ohrid, Sveti

Stefan i Prespansko jezero πto je CerniËanima ostalo u nezab-

oravnoj uspomeni. U Bitolskom vesniku od 21. listopada

1981. godine Nikola Hristovski pod naslovom Amateri za

primjer konstatira: "Tomislav", gost iz Cernika, pokazao je

solidnu vokalnu tehniku, golemu korsku disciplinu i inter-

pretaciju koja bijaπe na najviπem nivou pri izvedbi skladbi

obraenih na narodnom slavonskom melosu. Dirigent Vinko

SokiÊ s velikom umjeπnoπÊu izvrπio je izbor repertoara koris-

teÊi golemu ljubav, kao i muzikalnost svojih sugraana iz

Cernika i Nove Gradiπke. To je zdrav ansambl πto se moæe

prezentirati u cijeloj Jugoslaviji. (slobodan prijevod s make-

donskog jezika).

U 1981. godini "Tomislav" ima nastup u Vukovaru na

VIII. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje (13. svib-

nja). Tom prigodom Ëlanovi su obiπli poznato arheoloπko

nalaziπte VuËedol (Vukovarska golubica). 11. lipnja Druπtvo je

uspjeπno nastupilo na MF "Slavonija 81." u Poæegi.

27. veljaËe 1982. na poziv OKUD "Treπnjevka" iz Zagreba,

s dirigentom Zvonimirom PrelËecom, inaËe suradnikom

"Tomislava", Druπtvo je nastupilo u Zagrebu. 8. svibnja u

Cerniku je odræan uzvratni susret ovih dvaju druπtava. 20.

oæujka "Tomislav" daje cjeloveËernji koncert u Petrinji a

domaÊin je RKUD "A. Turkulin". 27. travnja izveden je kon-

cert u Novoj Gradiπki a 12. lipnja "Tomislav" sudjeluje na IX.

smotri pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Poæegi.

79

8. svibnja 1982. godine umro

je predsjednik Druπtva Nikola Vuk.

»lanovi pjevaËkog zbora u sve-

Ëanim su odorama dræali poËasnu

straæu uz odar, a Ëlanovi tambu-

raπkog orkestra obuËeni u narodne

noπnje nosili su vijence u pogreb-

noj povorci. Prigodom sahrane

pjevaËki zbor mu je otpjevao nad-

grobnu pjesmu i tako se dostojno

oprostio sa svojim dugogodiπnjim

zasluænim Ëlanom.

Druπtvo se marljivo pripre-

malo za obiljeæavanje 150. godiπ-

njice roenja Ivana pl. Zajca, jednog od najveÊih hrvatskih skladatelja.

Srediπnje su se proslave obavljale u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a "Tomislav" se

tom jubileju pridruæio koncertom 12. prosinca 1982. g. u prepunoj dvorani

Hrvatskog doma u Cerniku. Uvodnu rijeË o æivotu i djelu I. pl. Zajca izrekao

je Miljenko RosiÊ, tajnik Druπtva, a pjevaËki zbor otpjevao je zborske

skladbe, solo popijevke i duete, dok su tamburaπi izveli za njih prireene

orkestralne skladbe. U tom su programu sudjelovali: Nevenka PetkoviÊ -

Sobjeslavski, sopranistica i solistica Kazaliπta "Komedija" iz Zagreba,

Zvonimir PrelËec, tenor i solist Opere Hrvatskog narodnog kazaliπta u

Zagrebu, mjeπoviti pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" uz

klavirsku pratnju prof. Darka Mondekara iz HNK-a, uz dirigentsku palicu

Vinka SokiÊa.

Darko Mondekar, Nevenka PetkoviÊ-Sobjeslavski

i Zvonimir PrelËec na gostovanju u Cerniku

80

Na sveËanoj skupπtini RKUD "–uro Salaj" iz Slavonskog Broda 8. pros-

inca 1982. prigodom 10. obljetnice rada toga druπtva "Tomislavu" je dodije-

ljena diploma za stvaralaËki doprinos u desetgodiπnjem razvoju i kulturno-

umjetniËkom djelovanju druπtva. RKUD "–uro Salaj" bilo je u samom vrhu

zbornog pjevanja u Hrvatskoj.

Uz redoviti rad i uobiËajene nastupe, biljeæimo samo one najznaËajnije

koji Êe Ëitatelju dati sliku o djelatnosti i znaËaju HPD-a "Tomislav". Tako je

Druπtvo na poziv KUD-a "MiÊo ©urlan" iz Bosanskog Novog 5. lipnja 1982.

godine gostovalo na Susretu zborova i 22. listopada imalo koncert u

Reπetarima. Uzvratni susret pjevaËa iz Bosanskog Novog dogodio se 12. stu-

denog 1983. u Cerniku. Joπ su odræani samostalni koncerti 5. veljaËe u

Cerniku, 26. veljaËe u Novoj Gradiπki, 25. svibnja u VoÊinu, a 18. lipnja

Druπtvo je sudionik X. smotre pjevaËkih druπtava Slavonije i Baranje u

Donjem Miholjcu. I tamburaπki orkestar 18. prosinca nastupa na I. smotri

tamburaπkih orkestara i malih sastava Slavonije i Baranje u Slavonskom

Brodu.

Godiπnja izborna skupπtina Druπtva odræana je 3. veljaËe 1983. godine.

Za predsjednika je izabran Nikola Trnka, za tajnika Miljenko RosiÊ, a blagaj-

nikom je postao Dragutin LaliÊ. Predsjednik Nadzornog odbora bio je Josip

KusakoviÊ, ArtistiËkog odbora Vinko SokiÊ, a Suda Ëasti Feliks KovaËeviÊ.

Zapis iz NG novina od 17.XII. 1982. godine

Program koncerta povodom 150. obljetnice roenja

Ivana Zajca

81

Na sjednici Upravnog odbora 17. veljaËe donesena je odluka o izradi

praktikabala u pjevaonici πto bi rijeπilo problem malog prostora i velikog

broja potrebnih stolica, poveÊala bi se kvaliteta proba jer bi svaki pjevaË

dobro vidio dirigenta. Mjesna zajednica Cernik dala je potreban materijal,

DIK "Stjepan SekuliÊ" i DI "Slavonijaradinost" ustupili su bez naknade

spuæve i tapetarske tkanine. Posao su vodili Nikola Trnka, Franjo i –uro Vuk

a njima su pomagali svi muπki Ëlanovi zbora, svatko prema svojim sposob-

nostima. Kako nije bilo nikakvih radnih prostorija za ovaj posao, sve se radi-

lo u dvoriπtu Nikole Trnke, predsjednika Druπtva.

Bliæila se i 80. obljetnica HPD-a "Tomislav" i trebalo je priskrbiti

dodatna financijska sredstva. VeÊina Ëlanova prihvatila je prijedlog Ivice

Ograjπeka da se u jesen odræi zabava na kojoj bi se posluæivali domaÊi slavon-

ski i cerniËki specijaliteti. Zabava je nazvana "CerniËki krmokolj" i prvi put

je odræana 29. listopada 1983. godine. Danas je postala tradicionalna cerniË-

ka zabava za koju se ulaznice razgrabe i mjesec dana unaprijed. Dvorana se

uredi tako da daje ugoaj starine, to je mala izloæba etnografskih predmeta

cerniËkog kraja, a tamburice, Êupteti (kolaËi), krvavice, slavonske ljute

kobasice, i sarma dræe goste do jutarnjih sati. Do sada je odræano 20 takvih

zabava koje su Druπtvu donosile znatne prihode. Sve poslove, od klanja svin-

ja do serviranja veËere, obavljaju sami Ëlanovi pokazujuÊi tako svoju slogu,

zajedniπtvo i ljubav prema Druπtvu.

Uprava HPD “Tomislav” 1983-1987. godine

1. red (odozdo slijeva na desno): Zlatko SokiÊ - diri-

gent, korepetitor pripremnog TO, Miljenko RosiÊ -

tajnik, Ljubica JedliËko - blagajnik, Nikola Trnka -

predsjednik, Æeljka TrusiÊ, Ivica Vuk, Vinko SokiÊ -

dirigent

2. red: Vilko –uriÊ, Drago MaliÊ, Ivica Ograjπek,

Josip SokiÊ, Andrija LaziÊ, Dragutin JankoviÊ,

Franjo Vuk i –uro Vuk.

82

VeÊ 1984. godine Druπtvo se poËelo pripremati za 80. obljetnicu

utemeljenja i rada. Obnovljene su i ureene prostorije, nabavljene police za

tambure, a æenski je zbor dobio nove haljine. Ostvareni su sljedeÊi nastupi:

21. travnja na 125. obljetnici O© "Matija Gubec", 19. svibnja cjeloveËernji

koncert u Cerniku, 23. travnja nastup na sveËanoj skupπtini OpÊine Nova

Gradiπka, 9. lipnja sudjelovanje na XI. smotri pjevaËkih zborova Slavonije i

Baranje u Osijeku, 15. lipnja cjeloveËernji koncert u Novoj Gradiπki. 23.

prosinca "Tomislav" je zapala duænost da bude domaÊin i organizator II.

smotre tamburaπkih orkestara i malih sastava u Novoj Gradiπki. Tom je

prigodom nastupilo pet tamburaπkih orkestara: RKUD "–uro Salaj"

Slavonski Brod, KUD "Maksim Gorki" Borovo, KUD "Tamburica" Staro

Petrovo Selo, STD "Pajo KolariÊ" Osijek i HPD "Tomislav". Od malih sasta-

va sudjelovali su KUD "Matija Gubec" Slavonski Kobaπ, TD "Slavonske lole"

Semeljci, TS "–eram" Slavonski Brod, RKUD Nova Gradiπka, KUD

"Tamburica" Staro Petrovo Selo i HKUD "Lisinski" iz Naπica.

83

1985. godina proglaπena je Evropskom godinom glazbe. Sav kulturni

svijet obiljeæio je ovu godinu obljetnicama G. F. Handla, J. S. Bacha i D.

Scarlattia pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a. Za HPD "Tomislav"

Evropska godina glazbe takoer je bila znaËajna jer se obiljeæavala 80.

obljetnica utemeljenja i rada Druπtva. Pripremao se osobit program koji

donosimo u cijelosti:

1. Mjeπoviti PZ a capella: J. Kaplan: "Pjesma rodnog kraja", J. S. Bach: "Kom

Suzer Tod", F. Dugan: "Molitva, V. ©poljariÊ: "ÆetelaËka", V. Æganec: "Protuletje

nam dohaja", M. TajËeviÊ: "Sadila Tinka bosilok", S. MihalËiÊ: "Roæa na vrtu" i

J. Gotovac: "Nove brazde"

2. Pripremni pionirski tamburaπki orkestar: B. Krnic: "Pioniri stupaju",

R. BrdariÊ: "©roteπ" i "Lijepa Janja"

3. Veliki omladinski tamburaπki orkestar: Zajc-StojanoviÊ: "NoÊni

straæari", P. Maseagni - RaljuπiÊ: "Intermezzo" iz opere Cavalleria Rusticana,

J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi", J. AndriÊ: "Kolo na raskrπÊu".

4. PjevaËki zbor uz pratnju tamburaπkog orkestra: M. GavriloviÊ: "Voljeni

grade", F. VidoπiÊ: "Slavonski scherzo", J. Gotovac: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s

onoga svijeta.

S ovim je programom 13. travnja 1985. g. pred ispunjenom dvoranom u

Cerniku, a pod ravnanjem Vinka SokiÊa i korepetitora Zlatka SokiÊa

Pripremni tamburaπki orkestar

HPD “Tomislav” 1985. godine

1. red (odozdo slijeva na desno): Ivica DujiÊ, Senka

GaπparoviÊ, Valentina OrdaniÊ, Mihaela Trtanj,

Leon KovaËeviÊ, Damir MatkoviÊ, Andrijana LaziÊ,

Branka TerziÊ, Marijana JeliniÊ, Mihaela LaziÊ,

Kristina JedliËko

2. red: Tomo SvijeÊnjak, Marijana SokiÊ, Sanja

SokiÊ, Ivana ÆakiÊ, Blaæenka TrupiniÊ, Marija DujiÊ,

Renata TomlinoviÊ, ©tefica BukviÊ, Zlatko SokiÊ

(dirigent)

3. red: Zoran ÆivkoviÊ, Igor Ograjπek, Sandra Vuk,

Gordana JeliniÊ, Tanja KurjakoviÊ, Mirela Vuk,

Gordana BabiÊ, Katarina OrdaniÊ, Ante ButkoviÊ

84

Tekst Tomislava –uriÊa u Ëasopisu Matice iseljenika Hrvatske

85

(pripremni TO) odræan koncert koji je publika burno pozdravila i nagradila

dugotrajnim pljeskom. Poseban gost ovog koncerta bio je J. Kaplan, profe-

sor i glazbeni pedagog iz Lovrana, koji je za ovu prigodu skladao kompozici-

ju "Pjesma rodnoga kraja" (praizvedba). Po zavrπetku koncerta on Êe reÊi:

"Vaπ program i odliËna izvedba cijelog programa prelazi realne moguÊnosti

jednoga maloga mjesta kao πto je Cernik i moæete biti veoma ponosni

postignutim uspjehom. Ono πto sam posebno doæivio jest veliko zajedniπtvo;

puna dvorana publike i vi izvoaËi bili ste jedno - kao jedna velika obitelj."

Noni Æunec, predstavnik Prosvjetnog sabora SRH, Ëlanovima pjevaËkog

zbora uruËio je diplome kao znak priznanja za dugogodiπnji rad i

unapreenje glazbene kulture uopÊe. Tom je prigodom ovaj pjevaËki umjet-

nik rekao: "Ovome veËeras tako vrijednom i lijepom nije potrebno i nema se

πto dodati."

Na sveËanoj sjednici skupπtine HPD-a "Tomislav" 13. travnja donesena

je Odluka o proglaπenju poËasnim Ëlanom dirigenta Vinka SokiÊa povodom

80. obljetnice druπtva i 35. godiπnjice njegovog neprekidnog struËnog

voenja Druπtva, a u znak zahvalnosti za postignute izvanredne rezultate u

radu te za posebno angaæiranje, kvalitetno uzdizanje i unapreenje ugleda

Druπtva (Ëlanak 1.).

Vrhunac obiljeæavanja Evropske godine glazbe bijaπe Smotra pjevaËkih

zborova Slavonije i Baranje u Cerniku i Novoj Gradiπki 28. travnja 1985.

godine. Za tu je Smotru "Tomislav" pripremio skladbe sa spomenutog

sveËanog koncerta od 13. travnja. Smotra je bila posveÊena 80. obljetnici

HPD-a "Tomislav" i 150. godiπnjici roenja Franje KuhaËa. Nastupila su sli-

jedeÊa druπtva: RKUD "–uro Salaj" Slavonski Brod, HKUD "Lisinski"

Naπice, RKUD "Vijenac" Poæega, HPD "Lipa" Osijek, KUD "Sklad" –akovo,

CUO "BraÊa Ribar" Osijek, KUD "Matija Gubec" Donji Miholjac, KUD "Ivo

Lola Ribar" Orahovica, HPD "Rodoljub" Virovitica i HPD "Tomislav"

Cernik. Sluæbeni dio Smotre odvijao se u Domu kulture u Novoj Gradiπki jer

se dvorana u Cerniku upravo obnavljala, a revijalni dio izveden je u Cerniku.

Konferansu na Smotri vodio je poznati televizijski voditelj iz Zagreba Oliver

Mlakar. StruËni æiri Smotre u kojem su bili Igor Gjadrov, predsjednik, prof.

Branko Rakijaπ i Ivo FuriÊ, Ëlanovi, svi iz Zagreba, odredio je da program

"Tomislava" kao najbolji zasluæuje da bude, barem kao gostujuÊi, izveden na

Festivalu pjevaËkih zborova Hrvatske u Zadru.

Prigodom 100. obljetnice Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva Cernik 18.

kolovoza 1985. "Tomislav" je dao reprizu sveËanog koncerta koji je bio

namijenjen svima onima koji nisu uspjeli biti nazoËni sveËanoj premijeri 13.

travnja. U 1985. godini Druπtvo je joπ nastupalo na OpÊinskoj smotri

amaterskih dostignuÊa, a tamburaπki orkestar na Smotri tamburaπkih

86

orkestara i malih sastava u Naπicama. Druπtvo je dalo hvalevrijedan dopri-

nos u razvoju i njegovanju zborske i tamburaπke glazbe te se, premda dolazi

iz maloga mjesta, nametnulo svojim radom, nastupima i kvalitetom do

republiËkog znaËaja i time u medijima skrenulo pozornost na sebe. Zasluge,

naravno, pripadaju agilnim Ëlanovima, dirigentu i rukovodstvu Druπtva.

14. lipnja u Osijeku 1985. g. je umro dugogodiπnji tajnik HPD-a

"Tomislav", umirovljeni uËitelj cerniËke πkole, g. Zlatko Prelovπek.

Izaslanstvo Druπtva uputilo se u Osijek na pogreb gdje se nad otvorenim

grobom toplim rijeËima oprostilo od bivπega Ëlana.

1986. godina proglaπena je Godinom mira i Godinom mladih. HPD

"Tomislav" okupljalo je i velik broj mladih Ëlanova meu pjevaËima i tam-

buraπima. Stoga je uz Dan osloboenja komune Nova Gradiπka 19. travnja

1986. godine odræan koncert na kojem su mladi bili nositelji programa. U

prvom su dijelu koncerta izvedene kompozicije:

- R. Rajter: "Za mir"

- M. GavriloviÊ: "Voljeni grade",

- J. Njikoπ: "Diva Marica æito doæela",

- T. VidoπiÊ: "©kripi eram",

- Zuber-JadroπiÊ: "KuÊice stara" i "Kad noÊca se spusti".

Omladinski tamburaπki orkestar

HPD “Tomislav” 1985. godine

1. red (odozdo slijeva na desno): Miroslav LaziÊ,

Mirta TrusiÊ, Sanja SmiljaniÊ, Boæena TerziÊ, Darija

LaziÊ, Danijela JeliniÊ, Martina FrancetiÊ, Anita Vuk,

Tomislav MariÊ

2. red: Vesna SokiÊ, Mirna JankoviÊ, Mirela SokiÊ,

–urica TerziÊ, Gordana BukviÊ, Karmela JankoviÊ,

Sanja BabiÊ, Mirela TomlinoviÊ, Ivana BakuniÊ,

Vinko SokiÊ (dirigent)

3. red: Renato JeliniÊ, Vilko –uriÊ, Stjepan –uriÊ,

Silvio LaziÊ, Ante TerziÊ, Drago PaureviÊ, Kruno

TrupiniÊ

87

Dirigirao je Vinko SokiÊ. Tijekom programa zasluæni su Ëlanovi primili

druπtvena priznanja (Zrinka JeliniÊ za deset godina aktivnog pjevanja,

Gordana BukviÊ i Tomislav MariÊ za pet godina sviranja u tamburaπkom

orkestru).

Rukovodstvu Druπtva, koje je uspjeπno na svojim pleÊima iznijelo sve

zadaÊe uz 80. obljetnicu i brojne nastupe izreËena je velika zahvala na

izvjeπtajno-izbornoj skupπtini 21. veljaËe 1987. godine. Skupπtina je izabrala

novo rukovodstvo u koje su uπli Dragutin JankoviÊ (predsjednik), Ivica

Ograjπek (dopredsjednik), Ljubica JedliËko (blagajnica), Luka Zec i –uro

Vuk (arhivari), Mato BileπiÊ, Dragica AndraπeviÊ, Mijo SokiÊ, Nikola Trnka,

Ante ButkoviÊ, Zdravko SokiÊ i Vilko –uriÊ (Ëlanovi). Za tajnika je ponovno

izabran Miljenko RosiÊ. U Nadzorni odbor uπli su Mira KumiÊ (predsjedni-

ca), Andrija LaziÊ i Vlado SokiÊ (Ëlanovi). ArtistiËki odbor Ëinili su Vinko

SokiÊ (predsjednik), Josip KusakoviÊ i Drago MaliÊ (Ëlanovi). Za Ëlanove

Nastupili su mjeπoviti PZ, tamburaπki omladinski orkestar i pionirski

pripremni zbor pod ravnanjem V. SokiÊa. U nastavku programa pionirski

pripremni zbor izveo je Bachovu "Ah, πto volim" i Mozartovu "Uspavanku".

U drugom dijelu pripremni pionirski tamburaπki orkestar svira sljedeÊe

skladbe:

- »ajkovski: "Valcer iz baleta Trnoruæica"

- FeriÊ: "Posavski drmeπ",

- Mravec: "Jesenski zvonËeki", a s malim pjevaËkim zborom joπ i ove

skladbe: R. Brdari: "Lipa Janja", M. FeriÊ: "Biljana platno beleπe" i StamaÊ-

BradiÊ: "Maestral". Dirigent je bio mladi korepetitor Zlatko SokiÊ. On je od

iskusnijih Ëlanova tamburaπkog orkestra formirao tamburaπki slobodni sas-

tav koji se na ovom koncertu, u treÊem dijelu, predstavio starogradskim

pjesmama i romansama. PjevaËi su bili Ivica Ograjπek i Zdravko SokiÊ te

skupina mladih Ëlanica "Tomislava" (Karmela, Danijela, Martina, Ivana,

Mirta, Nela i –ura).

U Ëetvrtom su dijelu koncerta nastupili Ëlanovi om-

ladinskog tamburaπkog orkestra. Izveli su kompozicije:

- J. AndriÊ: "Jasnino kolo",

- J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi" i

- S. RadosavljeviÊ: "ZaviËajna".

Potom je nastupio mjeπoviti pjevaËki zbor

i omladinski tamburaπki orkestar s ovim toËkama:

- Emil Cossetto: "Leti, pjesmo",

- J. Njikoπ: "Prid zoru je lipo milovanje" i

- J. Gotovac: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s onoga svijeta.Nastup na smotri u Osijeku 1986. godine

88

suda Ëasti Skupπtina je imenovala Emila –uriÊa za predsjednika, Ivu –uriÊa

i Stanka KranjËeca za Ëlanove.

1987. godina ostala je u sjeÊanju Ëlanovima "Tomislava" po dvama kon-

certima: u Jelsi na otoku Hvaru i u ©empasu u Republici Sloveniji. Prvi se

koncert odræao 1. svibnja 1987. godine u turistiËkom mjestu Jelsi u suradnji

s KUD-om “Δiro Gamulin” iz Jelse. Brojnoj domaÊoj publici pridruæio se i

veÊi broj stranih turista koji su, nakon koncerta u dvorani hotela, traæili

glazbenu kasetu izvedenih pjesama, ali na svoju æalost Druπtvo nije imalo

takav promotivni materijal. Program je bio raznolik: mjeπoviti pjevaËki zbor

i tamburaπki orkestar izvodili su zborske skladbe a capela, koncertne

orkestralne skladbe i zborsko-instrumentalne obrade i kompozicije. Pod

dirigentskom palicom Vinka SokiÊa mjeπoviti je zbor otpjevao:

- E. Cossetto: "Maj"

- V. Æganec: "Protuletje nam dohaja"

- R. Matz: "U svatovima"

- F. Pokaz: "Duπo moja"

a Tamburaπki orkestar izveo je sljedeÊe kompozicije:

- J. AndriÊ: "Kolo na raskrπÊu"

- V. G. Broæ: "U posavskoj πumi

- D. Hruza: "Savski valovi"

- J. AndriÊ: "Jasnino kolo".

Potom su pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar oduπevili nazoËnu pub-

liku zborsko-instrumentalnim stilizacijama E. Cossetta:

"Moja diridika", "Tri jetrve", "Slavonska poskoËica", "Zdravi bili ded i baka"

i "©okaËka pisma i kolo".

Nakon toga izvedene su joπ i kompozicije:

- Srabec-Farkaπ: "Dalmatinski πajkaπ" (TO),

- Gotovac-Bach: "Zavrπno kolo" iz opere Ero s onoga svijeta (MPZ i TO)

- Alfi Kabiljo: "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla Jalta, Jalta, rado pjevana

i sluπana kompozicija koju je za tamburaπki orkestar priredio Vinko SokiÊ.

Istim se programom Druπtvo predstavilo i na turneji Cernik-Zagreb-

Ljubljana- Postojna- Nova Gorica. Koncert u ©empasu odræan je 26. lipnja

na inicijativu gospoe Æeljke TrusiÊ iz Nove Gradiπke i predstavnice KUD-a

"Lipa" u slovenskom mjestu ©empasu. Pruæila se prilika da Ëlanovi Druπtva

posjete i Postojnu te su tom prigodom u πpiljskoj dvorani otpjevali nekoliko

pjesama πto je oduπevilo nazoËne posjetitelje jer je u πpilji vladala izvrsna

akustika.

Od nastupa u 1987. godini spominjemo sudjelovanje na XIV. smotri

pjevaËkih zborova Slavonije i Baranje u Slavonskom Brodu. Smotra je

Program nastupa HPD “Tomislav” na XIII. smotri

pjevaËkih zborova u Osijeku 1986. godine

89

odræana 23. svibnja, a svojim programom i nastupom HPD "Tomislav" biva

zapaæeno. Za nastup odabrane su sljedeÊe toËke:

- J. Kaplan: "Stope u kamenu",

- V. Æganec: "Protuletje"

- Handl-Gallus-Petetin: "Ecce quommodo"

- R. Matz: "U svatovima"

Ocjena struËnog æirija za ovaj nastup je glasila: "OËito da snaæno vole i

doæivljavaju pjesmu, spontani su, gradiraju osjete i radost. U dionicama pro-

porcionalni."

Po obiËaju krajem godine odræan je i cjeloveËernji koncert u Cerniku i

tradicionalna zabava CerniËki krmokolj.

U 1988. godini prigodnim koncertima Druπtvo obiljeæava 100. obljet-

nicu roenja Krste Odaka i 70. obljetnicu roenja Emila Cossetta. Tim je

obljetnicama podreen i izbor programa za Regionalnu smotru pjevaËkih

zborova Slavonije i Baranje u –akovu, na kojoj je Druπtvo pohvaljeno za

prigodno odabrani program.

18. lipnja 1988. godine u Cerniku je upriliËen koncert koji se sastojao od

tri dijela: zborske skladbe a capela, orkestralne skladbe i skladbe izvedene na

regionalnim festivalima. Nastupili su mjeπoviti zbor, muπki zbor, solisti, ma-

li pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar. Program se sastojao od ovih toËaka:

- E. Cossetto: "Maj"

- M. Haydn: "Tenebrae factae sunt"

- M. AsiÊ: "Blagoslovljena ova zemlja"

- K. Odak: "Æetva"

- V. Mirk: "Kolo", a nastupili su zbor, solisti i tamburaπki orkestar.

Tamburaπi su odsvirali tri kompozicije:

- D. Hruza: "Veselo srce",

- I. L. Kalinski- Æ. BradiÊ: "Mladost"

- V.G. Broæ: "U posavskoj πumi"

- J. Strauss: "Radetzki marπ"

Mali su pjevaËi odabrali pjesme "Zdruæena slova", "Mrav" i "PriËao mi

djeda moj", a u izvedbi pomagao im je solist Ivica Ograjπek uz pratnju tam-

buraπkog orkestra. Meu festivalskim skladbama odabrane su:

- A. MarkoviÊ: "Ex Slavonija", solist Z. PetriÊ

- S. VukosavljeviÊ: "Fijakerist", solist Z. SokiÊ,

- N. Kalodjera: "Mi smo deËki", muπki zbor.

Koncert je zavrπen popularnim "Svatovcem" S. JankoviÊa u izvedbi pje-

vaËkog zbora, tamburaπkog orkestra i solista I. Ograjπeka.

90

Na ovom su koncertu dodijeljena i druπtvena priznanja zasluænim

Ëlanovima. Stanko KranjËec i Drago MaliÊ dobili su zlatnu znaËku za 40. god-

ina pjevaËkog staæa, Antun PetriËeviÊ, srebrnu znaËku za trideset godina,

Ivan SokiÊ (DobriÊ) grb Druπtva za deset godina te Ante ButkoviÊ, Martina

FrancetiÊ, Gordana JeliniÊ, Miroslav LaziÊ, Silvijo LaziÊ, Igor Ograjπek,

Katarina OrdaniÊ, Dragan PaureviÊ, Mirela Vuk, Renata TomlinoviÊ, Ivana

ÆakiÊ i Zoran ÆivkoviÊ diplome za pet godina staæa u tamburaπkom orkestru.

HPD "Tomislav" uvijek je bilo spremno nastupati u nekom programu ili

odræati samostalni koncert za humanitarne namjene i tako pomagati druga

druπtva, organizacije i ustanove, ne samo u Cerniku, nego i na πirem

podruËju. Tako je na poticaj druπtva 13. studenog 1988. godine odræan

sveËani koncert duhovne glazbe u prepunoj crkvi Sv. Petra u Cerniku uz

svesrdnu pomoÊ cerniËkih franjevaca. Sav prihod od ulaznica bio je nami-

jenjen obnovi cerniËke crkve. O tome koncertu pisao je Vjenceslav JanjiÊ,

gvardijan cerniËkog franjevaËkog samostana, pod naslovom "To joπ Cernik

doæivio nije". "Kao goπÊe ovoga koncerta nastupile su s. Cecilija Pleπa, me-

zzosopran i s. Imakulata Malinka, orguljaπica, obje iz Zagreba. Povijesno i

oblikovno program je bio raznolik pa su se u rasponu od 4 stoljeÊa nizala

glazbena djela ponajbolje zborske duhovne glazbe: Gallusa, Bethovena,Imakulata Malinka (orgulje)

i Cecilija Pleπa (mezzosopran)

Hajdna, Lisinskog, Zajca, Dugana, AsiÊa, te solistiËke

dionice orguljaπkih skladbi domaÊih i stranih autora

sve do djela za tamburaπki orkestar: Kolba, Bazzotija,

Yeseta, Dugana i Vile. Bio je to veliËanstven dogaaj i

rijetka umjetniËka priredba za Ëitav ovaj dio

Slavonije. Koncertom je suvereno i uspjeπno dirigi-

rao dugogodiπnji umjetniËki voditelj i dirigent

gospodin Vinko SokiÊ. Mjeπoviti je zbor marljivim

radom ovladao zahtjevnim zborskim partiturama a

capella stila, a sonornoπÊu pjevanja i puninom zvuka

oduπevio brojnu publiku koja ga je burnim pljeskom

nagraivala iz pjesme u pjesmu. Veliko osvjeæenje i

nepodijeljenu radost izvoaËa i publike unijele su u

program svojim solistiËkim nastupom za glas i orgul-

je Ëasne sestre Cecilija i Imakulata izvodeÊi djela J. S.

Bacha, Dvoræaka, Lisinskog, VidakoviÊa, Engel-

hardta... Ugodno su iznenadili mladi i djeËji tambu-

raπki orkestar, a koncert je zavrπio naπom poznatom

boæiÊnom pjesmom "Svim na zemlji mir veselje" tako

πto je dirigent pozvao publiku da aktivno sudjeluje u

pjevanju. Ovom apoteozom mira zavrπio je veliËan-

91

Koncert duhovne glazbe u Cerniku 1988. godine uz sudjelovanje s. Imakulate Malinka i s. Cecilije Pleπa (COLLEGIUM PRO MUSICA SACRA)

92

stveni koncert duhovne glazbe, a gromoglasni pljesak publike bila je velika

nagrada Ëlanovima i dirigentu HPD-a "Tomislav" ".

Na Izvanrednoj skupπtini Saveza pjevaËkih i kulturno-umjetniËkih

druπtava Slavonije i Baranje odræanoj 24. rujna 1988. godine u Osijeku

"Tomislavu" je ukazano veliko povjerenje i priznanje. Nakon pismene

ostavke predsjednika Saveza Zvonka BrdariÊa, traæio se prijedlog za novog

predsjednika. Predloæen je Miljenko RosiÊ iz Cernika, Ëovjek sa velikim

amaterskim iskustvom koji Êe sigurno znati uspjeπno voditi ovaj savez.

Prijedlog je jednoglasno usvojen. (citat iz zapisnika sa Skupπtine).

Druπtvo je uspostavilo prijateljske kontakte s RKUD "Kristal" iz

Æupanje koje je 17. prosinca bilo naπ gost. Ovo je bio prvi koncert u novo-

ureenom Hrvatskom domu Ëijom je adaptacijom dobiven veliki prostor za

rad Druπtva. Ove je godine prvi puta primijenjen Ëlanak 9. Pravilnika o dod-

jeli priznanja aktivnim Ëlanovima Druπtva. Tim je Ëlankom propisano da se

prigodom vjenËanja aktivnim Ëlanovima Druπtva a koji imaju najmanje

jednu godinu staæa daruje prigodan dar, a na samom vjenËanju mjeπoviti

zbor ili tamburaπki orkestar svojim nastupom uveliËavaju sam Ëin vjenËan-

ja, obiËno u crkvi. Ta je Ëast pripala prvim mladencima Mariji MaπiÊ i

Draæenu ©tefanoviÊu.

HPD “Tomislav” na vjenËanju

Marije MaπiÊ i Draæena ©tefanoviÊa 25.5.1988. g.

Program koncerta duhovne glazbe 13. XI. 1988. g.

VeÊ je spomenuta bogata suradnja "Tomislava" s drugim druπtvima u

neposrednoj okolici, ali i diljem bivπe dræave. Na poziv RKUD "Kristal" iz

Æupanje 1. veljaËe 1989. godine "Tomislav" je imao nastup u Æupanji na XXII.

πokaËkom sijelu u sklopu manifestacije VeËeri uz tambure. Nastupilo je

osam tamburaπkih sastava iz okolice Æupanje, Vinkovaca i Osijeka, a nastup

"Tomislava" bio je posebno zapaæen.

93

Publici se osobito svidjela kompozicija "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla

Jalta, Jalta, Alfija Kabilja.

23. travnja 1989. g. KUD "Drago VidoπeviÊ" iz Bosanskog Broda poziva

"Tomislav" na Prvu smotru zborskog pjevanja dobojske regije (BIH).

Bosanski je Brod tada bio jako industrijsko mjesto (rafinerija nafte) i kul-

turno srediπte bosanske Posavine. U njemu se rodila i poznata operna diva

Ljiljana Molnar TalajiÊ koja je i sama u mladosti pjevala u Zboru "MartiÊ",

utemeljenom 1906. godine. "Tomislav" je nastupio sa sljedeÊim progra-

mom:

- »aklec-Starc: "Mi volimo zemlju ovu"

- D. S. Bortjanski: "Angel vopijaπe"

- J. Gallus: "Ecce qommodo",

- K. Odak: "Æetva"

- V. Mirk: "Kolo"

- E. Cossetto: "Maj"

Premda je "Tomislav" nastupio kao gost, pohvaljena je koncepcija i

izvedba programa pod ravnanjem dirigenta Vinka SokiÊa. Iste su godine oba

druπtva 11. studenoga priredila zajedniËki koncert u Cerniku. U prvom dijelu

pod ravnanjem dirigenta Josipa JerkoviÊa nastupio je KUD "Drago

VidoπeviÊ", a u drugom "Tomislav". Program je obuhvatio sljedeÊe toËke

mjeπovitog pjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra:

- J. AndriÊ: "Polagano kolo" (iz Male seoske suite),

- K. Odak: "Dremle mi se, dremle" (solistica Lidija KovaËeviÊ)

- B. PotoËnik: "SunËane ravni" (TO)

- J. Arcadelt: "Ave Maria" (PZ)

Na ovom su koncertu dodijeljena priznanja aktivnim Ëlanovima: za

trideset godina staæa Miji SokiÊu, za dvadeset godina staæa Josipu

KusakoviÊu, Miljenku RosiÊu i –uri Vuku, za deset godina Ceciliji ©imiÊ i za

pet godina ©tefici BukviÊ, Lidiji Coha, Tihomiru Cohi, Mariji DujiÊ, Ivici

DujiÊu, Katici JeliniÊ, Mihaeli LaziÊ, Andrijani LaziÊ, Valentini OrdaniÊ,

Draæenu ©tefanoviÊu, Blaæenki TrupiniÊ, Branki TerziÊ i Mihaeli Trtanj.

Slavljenicima je upuÊen veliki pljesak uz skladbe "Diridika" i "©okaËka

pisma i kolo" Emila Cosssetta. Koncert je zavrπen nastupom KUD-a "Drago

VidoπeviÊ" i zahvalnim govorom njegova predsjednika Tomislava ©akiÊa.

Na blagdan Presvetog Trojstva 21. svibnja 1989. godine PjevaËki zbor

HPD-a "Tomislav" gostovao je u ZagrebaËkoj katedrali na poziv “Collegiuma

pro musica sacra” Ëiji zbor redovito pjeva u Katedrali i odræava tradicional-

nu manifestaciju pod nazivom "RijeË i glazba" tijekom mjeseca svibnja, a za

vrijeme svete mise. Ovom su ih prigodom zamijenili CerniËani koji su prvi

Program sa smotre pjevaËkih zborova odræane

u Bosanskom Brodu 1989. godine

94

Koncert “Tomislava” u zagrebaËkoj katedrali 21. svibnja 1989. g.

Zapis Vjenceslava JanjiÊa u Glasu koncila 11. lipnja 1989. godine

motet Milana AsiÊa "Blagoslovljena ova zemlja" te priËesna

pjesma J. Haydna "O, Boæe, nisam vrijedan". Misu su sluæili

dr. Stjepan Koæul uz koncelebraciju cerniËkog æupnika i

gvardijana cerniËkog samostana fra Vjenceslava JanjiÊa.

Dr. Koæul pozdravio je biranim rijeËima CerniËane, te

pohvalio njihovo pjevanje i slavonski melos, a oduπevljeni

vjernici u crkvi, njegovu su pohvalu popratili burnim

pljeskom. U programu je nastupila i s. Cecilija Pleπa, a oso-

bito je bila dojmljiva posljednja toËka za mjeπoviti zbor i

tamburaπki orkestar u obradi Franje Dugana i Vjekoslava

Vile "Svim na zemlji mir, veselje". Pjesmu su prihvatili svi

nazoËni u crkvi. Poslije sveËanosti u Katedrali, Ëlanovi

"Tomislava" bili su gosti franjevaca na Kaptolu i razgledali

Pavlinsku izloæbu.

30. studenog i 1. prosinca "Tomislav" je ugostio

Collegium pro musica sacra iz Zagreba pa je u Cerniku

odræan zajedniËki koncert. Publika ga je izvanredno primila

a osobito je pljeskom pozdravila solistiËku izvedbu s.

Cecilije Pleπa. Nakon koncerta bilo je zajedniËko druæenje

koje je potrajalo do dugo u noÊ. Sutradan su oba zbora imala

nastup, "Tomislav" pod svetom misom pjevao je "Hrvatsku

puËku misu" uz pratnju tamburaπkog orkestra, a gosti su

poslije mise odræali koncert u trajanju od tridesetak minu-

ta.

put zapjevali u "Majci svih

hrvatskih crkava". Viπe od

90 Ëlanova zbora i or-

kestra doπlo je hodoËastiti

ljubavi i dobroti i svoj

glazbeni rad podariti

ljudima dobre volje u

glavnom gradu svih Hr-

vata. U prepunoj Katedrali

pjevali su i svirali misu Ëiji

je autor Tom Yeset, direk-

tor Tamburaπkog orkestra

"Croatia" hrvatske æupe

sv. Ante u Los Angelesu

(California - SAD). Tije-

kom mise izveden je i

95

Koncert povodom 85. obljetnice HPD ”Tomislav”

9. lipnja 1990. godine

»estitke dirigentu Vinku SokiÊu za 40 godina neprekidnog

voenja zbora i orkestra 9. lipnja 1990. godine:

s.Imakulata Malinka ispred Collegiuma pro musica

sacra (dolje lijevo), Ivo FuriÊ u ime PSH (dolje desno),

gradonaËelnik Nove Gradiπke Zdravko SokiÊ (desno)

96

Kad je poËetkom 90-

ih godina doπlo do demo-

kratskih promjena, u Hr-

vatskoj je zavladalo osobito

raspoloæenje preplavljeno

nacionalnim zanosom. Na

srediπnji zagrebaËki trg,

vraÊen je silom uklonjeni

ban JelaËiÊ, pjevaju se

desetljeÊima zabranjivane

pjesme, istiËu trobojnice s

povijesnim hrvatskim gr-

bom.

I HPD "Tomislav" uk-

ljuËeno je u ta povijesna

dogaanja pa svojim pro-

gramima i nastupima po-

tiËe hrvatsku slobodu i neo-

visnost. Druπtvo nastupa na predizbornim skupovima i drugim prigodnim

manifestacijama pjevajuÊi, uz hrvatsku himnu Lijepu naπu, i druge hrvatske

pjesme, omiljene u puku, a zbog kojih su mnogi CerniËani u proπlosti

zavrπavali u zatvoru.

Uspostava hrvatske vlasti, referendum o prekidu svih veza s bivπom

zajedniËkom dræavom te meunarodno priznanje Republike Hrvatske

poËetkom 1992. godine kod Hrvata i veÊine hrvatskih graana izazvali su val

oduπevljenja, ali i nezadovoljstvo u dijelu srpske manjine, koji je potican

politikom Beograda, joπ 1991. g. pokrenuo tzv. "balvan-revoluciju".

U cerniËkom se kraju vodila politika suradnje sa svim strankama, pa i

onima sa srpskim predznakom, sve do prvih otvorenih sukoba na podruËju

OkuËana, Bijele Stijene, Pakraca i Lipika, u kojima su ranjeni ili smrtno

stradali hrvatski policajci.

VeÊ tada se vidjelo, da Êe varljivi mir zamijeniti rat kojim je prijetila

JNA. CerniËani ubrzo shvaÊaju da treba organizirati samoobranu pa u jesen

1991. godine formiraju Narodnu zaπtitu, a dragovoljci stvaraju Psunjsku sat-

niju za obranu HRT- odaπiljaËa na Psunju.

23. sijeËnja 1990. g. na sjednici Upravnog odbora HPD- a "Tomislav"

donesena je odluka da Druπtvo snimi glazbenu kasetu pod nazivom Pjesmom

kroz Hrvatsku. Ta je odluka ostvarena 12. i 13. svibnja nakon πto su osigurana

financijska sredstva, a mjeπoviti PZ i TO uvjeæbali 12 pjesama. Na A strani

kasete naπle su se pjesme:

Koncert povodom 240. godina Nove Gradiπke

Omot glazbene kasete snimljene u Cerniku 1990.g.

97

J. Bjelovarac: "Pjesma naπa"

V. KlaπÊ: "SvraÊanje"

V. Lisinski: "Prosto zrakom ptica leti"

I. Zajc: "Zrinsko Frankopanska"

J. Njikoπ: "Slavonijo, zemljo plemenita" i "Pozdrav πumi"

S. LovriÊ - F. Pokaz: "Duπo moja, Maro"

Na B strani snimljene su pjesme:

I. AndriÊ: "Polagano kolo"

V. SokiÊ: "Oj, Savice"

J. Njikoπ: "Na te mislim"

D. Hruza: "Savski valovi"

E. Cossetto: "Moja diridika", "Tri jetrve" i "©okaËka pisma i kolo"

Solisti su bili Jula BukviÊ, Ankica Zec i Nikola TerziÊ. Tonski majstor:

Miljenko Dörr. Kaseta je snimljena u refectoriju FranjevaËkog samostana.

Tako su ljubitelji glazbe, poklonici HPD-

a "Tomislav" i sami pjevaËi i tamburaπi

konaËno dobili promotivni materijal i

uspomenu.

5. i 6. svibnja 1990. godine HPD

"Tomislav" gostuje na Susretu mladih

vjernika u Rami-©Êitu u Bosni i Herce-

govini. Do gostovanja dolazi na poticaj

fra Mije Dæolana, tamoπnjeg kapelana.

Oko tisuÊu mladih iz Rame-©Êita i cijele

Ramske kotline okupilo se u franjevaËkoj

crkvi, u kojoj je "Tomislav" otpjevao i

odsvirao Hrvatsku puËku misu. Nakon

mise odræan je i koncert posveÊen trima

majkama: Majci nebeskoj, Majci zemalj-

skoj i Majci Domovini, a sve je zavrπilo

Lijepom naπom iz tisuÊa razdraganih

grla. Nakon druæenja u samostanskom

dvoriπtu CerniËani su prenoÊili po kuÊa-

ma, a sutradan su ponovno nastupili za

vrijeme mise.

7. i 8. srpnja 1990. godine s istim

programom "Tomislav" je nastupio i u

Kraljevoj Sutjesci. Koncert je odræan u

franjevaËkoj crkvi a sadræavao je ove

toËke:

98

- T. Yeset: "Hrvatska puËka misa",

- M. AsiÊ: "Blagoslovljena ova zemlja",

- J. Haydn: "O, Boæe, nisam vrijedan",

- J. Arcadel: "Ave Maria",

- J. Bozzati: "Oprosti mi, o majko moja" (meditacija za dva braËa i tamburaπki

orkestar: solisti Melita TerziÊ i Miro LaziÊ),

- D. S. Bortjanski: "Angel Vopijaπe",

- obrada V. SokiÊ: "Bliæe, o Boæe moj"

- Dugan-Vila: "Svim na zemlji mir, veselje"

- J. Runjanin: Lijepa naπa

U Ëast osnivanja HDZ-a u Cerniku i obiljeæavanja prvog Dana dræavnos-

ti RH 9. lipnja 1990. g. "Tomislav" ima nastup u Hrvatskom domu u Cerniku.

Ubrzo, 16. lipnja opet daje sveËani koncert povodom 85. obljetnice

Druπtva i susreta generacija pjevaËa te svih koji su sudjelovali na dogradnji

Hrvatskoga doma. Tom je prigodom MZ Cernik darovana uveÊana kopija pod

staklom teksta o izgradnji Hrvatskog zadruænog doma upisana u Spomenicu

πkole rukom Dragutina BegoviÊa. 85. obljetnica "Tomislava" zakljuËena je

23. lipnja susretom zborova KUD-a "Sklad" –akovo, RKUD "–uro Salaj"

Slavonski Brod, HPD-a "Artur Turkulin" Petrinja i domaÊina "Tomislava".

Na sjednici Upravnog odbora 23. svibnja 1990. godine donesena je

odluka da se u Cerniku osnuje "Druπtvo za oËuvanje cerniËke kulturne

baπtine". U njega bi uπli zainteresirani Ëlanovi iz Cernika, i

CerniËani koji æive izvan Cernika i u inozemstvu, a æele i imaju

sklonosti njegovati glazbu, folkor, arheologiju, povijest, gra-

diteljstvo, gospodarstvo i turizam cerniËkoga kraja.

“Tomislavovci” su se po prvi ukljuËili u akciju ureenja

okoliπa zapuπtene ruπevne crkve Sv. Leonarda (Linarte) u

neposrednoj blizini Cernika. Ta je crkva iz polovice XVIII. st.

nekad bila drvena, a uz nju je, joπ u tursko vrijeme, bila fratar-

ska kuÊa (hospicij) u kojoj su franjevci boravili s dopuπtenjem

turske vlasti i odræavali "raju" u katoliËkoj vjeri. 23. rujna

Druπtvo je organiziralo cjelodnevni izlet i radnu akciju u okoliπu spomenute

crkve pa su Ëlanovi s oduπevljenjem spojili ugodno s korisnim.

Tradicionalna zabava - Osmi cerniËki krmokolj organizirana je 27.

listopada s lijepim uspjehom.

Kako su sukobi sa Srbima postajali ËeπÊi i æeπÊi u listopadu 1991. g.

provedena je i mobilizacija. Mlai Ëlanovi HPD-a javljaju se u postrojbe

ZNG-e, stariji u Narodnu zaπtitu, a æene pristupaju humanitarnom radu u

Crvenom kriæu i "Caritasu".

Grafika Josipa Minksa:

Crkva sv. Linarta u Cerniku

1975. godina

99

»im su poËela prva granatiranja Cernika, HPD "Tomislav" svoje probe

odræava u podrumima FranjevaËkog samostana. Zbog poremeÊene politiËke

situacije otkazan je koncert "Tomislava" u Petrinji joπ 1990. godine, a pre-

govori koji su voeni oko nastupa u BihaÊu 1991. godine prekinuti su zbog

prometne situacije koju je izazvala “balvan-revolucija”.

Odgovorni ljudi u Druπtvu, pouËeni povijesnim iskustvom, odluËili su

na sigurno mjesto skloniti arhiv, tambure, umjetniËke slike, a napisanu

Povijesnu tradiciju HPD-a "Tomislav" podijelili su Ëlanovima i razaslali na

viπe mjesta, izmeu ostalih i u Republiku Sloveniju. »lanovi Druπtva sud-

jeluju u spaπavanju umjetniËkih djela, drvenih skulptura πto su ih umjetni-

ci Likovne kolonije ostavili FranjevaËkom samostanu.

Krajem 1991. g. i nekoliko prvih mjeseci 1992. godine Cernik je izloæen

stalnim granatiranjima i napadima zrakoplova JNA koji su dolijetali iz

BihaÊa i Banjaluke. Stanovniπtvo je bilo bioloπki ugroæeno, svedeno na puko

preæivljavanje u podrumima. Prve su granate pale na Samostan i crkvu koja

je tek bila obnovljena. Nastava u πkoli je prestala, jer je πkola bila toliko

oπteÊena i toliko puta pogoena, da je donesena odluka da se nastava odræa-

va u podrumima kuÊa po pojedinim ulicama, a dio djece izmjeπten je u

Austriju. Jedno se vrijeme u Zagreb putovalo od Nove Gradiπke preko

Pleternice, Naπica i Virovitice jer su autoput i æeljezniËka pruga bili ones-

posobljeni od DragaliÊa do Novske.

Ginulo se u kuÊama, po dvoriπtima, na ulicama. Rat je u Cerniku izaz-

vao velika razaranja i smrt preko 40 osoba. Na æalost, i Druπtvo broji svoje

ærtve: kao dragovoljci u postrojbama HV poginuli su Slavko SokiÊ i Darko

TerziÊ (pjevaËi), a pri jednom granatiranju æivot je izgubila mlada pjevaËica

Blaæenka TrupiniÊ. »lan Tamburaπkog orkestra Igor Ograjπek tom je

prigodom teπko ranjen i ostao nepokretni invalid.

Iako su prilike bile veoma nesigurne, Druπtvo je i dalje bilo aktivno sve

do 5. srpnja kad je odræana posljednja proba u 1991. godini. Te je 1991.

godine, 23. oæujka "Tomislav" sudjelovao na Smotri pjevaËkih zborova

dobojske regije u Bosanskom Brodu. Pjevao je Muku gospodina Isusa Krista

na Cvjetnicu 24. oæujka, i na Veliki petak 29. oæujka, sudjelovao na spomen-

-misi Zrinskom i Frankopanu 29. travnja, dao cjeloveËernji koncert u

Kutjevu 29. svibnja i imao nastup za MH u Novoj Gradiπki. Druπtvo je ugos-

tilo KUD "Bartol KaπiÊ” iz Kolana na otoku Pagu. Gosti su najprije nastupili

u Novoj Gradiπki u petak na veËer, u subotu im je "Tomislav" organizirao

izlet u vinariju Manduπevac gdje su kuπali poznata akovaËka vina, a u subo-

tu su gosti organizirali Paπku noÊ u Cerniku. Prodano je 213 ulaznica, a

posluæivani su paπki sir, skuta, prπut, maslina, paπka janjetina s raænja i

druge delicije.

Slavko SokiÊ

Darko TerziÊ

Blaæenka TrupiniÊ

Igor Ograjπek

100

HPD "Tomislav" trebalo je uËiniti uzvratni susret sredinom rujna, no

do njega nije doπlo zbog izbijanja ratnih sukoba. Iz istog razloga otkazan je i

koncert KUD-a "Podravka" iz Koprivnice zakazan za 9. studenoga kao i kon-

cert duhovne glazbe polovicom listopada.

Tijekom 1991.g. Druπtvo je kupilo navlake za tambure te dalo saπiti odi-

jela za muπki pjevaËki zbor.

U 1991. godini navrπilo se 300 godina kako je krπÊanska vojska, sastav-

ljena od carskih Ëeta i narodnih ustanika pod vodstvom fra Luke Imbri-

πimoviÊa, istjerala Turke iz Cernika nakon 155 godina osmanlijske vla-

davine. Taj se znaËajni datum iz bogate cerniËke proπlosti trebao obiljeæiti

1991. godine u organizaciji osnovanog Druπtva prijatelja cerniËke kulturne

baπtine Zagreb-Cernik, ali zbog ratnih prilika u kojima se Cernik tada

zatekao, sve je odgoeno za neka mirnija vremena.

Zbog ratnih okolnosti i HPD "Tomislav" nakratko prekida s radom u

uvjerenju da Êe, Ëim se uspostavi mir, nastaviti s probama i nastupima.

Za 30. travnja 1992. g. veÊ je bio pripremljen glazbeno-recitalni pro-

gram sveËane mise koja se odræava u crkvi Svetoga Petra u Cerniku u spomen

na hrvatske velikane Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, ærtve BeËkog

dvora stradale u BeËkom Novom Mestu (1671. godine).

Program je izveden prema ovom rasporedu:

V. Lisinski: "Prosto zrakom ptica leti", mjeπoviti pjevaËki zbor

R. Grgec: Zrinski Frankopani, recitator Viπnja BrËiÊ

T. –uriÊ: Uloga Zrinskih i Frankopana u hrvatskoj povijesti,

kraÊe predavanje Dragutin JankoviÊ

P. Zrinski: Oproπtajno pismo supruzi Katarini, recitator Vitomir ÆakiÊ

I. Zajc: Zrinsko Frankopanska, muπki pjevaËki zbor

A. G. Matoπ: 1909., recitator Dajana HusaliÊ

V. Nazor: Zvonimirova laa, recitator Dijana KumiÊ

J. Runjanin: Lijepa naπa domovina, mjeπoviti zbor i tamburaπki orkestar,

dirigirao je Vinko SokiÊ, orguljaπka pratnja fra. Josip Vrbanac

F. K. Frankopan: Navik on æivi ki zgine poπteno (dodatak)

U sklopu “Dana cerniËke kulture” 16. i 17. listopada 1992. godine,

nakon πto je u zapadnoj Slavoniji uspostavljen kakav-takav mir, u

FranjevaËkom samostanu Druπtvo prijatelja cerniËke kulturne baπtine orga-

nizira znanstveni skup kojemu se odazvao niz eminentnih znanstvenika:

povjesniËara, etnologa, folklorista, glazbenika, arheologa i dr. Cjelokupnu

organizaciju skupa preuzelo je HPD "Tomislav". Trebalo je osigurati

smjeπtaj i prehranu za sudionike, naÊi sponzore, tiskati plakate, programe i

druge promidæbene materijale, omoguÊiti gostima ugodno provoenje slo-

101

bodnog vremena i sl. Sve je obavljeno na zadovoljstvo nazoËnih, a skup je

kasnije poluËio nekoliko tiskanih knjiga i znanstvenih radova.

Na poËetku skupa predsjednik Druπtva prijatelja cerniËke kulturne

baπtine Tomislav –uriÊ (Zagreb) dao je sudionicima sljedeÊe obrazloæenje:

"Kao πto vam je poznato morali smo zbog rata odgoditi obiljeæavanje

300. obljetnice osloboenja Cernika od Turaka πto se trebalo odræati 19.

listopada 1991. u Cerniku. U okviru toga dogaaja trebao se odræati simpozij

o Cerniku. Kako su se sada prilike izmijenile i u tom dijelu Hrvatske nastu-

pio mir, predsjedniπtvo Druπtva na sjednici odræanoj u Cerniku 6. kolovoza

1992. godine donijelo je odluku da se obiljeæavanje spomenute obljetnice

odræi ove godine od 16. do 18. listopada u Cerniku".

Dani cerniËke kulture i Znanstveni skup odræavani su u obnovljenim

prostorima FranjevaËkog samostana. Posebno je uz pomoÊ opÊine Nova

Gradiπka ureena samostanska knjiænica koja bi trebala imati javni karak-

ter. Knjiænica sadræi oko 7000 knjiga i dvije inkunabule.

Postavljene su i tri izloæbe: Josipa BiÊaniÊa, domaÊeg kipara i rezbara,

novogradiπkog slikara Tomislava PetranoviÊa Rvata i izloæba o radu HPD-a

"Tomislav".

Meu predavaËima Znanstvenog skupa bili su: Mato BatoroviÊ (Ilok),

Tomislav –uriÊ (Zagreb), prof. Valerija Damevski (Zagreb), dr. Dragutin

Feletar (Zagreb), fra Vatroslav Feletar (Zagreb), fra Emanuel Hoπko (Rim),

fra Pero KinderiÊ (Trsat), dr. Ive Maæuran (Zagreb), dr. Filip Potrebica

Koncert HPD “Tomislav” povodom

Dana cerniËke kulture 1992. godine

102

(Zagreb), prof. Vesna KlikiÊ-KoliÊ (Nova Gradiπka), Alojzije Aga (Cernik) i

Vinko SokiÊ (Cernik). Akademik Matko PeiÊ bio je sprijeËen pa je poslao

svoj pisani rad koji je na skupu proËitan. Vinko SokiÊ odræao je dva preda-

vanja: CerniËka puËka pjesma i Glazbena tradicija HPD-a "Tomislav"

Cernik. Dani cerniËke kulture i znanstveni skup ocijenjeni su uspjelima te je

predloæeno da postanu tradicionalna godiπnja kulturna manifestacija.

U veËernjim satima u crkvi Sv. Petra apostola odræan je godiπnji koncert

HPD-a "Tomislav". Nastupili su pjevaËki zbor, tamburaπki orkestar i podm-

ladak pjevaËkog zbora, izvodeÊi djela O. Kamila Kolba, P. Wagnera, W.A.

Mozarta, V. Lisinskog, L. KozinoviÊa, B. AntoniÊa, I. Bozzottija, J. AndriÊa i

M. AsiÊa i dr. Otpjevano je i nekoliko suvremenih domoljubnih pjesama i

skladba "Molitva" iz repertoara nekadaπnjeg VIS-a "Prijatelji". Na orgulja-

ma je pratio fra Josip Vrbanac, kapelan u Cerniku, a dirigirao je Vinko SokiÊ,

dugogodiπnji zborovoa i crkveni orguljaπ.

Tom su prigodom dugogodiπnji Ëlanovi "Tomislava" primili druπtvena

priznanja.

Pokrovitelj Dana cerniËke kulture bila je OpÊina Nova Gradiπka, spon-

zori su bili MZ Cernik, novogradiπke tvrtke i cerniËki obrtnici.

Program koncerta odræanog u sklopu

Dana cerniËke kulture

103

Na BoæiÊnom koncertu 19. prosinca sudjeluju sve sekcije Druπtva i

uËenici iz osnovne πkole u Cerniku. Ostvaren je najbolji program od 80 min

koji se u postojeÊim prilikama mogao naËiniti.

Repriza godiπnjeg koncerta pod naslovom Koncert duhovne i

domoljubne pjesme odvijala se 15. travnja 1993. godine u Novoj Gradiπki, a

nastupili su mladi pjevaËki zbor (fra J. Vrbanac), mjeπoviti zbor i tambu-

raπki orkestar HPD-a (V. SokiÊ). Solisti su bili Mihaela LaziÊ, Valentina

OrdaniÊ (TO), Sabina ÆakiÊ, Kristina BukviÊ, Martina LaziÊ, Ivica Ograjπek i

o. J. Vrbanac. Koncert je bio financijski uspjeπan, prodano je 226 ulaznica i

ostvaren prihod 1.521.000 HRD-a. Nakon odbitka troπkova Druπtvu je osta-

lo 1.266.000 HRD-a, od Ëega je u banci oroËeno 1.000.000 uz kamatu od

25%. Ta su sredstva narasla na iznos od 3.832.883 HRD-a.

Nedugo zatim 2. svibnja 1993. u samostanskom je dvoriπtu odræan kon-

cert mjeπovitog zbora nakon mise posveÊene 322. godiπnjici Zrinskog i

Frankopana. Ova se misa i koncert odræavaju posljednje nedjelje u mjesecu

travnju. Kao recitatori u programu su nastupili uËenici i njihov uËitelj

hrvatskog jezika Alojzije Aga.

BoæiÊni koncert 19. prosinca 1992. godine

104

Prvi put nakon rata HPD "Tomislav" nastupilo je na Smotri pjevaËkih

druπtava Slavonije i Baranje u Poæegi. Po broju pjevaËa "Tomislav" je uπao

meu tri najbrojnija zbora.

VeÊ 29. svibnja 1993. "Tomislav" nastupa na sveËanoj akademiji za

Dan dræavnosti RH u Domu kulture u Novoj Gradiπki. Uz "Tomislav" na

akademiji su sudjelovali:

PjevaËki zbor O© Staro Petrovo Selo,

PjevaËki zbor Matice umirovljenika Nove Gradiπke i

HPD "GraniËar" Nova Gradiπka.

1993. godine navrπilo se 630 godina od prvog pisanog spomena imena

Cernik premda se Cernik u povijesnim izvorima susreÊe joπ 1255. godine.

(Vidi knjigu Povijest Cernika, J. JanËule). Naime pronaena je povelja iz

1363. godine u kojoj se spominje utvrda i posjed plemiÊa DeæeviÊa πto je

ponukalo Druπtvo prijatelja cerniËke kulturne baπtine da obiljeæe 630 godi-

na Cernika i cerniËkog plemstva. Obljetnica je odræana uz Dan opÊine Cernik

4. studenoga. Cernik je u proπlosti bio trgoviπte, opÊina i kotarsko mjesto, ali

je sve to izgubio nakon II. svj. rata.

Program Dana opÊine i 630. godiπnjice Cernika i cerniËkog plemstva

bio je raznolik i bogat kulturnim i glazbenim dogaajima.

4. studenoga u FranjevaËkom samostanu otvorena je izloæba Iz cerniËke

kulturne baπtine. U 18 sati odræana je sveËana akademija u kojoj su nastupili

Tamburaπki orkestar na BoæiÊnom koncertu 1992. g.

105

uËenici O© "M. Gubec" i KUD "SeljaËka sloga" iz

Opatovca. Petoga studenoga obavljen je blagoslov

obnovljene zgrade Poglavarstva opÊine (1909.) i

odræan okrugli stol Cernik juËer-danas-sutra. SveËana

sjednica OpÊine Cernik i polaganje vijenaca u spomen

poginulim braniteljima bili su 6. studenoga, a istog

dana HPD "Tomislav" u novoobnovljenoj crkvi Sv.

Petra apostola u 19 sati daje sveËani koncert. 7. stu-

denoga u 11 sati blagoslov obnovljene crkve i lika

blaæenoga Augustina KaæotiÊa "Tomislav" uveliËava

pjevaËkim zborom i TO koji izvode Matzovu pjevanu

PuËku misu.

Blagoslov obnovljene crkve obavio je msgr.

Marko Culej uz koncelebraciju o. Mirka MatauπiÊa,

provincijala Hrvatske franjevaËke provincije Δirila i

Metoda, te sveÊenika iz okolnih æupa. Skladnim pje-

vanjem PuËke mise "Tomislav" je dao snaæniji ugoaj

tome slavlju. O dogaaju je u KANI 11/261 reportaæu

napisao Æeljko JanjiÊ.

Druπtvo je, poneseno vjerskim i kulturnim doga-

ajima, vidno napredovalo; poveÊao se broj mladih

pjevaËa i tamburaπa, uËestali su nastupi. "Tomislav"

sudjeluje u crkvenim sveËanostima Velikog tjedna,

Muci Isusa Krista, procesiji za Tijelovo, komemoraciji

Zrinskom i Frankopanu te poginulima u Domo-

vinskom ratu. Tamburaπi nastupaju na Susretu malih

pjesnika Slavonije i Baranje, prireuju se silvestarska

veËer i doËek Nove godine, veselice i druπtvene zabave. "Tomislav" je neza-

obilazan Ëimbenik cerniËke kulture i tradicije i glazbeni luËonoπa ovoga

dijela Slavonije i Hrvatske.

PoËetkom 1994. godine u Druπtvu je bilo vrlo æivo. Zaredale su

pripreme i probe za nastup na sveËanom koncertu prigodom obljetnice

utemeljenja i obnove Hrvatskog pjevaËkog druπtva "GraniËar" iz Nove

Gradiπke. Suradnja ovih dvaju druπtava uvijek je bila na zavidnoj razini, a

prijateljske i bratske veze njegovane u zajedniËkim nastupima, gostovanjima

i druæenjem.

Dobar dio pjevaËa "GraniËara", nakon πto je njihovo druπtvo zabranje-

no, pjevao je u susjednom Cerniku. I doπlo povijesno vrijeme da "GraniËar"

uskrsne i s novim naraπtajima GradiπËana obiljeæi svoj veliki jubilej.

"Tomislav" je za tu prigodu priredio sljedeÊi program:

Program koncerta povodom Dana opÊine

i 630. godiπnjice Cernika i cerniËkog plemstva

106

M. IvπiÊ - J. Zgorelec: Zastava Krista Kralja (TO)

A. Dvorak: Gospod Bog je pastir tvoj (Mjeπoviti zbor uz pratnju orgulja)

A. Kolb: Ave Marija (Mjeπoviti zbor)

I. Zajc - V. SokiÊ: Na vojsku (TO)

M. B. Raπan - T. VidoπiÊ: Krasna zemljo, Istro mila (Mj. zbor i TO)

I. Zajc - D. Hruza: U boj, u boj (Mjeπoviti zbor uz tamburaπku pratnju)

Nastupali su joπ HPD "GraniËar", Zbor Matice hrvatskih umirovljenika

i HPD "Davor" Slavonski Brod.

I 1994. g. "Tomislav" veÊ ustaljenim kalendarskim ritmom obiljeæava

svojim nastupima obljetnicu Zrinskog i Frankopana (travanj), sudjeluje na

smotri pjevaËkih druπtava i zborova u Slavonskom Brodu (svibanj), Mladoj

misi u Dreæniku (srpanj), Mladoj misi u Vidovicama (BiH) 3. kolovoza te na

svetoj misi u Cerniku, koju je predvodio msgr. Josip Jezerinac, povodom

svrπetka obnove i posvete crkve te Dana opÊine Cernik, 6. studenog.

Vidovice su hrvatsko selo u bosanskoj Posavini iz kojeg je ponikao

najveÊi broj Ëasnih sestara i sveÊenika te je kao takvo bilo veliki izazov vojs-

ci Republike Srpske koja ga je razorila i spalila, a stanovniπtvo protjerala ili

ubila. Kako je cerniËki gvardijan Vjenceslav JanjiÊ rodom iz Vidovica,

CerniËani su æeljeli biti sudionicima mlade mise na zgariπtu do temelja

poruπene crkve Sv. Vida i svojim pjevanjem uveliËati slavlje trojice

mladomisnika.

Nakon dvojbi, jer se tamo joπ uvijek pucalo, a poslije saznanja da se u

pograniËnom podruËju moæe putovati s osobnom iskaznicom, otiπlo seIspred crkve Sv. Vida u Vidovicama

3. kolovoza 1994. godine

skelom preko Save. Tamoπnje su

vlasti imale garanciju srpske

vojske da neÊe biti granatiranja

sve do veËernjih sati. OËevidac i

sudionik Miljenko RosiÊ iznosi

svoja sjeÊanja: "Kad smo ugle-

dali veliku modernu crkvu od

armiranog betona posve razru-

πenu, doæivjeli smo πok. Na sve

strane izvaljeni betonski bloko-

vi, grede iz kojih vire æeljezne

armature, nema krova, sruπen

oltar, samo, Ëuda li! potpuno

netaknut visoki kriæ od stakle-

nih opeka, ugraen u zid.

107

Meu ruπevinama prepuno naroda, rodbine mladomisnika, Ëasnih ses-

tara, sveÊenika, a Ëlanovi "Tomislava" izvode "Hrvatsku puËku misu" i ostale

prigodne pjesme. Za uspomenu fotografirali smo se pred crkvom i puni doj-

mova, nakon druæenja s domaÊinima, pred veËer krenuli natrag u Cernik."

18. lipnja 1994. godine odræana je izborna godiπnja skupπtina na kojoj

su izabrani upravni, umjetniËki i nadzorni odbor.

Upravni odbor: Dragutin JankoviÊ - predsjednik, Ivica Ograjπek - dopred-

sjednik, Miljenko RosiÊ - tajnik, Vilko –uriÊ - blagajnik, Katarina PiljiÊ - arhivar-

ka PZ, Krunoslav TrupiniÊ - arhivar TO, Nikola ©imiÊ - ekonom PZ, Tomislav

MariÊ - ekonom TO, Mijo SokiÊ - Ëlan, –uro Vuk - Ëlan, Luka Zec - Ëlan.

UmjetniËki odbor: Vinko SokiÊ - predsjednik, Katarina PiljiÊ - Ëlan, Josip

Vrbanac - Ëlan, –urica TrupiniÊ - Ëlan. Nadzorni odbor: Vlado SokiÊ - pred-

sjednik, Mato BileπiÊ - Ëlan, Vitomir ÆakiÊ - Ëlan.

Tijekom rujna ostvaren je davnaπnji san Ëlanova "Tomislava" - zapoËeo

je s radom mali tamburaπki orkestar u koji su uπli najbolji sviraËi

pripremnog tamburaπkog orkestra iz cerniËke πkole. Tako je stvorena solid-

na osnova za popunjavanje velikog orkestra.

Dan opÊine Cernik postao je "obiteljski" blagdan u kome sudjeluju svi:

uËenici O© "M. Gubec", KUD "SeljaËka sloga" Opatovac i VIS "Svjetlost"

franjevaËke mladeæi i djeca iz

cerniËkog vrtiÊa. "Tomislavov"

MPZ pjevao je skladbu "Kako si

mi krasna", a TO i PZ kompozi-

ciju "Ustaj vilo". PZ O© pjevao je

pjesme "Grobovi im nikad

oprostiti neÊe" i "Nek svud lju-

bav sja". Mali πkolski pjevaËki

zbor izveo je skladbu "Dom" i

"Jesenska pjesma", a VIS

"Svjetlost" "Samo mir" i "Moja

domovina". U programu su nas-

tupili literati svojim ostvaraji-

ma te recitatori. Koncert je zavrπio KUD "SeljaËka sloga" s folklornim nas-

tupom, izvodeÊi "Hodano kolo", "Opa" (uz samicu), "Drmeπ” u parove,

"Sirotu" i "©okce". Voditeljica programa bila je prof. Katarina Vuk, πkolskim

zborovima ravnala je Katarina PiljiÊ, "Tomislavu" je dirigirao V. SokiÊ, a

cijelu akademiju uredio je Alojzije Aga.

Od 1994. g. u Cerniku je zaæivjela joπ jedna kulturna manifestacija -

Susreti malih pjesnika Slavonije i Baranje, priredba na kojoj osnovnoπkolci

KUD “SeljaËka sloga” iz Opatovca

108

Ëitaju svoje pjesniËke uratke nakon

πto ih je struËna komisija zaprimila

pod zaporkom i uvrstila u program.

Susret u Cerniku treÊa je sastavnica

hrvatskih narjeËja - »a u Æminju,

Kaj u Zlataru i ©to u Cerniku.

Tamburaπki orkestar "Tomislava"

ukljuËio se u program susreta,

izvodeÊi glazbene brojeve tematski

vezane za literarne djeËje uratke.

Susreti se odræavaju poËetkom

mjeseca studenoga svake godine.

14. prosinca u Zagrebu je u pros-

torijama Folklornog ansambla

"Lado" predstavljena knjiga Sedam stoljeÊa Cernika, rezultat znanstvenog

skupa odræanog u Cerniku 1992. godine, zapravo zbornik radova prezenti-

ranih na tom skupu. CerniËku opÊinu na promociji knjige zastupao je naËel-

nik ing. Nikola JugoviÊ, a HPD "Tomislav" koje sljedeÊe godine slavi 90.

obljetnicu od utemeljenja Dragutin JankoviÊ, predsjednik Druπtva.

U prigodnom programu nastupili su Ëlanovi "Lada", zbor franjevaËkih

bogoslova, Ogranak "SeljaËke sloge" iz Opatovca i TO HPD - a "Tomislav". O

tome je dogaaju pisao VeËernji list od 16. prosinca 1994.

Godine 1994. zavrπava sveËanim predboæiÊnim koncertom 18. prosinca

u Hrvatskom domu u Cerniku. Nastupili su muπki vokalni ansambl crkve Sv.

Trojstva iz Slavonskog Broda, HPD GraniËar iz Nove Gradiπke i HPD

"Tomislav". CerniËani su izveli sljedeÊi program:

Zajc - V. SokiÊ: "Ustaj, vilo"

F. Suchon "Kako si mi krasna"

V. S. Vilhor: Vilhor - V. SokiÊ: "S Velebita klik se ori"

V. Juriπa: "Mala predigra"

A. Dvorak: "Gospod Bog je pastir moj"

E. Kolb: "Ave Marija"

I. Zajc - V. SokiÊ: Offeratorium pastorale (pratnja vokalne grupe)

J. Offenbach: Valcer iz opere Hoffmanove priËe (solo braË: Dalibor FeriÊ)

R. Matz: "Æetelice"

Mravec: Iz narodnog vrtiÊa (Kariπik)

Pratnja na orguljama: fra Josip Vrbanac

Zborovoa: Vinko SokiÊ

U Domu kulture u Novoj Gradiπki odræana je 28. sijeËnja 1995. g. II.

smotra pjevaËkih zborova Brodsko- posavske æupanije. Sudjelovali su HPD

109

"GraniËar" Nova Gradiπka, zbor Matice umirovljenika Nova Gradiπka, HPD

"Davor" Slavonski Brod, HPD "Tomislav" Cernik i PjevaËki zbor "–alski" iz

Zaboka kao gost. Pod ravnanjem Vinka SokiÊa izvedene su sljedeÊe kompozi-

cije:

M. IvπiÊ - J. Zagorelec: Zastava Krista Kralja

I. Zajc - V. SokiÊ: Ustaj, vilo

E. Souchon: Kako si mi krasna

V. Juriπa: Mala predigra

K. Kolb: Ave Marija

J. Offenbach: Barcarola

F. S. Vihlar - V. SokiÊ: S Velebita klik se ori

25. veljaËe na godiπnjoj skupπtini Druπtva nakon izvjeπÊa o radu Druπtva

naËelnik OpÊine Cernik pohvaljuje postignute rezultate u 90 godina opsto-

jnosti "Tomislava" i naglaπava masovnost Ëlanstva, osobito mladih za koje je

"daleko povoljnije da se bave glazbom, nego da sjede po kafiÊima i æive bez

cilja". Tom je prigodom naËelnik obeÊao svekoliku pomoÊ Druπtvu jer je

uoËio da "Tomislav" relativno malim sredstvima ostvaruje velike uspjehe i

okuplja velik broj Ëlanova. Ravnatelj O© "M. Gubec" Cernik Mato OrdaniÊ u

raspravi naglaπava suradnju i kaæe kako su pjevaËki zbor i tamburaπki

orkestar πkole zapravo dobra priprema za podmladak "Tomislavu", i da je

najvaænije πto su mladi otrgnuti od besciljnog hodanja po kafiÊima i manje

Tamburaπki orkestar na Smotri

Brodsko-posavske æupanije:

1. red (odozdo slijeva na desno):

Marijan SokiÊ, Andrijana LaziÊ, Tomislav MariÊ,

Ivana TusiÊ, Dalibor FeriÊ, Kruno TrupiniÊ,

–ura TerziÊ, Miroslav LaziÊ, Igor Tomek

2. red: Marko Zec, Vinko SokiÊ - dirigent,

Denis SmiljaniÊ, Vitomir –uriÊ, Dinko ÆakiÊ,

Vilko –uriÊ, Zoran ÆivkoviÊ, Dalibor PerkoviÊ

110

izloæeni negativnim utjecajima ulice. U raspravi je sudjelovao i fra

Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan i æupnik u Cerniku, koji upuÊuje Druπtvu sve

Ëestitke i pohvaljuje suradnju sa samostanom. Na skupπtini je iznesen

podatak da je CerniËanka Slavica (Slava) TomlinoviÊ svu svoju imovinu

oporuËno darovala HPD - u "Tomislav" pa je donesena odluka da se poËne s

izgradnjom novih druπtvenih prostorija na darovanoj nekretnini u Rokovoj

ulici, u samom srediπtu Cernika. O tome Êe joπ biti rijeËi u posebnom

poglavlju ove knjige.

Skupπtina je donijela odluku da se uz 90.godiπnjicu Druπtva dade izra-

diti druπtvena zastava. Izmijenjen je i Pravilnik o dodjeli priznanja aktivnim

Ëlanovima pa je prestao vaæiti Pravilnik od 20. veljaËe 1988. godine.

DRU©TVENA ZASTAVA

San cerniËkih pjevaËa o vlastitoj zastavi trajao je 90 godina. 1975.

godine povodom 70. obljetnice voeni su pregovori s tadaπnjim predsjed-

nikom Skupπtine OpÊine Nova Gradiπka Stjepanom

RelkoviÊem, koji je bio voljan pomoÊi uz uvjet da na zas-

tavi bude zvijezda petokraka. Dakako, CerniËani na to

nisu pristajali pa se pitanje zastave viπe nije ni spomin-

jalo sve do 1994. godine. Onda je poËela potraga za Ëov-

jekom koji Êe osmisliti zastavu i za kumom koji Êe ju

platiti.

Zamoljen je prof. Josip Minks, osvjedoËeni i veÊ

spominjani prijatelj HPD-a "Tomislav", da naËini skicu

zastave, ali prema æeljama Ëlanova Druπtva: s jedne

strane boje trobojnice sa stiliziranim okruglim znakom

HPD-a "Tomislav", a s druge strane boja prema æelji

autora i geslo Druπtva.

Krajem sijeËnja 1995. prof. Minks poziva predstav-

nike "Tomislava" u Zagreb da pogledaju skicu i dogovore

se o njezinim eventualnim izmjenama. U Zagreb su se

uputili Dragutin JankoviÊ, Miljenko RosiÊ i Tomislav

–uriÊ, heraldiËki znalac iz Varaædinskih Toplica i pred-

sjednik Druπtva prijatelja cerniËke kulturne baπtine.

Sastanak se odræao u zagrebaËkom restoranu

Kaptolska klijet, gdje je prof. Minks razastro svoju skicu

na papiru u naravnoj veliËini po podu izmeu stolova za

kojima su sjedili gosti restorana.

111

Skica je predstavljala zastavu pravokutnog oblika

s produæenim desnim donjim uglom poput suvreme-

ne haljine. Na licu zastave su tri polja trobojnice, u

sredini ukomponiran okrugli grb Druπtva izraen u

zlatnom vezu, s lijeve strane grba izvezeno liπÊe vinove

loze s grozdovima, a s desne hrastove granËice sa

æirom.

Vinova loza predstavlja ljupkost i opojnost kao

πto i pjesma opija Ëovjekovu duπu, hrast (cer) je sim-

bol postojanosti iz kojega izvire ime Cernik i dugo-

vjeËnost kao πto je i "Tomislav".

NaliËje zastave je ciglaste boje - boje ljubavi, s

gornje strane zlatnim je slovima upisano geslo IZ

DU©A U VISINE NEK PJEV SE NA©IH SRCA VINE, a

æutim resama odvojeno od ostatka zastave. U sredini je

sv. Cecilija, zaπtitnica glazbe, koja u ruci dræi struËak

bijeloga cvijeÊa. Ispod je skupina pjevaËa (simbol

zbornog pjevanja), dvije tambure i djevojka s tam-

burom. Na produljenom desnom uglu stiliziran je

stari povijesni hrvatski grb. Predvieno je da zastava

bude svilena obrubljena resama boje starog zlata, a

dolje na rubu po jedna kita s resama. Zastava treba vis-

iti na popreËnom okruglom nosaËu koji na krajevima

ima zlatne ukrase, a u sredini starinski okov za koplje.

NazoËni gosti bili su iznenaeni vienim prizorom i komentarima oko

izgleda zastave te su i sami davali sugestije i pozorno sluπali objaπnjenja

autora.

Upravni je odbor na sjednici 8. veljaËe 1995. godine usvojio predloæeno

rjeπenje pa se moglo zapoËeti s izradom zastave u Restauratorskom zavodu

Hrvatske u Zagrebu. Rok izrade bio je tri mjeseca, a cijelokupni troπak sno-

sio je Vladimir Vuk, soboslikar iz Cernika, osvjedoËeni dobrotvor cerniËkih

druπtava i FranjevaËkog samostana. Zastava stoji u vitrini koju je u hrastovi-

ni besplatno izradio Stjepan Poletto, drvorezbar iz Reπetara.

U 1995. godini proslavljena su dva velika jubileja: 90 godina uspjeπnog

djelovanja Druπtva i 50 godina glazbeno-pedagoπkog rada njegova zboro-

voe Vinka SokiÊa.

"Nema ljepπeg glazbala od ljudskog glasa (...) U pjesmi su rad i pri-

jateljstvo, ljubav i tuga, prkos, sve patnje i sve radosti. U srcu je veÊ 90 go-

dina nose i vrijedni amateri pjevaËi iz Cernika u Ëijim se brojnim "pje-

112

vaËkim" obiteljima pjesma u doslovnom smislu rijeËi prenosi i prenosi s

koljena na koljeno. I tome nema kraja", reÊi Êe F. ValentiÊ u Ëlanku Posavske

Hrvatske od 7. travnja povodom ovog jubileja.

O slavljeniku zborovoi Vinku SokiÊu u istom Ëlanku stoji: "VeÊ 60

godina u srcu je nosi (pjesmu op. a.) i Vinko SokiÊ (72), zborovoa, kompo-

zitor, aranæer i kulturni djelatnik iz Cernika... PoËetak te velike ljubavi bio je

u roditeljskom domu gdje su pjesme i tradicionalna slavonska tamburica

pretoËeni u suzu na djetinjem licu, æuljeve oca radnika i brigu i ponos

majËinu u kruh i vino na blagdanskom stolu..."

Pod pokroviteljstvom OpÊine Cernik jubilej je obiljeæen 11. lipnja 1995.

godine. Proslava je poËela mimohodom druπtava, nastavljena misom u crkvi

Sv. Petra, apostola, na kojoj je HPD "Tomislav" pjevalo PuËku misu T.

Yesseta, a fra Vjenceslav JanjiÊ, gvardijan cerniËki, posvetio zastavu Druπtva.

Za tu je sveËanu prigodu "Tomislav" po prvi put izveo Geslo HPD-a "Tomi-

slav".

Na tome koncertu u dva dijela izvedene su

skladbe:

• V. SokiÊ: "Geslo HPD-a "Tomislav"”

• R. Matz: "Zdrava Marija"

• J. Gotovac: Kamena djeva (solistica Ankica Zec)

• B. Krnic: "Koledari"

Tamburaπki orkestar odsvirao je skladbe:

• I.Bozzotti: "Oprosti mi, o majko moja"

(solisti na braËevima Marijan SokiÊ

i Tomislav MariÊ)

• J. Njikoπ: Sa cerniËkih sokaka (glazbene slike

Eto cerniËke mladosti, u pohode franjevaËkom

samostanu, Poigrajmo kolo)

• D. Hruza: "Savski valovi" (valcer)

• A. MarkoviÊ: " Ex Slavonija" (Na stihove

V. KovaËeviÊa pjeva solist Zdravko PetriÊ)

Zavrπetak slavlja bio je sveËani koncert

slavljenika, na kojemu su joπ nastupili KUD

"Kristal-Sladorana" iz Æupanje, HPD "Gra-

niËar" iz Nove Gradiπke, HPD "KatanËiÊ” iz

Valpova, HKUD "Vijenac" iz Poæege, tambu-

raπki orkestar KUD-a "Tena" PIK-a –akovo i

TO O© "I. G. KovaËiÊ” Staro Petrovo Selo.

Dirigenti su bili Suzana JuzbaπiÊ (Æupanja),

113

Julijana ÆirovËiÊ (Nova Gradiπka), prof. Sandra MiËuda (Valpovo), Branka

Horvat-MirkoviÊ (Poæega), Ivan LekiÊ (Staro Petrovo Selo), Robert Kudelj-

njak (–akovo) i Vinko SokiÊ (Cernik).

Prigodnim rijeËima gostima se obratio Dragutin JankoviÊ, predsjednik

Druπtva, a potom su slavljenicima Ëestitali Nikola JugoviÊ, naËelnik OpÊine

Cernik, Marijan ©tefanac, doæupan Brodsko-posavske æupanije i Æeljko

11 . lipnja 1995. g.

SveËani mimohod svih sudionika susreta

povodom 90. obljetnice HPD “Tomislav” (lijevo);

sveËana sveta misa i posveta zastave (desno)

Vinko SokiÊ prima BronËanu plaketu

“Tambura Paje KolariÊa”

Tambraπki orkestar ”Tomislava”

BigoviÊ, predsjednik Æupanijske skupπtine.

Od primljenih priznanja za ovaj jubilej istiËu

se Povelja "Rudolf Matz" koju je Vinku SokiÊu

uruËio Damir BaËiÊ, tajnik Hrvatskog sabora kul-

ture, za viπe od 45 g. uspjeπnog rada u

"Tomislavu". HPD-u "Tomislav" uruËena je

BronËana plaketa "Tambura Paje KolariÊa" s 18.

FTG u Osijeku. Na posljednjoj stranici tiskanog

programa za ovaj koncert nalazi se tekst Tita

BilopavloviÊa iz kojega donosimo stihove:

Pjesma koja nadglasava tutanj rata.

Pjesma πto se ugrauje u Domovinu.

Pjesma koju samo smrt briπe s usana.

Pjesma koja je kruh i vino na blagdanskom stolu

Pjesma kao sloboda.

(...)

Za uzviπeno bratstvo i dobrotu svijeta.

1.svibnja 1995.g. u 5 sati u jutro zapoËela je

vojno-redarstvena akcija "Bljesak" u zapadnoj

Slavoniji. Hrvatska policija i domobranske

postrojbe pokrenule su oslobaanje velikog teri-

torija od DragaliÊa do Novske, od vrhova Psunja

do rijeke Save, tzv. "srpske krajine".

114

Program sveËanog koncerta u Cerniku 11. lipnja 1995. g. povodom 90. obljetnice HPD “Tomislav”

Novinski zapis: Franjo SamardæiÊ, VeËernji list 1995. g. Novinski zapis: Vjeko Hudolin, Glas Slavonije 1995. g.

115

Dva dana poslije, tamburaπki sastav HPD-a "Tomislav" pod nazivom

"Æute dunje" odlazi u OkuËane i cijeli dan svojom svirkom, i pjesmom

uveseljava hrvatske vojnike i policajce, dajuÊi im potporu i priznanje za

postignuti uspjeh u oslobodilaËkim akcijama.

Nakon uspjeπno provedene akcije u hrvatskim je selima zateËeno

straπno stanje: sve su crkve i sve πto je imalo hrvatski predznak sruπeno je i

uniπteno. Mirovne snage u UNPA zoni nisu zaπtitile ni ljude ni objekte. Na

ruπevinama katoliËkih crkava u DragaliÊu, Gornjim BogiÊevcima,

OkuËanima i Goricama sluæene su svete mise na kojima je pjevao PZ HPD-a

"Tomislav". Neke su se crkve

odmah obnavljale, a druge su

morale Ëekati bolja vremena. U

BogiÊevcima i Goricama misno

slavlje predvodio je biskup msgr.

–uro Kokπa, u OkuËanima zagre-

baËki nadbiskup, kardinal Franjo

KuhariÊ, a u DragaliÊu biskup

poæeπki msgr. Antun ©kvorËeviÊ.

Na misnim je slavljima HPD

"Tomislav" svojom pjesmom

pruæalo utjehu i nadu povratnicima

i onima koji su doπli s raznih

strana, da obiu zgariπta svojih

domova i crkava i pomole se za

poginule Ëlanove obitelji i mjeπtane. Bilo je to vrijeme u kojem je pjesma

"Tomislava" tjeπila, bodrila i ulijevala nadu, vrijeme suosjeÊanja, patnje i

HPD “Tomislav” s kardinalom KuhariÊem

u osloboenim OkuËanima 1995. godine

radosti slobode.

9. rujna 1995. g. HPD "Tomislav" pjesmom je na posljednji poËinak

ispratilo svoga bivπega predsjednika Emila –uriÊa.

U studenom (3.11.) Druπtvo sudjeluje na 2. susretu malih pjesnika

Slavonije i Baranje u Cerniku. Tamburaπki orkestar tom zgodom dobiva

priznanja i pohvale struËnih osoba iz ekipe HRT-a koja je snimala program i

o Cerniku napravila dvije TV emisije (Mali πtokavËiÊi, U potrazi za izgublje-

nim blagom).

17. studenoga 1995. godine "Tomislav" svoj jubilarni koncert daje u

Novoj Gradiπki. U Domu kulture okupilo se mnoπtvo GradiπËana koji su æe-

ljeli posluπati cjeloveËernji koncert mjeπovitog pjevaËkog zbora i tambu-

raπkog orkestra HPD-a iz Cernika. Izvedeno je 19 glazbenih toËaka. Kao

solisti nastupili su s. Slavica TomiÊ, fra Josip Vrbanac i Ankica Zec.

116

Instrumentalni solisti bili su Marijan SokiÊ i Igor Tomek, a u klavirskoj

pratnji bili su Ana Marija BariËeviÊ i fra Josip Vrbanac.

16.prosinca 1995. godine u Hrvatskom domu u –akovu KUD "Tena"

PIK-a –akovo slavilo je 10. obljetnicu pod naslovom VeËer uz tamburu. I

CerniËani daju svoj doprinos ovoj obljetnici na zajedniËkom koncertu

domaÊina i Slavonskog tamburaπkog orkestra "Pajo KolariÊ” iz Osijeka.

"Tomislavov" PZ i TO sa solistima Ankicom Zec i fra Josipom Vrbancom, a

pod ravnanjem V. SokiÊa izveli su:

E. Suchon: "Kako si mi krasna"

J. Gotovac: "Kamena djeva"

J. Njihoπ: "Sa cerniËkih sokaka"

D. Hruza: " Savski valovi"

P. KinderiÊ - P. Gali: "Molitva"

E. Cossetto: ©okaËka pisma i kolo

I. Zajc - D. Hruza: "U boj, u boj"

Zavrπna proslava 90. obljetnice Druπtva organizirana je 17. prosinca

1995. godine sa sljedeÊim programom:

Program koncerta u Domu kulture

u Novoj Gradiπki 17. studenog 1995.

117

Novinski zapis: Glas Slavonije 1995. g.

16 sati: Posveta temelja druπtvenih prostorija

17 sati: SveËana skupπtina (u zgradi Poglavarstva)

19 sati: SveËani koncert uz dodjelu priznanja dugogodiπnjim aktivnim

Ëlanovima (Hrvatski dom)

1996. godine Druπtvo je zapoËelo s pripremama programa za uobiËa-

jene nastupe, ali i za posebne, zahtjevnije poput obljetnice HPD-a

"GraniËar" iz Nove Gradiπke, uz Ëiju je obljetnicu odræan i Susret pjevaËkih

zborova iz »akovca, Zaboka, Slavonskog Broda, Poæege, BedekovËine, Nove

Gradiπke i Cernika. Susret je organiziran 3. veljaËe 1996. g. u Domu kulture

u Novoj Gradiπki.

Na razini Brodsko-posavske æupanije i Grada Slavonskog Broda 10.

oæujka sveËano je proslavljena πesta obljetnica utemeljenja Hrvatske demo-

kratske zajednice pa je HPD "Tomislav" pozvano da u Kazaliπno-koncertnoj

dvorani "Ivana BrliÊ-MaæuraniÊ” svojim nastupom uveliËa sveËanost.

Nakon redovitog nastupa u crkvi Sv.Petra apostola 28. travnja uz obljet-

nicu pogubljenja Zrinskog i Frankopana juniorski tamburaπki orkestar s

vokalnim skupinama veÊ 16. svibnja sudjeluje na XIX. Festivalu tamburaπke

glazbe u Osijeku. Izvedena su ova glazbena djela:

O.K. Kolb: "Radovan" (koncertna koraËnica)

J.Njihoπ: "Blagdan" (praizvedba sveËane uvertire)

"Slavonijo zlatna ruæo hrvatska"

118

Za uspjeπan nastup Ëlanovi TO i pjevaËi primili su diplome i Ëestitke

organizatora.

25. svibnja 1996. na redovnoj skupπtini zakljuËeno je da 1995. g. najus-

pjeπnije u 90-godiπnjem radu Druπtva. Upravni je odbor odræao velik broj

sjednica i raspravio 56 toËaka dnevnog reda, izmijenjeni su i dopunjeni

Ëlanci statuta pa upravni odbor sada broji 13 Ëlanova.

15. lipnja na blagdan Sv. Vida "Tomislav" dræi koncert u OkuËanima.

Koncert sadræi ove kompozicije:

J. Runjanin: "Lijepa naπa domovino"

E. Suchon: "Kako si mi krasna"

I. Zajc - D. Praπelj: "Æivila Hrvatska"

R. Matz: "Zdrava Marija"

O. K. Kolb: "Radovan"

KinderiÊ-MikiÊ-GaliÊ: "Molitva"

R. ©imunaci: "Jedne tihe noÊi"

J. Njihoπ: "Slavonijo zlatna ruæo hrvatska"

I. Zajc - V. SokiÊ: "Frankopanka"

V. S. Vilhar - V. SokiÊ: "S Velebita klik se ori"

I. Zajc: "U boj, u boj"

D. Marπan - Kaloera: "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku"

Nastup “Tomislava” na XIX. festivalu

hrvatske tamburaπke glazbe u Osijeku 1996. g.

119

24. lipnja Upravni odbor umjesto Ivice Ograjπeka (prestao s radom u

Druπtvu) za dopredsjednika bira –uru Vuka.

Tamburaπi veÊ redovito sudjeluju u glazbenom dijelu programa Susreta

malih pjesnika Slavonije i Baranje, koji se odræava svake godine poËetkom

mjeseca studenoga uz Dan opÊine Cernik. Tom prigodom do izraæaja dolazi

svestrana suradnja "Tomislava" i O© "Matija Gubec", domaÊina i organiza-

tora ove priredbe s obzirom da na Susret dolaze mladi i njihovi uËitelji iz

cijele Slavonije i Baranje te gosti iz Zagorja, Istre, Dalmacije i BiH. Tambura-

πima "Tomislava" daje se prilika da pokaæu πto umiju a oni svojim sviranjem,

neposrednoπÊu i slavonskom duπom uvijek pokupe najveÊi pljesak publike,

u Ëemu znaËajnu ulogu i simpatije ima i njihov dirigent mo. Vinko SokiÊ.

1996. godinu HPD "Tomislav" uspjeπno je privelo kraju sveËanim

boæiÊnim koncertom 21. prosinca u Hrvatskom domu u Cerniku. Osim

"Tomislava" na koncertu su nastupili zbor Osnovne glazbene πkole Nova

Gradiπka (dirigent Ë.s. Slavica TomiÊ) i zbor O© "Matija Gubec" Cernik

(dirigenti Katarina PiljiÊ i V. SokiÊ). Nakon 21 glazbene toËke koncert je

zavrπen zajedniËkim pjevanjem publike i zborova poznate nam boæiÊne

pjesme "Narodi nam se Kralj nebeski".

PoËetkom 1997. god. zbog bolesti dirigenta g. Vinka SokiÊa zbor

nakratko preuzima aktivna pjevaËica Katarina PiljiÊ, inaËe nastavnica glazbe

u O© "Matija Gubec" u Cerniku.

Za 1997. godinu artistiËki je odbor na Ëelu sa zborovoom Vinkom

SokiÊem odredio koncepciju daljnjeg rada i sadræaj programa koje Êe

uvjeæbavati Mjeπoviti zbor a capella, tamburaπki orkestar i mjeπoviti zbor s

tamburaπkim orkestrom. Prema potrebi iz tih su se sadræaja sastavljali pro-

grami za brojne nastupe:

15. veljaËe - susret pjevaËkih zborova u Novoj Gradiπki

8. travnja - koncert u OkuËanima

17. svibnja - Dani HPD-a "Davor" u Slavonskom Brodu

21. svibnja - koncert uz Dan dræavnosti RH

7. lipnja - koncert u Lipiku

24. lipnja - koncert u Novoj Gradiπki

13. srpnja - sveËanost oproπtaja od fra Vjeceslava JanjiÊa

4. studenoga - Dan opÊine Cernik

8. studenoga - Susret malih pjesnika Slavonije i Baranje

28. studenoga - 115. obljetnica HKUD "Vijenac" Poæega

6. prosinca - Koncertna veËer u Cerniku

Dirigenti na svim nastupima bili su Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ. Na

tom su koncertu dugogodiπnji Ëlanovi Druπtva dobili unikatne diplome

120

poËasnog Ëlana HPD-a "Tomislav". To su: Drago MaliÊ, Franjo Vuk i Ivica

Vuk.

Od pobrojanih nastupa u 1997. godini CerniËanima Êe u dugoj uspo-

meni ostati program sveËanog oproπtaja od fra Vjencislava JanjiÊa, gvardi-

jana i æupnika u Cerniku.

Ovaj omiljeni sveÊenik proveo je 10-tak godina u Cerniku i zajedno sa

narodom pretrpio ratna razaranja i druge ratne nedaÊe. Izmeu ostaloga i

sam je pri granatiranju samostana bio ranjen, ali nikada nije izgubio vjeru u

pravednu borbu za slobodu Hrvata, bodrio je narod u crkvi, branitelje na

bojiπnici, prognanike, ranjenike. FranjevaËki samostan i crkvu obnavljao je

s narodom i pronalazio donatore.Crkvene prostore otvorio je javnosti za

izloæbe, predavanja, koncerte i turistiËke obilaske.

19. srpnja 1997. godine prireen mu je oproπtaj u samostanskom

dvoriπtu, a bilo je nazoËno viπe od 1000 odraslih i djece iz æupe Cernik,

susjednih æupa i Nove Gradiπke.

SveËanost je otvorilo HPD "Tomislav" Kaplanovom "Kolijevkom moga

djetinstva", a tijekom sveËanosti joπ su izvedene ©imunacijeva "Na obali

Save", AsiÊeva "Blagoslovljena ova zemlja" (na izriËitu æelju fra Vjenceslava),

Njikoπeve "Blagdan" i "Slavonijo, zlatna ruæo hrvatska" te Cossettove "Sla-

vonska poskoËica", "Tri jetrve" i "Diridika". "Tomislav" se oprostio pjes-

mom "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku", a tamburaπki sastav joπ je odsvirao "Pjesmu

rastanka".

U programu su joπ nastupili Ëlanovi KUD-a "SeljaËka sloga" iz Opatovca

koji su izveli splet narodnih pjesama i igara, a osobit je gost bio poznati

estradni umjetnik Krunoslav KiÊo Slabinac, kum i dobrotvor samostana te

osobni Vjenceslavov prijatelj.

Nakon πto je otputovao na novu duænost u Hrvatsku katoliËku misiju u

Salzburg, fra Vjenceslav JanjiÊ je na adresu HPD-a "Tomislav" uoËi BoæiÊa

poslao pismo u kojem poziva "Tomislav" i KUD "SeljaËka sloga" iz Opatovca

da sljedeÊe godine svojom pjesmom i igrom uveliËaju Dan Hrvata u

Salzburgu. Poziv je s radoπÊu prihvaÊen.

PoËetkom 1998. godine utanaËuje se gostovanje "Tomislav" u

Salzburgu. Troπkove puta i smjeπtaja snose Hrvatska katoliËka misija, jedna

od najstarijih misija u Europi, koja krajem stoljeÊa slavi 50 godina postoja-

nja.

Turneja u Salzburgu trajala je dva dana. 23. svibnja pred tristo uzvanika

odræan je koncert koji je obuhvatio vokalne a capella, vokalno - instrumen-

talne - folklorne i domoljubne skladbe "za svaËiju duπu poneπto". (PRO-

GRAM). Publika je bila oduπevljena, osobito mladeæ, a posebne su Ëestitke

121

"Tomislavu" upuÊene od provinci-

jala o. Lucija Jageca.

U nedjelju 24. svibnja u crkvi

Sv. Andrije u Mirabellplatzu pje-

vaËki zbor i tamburaπki orkestar

izveli su Hrvatsku puËku misu T.

Yeseta u nazoËnosti oko 700 vjer-

nika. Nakon mise koju je vodio o.

L. Jagec uz asistenciju fra V. Janji-

Êa, "Tomislav" je dao joπ i dodatni

program.

Tijekom boravka u Salzburgu

Ëlanovi HPD-a "Tomislav" obiπli

su znamenitosti ovoga lijepoga tu-

ristiËkog grada.

Od ostalih nastupa u 1998. godini treba spomenuti nastup na sveËanom

obiljeæavanju 8. obljetnice HDZ-a Brodsko- posavske æupanije 29. oæujka u

Slavonskom Brodu, i na Susretu pjesme prijatelja 13. lipnja u Novoj Gradiπki

i otvorenju Slavin-doma u Cerniku.

Na sjednici Upravnog odbora 9. rujna 1998. godine donesen je zaklju-

Ëak da se zbog bolesti dirigenta Vinka SokiÊa angaæira Renata LekiÊ-GrgiÊ,

Prilikom posjete Salzburgu 1998. godine

122

koja je veÊ u "Tomislavu" obavljala posao korepetitora u pjevaËkom zboru, a

ostale poslove u umjetniËkom odboru i s tamburaπkim orkestrom i dalje Êe

obavljati V. SokiÊ.

©kolski tamburaπki orkestar pod vodstvom uËiteljice glazbe Katarine

PiljiÊ svoje Êe probe odræavati u prostorijama HPD-a "Tomislav" i bit Êe

smatran podmlatkom Druπtva.

4. listopada "Tomislav" se oprostio od dugogodiπnjeg pjevaËa i poËas-

nog Ëlana Druπtva Drage MaliÊa, koji je iznenada preminuo i bio pokopan na

cerniËkom groblju.

Na godiπnjem koncertu u Cerniku dodijeljena su veÊ tradicionalna

priznanja za dugogodiπnji rad, a za svoje zasluge diplomu poËasnog Ëlana

primio je g. Melhior ©imiÊ. Novu 1999. godinu Druπtvo je zapoËelo

druπtvenom veselicom 9. sijeËnja, tzv. "pjevaËkom Novom godinom" na

kojoj se okupila veÊina Ëlanova pjevaËkog zbora i tamburaπkog orkestra.

Razlog tom veselju bile su nove impresivne prostorije Druπtva u Slavin-

domu. Slavlje je potrajalo dugo u noÊ, a nazoËne su uveseljavali Ëlanovi tam-

buraπkog sastava "Æute dunje".

Na izbornoj skupπtini za 1999. g. u Upravni odbor izabrani su D. Jan-

koviÊ (predsjednik), –. Vuk (dopredsjednik), Miljenko RosiÊ (tajnik), Vilko

Uprava HPD “Tomislav” 1998. godine

(Odbor za Ëijeg je mandata izgraen Slavin-dom)

Sjede (slijeva): Dragica AndraπeviÊ, Miljenko

RosiÊ-BaÊa - tajnik, Renata LekiÊ-GrgiÊ - diri-

gentica PZ, Vinko SokiÊ - dirigent TO i Ëlan odbo-

ra, Katarina PiljiÊ, Dragutin JankoviÊ - predsjed-

nik, Nikola JugoviÊ

Stoje (slijeva): Nikola ©imiÊ, Mato OrdaniÊ,

Vilko –uriÊ - blagajnik, –uro Vuk - dopredsjed-

nik, Nikola TerziÊ, Luka Zec, Mijo SokiÊ.

123

–uriÊ (blagajnik), Katarina PiljiÊ (arhivar PZ), Luka Zec (ekonom), Mijo

SokiÊ (ekonom), Denis Meseπ (arhivar TO), Dragica AndraπeviÊ, Nikola

JugoviÊ, Mato OrdaniÊ, Mislav SokiÊ, Vinko SokiÊ, Nikola ©imiÊ i Vitomir

ÆakiÊ (Ëlanovi). UmjetniËki odbor Ëinili su V. SokiÊ, Renata LekiÊ - GrgiÊ,

Katarina PiljiÊ, Mato OrdaniÊ i Miljenko RosiÊ. Vlado SokiÊ, Stanislav LaziÊ

i Josip Vuk postali su Ëlanovi Nadzornog odbora, a Nikola Trnka, Nikola

TerziÊ i Drago ÆakiÊ Ëlanovi Stegovnog odbora.

Odmah nakon skupπtine prikupljena je Ëlanarina u iznosu od 8000

kuna Ëime je podmiren troπak otvorenja Slavin - doma jer nije pristigla

obeÊana donacija æupanije.

Ubrzo nakon otvorenja 28. travnja 1999. g. vidjelo se da "hram kulture

u Cerniku", kako su CerniËani prozvali Slavin-dom, neÊe sluæiti samo

"Tomislavu", nego Êe ovi osobiti prostori sluæiti i drugim kulturnim prired-

bama. Spomenutog dana u prepunoj pjevaonici odræana je promocija knjige

"Na dvoru cara Perzijskog" autora Tomislava –uriÊa, novinara i publicista,

sina Dragutina –uriÊa, nekadaπnjeg zborovoe "Tomislava". Poput oca

Tomislav je zaljubljenik u cerniËku kulturu i baπtinu te je za svoje novinarske

i knjiæevne radove u kojima promovira i Cernik, proglaπen poËasnim

graaninom Cernika.

PostojeÊi uvjeæbani raspored pjesama u 1999. godini dopunjen je

novim i zahtjevnijim kompozicijama:

I. Zajc: "Dva madrigala" (a capella)

A. Canjiga: "Za Hrvatsku" (a capella)

J. Gotovac: "Slava Lisinskom" (a capella)

"Pjesma moja raspjevana" (a capella)

S. LovriÊ: "Tuæaljka" (a capella)

J. Njikoπ: "Romanca u G-duru" (TO)

"Elegija o Lisinskom" (TO)

M. Farkaπ: "Santa Lucia" (TO)

Vangelis-SokiÊ: "Conquest of Paradise" PZ i TO

V. Lisinski: "Zbor Hrvatica" iz opere Porin

Kradier Cossetto: "La Paloma" TO

Od vaænijih nastupa treba spomenuti koncert za Tijelovo, odræan u

Slavin-domu 3. lipnja 1999. godine. Na tom su koncertu sudjelovala i πkol-

ska djeca rasporeena u mali pjevaËki zbor, veliki pjevaËki zbor i tamburaπki

orkestar. Mali je zbor sa solistima iz 2. razreda otpjevao pjesme "Tako, tako",

"©kolska torba", "Tko sam ja", "Klavir" i "Notni stol". Autor teksta i glazbe je

Marija MatanoviÊ. Veliki pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar O© "Matija

Gubec" izveli su sljedeÊe glazbene toËke:

124

V. Lisinski: "Pjesma poslije obuke"

I. L. Kalinski-T. VidoπiÊ: "PotoËiÊ”

B. MihaljeviÊ-V. SokiÊ: "PriËao mi djeda moj"

Vangelis-SokiÊ: "Osvajanje raja"

Daroviti uËenici, polaznici glazbene πkole, izveli su dvije klavirske

kompozicije: L. v. Beethoven: "Za Elizu" (solo Ivana OrdaniÊ) i H. Venzel; Dor

Zitherbub (duo ËetveroruËno Josipa SokiÊ i Saπa ©imiÊ)

Veliki tamburaπki orkestar HPD-a "Tomislav" odsvirao je “La Paloma”

i “Santa Lucia”, a potom su u duetu Ankica Zec (sopran) i Katarina PiljiÊ (alt)

uz klavirsku pratnju Vinka SokiÊa otpjevale Ave Mariju. Æenski pjevaËki zbor

nastupio je sa "Zborom Hrvatica" iz opere Porin, a mjeπoviti zbor "Ljepota

cvijeÊem krasi se" (I. Zajca) i "Za Hrvatsku" A. Canjuge. Dirigenti su bili

Katarina PiljiÊ (©kola), Renata LekiÊ-GrgiÊ i Vinko SokiÊ ("Tomislav").

Uz blagdan Sv. Vida i Dane kulture mira u OkuËanima je 15. lipnja

"Tomislav" odræao cjeloveËernji koncert mjeπovitog zbora i tamburaπkog

orkestra, a raspored je obuhvatio zborske a capella skladbe, orkestralne

skladbe, tamburaπke sastave, vokalno - instrumentalne folklorne i domo-

ljubne skladbe.

U programu je uz ostalo bio naglaπen Kamilo Kolb, skladatelj, orguljaπ,

pjevaË, zborovoa, pedagog i publicist Ëiji opus sadræi 1280 skladbi iz razliËi-

tih glazbenih æanrova. Kolb je roen u OkuËanima 31. srpnja 1887. godine, a

od 1945. do 1950. g. je u zatvoru Stara Gradiπka. Umro je 13. srpnja 1965. u

Virovitici. Od brojnih popijevki posveÊenih Blaæenoj Djevici Mariji

"Tomislav" je pjevao Ave Mariju.

BoæiÊni koncert

u Slavin-domu

125

15. listopada 1999. godine u Slavin-domu u Cerniku HPD "Tomislav"

prireuje koncert za sudionike StruËnog skupa uËitelja i profesora biologije

iz cijele Republike Hrvatske.

Naime, obnovljeni reprezentativni prostori FranjevaËkog samostana,

Galerija suvremene umjetnosti, Kulmerov dvorac i druge kulturno-povi-

jesne znamenitosti Cernika sve viπe su privlaËile ljude iz raznih ustanova,

πkola i organizacija da ovdje organiziraju struËne skupove, predavanja i tu-

ristiËke posjete. Nadaleko poznata gostoljubivost CerniËana prema svima

koji dou u Cernik oslikava se i ovim nastupom HPD-a "Tomislav" pred

Ëlanovima spomenutoga skupa. Mnogi su bili iznenaeni saznanjem da u

ovako malom slavonskom mjestu buja kulturni æivot, djeluju ustanove i

udruge koje njeguju glazbu, folklor, izdavaπtvo i dr.

VeÊ tradicionalna zabava "CerniËki krmokolj" odræan je i ove godine 23.

listopada. Iako posjeta nije bila kakvu smo priæeljkivali, u druæenju, zabavi i

veselju u potpunosti je uspjela. I financijski rezultat je bio veoma dobar.

»ista zarada iznosila je 10.454,93 kn.

Uspjeπan rad Druπtva u 1999. godini zakljuËen je jubilarnim Kon-

certom pjesama iz hrvatske proπlosti 18. prosinca, a posveÊen je obljetnici

roenja i smrti Vatroslava Lisinskog. Bila je to repriza jubilarnog koncerta iz

1969. godine. Æivot i djelo V. Lisinskog na koncertu je prezentirao Alojzije

Aga. Koncert je ujedno bio i tradicionalni boæiÊni nastup "Tomislava" pred

cerniËkom publikom.

2000. godina u znaku je 95. obljetnice Druπtva i 50. godiπnjice umjet-

niËkog glazbenog rada maestra Vinka SokiÊa. Zato su i programi podreeni

ovim obljetnicama, no Druπtvo je imalo i druge nastupe:

- 25. veljaËe - Koncert pjesama iz hrvatske proπlosti u Novoj Gradiπki

pod pokroviteljstvom Matice hrvatske. Tom je prigodom Vinku SokiÊu

odana osobita Ëast, a Glasnik Matice hrvatske poËetkom 2001. godine

objavio je Ëlanak Alojzija Age o zborovoi Vinku SokiÊu te Ëlanak Vinka

SokiÊa “Tradicija i kontinuitet zborske glazbe u novogradiπkom kraju 1946.-

2000.”

- 4. oæujka s istim koncertom Druπtvo je nastupilo u dvorani hotela

Minerva u Varaædinskim Toplicama.

- 6. oæujka "Tomislav" sudjeluje na 33. πokaËkom sijelu u Æupanji,

- 17. lipnja u crkvi Sv. Franje Asiπkog u Lipiku, Druπtvo nastupa na I.

smotri pjevaËkih zborova Poæeπko-slavonske æupanije.

Jedan tuæan dogaaj obiljeæio je 2000. godinu. Naime, 19. lipnja u 67.

godini umro je Nikola Trnka, dugogodiπnji pjevaË i predsjednik Druπtva u

razdoblju od 1982. do 1987. godine. Posljednju poËast Druπtvo mu je odalo

Medalje koje HPD “Tomislav” svojim Ëlanovima

dodjeljuje za dugogodiπnji rad

126

“Tomislavova” diploma, plaketa i zahvalnica

5

127

pjesmama "Tuæaljka" i "Bliæe, o Boæe moj" prigodom ukopa na novogra-

diπkom groblju.

Sastav “Najbolji hrvatski tamburaπi” bio je gost na XVI. tradicionalnom

cerniËkom krmokolju 28. listopada 2000. godine. Zabava je bila uspjeπna,

prodana je 241 ulaznica, a Ëist prihod iznosio je 15.502,00 kune.

"Glazba je oduvijek bila a i bit Êe i dalje, jedno od moguÊih sredstava

ljudske komunikacije. Bilo bi zanimljivo naËas razmisliti πto bi bilo s nama

da jednoga dana nestane glazbe iz naπega æivota. U nastaloj tiπini Ëovjek

atomske ere ostao bi bez ljepote i poezije, bez topline, druπtvenosti i pri-

jateljstva, bez poπtenja i istine; Ëovjeku danaπnje epohe prijeti opasnost da

se raspadne u dva dijela: biÊe koje raËuna i planira i biÊe koje se zadovoljava

samo podmirenjem svojih osobnih potreba (...)." Citatom Z. PalËoka zboro-

voa Vinko SokiÊ htio je naglasiti utjecaj glazbe, osobito u "maloj provinci-

ji" na svekoliki ljudski æivot i da je vrijedilo gotovo cijeli æivot posvetiti

Druπtvu i ljudima meu kojima æivimo. A on je upravo to uËinio i Cernik je

njegovu 50. obljetnicu rada i 95. obljetnicu Druπtva primio kao osobit

glazbeni, druπtveni i kulturni dogaaj. Tome su se dogaaju pridruæila kul-

turno-umjetniËka druπtva na proslavi 4. studenoga 2000. godine u

Hrvatskom domu u Cerniku. Sudjelovali su HPD "GraniËar" Nova Gradiπka,

RKUD "Vijenac" Poæega, KUD "Toplice" Varaædinske Toplice i KUD

"Kristal-Sladorana" iz Æupanje.

Lijevo: Josip OstiÊ, predsjednik novogradiπkog

ogranka Matice hrvatske Ëestita Vinku SokiÊu

na 50. obljetnici umjetniËkog rada

Desno: Tajnik Druπtva Miljenko RosiÊ u uvodu

koncerta govori o radu jubilarca Vinka SokiÊa

"Tomislav" je 16. prosinca odræao jubilarni koncert u Slavin-domu, na

kojem su izvedeni programi 95. obljetnice Druπtva, 50. obljetnice glazbeno-

pedagoπkog rada Vinka SokiÊa i VII. susreta malih pjesnika Slavonije i

Baranje. U programu su bile zastupljene ove kompozicije:

- R. Matz: "U naπem selu" (PZ i TO )

- V. SokiÊ: "Oj, Savice" (solist Z. PetriÊ)

- F. Dugan ml. : "Zahvalnica"

128

»estitku i poklon Vinku SokiÊu za 50. obljetnicu

umjetniËkog rada u ime Druπtva uruËio je

predsjednik Dragutin JankoviÊ

- o. K. Kolb: "Radovan"

- J. CaniÊ: "Pjesma bez rijeËi"

- J. Kaplan: Dugo u noÊ (recitatorica V. BrËiÊ)

- J. Njikoπ: "Elegija o Lisinskom"

- I. Zajc: "RadniËka himna"

- V. Novak: "Hrvatom"

- J. AndriÊ: "ÆetelaËko kolo" (TO)

PjevaËki zbor Osnovne πkole "Matija Gubec" Cernik joπ je izveo i ove

kompozicije:

- I. Ocvirek: "Idila",

- Julije Njikoπ: "Opet Êe zvoniti zvona", "Miruj, miruj srce moje"

i "Slavonijo zlatna ruæo".

Koncert je zavrπio skladbama "Vivat Croatia" i "Narodi nam se Kralj

nebeski". Ravnali su Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ, a program su vodili

Zdravka ÆakiÊ i Stjepan Vuk.

Na ovom je koncertu æenski pjevaËki zbor nastupio u novim haljinama,

koje je darovao Josip JeliÊ, prognanik iz Baranje i nekad vlasnik pogona

æenske konfekcije u Starom Petrovom Selu. Tako je sveËano, i na najbolji

moguÊi naËin, zavrπena jubilarna 95. godiπnjica Druπtva.

U kolovozu 1998. za gvardijana i æupnika u Cernik dolazi fra Franjo

TomaπeviÊ, ujak bivπeg gvardijana Vjenceslava JanjiÊa. Novi se gvardijan vrlo

brzo uklopio u svekoliki æivot CerniËana, a kako je bio sposoban i poduzetan

brzo je okupio suradnike te pokrenuo obnovu crkve u BaÊindolu, FranjevaË-

kog samostana u Cerniku i gotovo do temelja poruπene crkve Svetog Leonar-

da. Ovaj je sveÊenik uËinio mnogo na kulturnom i vjerskom podruËju; za

njegova su mandata tiskane tri knjige o æupi Cernik, dovrπena je obnova Sv.

Linarte, ureeni samostanski prostori, prireivane izloæbe i koncerti. Dobro

je suraivao sa svim udrugama u mjestu pa tako i s "Tomislavom" koji je veÊ

po tradiciji stalni sudionik u liturgijskim slavljima.

Na sjednici Upravnog odbora 21. sijeËnja 2001. godine donesena je

odluka o imenovanju voditelja PZ i TO. Maestro Vinko SokiÊ zamolio je

Upravni odbor da se imenuje novi voditelj PZ, a on bi, zbog svojega

zdravstvenoga stanja i lijeËnikovog savjeta, vodio samo tamburaπki orkestar.

Upravni je odbor ovaj prijedlog prihvatio i za zborovou imenovao gu

Katarinu PiljiÊ, uËiteljicu glazbene kulture u O© "Matija Gubec" Cernik.

Nakon πto je nastupila na posao u πkoli, ga Katarina PiljiÊ veÊ se 15.

rujna 1993. godine uËlanila u HPD "Tomislav" i postala aktivnom pjevaËi-

com u zboru. Zbog svoje struËne osposobljenosti, iskustva i osobite volje za

radom u Druπtvu, ubrzo je zapoËela zamjenjivati, najprije na probama, a kas-

129

nije i na nastupima, dotadaπnje dirigente gu Renatu LekiÊ i mò Vinka

SokiÊa. ImajuÊi sve to na umu i nakon izjave mò SokiÊa da Êe novoj dirigen-

tici pomagati u slaganju programa i drugim struËnim poslovima, Upravni

odbor imenuje gu Katarinu PiljiÊ dirigenticom zbora.

Ona je tom prigodom izjavila: "Bilo mi je teπko prihvatiti ovu zadaÊu, ali

s obzirom na to kako sam od samog poËetka lijepo prihvaÊena u Druπtvu,

uspjeli ste me nagovoriti. Traæim slobodne ruke u svome radu i oËekujem

dobru suradnju od gospodina Vinka SokiÊa. Nadam se da Êu ispuniti vaπa

oËekivanja."

Od toga dana ga Katarina PiljiÊ marljivo uvjeæbava programe zbora i

uspjeπno vodi pjevaËe na javnim nastupima, a u ©koli pak, u radu s djecom,

priprema i osigurava "Tomislavu" podmladak i svijetlu buduÊnost.

"Tomislav" je od 8. do 14.

travnja 2001. godine svojim nastupi-

ma obogatio obredne sadræaje Cvjet-

nice i Velikog tjedna, a 27. svibnja

pjevanom misom fra I. Perana po-

pratio blagoslov obnovljene crkve

Svetog Leonarda i doËek poæeπkog

biskupa msgr. Antuna ©kvorËeviÊa

koji je crkvu blagoslovio.

Od 27. do 28. travnja 2001.

godine Druπtvo organizira turneju u

Varaædinske Toplice i Lepoglavu. U

kino-dvorani u Varaædinskim Topli-

cama "Tomislav" se predstavio broj-

noj publici s 22 skladbe razliËitih

æanrova, prireenih za mjeπoviti

zbor i tamburaπki orkestar. “Tomislavci” pjevaju na misi prigodom posvete

obnovljene crkve Sv. Leonarda u Cerniku2. lipnja Druπtvo nastupa na Smotri pjevaËkih druπtava u Ëast 130.

godiπnjice HPD-a “Davor” iz Slavonskog Broda. Smotra je odræana pod

pokroviteljstvom Hrvatskog sabora kulture, Grada Slavonskog Broda i

Brodsko-posavske æupanije. Sudjelovali su HKD "Lisinski" Naπice, HPD

"GraniËar" Nova Gradiπka, HPD "Danica" Sisak, HPD "Tomislav" Cernik,

HPD "Vijenac" Poæega i domaÊin HPD "Davor". CerniËani su izveli πest

skladbi pod ravnanjem Katarine PiljiÊ i Vinka SokiÊa.

14. lipnja uz blagdan Tijelova, "Tomislav" organizira koncert godiπnjih

dostignuÊa pjevaËkih zborova i tamburaπkih orkestara Druπtva i Osnovne

πkole "Matija Gubec" u Cerniku.

130

Na sjednici Upravnog odbora 11. srpnja 2001. godine raspravljalo se o

kadrovskoj politici u Druπtvu i prijedlozima Dragutina JankoviÊa (15 godina

predsjednik) i Miljenka RosiÊa (25 godina dopredsjednik i tajnik) da ih se

razrijeπi duænosti i da te obveze preuzmu mlai ljudi. JankoviÊ i RosiÊ ostaju

u Upravnom odboru i svojim Êe znanjem i iskustvom pomagati novoizabra-

nim duænosnicima. Odbor je prijedlog usvojio i na istoj sjednici za pred-

sjednika Druπtva izabrao –uru Vuka, za dopredsjednika Luku Zeca i za tajni-

ka Vitomira ÆakiÊa.

"Koncert popularnih skladbi za srce i duπu" odræan je 23. listopada u

Domu kulture pred brojnom novogradiπkom publikom, a 15. prosinca veÊ je

sve bilo spremno za Koncert pjevaËkih zborova i tamburaπkih orkestara u

Cerniku, na kojem sudjeluju HPD "Davor" iz Slavonskog Broda, HPD

"GraniËar" iz Nove Gradiπke, KUD "Kristal-Sladorana" iz Æupanje i domaÊin

HPD "Tomislav".

U 2002. godini UmjetniËki odbor (V. SokiÊ, K. PiljiÊ, A. Zec, M. RosiÊ i

M. OrdaniÊ) kreirao je opseæan program rada koji je 23. veljaËe na Skupπtini

druπtva jednoglasno usvojen. Skupπtina je potvrdila imenovanje –ure Vuka

za predsjednika i usvojila izmjene i dopune Statuta, πto ih je predloæio Ured

za opÊu upravu jer je trebalo Statut usuglasiti sa Zakonom o udrugama.

Donesen je i zakljuËak da se prie izgradnji pomoÊnih prostorija uz Slavin-

dom jer su svi raËuni za izgradnju doma podmireni. Planirani nastupi ost-

vareni su ovim redom:

- 23. oæujka pjevana misa fra I. Perana povodom posvete zvona crkve Sv.

Leonarda u nazoËnosti msgr. Antuna ©kvorËeviÊa,

- 24.-29. oæujka liturgijsko pjevanje u crkvi uz blagdane Cvjetnice,

Velikog tjedna, Velikog petka i Uskrsa,

Koncert u crkvi

Sv. kriæa u Sigetu

4. travnja 2002. g.

131

- 4 travnja gostovanje u crkvi Sv. Kriæa u Sigetu i pjevanje Hrvatske

puËke mise povodom 300. obljetnice proglaπenja blaæenikom sv. Augustina

KaæotiÊa te 35. godiπnjice uspjeπne operacije srca p. Nedjeljka Dominika

SliπkoviÊa

- 7. travnja za “mladi Uskrs” i spomen-misu za poginule u

Domovinskom ratu te pokojnu dobrotvorku Vjekoslavu Slavu TomlinoviÊ

Druπtvo je nastupilo u cerniËkoj crkvi, a 21. travnja æupsku misu i pjevanje

"Tomislava" snima HRT u sklopu ciklusa prijenosa misa i predstavljanja

mjesta (Portret crkve i mjesta, II program HRT-a)

- 28. travnja "Tomislav" gostuje u Samoboru, pjevajuÊi Hrvatsku puËku

misu u franjevaËkoj crkvi te dodatak kod spomenika Ferde LivadiÊa

("Zrinsko-Frankopanka"i dr. uz dan pogibije hrvatskih knezova 30. travnja)

- 8. i 9. lipnja tamburaπki orkestar "Tomislava" s uËenicima iz Cernika

gostuje na Krku i u Æminju ostvarujuÊi prijateljske posjete mjestima koja

sudjeluju na Susretu malih pjesnika u Cerniku

- 22. lipnja Druπtvo je sudionik Smotre pjevaËkih zborova u Novoj

Gradiπki ("GraniËar", "Tomislav" i "Lisinski" iz Naπica),

- 21. srpnja pjesmom je uveliËano slavlje mladomisnika fra Vjekoslava

LaziÊa.

- 28. srpnja uz Dan opÊine Cernik Druπtvo je imalo tri nastupa: na

oproπtaju od gvardijana fra Franje TomaπeviÊa i vikara Gorana Malenice, na

sveËanoj sjednici OpÊinskog poglavarstva i vijeÊa i na otvorenju druπtvenog

doma "Dr. F. Tuman" u Giletincima. U svim su programima sudjelovali i

uËenici cerniËke πkole.

- 16., 17. i 18. kolovoza prof. Jasna SkenderoviÊ, roenjem SubotiËanka,

a æivi u Zagrebu, ugovorila je gostovanje HPD-a "Tomislav" u Subotici kod

domaÊina HPPD "Bunjevac". Spomenuta gospoa viπe je puta "Tomislavove"

nastupe pratila svirajuÊi na orguljama. Bilo je planirano da "Tomislav" u

SubotiËkoj katedrali pjeva puËku misu uz tambure, a poslije mise izvede

kraÊi program duhovnih skladbi. Drugi dan je bio predvien za izlet na PaliÊ,

a naveËer koncert s veÊim brojem skladbi domoljubnog karaktera. No tjedan

dana prije polaska dogodio se meudræavni incident na ©arengradskoj adi a

izazvala ga je srpska graniËna policija pucajuÊi na Hrvate koji su htjeli obiÊi

svoje posjede na adi. Pobojavπi se izgreda, SubotiËani su otkazali nastup

"Tomislava" i tako se nakon trinaest godina ponovila ista situacija kao πto je

to bilo s Petrinjom i BihaÊem.

- 8. studenog uspjeπno su nastupili pjevaËki zbor πkole i tamburaπki

orkestar "Tomislava" na IX. Susretu malih pjesnika Slavonije i Baranje u

Cerniku.

132

- 22. listopada odræan je XVIII. cerniËki krmokolj s tradicionalnom

veËerom, a goste su iznova oduπevili “Najbolji hrvatski tamburaπi” iz

Zagreba. Prihod od zabave iznosio je 19.467,94 kuna ,

- 7. prosinca "Tomislav" se prikljuËuje Susretu pjevaËkih zborova

povodom 120. godiπnjice HKUD "Vijenac" iz Poæege, a joπ sudjeluju HPD

"GraniËar" Nova Gradiπka, Gradski pjevaËki zbor Lipik, HPD "Rodoljub"

Virovitica, "Vox Voluptatis" iz Budimpeπte i klapa "Maslina" iz ©ibenika.

- 14. prosinca koncertom "U sve vrijeme godiπta" Druπtvo je zahvalilo

Bogu za uspjeπnu i bogatu ovogodiπnju glazbenu æetvu, a u toj su zahvali sud-

jelovali HPD "GraniËar" i pjevaËka skupina "SlavËa" iz Nove Gradiπke.

Godina je zavrπila polnoÊkom na kojoj su Ëlanovi "Tomislava" predvodili

pjevanje lijepih hrvatskih boæiÊnih pjesama.

Na godiπnjoj izbornoj skupπtini Druπtva odræanoj 23. veljaËe 2003.

godine izabrani su novi upravni odbor, umjetniËki, nadzorni i stegovni

odbor koji su na sastanku 12. oæujka izabrali svoja rukovodstva.

Upravni odbor: –uro Vuk (predsjednik), Luka Zec (dopredsjednik),

Vitomir ÆakiÊ (tajnik), Vilko –uriÊ (blagajnik), Nikola JugoviÊ, Mato

OrdaniÊ, Katarina PiljiÊ, Petar PiljiÊ, Miljenko RosiÊ, Mijo SokiÊ, Mislav

SokiÊ, Vinko SokiÊ i Nikola ©imiÊ (Ëlanovi).

UmjetniËki odbor: Vinko SokiÊ (predsjednik), Mato OrdaniÊ, Katarina

PiljiÊ, Miljenko RosiÊ i Ankica Zec (Ëlanovi). Nadzorni odbor: Vladimir Vuk

(predsjednik), Stanko LaziÊ i Josip Vuk (Ëlanovi). Stegovni odbor: Æeljka

TrusiÊ (predsjednica), Dragutin ÆakiÊ i Nikola TerziÊ (Ëlanovi).“Tomislavci” u Meugorju 10. svibnja 2003. g.

133

10. i 11. svibnja 2003. godine HPD "Tomislav" odlazi u pohode

Meugorju i Sarajevu. U Meugorju pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar pje-

vaju i sviraju Hrvatsku puËku misu, a poslije mise i dodatni program za

nazoËne sveÊenike i uglednike. U crkvi u Stupu kod Sarajeva za hrvatske

vjernike ponovljen je program iz Meugorja.

11. svibnja 2003. g.

Koncert u Stupu kod Sarajeva (gore)

i obilazak grada (dolje)

134

©ima Jovanovac, direktor Brodfesta

uruËio je Vinku SokiÊu nagradu za æivotno djelo

Na sjednici Upravnog odbora odræanoj 7. travnja, izmeu ostalog,

raspravljalo se i o predstojeÊoj 100. obljetnici HPD-a "Tomislav" pa je za-

kljuËeno da se prvenstveno treba poËeti raditi na prikupljanju materijala za

monografiju Druπtva. U tu svrhu formiran je ureivaËki odbor za izradu

monografije:

‚ Vinko SokiÊ (prikupit Êe raspoloæive materijale i pisati tekstove),

‚ Vitomir ÆakiÊ (vodit Êe tajniËke poslove i davati na raspolaganje

dokumentaciju,

‚ Mato OrdaniÊ (prikupljat Êe fotografije i dokumente, napisati

Ëlanak o suradnji πkole i Druπtva),

‚ Miljenko RosiÊ (prikupljat Êe dokumentaciju, pisati o radu Druπtva,

izgradnji Slavin-doma, nabavi zastave i korigirati dio tekstova),

‚ Alojzije Aga (uobliËavat Êe pisane materijale, korigirati i pisanom

rijeËju povezivati sve prikupljeno),

‚ –uro Vuk (koordinirati i usmjeravati rad odbora, osigurati

financijska sredstva, napisati uvodnu rijeË),

‚ Petar PiljiÊ (prikupljati materijale, skenirati, unositi tekst

u kompjutor, suraivati s tehniËkim urednikom),

‚ Tihomir Podkonjak (tehniËki urediti monografiju, suraivati

s tiskarom),

‚ Nikola JugoviÊ (pomagati u osiguranju sredstava i savjetovati),

‚ Dragutin JankoviÊ (suraivati i savjetovati)

U okviru XI. Brodfesta, Hrvatska glazbena unija, podruænica Nova

Gradiπka pod nazivom "Novogradiπki glazbeni spomenar" odluËuje dodijeli-

ti zborovoi Vinku SokiÊu nagradu za æivotno djelo. Brodfest se odræao od 15.

do 18. svibnja pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske

Stjepana MesiÊa, a dodjela nagrade upriliËena je 14. svibnja u Cerniku.

SveËanost dodjele nagrade odræavala se pod pokroviteljstvom OpÊinskog

poglavarstva, supokrovitelj je bio VeËernji list a organizator HPD

"Tomislav". SlavljeniËku atmosferu uveliËali su Tamburaπki orkestar "Zlatne

æice" iz Poæege, Tamburaπki orkestar Osnovne πkole “Ivana i Antuna

KukuljeviÊa” iz Varaædinskih Toplica, Tamburaπki sastav "Sjenke" iz

Reπetara, Tamburaπki sastav KUD-a "SeljaËka sloga" iz Opatovca,

Tamburaπki sastav "Satir" iz Davora i PZ i TO "Tomislava" sa solistom

Tomislavom BoriÊem, opernim pjevaËem iz Zagreba koji je maestru SokiÊu

otpjevao poznatu skladbu "Pjevat Êe Slavonija" i podigao na noge prepunu

dvoranu sluπatelja. ©ima Jovanovac, direktor Brodfesta, uruËio je slavljeniku

nagradu i Ëestitao mu na 50-godiπnjem uspjeπnom glazbenom i pedagoπkom

radu. Tako je slavljem u Cerniku zapoËela glazbena manifestacija XI.

Brodfesta, a na "VeËeri nove domoljubne pjesme" u dvorani "Ivane BrliÊ-

135

MaæuraniÊ" u Slavonskom

Brodu 16. svibnja sveËano

je Vinku SokiÊu uruËena

statua Violinski kljuË s

ugraviranom posvetom.

Statuu je slavljeniku baπ na

80. roendan uruËio æupan

Brodsko-posavske æupanije

Mato DoriÊ. O ovim je

dogaajima pisao hrvatski

tisak i izvjeπtavala HRT.

Koncert HPD “Tomislav” na XI. festivalu domoljubne

pjesme Hrvatske - Brodfest 14. svibnja 2003. g. (gore)

Novinski zapis iz “Arene” (lijevo)

24. svibnja 2003. PZ "Tomislava" sudjeluje na misi za krizmenike, koju

predvodi msgr. Antun ©kvorËeviÊ, biskup poæeπki.

27. rujna uz dvanaestu obljetnicu 21. brigade HV-a u æupnoj crkvi u

Cerniku "Tomislav" nastupa s pjesmom "Æivot svoj prikazujemo Bogu" A.

Skobalja, a sutradan na Strmcu domoljubnim pjesmama uveliËava sveËanost

osnivanja brigade i narodno veselje.

25. listopada ReπtaraËke lole gosti su XIX. cerniËkog krmokolja koji je

donio Druπtvu prihod od 15.775,00 kuna

Kako je veÊ ustaljeno godiπnjim planom rada, "Tomislav" je nastupio i

na X. jubilarnom Susretu malih pjesnika Slavonije i Baranje, a zajedno s

novogradiπkim "GraniËarom" 20. prosinca odræao boæiÊni koncert.

7. veljaËe 2004. godine Druπtvo je odræalo redovnu izvjeπtajnu

skupπtinu koja Êe ostati u sjeÊanju po zapaæenom prvom nastupu tamburaπ-

136

kog sastava "Fijaker". Taj mladi sastav Ëini πest tamburaπa, Ëlanova "To-

mislava" koji su samoinicijativno poËeli svirati zabavne i popularne narodne

skladbe. Prvi javni nastup i zasluæeni pljesak ohrabriπe ih pa oni danas

pokrivaju veÊinu cerniËkih zabavnih potreba. Kako je utemeljena folklorna

skupina u sastavu KUU Cernik, ovaj je tamburaπki sastav postao prateÊi folk-

loraπima i pobrao velike simpatije cerniËke publike.

Uz veÊ uobiËajne nastupe, Druπtvo je na poziv bivπega gvardijana o.

Franje TomaπeviÊa 23. svibnja 2004. godine gostovalo u Klanjcu u

Hrvatskom zagorju. Na srediπnjem trgu

odræan je popodnevni koncert a na izletu po

Zagorju Ëlanovi su otpjevali Lijepu naπu kod

spomenika hrvatskoj Himni.

5. lipnja 2004. godine HPD "Tomislav"

sudjeluje na Smotri i druæenju pjevaËkih

zborova u Novoj Gradiπki a potom na

Susretu pjevaËkih zborova u Lipiku. U crkvi

Sv. Franje Asiπkog pjevali su zborovi iz

Lipika, Novske, Nove Gradiπke, Poæege i

Cernika. CerniËani su izveli sljedeÊe skldbe:

- D. Bortjanski: "MoÊ ljubavi",

- G. D. Marzi: "Signore delle cime"

- A. MihanoviÊ: "Na brodici",

Dirigirala je Katarina PiljiÊ.

Nastup “Tomislava” u crkvi u Klanjcu

23. svibnja 2004. g.26. kolovoza 2004. g. nakon kratke i teπke bolesti umro je u 57. godini

Slavko Herceg (Mato), aktivni Ëlan pjevaËkog zbora. »lanovi druπtva odali su

mu duænu poËast i na sahrani otpjevali "Nadgrobnicu" i "Bliæe, o Boæe moj".

4. studenog uz Dan opÊine Cernik "Tomislav" pjeva na sveËanoj sjedni-

ci opÊinskog poglavarstva i na otvorenju Hrvatskog doma u ©umetlici. Tom

je prigodom svirao i sastav "Fijaker". Nakon nastupa na XI. susretu malih

pjesnika 12. studenog, veÊ 3. prosinca PZ i TO sudionici su Susreta pjevaËk-

ih zborova u æupaniji povodom 25. obljetnice zbora KUD-a “Kristal-

Sladorana”.

15. prosinca HPD "Tomislav" daje boæiÊni koncert za roditelje poginu-

lih u Domovinskom ratu. Organizatori su Udruga roditelja poginulih bran-

itelja i Otvoreno puËko uËiliπte "Matija Antun RelkoviÊ" u Novoj Gradiπki.

BoæiÊnim koncertom i podjelom priznanja Ëlanovima Druπtva ostvaren

je godiπnji plan rada. Na koncertu su sudjelovali i pjevaËi "GraniËara", a

dirigenti su bili Julijana ÆirovËiÊ, Katarina PiljiÊ i Vinko SokiÊ.

137

Koncert HPD “Tomislav” na srediπnjem trgu u Klanjcu 23. svibnja 2004. g. (gore) Susret pjevaËkih zborova u Lipiku (dolje)

138

2005. godina za HPD "Tomislav" najznaËajnija je u povijesti ovoga

Druπtva zato πto se navrπava 100 godina rada od utemeljenja 1905. godine.

Na godiπnjoj skupπtini 2005. godine donesen je plan rada u ovoj jubilarnoj

godini. Evo toga plana:

1. Tiskanje monografije.

2. Jubilarna izloæba o radu druπtva.

3. Postavljanje biste prvom dirigentu i utemeljitelju Franji KumiÊu.

4. Obnova grobnice donatorice Slavice TomlinoviÊ.

5. Izgradnja vanjskog sanitarnog Ëvora.

6. Zavrπetak terase i postavljanje ploËica u dvoriπtu Slavin-doma.

7. Izrada vrata na dvoriπnom objektu.

Od ostalih aktivnosti upravni odbor je planirao slijedeÊe:

- 19. veljaËe odræati sveËanu skupπtinu (nadnevak je izabran kao dan kad je

1905. utemeljeno Druπtvo),

- 4. lipnja otvoriti izloæbu o radu Druπtva, predstaviti monografiju i odræati

cjeloveËernji sveËani koncert,

- 18. lipnja pjevati na sveËanoj misi za pokojne Ëlanove Druπtva, poginule

branitelje i donatoricu Slavicu TomlinoviÊ te odræati sveËanu Smotru pje-

vaËkih zborova (6 do 7 zborova i tamburaπkih orkestara),

- zatraæiti pokroviteljstvo Ministarstva kulture (B. BiπkupiÊa) te uputiti po-

ziv biskupu msgr. Antunu ©kvorËeviÊu da predvodi misno slavlje u cerniË-

koj crkvi Sv. Petra apostola,

- poËetkom listopada odræati sveËani koncert u Novoj Gradiπki,

- 22. listopada odræati zabavu "CerniËki krmokolj",

- 18. prosinca prirediti boæiÊni koncert,

- u meuvremenu organizirati 1-2 gostovanja,

- nastupiti na sveËanoj proslavi 120. obljetnice DVD-a Cernik 24. lipnja.

Druπtvo je financijskim planom predvidjelo prihod od 94.000,00

kuna, ali sve spomenute aktivnosti traæit Êe daleko veÊe iznose. Stoga se

oËekuje pomoÊ od Ministarstva kulture, Æupanije Brodsko-posavske,

OpÊine Cernik i donatora. U ovoj jubilarnoj godini HPD "Tomislav" apelira

na svoje Ëlanove da se, u skladu s obljetniËkim trenutkom, redovito odaziva-

ju na pokuse i dostojnim programom uveliËaju nastupe na obljetnici.

139

PjevaËki zbor HPD “Tomislav” 2005. godine: 1. red (odozdo slijeva na desno): Valerija Bator, Nataπa ©imiÊ, Slavica Vuk, Vesna KumiÊ, Ankica Zec, Marina ÆivkoviÊ, Katarina PiljiÊ-

zborovoa, Vinko SokiÊ - predsjednik UmjetniËkog odbora, Ana SokiÊ, Marina BakuniÊ, Natalija TerziÊ, Kristina BakuniÊ, Ana Podobnik, Slobodanka OstojiÊ, Viπnja BrËiÊ 2. red: Katarina

Novoselac, Mandica JankoviÊ, Veronika TerziÊ, Nevenka JankoviÊ, Sofija SokiÊ, Cecilija ©imiÊ, Æeljka TrusiÊ, Veronika Podkonjak, Goranka TerziÊ,Ruæa SokiÊ, Katarina-Zlata SokiÊ, Mirjana

RosiÊ, Ana Trnka, Dragica AndraπeviÊ 3. red: Æeljko Novoselac, Vitomir ÆakiÊ, Stjepan Vuk - ©tefo, Josip Vuk, Vlado SokiÊ, Ivo –uriÊ, Drago ÆakiÊ, –uro Vuk, Nikola ©imiÊ, Luka Zec, Andrija

LaziÊ, Zdravko SokiÊ, Krunoslav Szabo, Æeljko BrËiÊ - Duπa, Dragutin JankoviÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mijo SokiÊ .

Tamburaπki orkestar HPD “Tomislav” 2005. godine:

1. red (odozdo slijeva na desno): Igor LaziÊ, Magdalena SokiÊ, Andreja - Leonela VojvodiÊ, Kreπimir ÆakiÊ, Bernarda MatkoviÊ, Magdalena Vuk, Laura TerziÊ, Ivan TerziÊ, Ana PiljiÊ

2. red: Saπa SokiÊ, Vilko –uriÊ, Ivan IvanoviÊ, Ivana MikanoviÊ, Ivan DokuzoviÊ,VinkoSokiÊ - dirigent, VlatkaTtrupiniÊ, Melani VojvodiÊ, Viktorija SokiÊ, Juro LjubiËiÊ.

140

Upravni odbor HPD “Tomislav” 2005. godine:

Sjede slijeva na desno: Vitomir ÆakiÊ - tajnik, Nikola

JugoviÊ, Vinko SokiÊ, Katarina PiljiÊ, –uro Vuk -

predsjednik, Luka Zec - dopredsjednik

Stoje slijeva na desno: Petar PiljiÊ, Vilko –uriÊ, Mato

OrdaniÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa, Mijo SokiÊ, Nikola

©imiÊ.

UmjetniËki odbor HPD “Tomislav” 2005. godine:

Sjede slijeva na desno: Ankica Zec, Vinko SokiÊ - predsjednik, Katarina PiljiÊ

Stoje slijeva na desno: Mato OrdaniÊ, Miljenko RosiÊ - BaÊa

141

“FIJAKER”

zabavni sastav HPD-a “Tomislav”

Slijeva na desno: Saπa SokiÊ, Ivan TerziÊ,

Ivan IvanoviÊ, Ana PiljiÊ, Igor LaziÊ, Juro LjubiËiÊ

UreivaËki odbor monografije:

Sjede slijeva na desno: Alojzije Aga,

Vinko SokiÊ, –uro Vuk, Nikola JugoviÊ,

Tihomir Podkonjak

Stoje slijeva na desno: Petar PiljiÊ, Mato

OrdaniÊ, Dragutin JankoviÊ, Miljenko

RosiÊ - BaÊa, Vitomir ÆakiÊ

142

VINKO SOKIΔ (ÆIVOTOPIS)

inko SokiÊ, uËitelj glazbe i dirigent, roen je u Cerniku 5. sijeËnja

1923. godine u brojnoj radniËkoj obitelji. Od djetinjstva pokazuje

interes i talent za glazbu pa veÊ u puËkoj πkoli upoznaje notno

pismo i postaje Ëlanom tamburaπkog πkolskog orkestra, a 1936. godine aktivnim

Ëlanom HPD-a "Tomislav", kojim tada rukovodi Dragutin BegoviÊ, zborovoa

"Tomislava" i upravitelj ©kole u Cerniku.

Glazbeni razvoj Vinka SokiÊa nastavlja se u FranjevaËkom samostanu gdje

samouËno vjeæba sviranje na glasoviru, harmoniju i orguljama. 1938. g. V. SokiÊ

utemeljuje pjevaËki zbor u cerniËkoj crkvi, koji djeluje pri organizaciji KatoliËka

akcija i s tim Êe zborom nastupiti pri doËeku nadbiskupa Alojaija Stepinca. 1940.g.

SokiÊ preuzima duænost orguljaπa u crkvi Sv. Petra apostola u Cerniku i tu obvezu,

uz kraÊe prekide, obavlja do danaπnjih dana.

OpÊe i struËno glazbeno obrazovanje stjeËe na seminarima i teËajevima koje tada

organizira Prosvjetni sabor Hrvatske, Odbor za muziËku kulturu Zavoda za

unapreenje osnovnog obrazovanja SRH te Centra za struËno usavrπavanje uËitel-

ja i nastavnika. U Zagrebu je 1950. g. s odliËnim uspjehom zavrπio glazbeni semi-

nar, a potom jednomjeseËne teËajeve na Cresu 1955. i 1956. g., u PoreËu 1957., u

Senju l959., u Puli 1965. i 1973., u Zadru 1974. i u Opatiji 1976. godine. PredavaËi

su mu bili istaknuti glazbeni pedagozi, akademski profesori, poznati dirigenti i

skladatelji.

Uporan i talentiran veÊ je 1956. godine stekao dopuπtenje pedagoπkog kolegija da

moæe samostalno voditi pjevaËki zbor i tamburaπki orkestar kao i nastavu muz-

iËkog odgoja u opÊeobrazovnoj πkoli.

Godine 1961/62. zavrπava srednju muziËku πkolu u Bjelovaru, 1965. polaæe struËni

ispit u MuziËkoj πkoli "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu. Na Pedagoπkoj akademiji u

Slavonskom Brodu diplomirao je glazbeni odgoj 1970. godine i stekao nastavniËko

zvanje. Kao nastavnik glazbenog odgoja radio je u O© "Milan TomiÊ Slobodan"

(danas "Mato Lovrak") u Novoj Gradiπki, a od 1979. g. do umirovljenja uËitelj je

glazbe u O© "Matija Gubec" u Cerniku. Bio je nastavnik i struËni voditelj MuziËke

πkole u Novoj Gradiπki i kao vrstan glazbeni pedagog odræavao je struËna preda-

vanja za nastavnike glazbene kulture s podruËja cijele Slavonije i Baranje te uËitel-

je razredne nastave iz πkola novogradiπkog kraja.

Od 1946. g. do 1963. g. SokiÊ uspjeπno vodi pjevaËke zborove SKUD "Crvena zvijez-

da", RKUD "Vladimir Nazor", OPD "Sloga" i nakratko HPD "GraniËar" u Novoj

Gradiπki, a 1961. i 1962. g. HORD "Golub" u Bjelovaru.

143

1950. godine preuzima struËno voenje HPD-a

"Tomislav" u Cerniku i pred Druπtvo postavlja viπe

umjetniËke zahtjeve utemeljene na htijenjima πto

su ih 1905. g. postavili osnivaËi "Tomislava".

SokiÊ vjeπto stvara tematske prigodniËarske pro-

grame uz velike obljetnice domaÊih i stranih skla-

datelja, uvodi viπe duhovne i crkvene glazbe, a pje-

vaËki zbor i tamburaπki orkestar pod njegovim

vodstvom postiæu zavidne uspjehe.

Vinko SokiÊ nije samo glazbeni pedagog i zboro-

voa, nego se bavi druπtvenim i kulturnim radom

u Cerniku i Novoj Gradiπki. »lan je razliËitih odb-

ora za kulturu, Ëlan Odbora Matice hrvatske u

Novoj Gradiπki, pisac Ëlanaka o glazbi i folkloru

cerniËkog kraja. »lanci su mu objavljivani u zbirci znanstvenih radova Sedam

stoljeÊa Cernika, u Godiπnjaku Matice hrvatske i lokalnim tiskovinama.

Premda u poznim godinama i naruπena zdravlja, Vinko SokiÊ i danas je

glazbeno aktivan u HPD ”Tomislav” i kao orguljaπ u cerniËkoj crkvi.

REKLI SU O VINKU SOKIΔU

U analizi vrednovanja i ocjeni SokiÊevog rada sa "Tomislavom" govore struË-

na miπljenja prosudbenih komisija, citati i sadræaji zapisivaËa uz izvedbene pro-

grame i koncerte.

“Glavni dio zasluga za steËene rezultate koji su od HPD "Tomislav" uËinili

kulturni - umjetniËko druπtvo republiËkog znaËaja, pripada Ëlanovima pjevaËkog

i tamburaπkog zbora, Ëlanovima odbora i naroËito zborovoi Vinku SokiÊu, koji

veÊ 25 godina vodi naπe druπtvo. Svjestan visokih ciljeva koje si je postavio HPD

"Tomislav "Vinko SokiÊ unio je u njihovo ostvarenje svu svoju struËnu spremu, svu

energiju sav svoj talent i oduπevljenje, pa je tako uspio ostvariti neoËekivano veliki

uspjeh, proslaviti "Tomislav "i Cernik i sebe. On je svojim radom i postignutim

uspjesima otpoËeo novu povijest HPD "Tomislav" na Ëemu smo mu svi neizmjerno

zahvalni.”Miljenko RosiÊ - tajnik HPD "Tomislav"

"Tomislav" 1905. - 1975.

“Jedan od najmlaih “Tomislavovih" dirigenata Vinko SokiÊ zaljubljenik u

pjesmu i glazbu, Ëovjek πirokog slavonskog srca, hoÊe prodrijeti u sve dotadaπnje

nepoznanice u glazbi. NoseÊi palicu zborovoe "Tomislava" on je beskrajnom

ljubavlju u mnogim problematiËnim dilemama amaterima saËuvao kontinuitet

zborske glazbe u Cerniku i u novogradiπkom kraju. Æivotno mu je iskustvo πirilo

pravo na individualnost. Koliko proba, nastupa samostalnih koncerata, pohvala,

Maestro Vinko SokiÊ za orguljama

u æupnoj crkvi u Cerniku

144

priznanja, spomenica, diploma? I ravna Vinko zborom, i poravnava Vinko sva

izopaËenja u partiturama, sve staromodno mudrijaπenje. Pa ukljuËuje jednu gen-

eraciju pa drugu, pa tako redom, kultivira sirove glasove. Strpljivo razvija smisao

zbornog pjevanja, otvara uho za suvremeno. I dok je Gradiπka ostala nepomiËna,

Cernik je hodio na republiËke smotre i festivale. I za ovaj koncert i onaj koji Êe usli-

jediti, pun je projekta, pun kriticizma ali i emotivnog oruæja i glazbenih aspiracija.

Koncert odræan 8. prosinca 1979. valja pridruæiti trofejima Vinka SokiÊa, kao

dokaz novog uzlaznog hoda ovog neumornog reproduktivnog stvaraoca.”

Ivo FuriÊ - glazbeni pedagog, dirigent i tajnik

Odbora za muziËku kulturu Prosvjetnog sabora Hrvatske

“HPD "Tomislav" bilo je izvoriπte i æariπte kulturno - umjetniËkog djelovanja.

Marljivim i savjesnim radom, te postignutim neoËekivano visokim rezultatima,

pod struËnim vodstvom svoga dirigenta Mó Vinka SokiÊa postalo je i ostalo stvarni

kulturno umjetniËki Ëimbenik na podruËju hrvatske glazbene kulture, svetinja i

LEGENDA CerniËana, Slavonije pa i πire.”

“Cijeli svoj æivot poklonio je Vinko SokiÊ glazbi svome "Tomislavu". Svaki

dijeliÊ njegove liËnosti "Tomislav" je. Æivio je uz glazbu s glazbom i za glazbu. Takav

je i danas. Stoga mu æelimo joπ zdravlja i druæenje s glazbenicima pjevaËima,

zborom i orkestrom i joπ puno uspjeπnih nastupa, kako u lijepoj naπoj tako i u

Od mnogobrojnih nagrada i priznanja

πto ih je V. SokiÊ dobio za svoj dugogo-

diπnji glazbeno-pedagoπki rad istiËu se:

• Diploma Saveza muziËkih

druπtava Hrvatske (1962.)

• Diploma HORD "Golub"

iz Bjelovara (1962.)

• Diplome Festivala pjevaËkih

zborova Hrvatske u Zadru

(1973. i 1978.godine)

• Diplome FPZ Hrvatske u Petrinji

(1969.,1970. i 1971.)

• Diploma Prosvjetnog sabora

Hrvatske za unapreenje

muziËke kulture (1975.)

• Priznanje KPSH povodom 35.

obljetnice glazbenog rada (1983.)

• Zahvalnica MZ Cernik

za pomoÊ u razvoju i unapreenju

Mjesne zajednice (1984.)

• Diploma poËasnog Ëlana

HPD-a "Tomislav" (1985.)

• Plaketa OpÊine Nova Gradiπka

(1985.)

• BronËana plaketa

"Tambura Paje KolariÊa" (1995.)

• Povelja Hrvatskog sabora

kulture "Rudolf Matz"

za iznimna dostignuÊa

kulturno-umjetniËkog

amaterizma i obogaÊivanje

hrvatske kulture (1995.)

• Povelja OpÊine Cernik (1996.)

• Odlikovanje Predsjednika

Republike Hrvatske

Red hrvatskog pletera (1998.)

• Zlatna diploma

Hrvatskog sabora kulture (2000.)

• Nagrada za æivotno djelo.

Hrvatske glazbene unije,

Brodfest - podruænica 6

Nova Gradiπka (2003.)

»estitka i simboliËan poklon Druπtva

(koπara s 50 ruæa) za 50. obljetnicu

umjetniËkog rada Vinka SokiÊa

16. prosinca 2000. godine

inozemstvu. Iako krhka

zdravlja, mladenaËkog je

duha i volje, a sve ove

godine ostao je skroman i

tih, srcem i duπom za

glazbu naπu Hrvatsku.”

(zapisi: NG - novine

1.oæujka.1985. L. BukviÊ,

Sjeverni obzor - Sl. Brod,

22. prosinca 2003.

Novine za kulturu

V. MikiÊ)

145

IZGRADNJA SLAVIN-DOMA

ruπtvene prostorije u "Tomislavu" uvijek su bile goruÊi prob-

lem, ali nikada nije bilo dovoljno sredstava da se otpoËne s

planiranjem gradnje vlastitog prostora. Krajem oæujka 1994. g.

ga Marica KumiÊ iz Karlovca telefonski obavjeπÊuje Dragutina JankoviÊa,

predsjednika HPD-a "Tomislav" da je po oporuci, a nakon smrti Vjekoslave

TomlinoviÊ, "Tomislav" postao vlasnikom cjelokupnih nekretnina poko-

jnice. Upravni odbor ovlastio je predsjednika da na ostavinskoj raspravi zas-

tupa interese Druπtva. Rasprava je odræana 13. lipnja 1994. g. i uz dvanaest

pozvanih zakonskih nasljednika, nazoËan je i "Tomislavov" predstavnik.

Sud je odluËio sljedeÊe:

I. Utvruje se da ostavinsku imovinu saËinjavaju:

• nekretnine u Karlovcu i to jednosobni stan na II. katu koji se sastoji od

jedne sobe, kuhinje, kupaonice sa WC-om i predsoblja ukupne

povrπine 32,17 m2.

• nekretnine u Cerniku i to kuÊa br. 97 i dvoriπte od 219 Ëhv.

II. Njezinim nasljednikom po oporuci proglaπava se u cijelosti Hrvatsko pje-

vaËko druπtvo "Tomislav" Cernik.

Kako se nitko u zakonskom roku nije æalio, rjeπenje je postalo pravo-

moÊno.

Tko je Vjekoslava TomlinoviÊ

Vjekoslava TomlinoviÊ, u Cerniku poznatija kao Slavica i Slava, roena je u Cerniku 4. svibnja 1923. godine

od majke Rozalije, kuÊanice i oca Franje (Francla), trgovca u Cerniku.

Franjo (Francl) bio je jedno vrijeme predsjednik i u dva mandata dopredsjednik HPD-a "Tomislav".

Vjekoslava je joπ kao uËenica postala aktivnim Ëlanom tamburaπkog orkestra i pjevaËkog zbora u "Tomislavu".

Ljubav prema glazbi, "Tomislavu" i rodnom zaviËaju nije jenjavala ni onda kada je po zavrπetku studija poËela

raditi i æivjeti u Karlovcu. Uvijek se interesirala za rad Druπtva, posjeÊivala ga pri boravcima u Cerniku, a

1969. godine organizirala je koncert "Pjesme iz hrvatske proπlosti" u Zorin-domu u Karlovcu kad su

CerniËani burno pozdravljeni od karlovaËke publike.

Vjekoslava TomlinoviÊ umrla je u Karlovcu 25. studenoga 1992. godine i sahranjena na cerniËkom groblju.

Na temelju rjeπenja o nasljeivanju od 13. lipnja 1994. g. OpÊinski sud u Karlovcu vrπi uknjiæbu prava vlas-

niπtva na cjelokupnim nekretninama pokojne Vjekoslave TomlinoviÊ u korist HPD-a "Tomislav", a OpÊinski

sud u Novoj Gradiπki o tome obavjeπÊuje Druπtvo 18. studenog 1994. g.

Vjekoslava (Slava) TomlinoviÊ

146

Upravni odbor imenuje komisiju koja Êe voditi brigu o nasljeu:

Dragutin JankoviÊ, –uro Vuk, Miljenko RosiÊ, Vlado SokiÊ i Ivica Ograjπek.

Komisija je utvrdila da je stan u Karlovcu u loπem stanju jer je oπteÊen

tijekom rata i da bi njegov popravak i odræavanje bilo skupo, te predloæila da

se stan proda. 25. studenoga 1994. godine stan je prodan za 20000 DM, a

novac je u nazoËnosti odvjetnika primio Miljenko RosiÊ, tajnik Druπtva.

Neπto stare devizne πtednje u PB Zagreb preneseno je u kunama (75%)

na raËun Druπtva i namirena su dugovanja za grijanje. O svemu uËinjenom

komisija je dala izvjeπÊe na skupπtini Druπtva 25. veljaËe 1995. godine.

Donesen je zakljuËak da se izgrade druπtvene prostorije za "Tomislav" na

zemljiπtu u Cerniku. Nakon katastarske izmjere traæio se projektant i kao

najpovoljniji ponuaË izabrana je projektantska kuÊa "MATAN" d.o.o. s

glavnim projektantnom ing. arhitekture Ivanom LaziÊem.

S obzirom na to da se buduÊi objekt nalazi u zaπtiÊenoj povijesnoj zoni,

trebalo je pribaviti dozvolu od Dræavne uprave za zaπtitu kulturne i prirodne

baπtine - povjerenstva u Osijeku.

11. rujna Druπtvo je dobilo posebne (konzervatorske) uvjete graenja pa

je uz idejni projekt izdana lokacijska dozvola bez koje se ne moæe priÊi izra-

di glavnog projekta. Glavni projekt je zavrπen krajem rujna 1995. godine,

pribavljena je sva potrebna prateÊa dokumentacija i veÊ 15. prosinca podne-

sen zahtjev za izdavanje graevinske dozvole na koju se Ëekalo sve do 10. srp-Novinski zapis: Glas koncila 1995. g.

nja 1996. godine. U meuvremenu prikupljene su ponude izvoaËa radova

na iskopu i betoniranju temelja. 8. studenog potpisan je Osnovni ugovor s

tvrtkom "Grading" d.o.o. iz Cernika koja je zapoËela s radovima 13. stu-

denoga. Prije betoniranja ploËe Luka

Zec (pjevaË u "Tomislavu") postavio

je vodovodnu i kanalizacijsku mreæu

kako se kasnije ne bi moralo razbijati

ploËu. Radovi su dobro napredovali,

premda vrijeme nije bilo naklonje-

no, pao je i prvi snijeg.

Posveta temelja obavljena je 17.

prosinca nakon sveËane skupπtine

povodom 90. obljetnice Druπtva.

PjevaËki zbor pjevao je stojeÊi na tek

stvrdnutoj betonskoj ploËi i to je prvi

put u devedesetgodiπnjoj povijesti da

su bili "svoji na svome", doduπe

samo na temeljima.

Odbor za izgradnju Slavin-doma dao je tiskati pro-

midæbeni materijal "rijeËju i slikom" pod nazivom

"Pomognimo izgradnju hrama kulture" i veÊ u oæujku 1996.

materijal je razaslan diljem Hrvatske.

Trud se isplatio, pomoÊ je poËela pristizati: OpÊina

OkuËani darovala je blok-opeke u vrijednosti 1000 DM,

toliko je uplatio i "Mercis", trgovaËko poduzeÊe iz Nove

Gradiπke. Pun tegljaË blokova donirala je graevinska tvrt-

ka "Grading" i TrgovaËko poduzeÊe "Dinarka" iz Knina, a

cerniËko poduzeÊe "Metalotehna" darovalo je materijal za

pregradne zidove . "Nigma" iz Nove Kapele dala je vapne-

naËku sipinu za zidanje, Brodsko-posavska æupanija uplati-

la je 20.000 kn, a OpÊina Cernik 30.000 kn. Sada se moglo

priÊi traæenju izvoaËa radova do pod krov, a Ëlanovi

druπtva sami su organizirali i izvodili ËiπÊenje gradiliπta,

izradili kanalizaciju u duljini od 70 metara, izradili vanjski

WC. Komunalno poduzeÊe "SlavËa" besplatno je izvelo sve

radove i dalo materijal za prikljuËak na javni vodovod.

24. lipnja 1996. godine Upravni odbor imenuje Odbor

za izgradnju doma, u koji ulaze Dragutin JankoviÊ, Nikola

JugoviÊ, Miljenko RosiÊ, Mato OrdaniÊ, –uro Vuk i Luka

Zec. Ovaj je Odbor na svojim leima ponio sve zadaÊe oko

147

17. prosinca 1995. fra Vjenceslav JanjiÊ

je blagoslovio temelje Slavin-doma

Promidæbeni letak namjenjen prikupljanju sredstava za pomoÊ

u izgradnji Slavin-doma

148

izgradnje doma. Za izvoenje radova

do pod krov izabran je zidarski i

krovopokrivaËki obrtnik Draæen

Butorac iz Cernika, koji je ponudio

rok od 40 dana za dovrπenje ugov-

orenog posla. Ugovor je potpisan 1.

lipnja, a radovi Êe zapoËeti 1.

kolovoza. Graevinsko poduzeÊe

"PANON" d.o.o. obeÊalo je dati

cement, a novogradiπka ©umarija

potrebnu krovnu grau.

Projektom je bilo predvieno

da u pjevaonici na krovu budu tri

armirano-betonske grede bez stro-

pa, koje su se Ëinile vrlo grubima s

obzirom na dimenzije, pa je predloæeno da se one zamijene laminiranim

drvenim gredama πto se pokazalo puno ljepπim i prirodnijim rjeπenjem.

Krovne nosaËe izradio je Industrijski kombinat "Gaj" d.d. iz Slatine za svotu

od 15.558,60 kn. Betoniranje ploËe nad mont-stropovima u dijelu izvan pje-

vaonice izveli su igraËi i trener NK-a "Mladost" u vidu jaËeg treninga od pola

dana.

ObeÊana graa od ©umarije nije stigla pa je uskoËio Ivan GudeljeviÊ,

vlasnik tvrtke "Metalotehna". Dio zgrade je pokriven, a Ëim su vremenske

prilike dopustile, nastavilo se s radovima. Pokriven je i stari dio (pro-

davaonica i stan) tako da je sve doπlo pod isti krov, a Ëlanovi Druπtva drago-

voljno su obili staru æbuku te, kad se

æbukala nova zgrada, sve je oæbukano

kao cjelina. Sad je bilo lakπe jer se

moglo raditi i za slabijega vremena.

Iz Australije od tamoπnjih Cerni-

Ëana, iseljenika, pristiglo je 1700

AUD koje je donio Ivo KumiÊ.

Odmah je kupljen parket i stavljen

na tavan da se dobro sasuπi. GP

"Grading" besplatno Êe obaviti

æbukanje unutarnjih zidova, a Josip

KovaËeviÊ, vlasnik obrtniËke radion-

ice "Central", i Luka Zec obavit Êe,

takoer besplatno, vodovodne i in-

stalacije centralnog grijanja.

149

Druπtvo je kupilo elektromaterijal, a besplatno su ga ugradili Milan

BabiÊ, Kruno TrupiniÊ, Josip MariÊ, Vinko PetroviÊ i Vinko ÆivkoviÊ.

Stolarske radove izvela je Stolarsko-rezbarska radionica "©tiviËiÊ" iz SiËica u

vlasniπtvu Stjepana ©tiviËiÊa. "Lim-mont", obrtniËka radionica Tomislava

©imiÊa iz Cernika besplatno je obavila limarsko-bravarske poslove. Stolarija

i elektromaterijal plaÊeni su zahvaljujuÊi pomoÊi Ministarstva kulture RH u

iznosu od 100 000 kn. Od radova joπ je obavljeno æbukanje i liËenje sjev-

ernog zida objekta.

Neke donacije i obeÊanja su se izjalovila, ali se ipak uspjelo osigurati

sredstva za zavrπne radove: postavljanje keramiËkih ploËica, æbukanje pre-

ostalih vanjskih zidova i dr. Vladimir Vuk, kum zastave "Tomislava", liËilac

iz Cernika, bez naknade je pripremio i oliËio zidove i stolariju. Prodavaonica

"M.K.M." iz Nove Gradiπke poklanja rezervoar za loæ ulje, betonske kocke na

prilazu objektu daruje Ivan GudeljeviÊ, a o svom troπku postavlja ih Draæen

Buturac. Postavljanje parketa obavili su radnici DI "S. SekuliÊ" s –urom

Vukom i Stjepanom VlaoviÊem na Ëelu.

150

Centralno grijanje uveo je Vlado

TerziÊ, vlasnik obrtniËke radionice

"TROX" iz Cernika, sanitarije Josip

kovaËeviÊ, uliËni zid podigao je zidar

Draæen Buturac, a æeljezna ukrasna

vrata tvrtka "Themmag" iz Nove

Gradiπke. Preostalo je joπ urediti

dvoriπte i sruπiti stari bunar, ali i niz

"sitnica" koje su se stalno pojavlji-

vale. ZahvaljujuÊi Ministarstvu kul-

ture koje je 10. rujna odobrilo 35 000

kn, mogla su se nabaviti hrastova

velika harmonika-vrata izmeu pje-

vaonice i hola, postavljena je rasvje-

ta, karniπe za zavjese (donacije drvo-

tokara Tomislava SokiÊa iz Cernika), zavjese (donacija obitelji Kolinski iz

Nove Gradiπke), a tepison je darovalo trgovaËko poduzeÊe "Mercis".

»lanice zbora uredile su prostorije i sve je blistalo kao πto se blistalo u

srcima svih Ëlanova "Tomislava" jer se Druπtvo nakon 93. godine prestalo

potucati po skuËenim i neodgovarajuÊim prostorima.

4. studenoga uz Dan opÊine Cernik svanuo je za "Tomislav" povijesni

dan - otvorenje druπtvenih prostorija Slavin-doma. Taj Êe datum biti zlat-

nim slovima upisan u spomenicu Druπtva jer je po prvi put "Tomislav" dobio

svoj "glazbeni hram", tj. vlastitu zgradu s pogodnim i novim prostorima za

rad. Dom je otvorio æupan brodsko - posavski Mirko Tomac, a blagoslovio

fra V. JanjiÊ koji je za tu prigodu

doputovao iz Salzburga. O povi-

jesnici Druπtva i kronologiji grad-

nje Slavin doma govorio je pred-

sjednik Dragutin JankoviÊ. Kon-

cert je uz Lijepu naπu obuhvatio i

prigodne skladbe: Geslo HPD-a

"Tomislav" (na stihove Tita Bilo-

pavloviÊa glazbu napisao V. So-

kiÊ), "Fala" (stihove Luke Paljetka

prepjevao Alojzije Aga, aranæirao

V. SokiÊ), "Pjevajte Gospodinu"

P. Wagnera, "ÆetelaËko kolo", "Na

obali Save", "Slavonijo zlatna ru-

æo", "Pozdrav domovini" Vilka

151

Pjevanje himne na otvorenju Slavin doma

4. studenog 1998. godineNovaka, "U boj, u boj", I. Zajca, "Boæe, Ëuvaj Hrvatsku" i "Virat Croatia".

Program otvorenja naËinio je umjetniËki odbor, konferansu je napisao

Alojzije Aga, voditeljica je bila Gordana Tarbuk, a dirigent V. SokiÊ.

Treba joπ naglasiti da je Druπtvo svima koji su pomogli gradnju doma i

izvoaËima radova dodijelio zahvalnice, rad slikara Tomislava PetranoviÊa

Rvata, a Josip BiÊaniÊ, naivni kipar i drvorezbar iz Cernika "Tomislavu" je

darovao raspelo.

2002. g. na zapadnoj strani dvoriπta u nastavku nove zgrade, vlastitim

sredstvima zapoËeta je izgradnja pomoÊnih prostorija. Za dvije godine objekt

je zavrπen, u njemu je izgraena peËenjara, skladiπte za praktikable i stari

arhiv te puπnica. I ovdje su svoj doprinos dali Ëlanovi te obrtnici Ivan

GudeljeviÊ, Tomislav ©imiÊ, Josip KovaËeviÊ i Luka Zec, Ëlan HPD "Tomi-

slav".

2005. g. GP "Grading" darovalo je ploËice za terasu, a iste je ugradio

Draæen Butorac.

Upravi i Ëlanovima druπtva ostaje na brizi ureivati i odræavati Ëitav ovaj

prostor i osmisliti programe koji bi tom objektu dali svekoliki kulturni

znaËaj.

152

d svoga utemeljenja 1905. godine Druπtvo je gajilo krπÊanske

vrednote i iskazivalo nacionalne i vjerske osjeÊaje. Tijesna

suradnja s FranjevaËkim samostanom oslikavala se u sudjelo-

vanju Druπtva u prigodnim vjerskim dogaanjima kao πto su posebne mise

za Uskrs, BoæiÊ, Tijelovo, krizmu, prvu priËest i dr. ZahvaljujuÊi pojedinim

gvardijanima, "Tomislav" je ostvario prijateljske odnose sa sliËnim

druπtvima u raznim mjestima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te inozemstva

gdje su na sluæbi sveÊenici franjevci. "Tomislav" je uvijek bio pokretaË i real-

izator humanitarnih i drugih akcija koje je podræavala Crkva; organizirao je

koncerte, od Ëijih su prihoda obnavljani crkva i samostan; uveliËavao je

misna slavlja i doËeke crkvenih velikodostojnika (Stepinac, KuhariÊ,

©kvorËeviÊ), podizao na viπu razinu crkveno pjevanje puka predvodeÊi

crkvene pjesme (muπki s kora, æene iz partera).

HPD "Tomislav" sudjeluje u svekolikom duhovnom æivotu CerniËana, i ovis-

no o gvardijanu (æupniku), ispunjava sve zahtjeve koje pred njega postavlja

samostan. ©kola, crkva, "Tomislav" nerazdvojne su sastavnice svekolikog

kulturnog, obrazovnog, vjerskog i zabavnog æivota cerniËkog puka, od onih

najmlaih do najstarijih. Kad je Ëlanovima Druπtva bilo branjeno da sud-

jeluju u vjerskim slavljima pjevaËi "Tomislava" "glumili" su obiËne vjernike

i zduπno pjevali na polnoÊkama i misama Velikog tjedna.

SURADNJA HPD-a "TOMISLAV" I FRANJEVA»KOG SAMOSTANA

HPD “Tomislav” sudjeluje

na svetoj misi na kojoj je

blagoslovljena zastava Druπtva

153

rajna je i neraskidiva povezanost O© "Matija Gubec" i HPD

"Tomislav" od osnutka do danas. Dobar i zapaæen glazbeni rad u

©koli odrazio se na uspjeπan rad u "Tomislavu" i obrnuto.

"Tomislav" i ©kolu su povezivali zajedniËki interesi i uËitelji koji su po svom

pozivu i opredjeljenju radili na promicanju obrazovanja, glazbene kulture i

svekolikog druπtvenog æivota. UËitelji su se od osnivanja i tijekom cijelog

jednog vijeka aktivno ukljuËivali u rad "Tomislava" kao ravnatelji zbora ili

kao Ëlanovi upravnog odbora. Velika je sreÊa πto je odlaskom jednog, na nje-

govo mjesto dolazio drugi sliËnih stremljenja i glazbenih moguÊnosti.

Ugraivali su oni u rad "Tomislava" svoju posebnost, sposobnost i snaæno su

obiljeæili vrijeme u kojem su djelovali. Mnogo su uËinili u glazbenoj nao-

brazbi mladeæi, cijelog mjesta pa i πireg podruËja. Brojnim koncertima i

javnim nastupima oblikovali su glazbeni ukus, kulturu sluπanja i Ëuvstveni

doæivljaj glazbenih arija.

O njihovom radu, postignuÊima i djelovanju ostali su pismeni zapisi,

fotografije, koncertni programi, a posebno je vrijedno πto su ostali u æivom

sjeÊanju pjevaËa i mjeπtana. Uz glazbenu pismenost i doæivljaj razvijali su,

izborom repertoara i sastavljanjem programa domoljublje i rodoljublje i svi-

jest o Ëvrstoj pripadnosti hrvatskom narodu.

Iz πkolske Spomenice moæe se iπËitati isti odgojni pristup ©kole pa ne

Ëudi πto su ©kola i "Tomislav" izgradili primjerenu suradnju. ©kola je bila, a

i danas je, srediπte glazbene obuke. Ona je mjesto gdje uËenici stjeËu

osnovnu glazbenu naobrazbu u redovnom i izvannastavnom programu.

Glazbeno nadareni uËenici redovito bivaju zapaæeni i ukljuËuju se u rad pje-

vaËkog zbora i tamburaπkog orkestra. PoËinju uvjeæbavati glas i razvijaju

tehniku sviranja. UËe se radu u druπtvu, toleranciji, suradnji, druæenju,

opraπtanju, disciplini i odgovornosti u ispunjavanju zadataka.

Duhovno se obogaÊuju ljepotom glazbenih arija i zvukom tamburice.

Razvija se ljubav prema glazbi i njeguje glazbeni ukus i izbor glazbenog

repertoara. SteËenim Ëuvstvenim doæivljajima i navikama lako se, i po iner-

ciji ukljuËuju u rad "Tomislava". Sigurni smo da je i to vaæan razlog πto

"Tomislav" i danas ima dovoljan broj tamburaπa i pjevaËa i πto slavi rijedak

jubilej sto godina neprekidnog rada.

SURADNJA ©KOLE I HPD-a "TOMISLAV"OD OSNUTKA DO DANAS

154

Sve je zapoËelo 1905. godine kada grupa uglednika i entuzijasta spoz-

navπi potrebu podizanja svekolikog druπtvenog æivota, odluËi osnovati pje-

vaËko druπtvo. SuosnivaË i prvi ravnatelj zbora je poznati dugogodiπnji

uËitelj ©kole Franjo KumiÊ. UËitelj Franjo je ostavio malo zapisa o glazbe-

nom radu u πkoli i "Tomislavu", ali fotografije i usmena predaja govore o

plodnom i osmiπljenom radu. Ravnao je zborom od osnutka pa do 1932. go-

dine. Naslijedio ga je vrijedan, sposoban, samoinicijativan, glazbeno nada-

ren uËitelj i upravitelj ©kole Dragan BegoviÊ. Njegov rad Êe najbolje oslikati

njegovi osobni zapisi iz Spomenice Ëije faksimile predstavljamo.

155

Lako je zakljuËiti da je rad uËitelja BegoviÊa bio kratak, ali zapaæen po

nizu znaËajnih inicijativa za druπtveni razvoj Cernika. Radio je u Cerniku do

1940. godine kada je premjeπten u Zagreb.

Poslije 1945. godine u mnogim obiteljima i kuÊama zavladao je strah i

nespokoj. Nitko se nije osjeÊao sigurnim. Pobjednik je "u ime naroda" vrπio

odmazdu bez stvarne i dokazane krivnje. Nicala su stratiπta. Ukratko, to je

bilo vrijeme bezakonja. Novostvorena vlast je postupno izgraivala repre-

sivni aparat na boljπeviËko partizansko-komunistiËkoj ideologiji.

Tradicionalno naslijee europskog graanskog druπtva u kulturi i druπtve-

nom æivotu nemilosrdno se potire i progoni. U mnogim sredinama se zatiru

i gase kulturna druπtva i prisilno osnivaju nova na revolucionarno-

boljπeviËkim zasadama. U takvim okolnostima pokrenut je rad HPD-a

"Tomislav". Nije bilo lako oæiviti rad u vremenu svjeæih sjeÊanja na patnje,

stradanja i pogibiju Ëlanova uæe ili πire obitelji. PokretaËi rada su bili,

izmeu ostalih, uËitelji ©kole Petar IπtakoviÊ kao ravnatelj zbora, Vojko

JurËiÊ kao tajnik Druπtva. UËitelju IπtakoviÊu treba zahvaliti i odati priznanje

za doprinos zborovoe u teπkom vremenu, usprkos Ëinjenici da se na njega

nije moglo dugoroËno osloniti. Takovo stanje je potrajalo do 1950. kada je

"Tomislav" uspio dugoroËno rijeπiti problem ravnatelja zbora imenovanjem

cerniËkog sina Vinka SokiÊa, uËitelja u πkoli u Novoj Gradiπki.

Zavrπio je svoj radni vijek u ©koli u Cerniku radeÊi od 1979. do 1981.

godine kada je umirovljen. Unaprijedio je glazbeni æivot u ©koli. Zbor i

orkestar su ostvarili niz kvalitetnih priredbi i javnih nastupa. Ostat Êe za-

pamÊen kao glazbeni urednik operete "Zeko, zriko i janje" koja je izvedena u

prepunoj dvorani u Cerniku. Gostovala je ©kola i po okolnim mjestima i po

prijemu kod publike postigla je veliki uspjeh. Nakon umirovljenja aktivno je

suraivao sa ©kolom, a 1993. preuzeo je ravnanje πkolskim orkestrom kao

vanjski suradnik te i danas obnaπa istu duænost.

Jedno kratko vrijeme tamburaπkim orkestrom "Tomislava" je ravnao

uËitelj glazbene kulture Slobodan BudisavljeviÊ.

156

Teæak i odgovoran je posao ravnanje tamburaπkim orkestrom. Orkestar

svake godine doæivljava najveÊe promjene i izmjene svoga Ëlanstva. Napuπta-

ju ga iz raznih opravdanih razloga kao npr: promjena πkole, odlaska u drugo

mjesto πkolovanja, udaja i drugo. Najkvalitetnije zamjene orkestar je dobi-

vao iz tamburaπkog orkestra ©kole. Nije rijetkost da su pojedini uËenici svi-

rali u oba orkestra. UviajuÊi tu meuovisnost πkolskog i "Tomislavovog"

orkestra, Upravni odbor je donio odluku kojom se πkolski tamburaπki

orkestar proglaπava pripravniËkim orkestrom "Tomislava". Tom odlukom

Ëlanovi tamburaπkog orkestra ©kole imaju sva prava i obveze kao i svi izvrπu-

juÊi Ëlanovi "Tomislava". Tamburaπki orkestar "Tomislava" svake godine

sudjeluje u programu zavrπne priredbe Susreta malih pjesnika Slavonije i

Baranje, prateÊi πkolski pjevaËki zbor izvoenjem niza orkestralnih kom-

pozicija.

Zbog bolesti Vinka SokiÊa, kratko vrijeme zborom je ravnala mlada

uËiteljica glazbene kulture iz Starog Petrovog Sela Renata LekiÊ. Zamijenila

ju je uËiteljica glazbene kulture Katarina PiljiÊ. Odmah po dolasku u Cernik

ukljuËila se u rad "Tomislava" kao Ëlan pjevaËkog zbora. Ubrzo je prihvatila

teπku duænost ravnateljice zbora. Oæivjela je glazbeni æivot u πkoli te je uz

veliki pjevaËki zbor osnovala mali pjevaËki zbor i pripravniËki tamburaπki

orkestar. Poboljπala je repertoar i podigla kvalitet rada oba zbora. Priredbe

i javni nastupi postali su zapaæeni i prepoznatljivi. Vrlo uspjeπno je povezala

rad ©kole s radom "Tomislava" u organizacijskom i suradniËkom smislu. U

1994. i 1995. godini smo zabiljeæili zajedniËke koncerte πkolskog pjevaËkog

zbora i HPD-a "Tomislav", a posebno Êe ostati zapamÊen boæiÊni koncert

Pripremni tamburaπki orkestar 2005. godine:

1. red (odozdo slijeva na desno): Helena MihaliÊ,

Dario LuciÊ, Bernarda –uriÊ, Tomislav DokuzoviÊ,

Nikolina JugoviÊ, Milan KumiÊ, Kristina BukviÊ, Filip

BakuniÊ, Monika SokiÊ, Ivona KlikiÊ

2. red: Luka LaziÊ, Matija PetriÊ, Zlatko Galik, Matej

IvanoviÊ, Marina ÆivkoviÊ, Klara KlikiÊ, Josipa

JugoviÊ, Danijel TerziÊ, Sandra JuriπkoviÊ, Katarina

PiljiÊ - dirigent

3. red: Valentina MatekoviÊ, Vinko StojiÊ, Sanda

TrupiniÊ, Vlatka Vuk, Domagoj MiljanoviÊ, Petra

KlikiÊ, Dario TerziÊ, Stjepan MihaliÊ, Nataπa CuriÊ.

157

1996. godine. ©koli je bila Ëast sudjelovati u zajedniËkom koncertu a ostat Êe

svima u sjeÊanju veselica i druæenje nakon koncerta.

Uz spomenute ravnatelje zbora u "Tomislavu" su radili kao tajnici sli-

jedeÊi uËitelji : Zlatko Prelovπek, Vojko JurËiÊ i Mirko JapundæiÊ. Kao Ëlanovi

upravnog odbora HPD-a "Tomislav" posljednjih godina sudjeluju Mato

OrdaniÊ, Petar PiljiÊ i Katarina PiljiÊ, a kao suradnici Druπtva Alojzije Aga,

Nada DoπliÊ, Marija LukaË i Ljilja MihaliÊ.

Na kraju moæemo reÊi da su ljudi i tradicija povezali dvije znaËajne kul-

turno obrazovne institucije ©kolu i HPD "Tomislav". Povezali su ih zajedniË-

ki odgojni interesi i ljubav prema glazbi. Velik je njihov doprinos na

uzdizanju svekolikog druπtvenog æivota i pronoπenja glasa o Cerniku i cer-

niËkom kraju. Razvijali su u narodu glazbeni ukus a izborom programa svi-

jest o pripadnosti europskom duhovnom miljeu. Nemjerljiva je vrijednost

πto su mnogi radom u "Tomislavu" izgradili nova prijateljstva i proæivjeli

mnogo lijepih trenutaka. S iskrenom nadom, vjerom i optimizmom gledamo

u buduÊnost i joπ mnogo godina plodnog rada i suradnje ©kole i "Tomislava"

u duhu dosadaπnje tradicije.

Program BoæiÊnog koncerta iz 1996. godine

158

CERNI»KI KRMOKOLJ

159

160

161

162

RUKOVODSTVO HPD-a “TOMISLAV” OD OSNUTKA DO DANASGOD. PREDSJEDNIK DOPREDSJEDNIK TAJNIK BLAGAJNIK ZBOROVO–A

1905. Gustav Wolcheim Ignac MiπkatoviÊ Josip CeniÊ Franjo KumiÊ1906. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1907. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1908. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1909. Ignac MiπkatoviÊ Stjepan TrupiniÊ -ıı- -ıı-1910. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1911. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1912. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1913. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1914. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1915. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1916. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1917. Josip CeniÊ -ıı- Stjepan MiπkatoviÊ -ıı-1918. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1919. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1920. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1921. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1922. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1923. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1924. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1925. Stjepan Vuk Josip CeniÊ Andrija TusiÊ -ıı-1926. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1927. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1928. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1929. Ferdo FilipoviÊ -ıı- -ıı- -ıı-1930. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1931. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1932. -ıı- -ıı- -ıı- Dragan BegoviÊ1933. -ıı- -ıı- Stjepan »aklec -ıı-1934. -ıı- -ıı- -ıı- Dragutin GjuriÊ1935. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1936. -ıı- -ıı- -ıı- –uka PetriËeviÊ,

ÆivkoviÊ, A. KolakoviÊ

1937. -ıı- -ıı- Josip KovaËeviÊ Dragan BegoviÊ1938. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1939. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1940. -ıı- -ıı- -ıı- I. MuhviÊ1941. -ıı- -ıı- -ıı- Petar IπtakoviÊ1942. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1943. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1944. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1945. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1946. Franjo LuciÊ Franjo TomlinoviÊ Vojko JurËiÊ Nikola TomlinoviÊ Petar IπtakoviÊ1947. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1948. Franjo TomlinoviÊ –uro KumiÊ -ıı- Dragan –uriÊ -ıı-1949. od 25.2. Ivan PetriÊ Franjo TomlinoviÊ Zlatko Prelovπek Stjepan AlasiÊ -ıı-1950. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- Vinko SokiÊ1951. -ıı- -ıı- Nikola Kunce Branka Jerant -ıı-

163

GOD. PREDSJEDNIK DOPREDSJEDNIK TAJNIK BLAGAJNIK ZBOROVO–A

1952. Dragan ÆivkoviÊ Franjo TomlinoviÊ Zlatko Prelovπek Branka Jerant Vinko SokiÊ1953. -ıı- -ıı- -ıı- Ankica Vuk -ıı-1954. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1955. Ivan PetriÊ Dragan ÆivkoviÊ -ıı- Franjo Vuk -ıı-1956. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1957. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1958. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1959. Dragan ÆivkoviÊ Emil –uriÊ -ıı- -ıı- -ıı-1960. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1961. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1962. Emil –uriÊ -ıı- -ıı- -ıı-1963. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1964. -ıı- Nikola Vuk -ıı- -ıı-1965. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1966. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1967. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1968. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1969. Nikola Vuk Josip Blazina -ıı- -ıı-1970. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1971. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1972. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1973. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1974. -ıı- Franjo KapetaniÊ -ıı- -ıı-1975. -ıı- Mirko JapundæiÊ -ıı- -ıı-1976. -ıı- Franjo KapetaniÊ -ıı- -ıı-1977. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1978. -ıı- Miljenko RosiÊ -ıı- -ıı- -ıı-1979. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1980. -ıı- Nikola Trnka Miljenko RosiÊ -ıı- -ıı-1981. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1982. od 20.8. N. Trnka -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1983. Nikola Trnka Ivica Ograjπek -ıı- Ljubica JedliËko -ıı-1984. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1985. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1986. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1987. Dragutin JankoviÊ -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1988. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1989. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1990. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1991. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1992. -ıı- –uro Vuk -ıı- -ıı- -ıı-1993. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1994. -ıı- -ıı- -ıı- Vilko –uriÊ -ıı-1995. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1996. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1997. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-1998. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- Renata LekiÊ-GrgiÊ1999. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2000. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2001. od 11.7. –uro Vuk od 11.7. Luka Zec od 11.7. V. ÆakiÊ -ıı- Katarina PiljiÊ2002. –uro Vuk Luka Zec Vitomir ÆakiÊ -ıı- -ıı-2003. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2004. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-2005. -ıı- -ıı- -ıı- -ıı- -ıı-

164

PRIZNANJA AKTIVNIM »LANOVIMA HPD-a “TOMISLAV" PREMA PRAVILNIKU O DODJELI PRIZNANJARed.

Ime i prezimeMat. Diploma Plaketa BronËani Srebrni Zlatni PoËasni

broj broj za 5 god. za 10 god. znak za 20 g. znak za 30 g. znak za 40 g. Ëlan

1. Nikola Faler 1935.2. Rudolf Matz 1935.3. Dragutin BegoviÊ 1955.4. Ferdo FilipoviÊ 1955.5. Franjo KumiÊ 1955.6. Vinko SokiÊ 1985.7. Drago MaliÊ 5 1977. 1988. 1997.8. Franjo Vuk 15 1983. 1993. 1997.9. Ivica Vuk 3 1977. 1997.10. Melhior ©imiÊ 8 1977. 1988. 1998.11. Mijljenko RosiÊ 32 1980. 1989. 1999. 2005.12. Dragutin JankoviÊ 354 1993. 2000. 2005.13. O© “Matija Gubec” Cernik 2005.14. –uka PetriËeviÊ 115. ©tefica –uriÊ 160 1977. 1996.16. Dragica AndraπeviÊ 157 1997.17. Fana KumiÊ 29 1997.18. Ivo –uriÊ 102 1980. 1988. 1998.19. Stanko KranjËec 26 1977. 1988.20. Mijo SokiÊ 104 1989. 1999.21. Andrija LaziÊ 238 1991. 2001.22. Jula Blazina-BukviÊ 7 1977.23. Antun PetriËeviÊ 109 1988.24. Mirjana RosiÊ 27 1980. 1987. 1997.25. Vlado SokiÊ 28 1980. 1987. 1997.26. –uro Vuk 35 1989. 1999.27. Luka Zec 50 1991. 2001.28. Nikola ©imiÊ 67 1984. 1994. 2004.29. Æeljka TrusiÊ 93 1984. 1994. 2004.30. Josip Blazina 21 1980.31. Ivo DeviÊ 24 1980.32. Franjo –uriÊ 17 1980.33. Josip KusakoviÊ 36 1980. 1989.34. Mirjana KumiÊ 38 1980. 1990.35. Dinka ©imiÊ 39 1980. 1990.36. Zdravko SokiÊ 64 1982. 1993.37. Nikola Trnka 71 1984. 1994.38. Vitomir ÆakiÊ 149 1986. 1996.39. Nevenka JankoviÊ 86 1998.40. Vilko –uriÊ 192 1985. 1996. 1999.41. Cecilija ©imiÊ 173 1989. 1999.42. Mandica JankoviÊ 260 2000.43. Sofija SokiÊ 201 1991. 2001.44. Ankica Trnka 87 1984. 2002.45. Viπnja BrËiÊ 52 1995. 2005.46. Slavica Vuk 324 1991. 1995. 2005.47. Paula BrnËiÊ 33 1977.48. Stjepan LaziÊ 44 1980.49. Nikola KumiÊ 46 1981.50. Marta MagdiÊ 100 1984.

1976. primio priznanje za 50 godina aktivnog pjevanja

165

Red.Ime i prezime

Mat. Diploma Plaketabroj broj za 5 god. za 10 god.51. Vera SokiÊ 99 1985.52. Zrinka JeliniÊ 163 1986.53. Ivan SokiÊ 169 1988.54. Æeljko DoπliÊ 179 1990.55. Zora AndraπeviÊ 209 1991.56. Ivan Ograjπek 217 1991.57. Zoran ÆivkoviÊ 286 1988. 1993.58. Andrijana LaziÊ 295 1989. 1994.59. Mihaela LaziÊ 299 1989. 1994.60. Valentina OrdaniÊ 296 1989. 1994.61. Mihaela Trtanj 303 1989. 1994.62. Davor Petti 305 1990. 1995.63. Stjepan Vuk 312 1991. 1995.64. Borislav ÆivkoviÊ 336 1992. 1995.65. Kruno TrupiniÊ 199 1985. 1995.66. Mira PetroviÊ 90 1996.67. Marko Zec 318 1991. 1996.68. Martina LaziÊ 369 1992. 1997.69. Katarina SokiÊ 342 1992. 1997.70. Ankica Zec 96 1991. 1997.71. Josip ÆakiÊ 366 1998.72. Drago ÆakiÊ 383 1994. 1999.73. Æeljka SokiÊ 208 1997. 2000.74. Suzana Szabo 205 2000.75. Katarina PiljiÊ 395 1997. 2002.76. Mislav SokiÊ 417 1998. 2003.77. Petar MartinoviÊ 431 2000. 2005.78. Josip Vuk 428 2000. 2005.79. Stjepan –uriÊ 134 1985.80. Vesna SokiÊ 195 1985.81. Gordana BukviÊ 214 1986.82. Tomislav MariÊ 215 1986.83. Karmela JankoviÊ 226 1987.84. Ante TerziÊ 255 1987.85. Mirta TrusiÊ 242 1987.86. Ante ButkoviÊ 267 1988.87. Martina FrancetiÊ 249 1988.88. Gordana JeliniÊ 282 1988.89. Miroslav LaziÊ 244 1988.90. Silvio LaziÊ 243 1988.91. Igor Ograjπek 261 1988.92. Katarina OrdaniÊ 291 1988.93. Dragan PaureviÊ 252 1988.94. Renata TomlinoviÊ 265 1988.95. Mirela Vuk 264 1988.96. Ivana ÆakiÊ 284 1988.97. Lidija Coha 293 1989.98. Tihomir Coha 294 1989.99. ©tefica BukviÊ 247 1989.100. Marija DuiÊ 297 1989.101. Ivica DuiÊ 292 1989.102. Katica JeliniÊ 357 1989.103. Draæen ©tefanoviÊ 268 1989.104. Blaæenka TrupiniÊ 283 1989.105. Branka TerziÊ 298 1989.106. Mato BileπiÊ 310 1991.107. Katica Brkan 358 1991.108. Danijela HusaliÊ 313 1991.109. Goran Ruπkan 320 1991.

Red.Ime i prezime

Mat. Diplomabroj broj za 5 god.

110. Ankica BabiÊ 326 1992.111. Mario BiËaniÊ 334 1992.112. Damir Coha 333 1992.113. Andrija –uriÊ 325 1992.114. Vitomir –uriÊ 350 1992.115. Hrvoje JugoviÊ 338 1992.116. ©tefanija JugoviÊ 327 1992.117. Kristina KurjakoviÊ 330 1992.118. Marija MaπiÊ-©tefanoviÊ 339 1992.119. Vilim Rauch 364 1992.120. Marijan SokiÊ 335 1992.121. Branka SuænjeviÊ 220 1992.122. Mirela ÆakiÊ 359 1992.123. Sabina ÆakiÊ 329 1992.124. Hrvoje ÆakiÊ 343 1992.125. Palmira Ograjπek 344 1993.126. Dinko ÆakiÊ 396 1993.127. Ivan MatoπeviÊ 438 1994.128. Tomislav MatoπeviÊ 439 1994.129. Josip MijatoviÊ 440 1994.130. Petar RadiÊ 441 1994.131. Katica ÆivkoviÊ 388 1996.132. Snjeæana AbriÊ 399 1997.133. Darija »ek-MartinoviÊ 228 1997.134. Renata CuriÊ 403 1998.135. Vitomir JeliniÊ 424 1998.136. Denis Meseπ 420 1998.137. Dalibor PerkoviÊ 416 1998.138. Dinko ©imiÊ 421 1998.139. Mirela ©imiÊ 367 1998.140. Matija Vuk 422 1998.141. Igor GudeljeviÊ 437 1999.142. Ivana TusiÊ 414 1999.143. Miroslav DoπliÊ 464 2000.144. Adela SokiÊ 432 2000.145. Igor LaziÊ 466 2001.146. Adrijana MatkoviÊ 447 2001.147. Leon SokiÊ 467 2001.148. Ivan IvanoviÊ 468 2002.149. Tomislav Kruljac 469 2002.150. Dalibor Timarac 471 2002.151. Mario TrupiniÊ 472 2002.152. Matija TrupiniÊ 473 2002.153. Katarina Novoselac 449 2003.154. Æeljko Novoselac 451 2003.155. Krunoslav Szabo 450 2003.156. Æeljko BrËiÊ 111 2004.157. Vesna KumiÊ 480 2004.158. Juro LjubiËiÊ 496 2004.159. Ana Podobnik 477 2004.160. Saπa SokiÊ 497 2004.161. Viktorija SokiÊ 498 2004.162. Marina ÆivkoviÊ 478 2004.163. Valerija Bator 485 2005.164. Slobodanka OstojiÊ 37 2005.165. Ana PiljiÊ 500 2005.166. Veronika Podkonjak 482 2005.167. Magdalena SokiÊ 501 2005.168. Goranka TerziÊ 356 2005.169. Veronika TerziÊ 486 2005.

166

POPIS »LANOVA PJEVA»KOG ZBORA HPD-a "TOMISLAV" 1905.-2005.1. Naa Abdiji2. Boæica AbriÊ3. Ivana AbriÊ4. Mato AbriÊ5. Snjeæena AbriÊ6. Hijacinta AlasiÊ7. Maja AlasiÊ8. Slavko AlasiÊ9. Anka AndraπeviÊ10. Bernarda AndraπeviÊ11. Dragica AndraπeviÊ12. Ferdo AndraπeviÊ13. Irena AndraπeviÊ14. Josip AndraπeviÊ15. Josip AndraπeviÊ16. Katica AndraπeviÊ17. Maca AndraπeviÊ18. Mandica AndraπeviÊ19. Pavica AndraπeviÊ20. Sofija AndraπeviÊ21. Stjepan AndraπeviÊ22. Zora AndraπeviÊ23. Maja AndraπeviÊ-BeniÊ24. Darija AndraπeviÊ-BrnËiÊ25. Ankica BabiÊ26. Dragica BabiÊ27. Andrijana BakuniÊ28. Anka BakuniÊ29. Darija BakuniÊ30. Gabrijel BakuniÊ31. Kristina BakuniÊ32. Marija BakuniÊ33. Marina BakuniÊ34. Nikolina BakuniÊ35. Stjepan BakuniÊ36. Antun Barun37. –ura Barun38. Fina Barun39. Vinko Barun40. Martina Bator41. Valerija Bator42. Josip BenËiÊ43. Æeljko BeniÊ44. Cica Beuk45. Ivan BiËaniÊ46. Ivo Bilandæija47. Mato BileπiÊ48. Mirjana BileπiÊ49. Andrija Blazina50. Josip Blazina51. Æeljka BlaæekoviÊ52. Andrijana BlaæeviÊ53. Melhior Boπnjak54. Petar Boπnjak55. Slobodan BoæiËkoviÊ

56. Æarko BoæuliÊ57. Drago BrajkoviÊ55. Boæo BrËiÊ56. Branka BrËiÊ57. Florijan BrËiÊ58. Tomislav BrËiÊ59. Æeljko BrËiÊ60. Mirko BrejkoviÊ61. Katica Brkan62. Paula BrnËiÊ63. Vesna BrniÊ64. Jasmina Brπec-KumiÊ65. Branka BukviÊ66. –uro BukviÊ67. Franjo BukviÊ68. Josip BukviÊ69. Josipa BukviÊ70. Jula BukviÊ71. Katica BukviÊ72. Kornelija BukviÊ73. Kristina BukviÊ74. ©tefica BukviÊ75. Valentina BukviÊ76. Æeljka Buturac77. Hrvoje Coha78. Renata CuriÊ79. Matija »ar80. Boæena »ek81. Darija »ek-MartinoviÊ82. Zvonko »urËiÊ83. Æeljko »urËiÊ84. Ivan DeviÊ85. Lucija DoπliÊ86. Ljubica DoπliÊ87. Marijana DoπliÊ88. Suzana DoπliÊ89. Vesna DoπliÊ90. Æeljko DoπliÊ91. Snjeæana –ejkiÊ92. Andra –uriÊ Dida93. Andrija –uriÊ94. Blanka –uriÊ95. Dragan –uriÊ96. Franca –uriÊ97. Franjo –uriÊ98. Ivan –uriÊ99. Jasna –uriÊ100. Jozefina –uriÊ101. Katica –uriÊ102. Ksenija –uriÊ103. Ljubica –uriÊ104. Martina –uriÊ105. Nikola –uriÊ106. ©tefica –uriÊ107. Tomislav –uriÊ

108. Valent –uriÊ109. Vera –uriÊ110. Vesna –uriÊ111. Vilko –uriÊ112. Zdenka –uriÊ113. Zlatko –uriÊ114. Cecilija –uriÊ-©imiÊ115. Miπo FerkoviÊ116. Ankica Frlin117. Ivan Frlin118. Ana GajiÊ119. Slaana GaπparoviÊ120. Josip GelemanoviÊ121. Dubravka GrgiÊ122. Tanja GrgiÊ123. Jadranka Herceg124. Kruno Herceg125. Krunoslav Herceg126. Maja Herceg127. Mato Herceg128. Slavko Herceg129. Snjeæana Herceg130. Vjekoslava Herceg131. Danijela HuseliÊ132. Marija IvinoviÊ133. Zdravko IvinoviÊ134. Branko JankoviÊ135. Dinka JankoviÊ136. Dragutin JankoviÊ137. Franjo JankoviÊ138. Ivan JankoviÊ139. Ivan JankoviÊ140. Josipa-Melita JankoviÊ141. Mandica JankoviÊ142. Manuela JankoviÊ143. Marijana JankoviÊ144. Mihaela JankoviÊ145. Nevenka JankoviÊ146. Retica JankoviÊ147. Vinko JankoviÊ148. Zdenka JankoviÊ149. Ivan JankoviÊ,150. Marko JedliËko151. Mijo JedliËko152. Vera JedliËko-SokiÊ153. Dragica JeliniÊ154. Katica JeliniÊ155. Zrinka JeliniÊ156. Æeljka JeliniÊ157. Æeljka JeliniÊ158. Branka Jerent159. Slavica JugoviÊ160. Slavko JugoviÊ161. ©tefanija JugoviÊ162. –uro JurËeviÊ

163. Ivan JurËeviÊ164. Vojko JurËiÊ165. Bernarda Kao166. Anka KapetaniÊ167. Dragica KapetaniÊ168. Franjo KapetaniÊ169. Gordana KapetaniÊ170. Sofija KapetaniÊ171. Zdravko Kareπin172. Ankica KatiËiÊ173. Ksenija Keleuva174. Ljubica Kit175. Mirjana Kit176. Danijel KovaËeviÊ177. Josip KovaËeviÊ178. Margareta KovaËeviÊ179. Stanko KranjËec180. Ljubica Krpan181. Branimir Kulaπ182. Anka KumiÊ183. Anka KumiÊ184. Dijana KumiÊ185. Emil KumiÊ186. Fana KumiÊ187. Jasna KumiÊ188. Katica KumiÊ189. Kristina KumiÊ190. Mandica KumiÊ191. Mandica KumiÊ192. Marijana KumiÊ193. Mihajlo KumiÊ194. Mirjana KumiÊ195. Nikola KumiÊ196. Vesna KumiÊ197. Vesna KumiÊ198. Vikica KumiÊ199. Zvonko KumiÊ200. Æeljka KumiÊ201. Terezija KumiÊ-ÆakiÊ202. Andrija KurjakoviÊ203. Josip KurjakoviÊ204. Kristina KurjakoviÊ205. Pepica KurjakoviÊ206. Antun KusakoviÊ207. Josip KusakoviÊ208. Vesna KusakoviÊ209. Dragutin LaliÊ210. Andrija LaziÊ211. Bernardica LaziÊ212. Ivan LaziÊ213. Karlo LaziÊ214. Ljiljana LaziÊ215. Martina LaziÊ216. Stjepan LaziÊ217. ©tefanija LaziÊ

167

218. Tomislav LovriÊ219. Blanka LukaËiÊ220. Dragica MaareviÊ221. Drago MaliÊ222. Darija MarËinkoviÊ223. Mica MarËinkoviÊ224. Ana MariÊ225. Josip MariÊ226. Matija MariÊ227. Moca MariÊ228. Terezija MariÊ229. Petar MartinoviÊ230. Marija MaπiÊ-©tefanoviÊ231. Danijela MatekoviÊ232. Adrijana MatkoviÊ233. Dorica MatkoviÊ234. Krunoslav MatkoviÊ235. Mirko MatkoviÊ236. Pavica MatkoviÊ237. Luka MilinoviÊ238. Tomislav MiπkatoviÊ239. Klementina MlinariÊ240. Ivanka Mravinac241. Milan Mravinac242. Nada NenadoviÊ-Kovre243. Katarina Novoselac244. Æeljko Novoselac245. Ivan Ograjπek246. Palmira Ograjπek247. Drago OrdaniÊ248. Julka OrdaniÊ249. Leonora OrdaniÊ250. Sara OrdaniÊ251. ©tefica OrdaniÊ252. Stjepan OstojiÊ253. Anita PauriÊ254. Marijan PauriÊ255. Marko PauriÊ256. Mato PauriÊ257. Mato PauriÊ258. Natalija PauriÊ259. Slavko PauriÊ260. Vjekoslav PauriÊ261. Milan PaveliÊ262. Mato PaviÊ263. Ivica Pereglin264. Katarina Pereglin265. Duπanka PerkoviÊ266. Ivan PerkoviÊ267. Andrija PetriËeviÊ268. Alojzija PetriËeviÊ269. Antun PetriËeviÊ270. –uro PetriËeviÊ271. Ivan PetriËeviÊ272. Mijo PetriËeviÊ273. –urica PetriÊ274. Katica PetriÊ275. Vinko PetriÊ276. Zdravko PetriÊ277. Anita PetroviÊ278. Franjo PetroviÊ279. Mira PetroviÊ280. Tomislav PetroviÊ281. Vinko PetroviÊ

282. Davor Petti283. Katarina PiljiÊ284. Æeljko PintariÊ285. Elizabeta Podkonjak286. Ivan Podkonjak287. Marica Podkonjak288. Veronika Podkonjak-BeriÊ289. Ana Podobnik290. Irena Podobnik291. Anelka Poleto292. Sanja PopadiÊ293. Zrinka PosavËeviÊ294. Marta Praπtelo295. Slobodanka

Praπtelo-OstojiÊ296. Ivana Rauch297. Miljenko RosiÊ298. Mirjana RosiÊ299. Senka Rukavina300. Goran Ruπkan301. Mijo SalkoviÊ302. Antun SekuliÊ303. Lucija Sever304. Sanja SlipËeviÊ305. Adela SokiÊ306. Ana SokiÊ307. Antun SokiÊ308. Branka SokiÊ309. Dragica SokiÊ310. Dragica SokiÊ311. –urica SokiÊ312. Gordana SokiÊ313. Ivan SokiÊ314. Ivana SokiÊ-FeriÊ315. Josipa SokiÊ316. Katarina-Zlata SokiÊ317. Katica SokiÊ318. Marina SokiÊ319. Mijo SokiÊ320. Mijo SokiÊ321. Naco SokiÊ322. Nada SokiÊ323. Petar SokiÊ324. Ruæa SokiÊ325. Sofija SokiÊ326. Stevo SokiÊ327. Stjepan SokiÊ328. ©tefica SokiÊ329. ©tefica SokiÊ330. Vera SokiÊ331. Vinko SokiÊ332. Vlado SokiÊ333. Zdravko SokiÊ334. Æeljka SokiÊ335. Slavko SokiÊ-Bibun336. Ivan SokiÊ-DobriÊ337. Vinka Soldo338. Vjekoslava Sporiπ339. Juraj SrebaËiÊ340. Dubravka Sremac-Kit341. Mirela StaziÊ342. Ruæica StaziÊ343. Branka SuænjeviÊ344. Marina SuænjeviÊ

345. Terezija SuænjeviÊ346. Vesna SuænjeviÊ347. Frantz Szabo348. Krunoslav Szabo349. Irena ©agovac350. Katica ©imiËiÊ351. Dinka ©imiÊ352. Karmela ©imiÊ353. Lojzo ©imiÊ354. Marijana ©imiÊ355. Marko ©imiÊ356. Melhior ©imiÊ357. Mirela ©imiÊ358. Nataπa ©imiÊ359. Nikola ©imiÊ360. Stjepan ©imiÊ361. Tomislav ©imiÊ362. Viktor ©imiÊ363. Katica ©imiËiÊ364. Ljubica ©oπtariÊ365. Josip ©poljariÊ366. Draæen ©tefanoviÊ367. Mirko ©tefanoviÊ368. Ankica TerziÊ369. Dalida TerziÊ370. Dominik TerziÊ371. Dragan TerziÊ372. Ferdo TerziÊ373. Franjo TerziÊ374. Goranka TerziÊ375. Josip TerziÊ376. Julka TerziÊ377. Kornelija TerziÊ378. Mandica TerziÊ379. Marina TerziÊ380. Natalija TerziÊ

(Draganova)381. Natalija TerziÊ (Matina)382. Nikola TerziÊ383. Pavica TerziÊ384. Roza TerziÊ385. Suzana TerziÊ386. Terezija TerziÊ387. Tomislav TerziÊ388. Valentina TerziÊ389. Valerija TerziÊ390. Veronika TerziÊ391. Zdravko TerziÊ392. Zvonko TerziÊ393. Gorana Timarac394. Milica TokiÊ395. Ivica TomlinoviÊ396. Lela TomlinoviÊ397. Emil TopiÊ398. Olga TopiÊ399. Ankica Trnka400. Davorka Trnka401. Nikola Trnka402. Æeljka Trnka-©imonji403. Milan Trtanj404. Antonija TrupiniÊ405. Blaæenka TrupiniÊ406. Franjo TrupiniÊ407. Lenka TrupiniÊ

408. Stjepan TrupiniÊ409. Æeljka TrusiÊ410. Ana TusiÊ411. Andrija TusiÊ412. Dragutin TusiÊ413. Franjo TusiÊ414. Helena TusiÊ415. Katica TusiÊ416. Magdalena TusiÊ417. Marina TusiÊ418. Mirjana TusiÊ419. Suzana TusiÊ-Szabo420. Mirela ValentiÊ421. Zdenka Videc422. Viπnja VitkoviÊ-BrËiÊ423. –urica VlainiÊ424. Maja VlainiÊ425. Marina VlainiÊ426. Ivana VlaoviÊ427. Marijana VuËkoviÊ428. Antun Vuk429. Branka Vuk430. Dragan Vuk431. –uro Vuk432. Franjo Vuk433. Ivica Vuk434. Josip Vuk435. Marta Vuk436. Mira Vuk437. Nikola Vuk438. Ruæica Vuk439. Slava Vuk (Josipova)440. Slava Vuk441. Stjepan Vuk442. ©tefica Vuk443. Tonka Vuk444. Zvonko Vuk445. Katarina Vuk-Glavaπ446. Ankica Zec447. –uro Zec448. Luka Zec449. Marijana Zec450. Marko Zec451. Ksenija ZoriËiÊ452. Anica ÆakiÊ453. Dinka ÆakiÊ454. Drago ÆakiÊ455. Ivan ÆakiÊ456. Lucija ÆakiÊ457. Marko ÆakiÊ458. Mirela ÆakiÊ459. Sabina ÆakiÊ460. ©tefica ÆakiÊ461. Vinko ÆakiÊ462. Zdravka ÆakiÊ463. Ankica ÆivkoviÊ464. Katica ÆivkoviÊ465. Marica ÆivkoviÊ466. Marina ÆivkoviÊ467. Nikolina ÆivkoviÊ468. Valentina ÆivkoviÊ469. Vesna ÆivkoviÊ470. Marica ÆivkoviÊ-Odak

168

1. Tomislav AbriÊ2. Kreπimir AlasiÊ3. ©tefo AlasiÊ4. Tomislav AlasiÊ5. Darija AndraπeviÊ6. Draæenka AndraπeviÊ7. Ferdo AndraπeviÊ8. Franjo-BaËa AndraπeviÊ9. Ivan AndraπeviÊ10. Mirela AndraπeviÊ11. Kruno AndrijrÊ12. Gordana BabiÊ13. Sanja BabiÊ14. Ivana BakuniÊ15. Kruno BegoviÊ16. Lela BegoviÊ17. Zdenka BegoviÊ18. Goran BiËaniÊ19. Mario BiËaniÊ20. Franjo BoriÊ21. ©tefko Boπnjak22. Branka BukviÊ23. Dragutin BukviÊ24. Gordana BukviÊ25. Josip BukviÊ26. Stanislav BukviÊ27. ©tefica BukviÊ28. Ante ButkoviÊ29. Draæenka CipriÊ30. Damir Coha31. Lidija Coha32. Tihomir Coha33. Vladimir DediÊ34. Ivan DokuzoviÊ35. Miroslav DoπliÊ36. Kreπo Dretar37. Vladimir Dretar38. Ivica DujiÊ39. Marija DujiÊ40. –uro –uriÊ41. Franjo –uriÊ42. Ivana –uriÊ43. Kruno –uriÊ44. Mato –uriÊ45. Stjepan –uriÊ46. Tanja –uriÊ47. Vikica –uriÊ48. Vilko –uriÊ49. Vitomir –uriÊ50. Dalibor FeriÊ51. Sonja FeriÊ52. Karlo FrancetiÊ53. Martina FrancetiÊ54. Suzana FrancetiÊ55. Mirjana GaπpareviÊ56. Senka GaπparoviÊ57. Zlatko GolubiÊ

58. Igor GudeljeviÊ59. Ivan IvanoviÊ60. Branko JankoviÊ61. Karmela JankoviÊ62. Mirna JankoviÊ63. Vlatko JankoviÊ64. Zlatko JankoviÊ65. Goran JedliËko66. Kristina JedliËko67. Damir JeliniÊ68. Danijel JeliniÊ69. Danijela JeliniÊ70. Franjo JeliniÊ71. Gordana JeliniÊ72. Ljubica JeliniÊ73. Marijana JeliniÊ74. Renata JeliniÊ75. Tomislav JeliniÊ76. Vitomir JeliniÊ77. Zvonko JeliniÊ78. Hrvoje JugoviÊ79. Ana KapetaniÊ80. Antun KapetaniÊ81. Ivan KapetaniÊ82. Josip KapetaniÊ83. Ksenija Keleuva84. Leon KovaËeviÊ85. Tomislav Kruljac86. Darija KumiÊ87. Emil KumiÊ88. Mato KumiÊ89. Slaana KumiÊ90. Marija KurjakoviÊ91. Stanko KurjakoviÊ92. Tatjana KurjakoviÊ93. Andrijana LaziÊ94. Boris LaziÊ95. Darija LaziÊ96. Igor LaziÊ97. Josip LaziÊ98. Mihaela LaziÊ99. Miroslav LaziÊ100. Silvio LaziÊ101. Vesna LaziÊ102. Juro LjubiËiÊ103. Tomislav MariÊ104. Zlatko MatiÊ105. Bernarda MatkoviÊ106. Damir MatkoviÊ107. Mirna MatkoviÊ108. Vlatka MatkoviÊ109. Zorislav MatkoviÊ110. Ivan MatoπeviÊ111. Tomislav MatoπeviÊ112. Denis Meseπ113. Josip MijatoviÊ114. Vesna MijatoviÊ

115. Ivana MikanoviÊ116. Neven Mlaen117. Leonard MrkonjiÊ118. Igor Ograjπek119. Sanja Ograjπek120. Katarina OrdaniÊ121. Valentina OrdaniÊ122. Dragan PaureviÊ123. Mato PauriÊ124. Vikica PauriÊ125. Dalibor PerkoviÊ126. Boæica PetoπiÊ127. Darija PetriÊ128. Vera PetroviÊ129. Zvonko PetroviÊ130. Ana PiljiÊ131. Ivica Podkonjak132. Æeljka PopoviÊ133. Ivan RadiÊ134. Petar RadiÊ135. Vilim Rauch136. Tomislav SlipËeviÊ137. Darko SmiljaniÊ138. Denis SmiljaniÊ139. Lidija SmiljaniÊ140. Sanja SmiljaniÊ141. Igor SokiÊ142. Ivan SokiÊ143. Josip SokiÊ144. Katarina SokiÊ145. Leon SokiÊ146. Magdalena SokiÊ147. Marija SokiÊ148. Marijan SokiÊ149. Marijana SokiÊ150. Mijo SokiÊ151. Milan SokiÊ152. Mirela SokiÊ153. Mislav SokiÊ154. Sanja SokiÊ155. Saπa SokiÊ156. Snjeæana SokiÊ157. Vesna SokiÊ158. Viktorija SokiÊ159. Vinko SokiÊ160. Zlatko SokiÊ161. Toma SvijeÊnjak162. Alojz ©imiÊ163. Damir ©imiÊ164. Dinko ©imiÊ165. Dragan ©imiÊ166. Helena ©imiÊ167. Mladen ©imiÊ168. Saπa ©imiÊ169. Antun TerziÊ170. Bernarda TerziÊ171. Boæena TerziÊ

172. Branka TerziÊ173. Damir TerziÊ174. Darko TerziÊ175. Dinko TerziÊ176. Dubravko TerziÊ177. –ura TerziÊ178. Helena TerziÊ179. Ivan TerziÊ180. Kornelija TerziÊ181. Laura TerziÊ182. Melita TerziÊ183. Mirna TerziÊ184. Natalija TerziÊ185. Snjeæana TerziÊ186. Dalibor Timarac187. Danijela TomaπeviÊ188. Mladen TomaπeviÊ189. Igor Tomek190. Mirela TomlinoviÊ191. Renata TomlinoviÊ192. Vjekoslava TomlinoviÊ193. Antun Trtanj194. Mihaela Trtanj195. Blaæenka TrupiniÊ196. Kruno TrupiniÊ197. Leon TrupiniÊ198. Mario TrupiniÊ199. Matija TrupiniÊ200. Vlatka TrupiniÊ201. Mirta TrusiÊ202. Ivana TusiÊ203. Miroslav ValentiÊ204. Nedjeljka Vapnar205. Vlado VincetiÊ206. Andreja-Leonela

VojvodiÊ207. Melani VojvodiÊ208. Anita Vuk209. Danko Vuk210. Magdalena Vuk211. Matija Vuk212. Mirela Vuk213. Sandra Vuk214. Tomislav Vuk215. Mijo Zec216. Anica ÆakiÊ217. Dinko ÆakiÊ218. Dinko ÆakiÊ219. Hrvoje ÆakiÊ220. Ivana ÆakiÊ221. Josip ÆakiÊ222. Kreπimir ÆakiÊ223. Marija ÆakiÊ224. Vitomir ÆakiÊ225. Boris ÆivkoviÊ226. Ivan ÆivkoviÊ227. Zoran ÆivkoviÊ

POPIS »LANOVA TAMBURA©KOG ORKESTRA HPD-a "TOMISLAV" 1905.-2005.

169

PJEVA»KI ZBOR HPD-a "TOMISLAV" u 2005. godini

SOPRANI

1. Nikolina BakuniÊ2. Valerija Bator3. Mandica JankoviÊ4. Vesna KumiÊ5. Katarina Novoselac6. Sofija SokiÊ7. Æeljka SokiÊ8. Cecilija ©imiÊ9. Nataπa ©imiÊ10. Veronika TerziÊ11. Æeljka TrusiÊ12. Slavica Vuk13. Ankica Zec14. Marina ÆivkoviÊ15. Nevenka JankoviÊ

ALTOVI

1. Dragica AndraπeviÊ2. Kristina BakuniÊ3. Viπnja BrËiÊ4. Slobodanka OstojiÊ5. Ana Podobnik6. Veronika Podkonjak7. Mirjana RosiÊ8. Ana SokiÊ9. Ruæa SokiÊ10. Katarina - Zlata SokiÊ11. Goranka TerziÊ12. Natalija TerziÊ13. Ana Trnka

TENORI

1. Ivo –uriÊ2. Æeljko Novoselac3. Zdravko PetriÊ4. Antun SekuliÊ5. Vlado SokiÊ6. Josip Vuk7. Stjepan Vuk8. Drago ÆakiÊ9. Vitomir ÆakiÊ

BASOVI

1. Æeljko BrËiÊ2. Dragutin JankoviÊ3. Andrija LaziÊ4. Petar MartinoviÊ5. Miljenko RosiÊ6. Zdravko SokiÊ7. Mijo SokiÊ8. Krunoslav Szabo9. Nikola ©imiÊ10. –uro Vuk11. Luka Zec

Dirigent g-a Katarina PiljiÊ

TAMBURA©KI ORKESTAR HPD-a "TOMISLAV" u 2005. god.

1. Ivan DokuzoviÊ2. Vilko –uriÊ3. Ivan IvanoviÊ4. Igor LaziÊ5. Juro LjubiËiÊ6. Bernarda MatkoviÊ

7. Ivana MikanoviÊ8. Ana PiljiÊ9. Magdalena SokiÊ10. Viktorija SokiÊ11. Saπa SokiÊ12. Ivan TerziÊ

13. Laura TerziÊ14. Vlatka TrupiniÊ15. Melani VojvodiÊ16. Andreja-Leonela VojvodiÊ17. Magdalena Vuk18. Kreπimir ÆakiÊ

Dirigent g. Vinko SokiÊ

RUKOVODSTVO HPD-a "TOMISLAV" u 2005. godini

–uro Vuk (predsjednik)Luka Zec (dopredsjednik)Vitomir ÆakiÊ (tajnik)Vilko –uriÊ (blagajnik)Nikola JugoviÊMato OrdaniÊKatarina PiljiÊ (dirigent PZ)Petar PiljiÊMiljenko RosiÊ (arhivar)Mijo SokiÊ (ekonom)Mislav SokiÊVinko SokiÊ (dirigent TO)Nikola ©imiÊ

UPRAVNI ODBOR UMJETNI»KI ODBOR NADZORNI ODBOR STEGOVNI ODBOR

Vinko SokiÊ (predsjednik)Mato OrdaniÊKatarina PiljiÊMiljenko RosiÊAnkica Zec

Vlado SokiÊ (predsjednik),Stanko LaziÊJosip Vuk

Æeljka TrusiÊ (predsjednica)Nikola TerziÊDragutin ÆakiÊ

170

POPIS OBRA–ENIH I IZVO–ENIH SKLADBI mjeπovitog, æenskog i muπkog pjevaËkog zbora, tamburaπkog orkestra, aktivnosti dramske i folklorne sekcije

A.Anel: "OJ JESENSKE DUGE NOΔI"

AneliÊ: "POLETI PJESMO NA©A"

B.AntoniÊ: "LEPAJ MARE""PLOVI, PLOVI""PALA MAGLA""IZRASLA JE KOPRIVA""ZEMLJA UZDRHTA"

J.Arcadel: "AVE MARIA"

M.Arko - J.Vrhovski: "DAVNA POLJA"

J.AndriÊ: "KOLO U ©LJIVIKU""KOLO NA RASKR©ΔU""U»ITELJSKO KOLO""KUPI DIKO CIGLICE""POLAGANO KOLO""ÆETELA»KO KOLO""JASNINO KOLO""DJEVOJA»KE SANJE" (kvartet)"PJESMA BEZ RIJE»I"

J.AndriÊ - D.CesariÊ: "SLAVONSKI TRIPTIH"

M.AsiÊ: "BLAGOSLOVLJENA OVA ZEMLJA"

J.S.Bach: "AH ©TO VOLIM""KOM SUZER TOD" (koral)"NADGROBNICA"

T. Boch: "ZAGREB MOJ GRAD"

M. BuriÊ: "POSIJMO SJEME"

S. Bombardeli: "RUÆICE RUMENA""KAD BI DRAGU JA VIDIJA"

V.G.Broæ: "U POSAVSKOJ ©UMI" (vel.gl.sl.)"MOJ SAN"

N.BaπiÊ: "LISTAJ GORO""TRI ZBORSKE MINIJATURE" (Podne, Notturno, PtiËek slaviËek)

L.V.Beethoven-GlasnoviÊ: "NEBESA SLAVE""PTI»JA TUGA"

H.Blobner: "RADNI»KI POZDRAV"

J.Bjelovarac: "NA©A PJESMA"

I.Bozzotti: "MEDITACIJA - OPROSTI MI OMAJKO MOJA" (za dva braËa i TO)

H.Bone: "ZAHVALNICA"

D.S.Bortnjanski: "ANGEL VOPIJA©E""MOΔ LJUBAVI"

R.BrdariÊ (obrada): "©ROTE©""LIJEPA JANJA"

D.BegoviÊ (obrada): "OJ CERNI»E"(CerniËka puËka)

B.Birt: "POVRATAK"

Z.Bogdan: "HEJ SALA©I"

M.Biro-H.BoreniÊ: "MIRNO TEKU RIJEKE"

J.CaniÊ: "PJESMA BEZ RIJE»I""SAN SELJA»KE DJEVOJKE" (st. II. molitva prije spavanja)"–A»KA LJUBAV"

J.CeniÊ-V.SokiÊ: "JEDNA JE HRVATSKA"

»aklec-Starc: "MI VOLIMO ZEMLJU OVU"

O.A.Canjuga: "MALA FANTAZIJA""PREDIGRA" (tamb. kvartet)"SPAVAJ SPAVAJ DJETIΔU"

O.A.Canjuga-V.Vila: "U TO VRIJEMEGODI©TA"

E.Cossetto: "LETI PJESMO""FOLKLORNI KONCERT BR.1:

- MOJA DIRIDIKA- POSAVSKI DRME©- TRI JETRVE- SLAVONSKA POSKO»ICA- LETOVANIΔ- ZDRAVI BILI DED I BAKA

- ©OKA»KA PISMA I KOLO

"PJESMA MLADOSTI""MI ΔEMO MLADI"

"MAJ""ZAPIS IZ SLAVONIJE""ORKESTAR""»AST VAM LJUDI GRADITELJI""DOMOVINI""NA©A MLADOST""ZEMLJO VOLJENA""ZBOGOM MATI""PRKOSNA BALADA""ZEMLJO NA©A""PROSIJALA SJAJNA MJESE»INA""OJ IVANE IVANIΔU""LEPE TI JE ZAGORJE ZELENE""DA SE POVEZEMO""MURA, MURA"

E.Cossetto-V.SokiÊ: "PJESNI»KI SVATOVAC"

P.I.»ajkovski: "NADGROBNICA" VALCER IZ BALETA "TRNORUÆICA"

P.Degeyter: "INTERNACIONALA"

F.Dugan ml.: "ZAHVALNICA""JURJEVSKA IZ DOBRANCA""UZ KOLO"

F.Dugan st.: "MOLITVA""LEPI JURO"

F.Dugan-V.Vila: "SVIM NA ZEMLJI"

HCK-V.Vila: "NARODI NAM SE"

L.Delibes: "VALCER IZ BALETA COPELIA"

N.DevËiÊ: "MITRALJEZA"

A.DobraniÊ: "GARAVU©A"

A.Dvorák: "GOSPOD BOG JE PASTIRMOJ" (iz ciklusa BibliËke pisme)

N.DikliÊ: "DRUÆE"

–.Eisenhuth: "KROZ NOΔ"

R.Eugehardt: "AVE MARIA"

N.Faller: "PJESMA RODNOG KRAJA"

D.Fio: "FERNANDINE MOJ""U NA©EG MARINA"

M.FeriÊ: "POSAVSKI DRME©""BILJANA PLATNO BELE©E"

Æ.FoËiÊ: "OD DRAVE DO DUNAVA"

M. pl. Farkaπ: "SANTA LUCIA" (Napuljskabarkarola)"DUNAVSKI VALOVI"

F.FosiÊ: "SVA SI LIJEPA"

M.T.FosiÊ: "ISUSE KRALJU"

J.Gotovac: "JADRANU""NA© GRAD""NOVE BRAZDE""KAMENA DJEVA"

"ZAVR©NO KOLO IZ OPERE ERO S ONOGSVIJETA""PJESMO MOJA RASPJEVANA""SLAVA LISINSKOM""DOBRA VE»ER UZORITA""OMILI MI U SELU DIVOJKA""EVO SAM TI DO©A""SADA SVI U SKUPU""TAJNA LJUBAV"

P.Gotovac: "KUKURUZI SE NJI©U""REPUBLIKO SLAVO NA©A"

Z.GrgoπeviÊ: "PJESMA ORA»A"

H.Gallus: "ECCE QUOMODO"

F.Gruber: "TIHA NOΔ"

Lj.GaletiÊ: "OD SVA »ETIRI VJETRA"

V.Glavacki: "TAMBURA NEK SVIRA""GRDIT ΔE TE NANA"

R.Gobec: "PJESMA O SLOBODI"

A.GreËaninov: "VALCER"

M.GavriloviÊ: "VOLJENI GRADE""KAM DA SE POJDE""VESELA JE SLAVONIJA"

N.Hercigonja: "JUGOSLAVIJO""NA©A PJESMA"

M.Haydn: "TENEBRAE FACTE SUNT""O BOÆE NISAM VRIJEDAN"

G.F.Händel: "ALELUJA" ("TOMISLAV" sazborom CPMS-Zagreb)

D.Hruza: "SAVSKI VALOVI""HRVATSKO PRELO""VESELO SRCE"

J.Hatze: "MAJKA""SERENADA""SLAVONSKA RAPSODIJA"

Hrvatski crkveni kantual: "KRALJICE NEBA, RADUJ SE"

M.JuπiÊ-J.Zgorelec: "ZASTAVA KRISTAKRALJA"

S.Irodier-V.SokiÊ: "LA PALOMA"

S.JankoviÊ: "JESENSKA""SPLET NARODNIH KOLA""©OKA»KO CVIΔE""U LIVADI""STAROVIRSKE PISMICE""SLAVONSKA TUÆALJKA""SLAVONSKI NARODNI MOTIVI""SVATOVAC"

T.Yesseta: "HRVATSKA PU»KA MISA"(PZ/TO)

V.Juriπa: "MALA PREDIGRA"

–.JusiÊ-B.Starc: "JEDAN DAN"

B.KrniÊ: "KOLEDARI""ÆETELA»KA""PO»EO JE RADNI DAN""PJESMA O MOJOJ ZEMLJI""PIONIRI STUPAJU""KUPLET: PO©TAR ©TEF""KROZ »AR©IJU"

V.KlaiÊ: "SVRAΔANJE"

J.Kaplan: "PJESMA SIJA»A"

"PJESMA ÆETELACA""KOLIJEVKA MOG DJETINJSTVA""PJESMA RODNOG KRAJA""PEJSAÆ I.""HRVATSKOJ" (praizvedba)"JELEN»E MALENO""ZA MIR I SLOBODU""STOPE NA KAMENU"

J.Kaplan-D.TadijanoviÊ: "DUGO U NOΔª

P.Kemf: "©IROM SLAVONIJE"

J.Kaliman-Kaplan: "BARKA MOJIH SNOVA"

I.Kirigin: "PJESMA NOVE MLADOSTI""MI SMO POPUT ZEMLJE"

C.Kreutzer: "PASTIROVA PJESMA"

P.KinderiÊ-I.MikiÊ-B.Gali: "MOLITVA" (solist Josip Vrbanec)

H.Koch: "RUMBALA"

P.KolariÊ-J.Njikoπ: "MIRUJ, MIRUJ SRCE MOJE"

L.KozinoviÊ: "KRALJICI MIRA"

M.Kozina: "HEJ DRUGOVI"

A.Kabiljo: "FINALE IZ MJUZIKLA JALTA"

O.K.Kolb:"NA MAJ»INOM KRILU""RADOVAN KONCERTNA KORA»NICA""MARIJO MAJKO LJUBLJENA""PRISTUPIT ΔU""AVE MARIA""VE»ERNJI ZVON" (duet i orgulje)

N.Kalogjera-Krπek: "MA©KARE""MI SMO DE»KI"

N.Kalogjera-StankoviÊ: "KORA»NICA IZFILMA NERETVA"

P.Krelja: "VRAGOLAN"

F.Lhotka: "HRVATSKI SVATOVI""SVATOVSKA""SLAVONIJO""VESELI KOVA»I""ZEMLJA SLOBODE""©TO NAM RADI ONAJ DIDO STARI""NISAM ZNALA, NISAM VIROVALA""EVO SAM TI DO©LA""DA MI JE ZNATI""AKO SPAVA© VILO MOJA""AKO SI LEGLA SPAT""MENE ©ILJE MOJA MATI""POSKO»ICA""DREMALA, SPAVALA"

I.Lhotka Kalinski: "©OKA»KE NARODNE""TRI DJEVOJKE" "NA OBALI""MLADOST"

I.Lhotka Kalinski-VidoπiÊ: "POTO»IΔ"

"VRANI SE KONJI IGRAJU"

F.LivadiÊ: "POÆUDA DOMOVINE""JO© HRVATSKA NIJ PROPALA"

V.Lisinski: "IZ ZAGORJA OD PRASTARA"(Prosto zrakom ptica leti)"MORE DIKO""PRELJA""MOJA LA–A""OJ TALASI"

171

"ZBOR HRVATICA IZ OPERE "PORIN"""ARIJA ZORKO MOJA IZ OPERE PORIN""PJESMA POSLIJE OBUKE""CUM INVOCAREM"

St.LovriÊ: "GINE, VENE""TUÆALJKA"

Lang-StojanoviÊ: "DA MI DAMO DE»KEIZBIRATI"

A.Lajovic: "KI©A"

F.LuËiÊ: "RODIO SE BOG I »OVJEK"

R.Matz: "HRVATSKI PJEVA»KI POZDRAV""SELJA»KA SLOGA" (1929.)"JA»KA" (iz Gradiπta)"PROLJETNA PJESMA""ZDRAVA MARIJA" (DomjaniÊ)"POSLU©AJTE SVI SADA""NADGROBNICA" (U DUBINI GROBA)"PJESME IZ SLAVONSKOG BRODA""S ONU STRANU VODE SAVE""U SVATOVIMA"Kad dolaze po mladuDok se pleteKad je vinac gotov (praizvedba 1975. - tristavka na rijeci narodne poezije iz Slavonije)"JASEN»ICE""ÆETELICE""POSKO»ICA""HRVATSKA MISA U D-duru""ZDENAC""U NA©EM SELU""–ES MI DIKO"

P.Mascagni-RaljuπiÊ: "INTERMEZZO" (iz opere Cavalleria Rusticana)

Iv.MuhviÊ: "SNIVAJ SLATKO""MIR""NADGROBNICA""JORGOVAN I SLVUJ"

F.Mendelssohn: "PJESMA VENECIJAN-SKIH GONDILIJERA"

B.MihaljeviÊ: "PJEVAT ΔE SLAVONIJA""MOJA SEKA"

B.MihaljeviÊ-V.SokiÊ: "SLAVONIJO"

–.Marπan-N.Kaloera: "BOÆE »UVAJHRVATSKU"

–.Marπan-V.SokiÊ: "VIVAT CROATIA"

Mravec: "JESENSKI ZVON»EKI"

M.Majer: "HRVATSKO KOLO""HRVATSKA"

W.Mayer: "INTERMEZZO" (T.kvartet)

W.A.Mozart: "AVE MARIA" (duet ga.K.PiljiÊi A.Zec)

I.MatetiÊ Ronjgov: "PJESMA SLOBODI"

A.MarkoviÊ: "EX SLAVONIJA" (solo Z.PetriÊi TO)"CANITE CANTICUM NOVUM"

G.De Marzi: "SIGNORE DELLE CIME"

S.Mokranjac: "II RUKOVET"

"VIII RUKOVET"

A.MilanoviÊ: "NA BRODICI"

V.Mirk: "KOLO"

V.Novak: "HRVATSKOJ""HRVATOM""POZDRAV DOMOVINI""BOG I HRVATI""SANAK SPAVA""DOBRA VE»ER UZORITA""VE»ERNJI ZVON""BI MIRNA NOΔ"

J.Njikoπ: "SLAVONIJO ZEMLJO PLEMENI-TA" (solist J. Blazina)"POZDRAV ©UMI" (solist N. TerziÊ)"LEGENDA O TAMBURICI""NA TE MISLIM"

"KOD BIJELE LA–E""KROZ PONOΔ NJEMU""PRO©ETAJ JELO""PJESME IZ NOB-e""TAP©E KOLO""NEK ÆIVI RAD I SLOBODA""VESELO JE NA©E SELO""SA CERNI»KIH SOKAKA" (glazb. slika TO)

I. Eto cerniËke mladostiII. U pohodu franjevaËkom samostanuIII.Poigrajmo kolo

"DIVA MARICA ÆITO DOÆELA""PRID ZORU JE LIPO MILOVANJE""SLAVONIJO ZLATNA RUÆO HRVATSKA""BLAGDAN" SVE»ANA OUVERTURA"OJ BARANJO LIPA I BOGATA""ROMANCA U G-duru""ELEGIJA O LISINSKOM""SA SLAVONSKIH SOKAKA""ÆELIM BITI SLAVONIJO S TOBOM""VEZAK VEZLA""IZ ZEMLJE SAM »ESTITIH HRVATA""OJ HRVATSKA OJ""ÆETVA"

K.Odak: "OJ DJEVOJKO""DREMLE MI SE DREMLE"

J.Ocvirk: "NOΔ NA SAVI""SKO»I DJEVOJ»ICE""IDILA"

F.Pokorni: "TE»E VODA TE»E"

F.PintariÊ-V.SokiÊ: "PASTORALE" (DUDA©- TO)

M.Prebranda: "DVIJE DALMATINSKE"

"NA BEMBA©U"

–.Prejac: "VU PLAVEN TRANCI"

Prejac: "ROMANCA"

F.Pokaz: "DU©O MOJA MARO"

B.PotoËnik: "SUN»ANE RAVNI"

V.Paljetak-V.SokiÊ-A.Aga: "FALA"(rev. i prepjev.)

J. De Pres: "ET INCARNATUS EST"

C.Octochorda: "O»E NA© DOBRI"

I.Peran: "HRVATSKA MISA"

J.Runjanin-A.MihanoviÊ: "LIJEPA NA©ADOMOVINO"

B.Rakijaπ: "DVA KOLA""PARTIZANSKA IZ SLAVONIJE""JELENA VEZE"

B.Raπan: "ISTRI"

"HIMNA ISTRE" (KRASNA ZEMLJO)

Z.RunjiÊ: "VESELI VLAK" (pripr. PZ i TO)

R.Rajter: "ZA MIR""HRAST"

A.Rubinstein-Rajter: "MELODIJA"

S.RadenkoviÊ: "RADNI»KI POZDRAV"

S.RadosavljeviÊ: "ZAVI»AJNA"

Ratkajski: "PRVO CVIJEΔE"

S.Stepanov: "SLAVONSKA BERBA""CVIJEΔE MI POLJE POKRILO""SLAVONSKI MOMA»KI ZBOR"

"IMAM DIKU"

R.Simoniti: "BOLEN MI LEÆI"

H.Singer: "KONJUH PLANINOM"

V.A.Slavjanski: "EJ UHNJEM"

Ruska narodna: "©IROKI DNJEPAR"

E.Suchon: "KAKO SI MI KRASNA"

R.Schumann: "MALA ROMANCA"

J.Straus-M.FeriÊ: "RADETSKY MARSCH"

StamaÊ-BradiÊ: "MAESTRAL"

A.Skobalj: "ÆIVOT SVOJ PRIKAZUJEMOBOGU"

A.Smolka: "ZDRAVO DJEVO"

M.Stahl: "MILOST"

V.SokiÊ-T.BilopavloviÊ: "GESLO HPDTOMISLAV" (praizvedba 1995.)

V.SokiÊ: "OJ SAVICE""VI©NJICA JE ROD RODILA"Tri cerniËke zapisao i revidirao: "OJCERNI»E, CERNI»KO KOLO i KOLOKARAK»A"Zapis i obrada: "PASTIRSKA" (NA SALA©IKOD BETLEMA")Revidirao: "BLIÆE O BOÆE MOJ"Arr. starograd.: "POKRAJ SAVE KUΔA MALA"

F.©ram: "GOLUB I DJEVOJKA"

©tefanini: "MILO MALO MOJE SELO"

Z.©poljar: "ODBI SE BISER GRANA""PLAVA MOMA""KI©A PADA""SVATOVSKA IZ SRIJEMA"

V.©poljariÊ: "NA©E GORICE"

"ÆETELA»KA"

J.©korjanec: "MIRNO SPAVAJ DRUÆESTARI"

Z.©piπiÊ-KuzmanoviÊ: "KAD SU OPOVRATKU ©UMJELE VRBE I VLATI"

Z.©piπiÊ-M.JandroπiÊ: "SUZA ZAZAGORSKE BREGE"

R.©imunaci: "NA OBALI SAVE"

"POZDRAV DOMOVINI"

"JEDNE TIHE NOΔI"

©.©rabec: "DALMATINSKI ©AJKA©" (duo i TO)

N.Toth: "KUMEK S VOLI"

"JESENOVA»KA SVITA"

M.TajËeviÊ: "SADILA TIMKA BOSILOK"

"BORJANO BORJANKE"

"MAGDO, MAGDO MORI"

Z.TutiÊ-R.DujmiÊ-T.Uhlik: "MOJA DOMOVINA"

R.Taclik: "HAJD U KOLO""MOSTARSKI PAZAR""OJ BOSILJE BILJE""DO–I DU©E PRESVETI" (Posljednica)

R.Taclik-D.DomjaniÊ: "TAMA JE SVUD"

I.TijardoviÊ: "LIVADE, ©UME I POLJA ÆITA"

V.Tomerlin: "PJESMA O PJESMI" (pripr. PZ i TO)

"ZDRUÆENA SLOVA" (pripr. PZ i TO)"VESELI VLAK" (pripr. PZ i TO)

V.S.Vilhar: "NA©E PJESME"

"RASTI RUÆO"

V.S.Vilhar-V.SokiÊ: "S VELEBITA KLIK SEORI"

V.S.Vilhar-P.Sager: "HRVATSKA DAVORIJA"

A.J.Varlamov: "KRASNI SARAFAN"

T.VidoπiÊ: "SLAVONSKI SCHERZO"

"©KRIPI –ERAM"

"U KOLU"

R.Wagner: "SVADBENI ZBOR"

P.Wagner: "PJEVAJTE GOSPODINU"

K.Wojtyla: "KRIST NA ÆALU"

J.Vrhovski: "NA©E SELO"

S.Vukosavljev: "FIJAKERIST"

B.VukoviÊ: "HRVAT U GRADI©ΔU"

H.Venzel: "DER ZITHERBUB" (klavirËeteveroruËno)

Vangelis-V.SokiÊ: "CONQUEST OF PARADISE"

I.pl.Zajc: "DVA MADRIGALA"1. Ljepota cvijeÊem krasi se2. Plavo kad nebo tone

"POPUTNICA HRVATSKOG DOMA""HVALITE GOSPODA""DOMOVINI I LJUBI" (solo tenor uz TOZ.PrelËec ili Z.PetriÊ)"U SALI VELIKOG VIJEΔA""LASTAVICAM""ZBOR VILA" (ljubio je goluban - iz opereN.©.Zrinjski)"ZRINSKO-FRANKOPANKA""RADNI»KA HIMNA""ÆIVILA HRVATSKA" (Glasna jasna)"USTAJ VILO""BUDNICA" (Mi smo braÊa)"CURI»ICA MALA""TRI »A©E""OFFERTORIUM PASTORALE" (Dvopjev zasopran i alt)"AVE MARIA""NA GONDOLI" (iz ope.N.©.Z.)"USPAVANKA JELENE" (N.P.Sobjeslavski)"VIR" (N.P.Sobjeslavski) "DUET EVE I ZRINJSKOG" (Sobjeslavski iPrelËec)

I.pl.Zajc-V.SokiÊ: "HIMNA SLOBODI" (izGunduliÊeve "Dubravke" PZ i TO)"FRANKOPANKA" (PZ i TO)

I.pl.Zajc-J.StojanoviÊ: "NOΔNI STRAÆARI"(TO)

I.pl.Zajc-D.Hruza: "VE»ER NA SAVI" (PZ iTO)

"U BOJ, U BOJ" (iz op. N.©.Zrinjski PZ i TO)

M.Zuber: "KUΔICE STARA""KAD NOΔCA SE SPUSTI"

V.Æganec: "MARICA SE VESELI""MURA, MURA""ZRASLA MI JE ROÆA""POD KOPINOM""TRI ME–IMURSKE""VEHNI, VEHNI FIJOLICA""PIJ MILA PIJ""NJOJ JE PRA VE»ER""ZIBU HAJU""VE»ERNJA PJESMA""MALO JA, MALO TI""MOM»E MI PRO–E KROZ SELO""POD OKNOM""LEHKU NOΔ""VU JESENI""VUPREM O»I""TRI PRIGORSKE""PROTULETJE NAM DOHAJA""DORICA PLE©E""EVO VAKO TO JE LAKO"

V.ÆakiÊ-V.SokiÊ: "CERNI»KA” (IspodLipovice stare)

XVIII. stoljeÊe: "TI KRISTE KRALJ SIVJEKOVA"

CRKVENI OBREDNI SADRÆAJI CVJETNICEI VELIKOG TJEDNA, LITURGIJSKIH "A" ,"B" i "C" GODINA, TE USKRSNI, TJELOV-SKI I BOÆIΔNI CIKLUSI, PSALMI I HIMNI.

- "HEJ SLAVENI"

KAZALI©NE PREDSTAVE1935. Koncert s predstavom: "NA OZLJUGRADU" u Cerniku i Novoj Gradiπki

1938. Igrokaz M.Singer: "ZA VOLJU DJETE-TA" Reæiser: Dragutin BegoviÊ

1939. Dramska druæina: "KUMSTVO" ©aljiviigrokaz

1940. Igrokaz: "NA© NOVI ©KOLNIK""KAMENI SVATOVI"

Josip Freudenreich: "GRANI»ARI" Reæiser Zlatko Prelovπek

172

TURNEJE, POSJETI, GOSTOVANJA

svojoj stogodiπnjoj povijesti HPD "Tomislav" nije se ograniËilo

na malo cerniËko podruËje, veÊ je uspjeπnim nastupima, viπim

dometima zbornog pjevanja i tamburaπke glazbe, istaknutim

nacionalnim i vjerskim zanosom te gostoljubivoπÊu svojih Ëlanova prih-

vaÊeno na cijelom novogradiπkom podruËju, Slavoniji, Hrvatskoj, bivπoj

Jugoslaviji i inozemstvu.

"Tomislav" je pjesmom pronio glas Cernika po Sloveniji, u Makedoniji,

u Bosni i Hercegovini, Austriji i diljem Hrvatske. Od veÊih gradova u kojima

je druπtvo nastupalo treba spomenuti Zagreb, Salzburg, Sarajevo, Osijek,

Zadar, Karlovac, a od manjih Novu Gradiπku, Bosansku Gradiπku, Bosanski

Brod, Bosanski Novi, Slavonski Brod,

Vukovar, –akovo, Ilok, Vinkovce,

Postojnu, ©empas, Novu Goricu,

Ramu-©Êit, Kraljevu Sutjesku, Me-

ugorje, Bitolu, Ohrid, Sveti Naum,

Poæegu, Pleternicu, Staru Gradiπku,

Pakrac, Lipik, Donji Miholjac, Naπice,

Petrinju, Viroviticu, Ogulin, Novsku,

Varaædinske Toplice, Samobor, Ga-

reπnicu, MuÊ, Nin, Plitvice, Rab, Oku-

Ëane, Klanjec i Æminj.

Druπtvo se rado odazivalo na

proslave i davalo koncerte u manjim

mjestima poput Jasenovca, Badlje-

vine, Velike, Starog Petrovog Sela,

Gornjih BogiÊevaca, DragaliÊa, Gori-

ca, SmrtiÊa, Podvrπkog, BaniÊevca,

©umetlice i CerniËke ©agovine.

Sa svih putovanja i gostovanja

cerniËki su pjevaËi donosili lijepe

uspomene i uspostavljali prijateljske

veze s Ëlanovima drugih druπtava te ih

pozivali na gostovanja i druæenje u

Cernik.

“Tomislavci” pred spomenikom hrvatskoj himni

23. svibnja 2004. g.

173

ZAVR©NA RIJE»

ragi Ëitatelji, poπtovani prijatelji Hrvatskog pjevaËkog druπtva "Tomislav",

evo nas na kraju joπ jedne knjige o Cerniku, knjige o cerniËkoj glazbenoj i

kulturnoj tradiciji, o CerniËanima samima koji su utemeljili, razvijali i

odræali svoj "Tomislav". Zajedno smo proπli samo dionicu puta i tu nije kraj jer

"Tomislavov" put vodi dalje u buduÊnost i njime Êe poÊi neki novi pjevaËi, tamburaπi,

glumci, plesaËi i zborovoe. U knjizi je obuhvaÊeno razdoblje od 100 godina djelatnosti

"Tomislava", okolnosti i potrebe u kojima je Druπtvo utemeljeno, razvoj, napredak i

slava koju je svojim radom steklo.

Da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana, bilo je potrebno prikupiti bezbrojne

podatke, dokumente, izjave i fotografije razasute po arhivama, tavanima i ladicama star-

ih ormara, prelistati zapisnike i albume, proËitati struËnu literaturu i sve to uobliËiti u

ovu monografiju - spomenicu Druπtva. Premda u vremenskom tjesnacu ureivaËki je

odbor uspio u svom naumu, a sami Êe Ëitatelji prosuditi kolika je kakvoÊa i vjerodosto-

jnost uËinjenog. U æurbi smo moæda πtogod i previdjeli, koga zaboravili spomenuti,

neπto ispustili, ali nastojali smo se uvijek dræati povijesnog slijeda, Ëinjenica i istine, ma

kakva ona bila. "Tomislav" je pjevao i "pjevao", ali je ostao dosljedan svom kulturno

prosvjetnom i glazbenom zadatku, svom hrvatskom i katoliËkom duhu sve do danaπnjih

dana na Ëast i slavu svome mjestu i domovini.

Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli da ovaj ozbiljni posao privedemo kraju na

zadovoljstvo danaπnjih i buduÊih naraπtaja. Zahvaljujemo domoljubima koji su 1905.

utemeljili HPD "Tomislav", odræali ga i jaËali okupljajuÊi hrvatski narod u sudbonosnim

vremenima. Pjesmi hvala - pjesma nas je odræala. Hvala narodnim uËiteljima koji su

upregli svoje umne sposobnosti i talent da kao zborovoe vode Druπtvo sve do danaπnjih

dana. Hvala pjevaËicama i pjevaËima, sviraËicama i sviraËima, plesaËicama i plesaËima,

glumicama i glumcima koji su svojim djelom kao amateri proslavili ime Cernika.

Hvala opÊinskim duænosnicima, dobrotvorima i cerniËkom puku koji su zajedniË-

kim silama podupirali rad Druπtva i omoguÊavali mladima da nau pravi put u æivotu.

Zahvaljujemo kulturno-umjetniËkim druπtvima s kojima smo s zadovoljstvom uspjeπno

suraivali, njihovim zborovoama i predsjednicima. Zahvala i novinarima, radio i TV

reporterima, kritiËarima i drugima koji su pisali i objavljivali Ëlanke, vijesti i reportaæe

o "Tomislavu".

Neka ova knjiga bude uspomena starijima a mladima poticaj da nastave putem svo-

jih predaka i oËuvaju cerniËku tradiciju πto ju je njegovalo i Ëuvalo HRVATSKO PJE-

VA»KO DRU©TVO "TOMISLAV".

174

Zahvaljujemo svima koji su pomogli proslavu 100. obljetnice Druπtva

OPΔINA CERNIK

ÆUPANIJABRODSKO-POSAVSKAGRAD NOVA GRADI©KA

Marijana LanosoviÊa 24, Nova GradiπkaTel.: (035) 333-100www.laredoute.hr

Alojzija Stepinca 11, Nova GradiπkaTel.: (035) 362-892

www.arca.hr

Sponzorirali tisak monografije

MINISTARSTVO KULTUREREPUBLIKE HRVATSKE

175

Tomislav MartinoviÊFrankopanska 53, Cernik

Tel.: (035) 369-201, 369-105

KOÆNA GALANTERIJA

Borongajska 81a • 10000 Zagreb • www.eurom.hr

VELEPRODAJA IGRA»AKA, SEZ. ARTIKALA I POSU–AKatica PeliÊ - direktor

Telefon: (01) 2307-000 • Fax: (01) 2307-300

ZASTUPANJE PROIZVO–A»A STROJEVA ZA PAKIRANJEPetar PeliÊ - direktor

Telefon: (01) 2307-252 • Fax: (01) 2307-261

Poæeπka 169, CernikTel.: (035) 369-501, 369-502

Mob.: (091) 369-5003www.gp-grading.t-com.hr

Predstavniπtvo ZagrebZelinska 3/1, II. ulaz, 1. kat

Tel./fax: (01) 611-0418

d.o.o. za izvoenje graditeljskih radova, usluge, uvoz-izvoz

Poæeπka 37, CernikTel.: (035) 369-196

SOBOSLIKARSKA I LI»ILA»KA RADNJA

IZVO–ENJE GRA–EVINSKIH RADOVA

Vlado Terziʩkolska 21, CernikTel.: (035) 369-590

Mob.: (091) 369-5901

Draæen ButuracRokova 36, Cernik

Tel./fax: (035) 369-255Mob.: (091) 2519-218

176

Zahvaljujemo sponzorima koji su pomogli proslavu stogodiπnjice Druπtva

d.o.o. ZA KOMUNALNE DJELATNOSTIGajeva 56, Nova Gradiπka

• Skupljanje, proËiπÊavanje i distribucija vode • Odvoenje i proËiπÊavanje otpadnih voda • Odvoz otpada - odlaganjesmeÊa • Odræavanje javnih povrπina • Trænica na malo •

• Odræavanje groblja, obavljanje pogrebnih poslova •

TRGOVA»KI OBRT

vl. Stjepan Meseπ

Ivana GunduliÊa, Nova GradiπkaTel./fax: (035) 362-454 • Mob.: (098) 935-7393

BaÊindol 136A

Tel./fax: (035) 323-108

Poæeπka 23, Cernik, tel.: (035) 369-140

vl. Vitomir ÆakiÊ

GunduliÊeva 12, Nova Gradiπka Tel.: (035) 362-688 • Mob.: (098) 340-394

Trg kralja Tomislava 129, DragaliÊ Tel.: (035) 376-288

d.o.o. ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I TRGOVINU

vl. Mato KovaËeviÊ

Rokova 74, CernikTel.: (035) 369-273, Mob.: (098) 530-682

LIMARSKO-BRAVARSKA OBRTNI»KA RADNJA

Tomislav ©imiÊ

Frankopanska 134a, CernikTel.: (035) 369-287 • Fax: 369-575

Mob.: (098) 189-8425

PROIZVODNJA, OBRADAI KONZERVIRANJE MESA PERADI

STROJOBRAVARSKARADIONICA

Vaclav Gazda

Frankopanska 11 • Nova GradiπkaTel./fax: (035) 361-218

• O©TRENJE MLINSKIH VALJAKA• IZRADA ZUP»ANIKA ZA MLINSKE VALJKE

vl. Draæen ©tefanoviÊdr. Marija ©tefanoviÊ, oftamolog

Slavonskih graniËara 5 • Nova GradiπkaTel.: (035) 363-250

177

vl. Damir RomiÊKovaËevac 131, N. GradiπkaTel.: (035) 324-032GSM: (091) 539-4632

Barun

CAFFE BAR • PIZZERIA©kolska,Cernik • Tel. 369-462

PLIN • CENTRALNO GRIJANJE • VODOVOD

RESTORAN S PRENOΔI©TEM

Maksimilijana BenkoviÊa 5, Nova GradiπkaTel.: (035) 330-444 • GSM: (098) 340-555

www.maksimilijan.com

Josip KovaËeviÊ–uriÊeva 28, Cernik

Tel.: (035) 369-285 GSM: (098) 256-081, (098) 722-801

d.o.o. za trgovinu na veliko i malo

vl. Vilko –uriÊ

Rokova, Cernik • Tel. (035) 369-560

POSJETITE NAS U TRGOVINI “FRANCL”

Strossmayerova 20 • Nova GradiπkaTel.: (035) 365-801 • Fax: (035) 331-081

www.grid.hr

RA»UNALA • AUDIO-VIDEO OPREMADIGITALNI FOTOAPARATI I KAMERE

DIGITALNIFOTO I VIDEO STUDIO

d.o.o. ZA GRAFI»KU DJELATNOST I TRGOVINU

vl. Branko GolenkoUlica hrvatske mladeæi 30, ZapreπiÊ

Tel.: (01) 331-1218 • (01) 331-0097Mob.: (091) 590-9548

vl. Zdravka SeniÊ

A. Stepinca 1, Nova GradiπkaTel.: (035) 362-544

178

Zahvaljujemo sponzorima koji su pomogli proslavu stogodiπnjice Druπtva

• Izrada proizvoda tokarenjem na preciznim cnc tokarilicama klase I. • Izrada programa za cnc upravljanje •

• Projektiranje alata i naprava (Pro Enginer, Solidworks, AutoCad) •• Tehnoloπki design • Odræavanje CAD/CAM sustava •

• Projektiranje i izvoenje DNC veza • Izrada alata za plastiku, πtancanje, lijevanje (tlaËno i kokilno) i kovanje •

• Izrada specijalnih naprava • Izrada metalne galanterije •

PrvËa 18, Nova GradiπkaTel./fax: (035) 366-304 • Mob.: (098) 256-000

alatnicar@sb.htnet.hr

Salon namjeπtaja Nova GradiπkaTel./fax: (035) 362-770

vl. Dubravka PiπkuliÊ - CapanRelkoviÊeva 26, Nova Gradiπka

Tel.: (035) 362-169 • Fax: (035) 361-874

vl. Ivan AmiÊFrankopanska 17, Cernik

Tel.: (035) 369-355

Drvna industrija “Stjepan SekuliÊ” d.o.o.RelkoviÊeva 13, Nova Gradiπka

Tel.: (035) 362-222 • Fax: (035) 361-453www.di-sekulic.hr

VRTLARIJA

I PEKARA

CAFFE BAR

TRGOVINANA MALO I VELIKO

TRADICIJA TRGOVINSKO-UGOSTITELJSKOG OBRTAPREKO 80. GODINA U VLASNI©TVU OBITELJI KOLINSKI

Slavonskih graniËara 1, Nova Gradiπka

Koæarska 2, Nova GradiπkaTel.: (035) 361-623, 361-764, 361-653

Urije bbNova Gradiπka

Tel.: (035) 361-022Fax: (035)362-580

HRVATSKI AUTOKLUB

AUTO MOTOCENTAR d.o.o.

AUTOKLUB NOVAGRADI©KA

PU»KO OTVORENO U»ILI©TE

179

RevikkuS

ORDINACIJAOPΔE MEDICINE

ZLATA ©ARIΔdr.specij.

• ORDINACIJA OPΔE MEDICINE Marija SokiÊ-BigoviÊ dr. med.Strossmayerova 17, Nova Gradiπka

• ZIDARSKI OBRT Æeljko BakuniÊ Giletinci 80 Tel.: (035) 369-963

• Milan BabiÊ

• Zlatko KurjakoviÊ

• Hinko MihanoviÊ

• Miro SejdiÊ

• Alojz SokiÊ

• Luka Zec

Strossmayerova 17, Nova Gradiπka

Naselje Urije 26, Nova Gradiπka

Tel.: (035) 362-420

Svetog Roka 9, Cernik

Telefon: (035) 369-440, 369-601

RelkoviÊeva 4, Nova GradiπkaTel.: (035) 362-013, 362-144

Tel./fax: (035) 362-782E-mail: hr-nova-gradiska@sb.htnet.hr

Urije bbNova Gradiπka

Tel.: (035) 361-444Fax: (035) 362-507

e-mail: ppkompleks-ng@hi.htnet.hr

vl. Dinko TerziÊ Cvjetni trg 12, Nova Gradiπka

Tel./fax: (035) 365-999 Mob.: (091) 335-9999

180

LITERATURA

1. Dokumentacija arhiva HPD-a “Tomislav”: Zapisnici UO i Skupπtine, tajniËka izvjeπÊa, programi, napisi u tisku

2. Julije JanËula: Povijest Cernika, Cernik 1980.

3. Spomenica Osnovne πkole “Matija Gubec” Cernik

4. Spomenica HPD-a “Tomislav”, Nova Gradiπka 1975.

5. Skupina autora: 125 godina razvoja πkolstva na podruËju O© “Matija Gubec”, Cernik 1984.

6. Tomislav –uriÊ: Iz povijesti novogradiπkog kraja, Zagreb 1991.

7. Skupina autora: Sedam stoljeÊa Cernika (zbornik radova), Cernik 1994.

8. Alojzije Aga: Povijest Dobrovoljnog vatrogasnog druπtva Cernik (1885.-1995.), Cernik 1995.

9. Alojzije Aga: CerniËke tvornice krajem XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa, Cernik 1998.

10. Skupina autora: Æupa Cernik, Cernik 2000.

11. Skupina autora: Godiπnjak æupe Cernik, Cernik 2000.

12. Skupina autora: Godiπnjak MH Nova Gradiπka, Nova Gradiπka 2001.

13. Feliks ValentiÊ: ZaviËajnici, Nova Gradiπka 2001.

14. Feliks ValentiÊ: Novogradiπki leksikon, Nova Gradiπka 2003.

15. Skupina autora: Deset godina OpÊine Cernik, Cernik 2003.

16. Vinko SokiÊ: MuziËka kultura u doba Ilirskog preporoda (diplomska radnja), 1970.

17. Kreπimir KovaËeviÊ: Hrvatski kompozitori i njihova djela, Zagreb 1960.

18. Monografija: 25. godiπnjica Collegium pro musica sacra, Zagreb 1996.

19. Monografija: HORD “Golub” Bjelovar, 111 ”Golubovih” ljeta, Bjelovar 1998.

20. Branimir Kempf: Hrvatsko pjevaËko druπtvo “Vijenac” Poæega, Poæega 1992.

21. Franjo ©ram: Crtice iz hrvatske glazbene kulture, Zagreb 1940.

22. Ivan PandæiÊ: Tragom KaæotiÊeva svjetla, Zagreb 2002.

23. Hrvatska enciklopedija svezak 4, LZ “M. Krleæa”, Zagreb 2002.

24. MuziËka enciklopedija, JLZ, Zagreb 1971.

25. Novinski Ëlanci: Jutarnji list, Vjesnik, VeËernji list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Brodski list,

Poæeπki list, Glas koncila, Kana, KarlovaËki tjednik, Bitolski vesnik, List iseljenika

Hrvatske, Novogradiπke novine, CerniËki list, Hrvatski list, Vikend, Arena, Studio, Svijet,

©kolske novine

ISBN 953-99213-2-5