pitanjeo utjecaju EUna živote graana

1 1

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2011.

2 3

Može li EU osigurati da proizvodi svih država članica budu konkurentni na tržištu EU-a?

Što se događa s pretpristupnim fondovima kada određena zemlja uđe u EU?

Kako se mogu registrirati obrt ili tvrtka u EU-u?

Mogu li se tvrtke javljati na natječaje raspisane u drugim državama članicama EU-a?

Kakav je utjecaj jedinstvenog europskog tržišta na tvrtke i obrte koji inače ne posluju s EU-om i nemaju nikakvog dodira s tvrtkama u EU-u?

Kakvi programi potpore u EU-u postoje za male i srednje poduzetnike?

Postoje li u Europskoj uniji jedinstveni porezi?

Kakvi su u EU-u kriteriji zaštite na radu?

Što EU znači za putnike i pružatelje usluga u raznim prometnim sektorima?

Kakav je stav EU-a u pogledu liberalizacije željeznica i što ona donosi građanima?

Gdje su u EU-u dozvoljene državne potpore?

Je li u novim državama članicama došlo do porasta cijena nakon ulaska u EU?

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a 16 - 23

Kazalo

Koja su temeljna prava građana EU-a?

Imaju li svi građani EU-a jednaka prava i postoje li iznimke?

Kome se u EU-u građani mogu obratiti u slučaju kršenja ljudskih prava i što takva prava podrazumijevaju?

Može li državljanin jedne zemlje članice EU-a glasati u drugoj i biti izabran kao zastupnik u nacionalnom parlamentu neke druge države članice?

Na koji se način EU bori protiv diskriminacije?

Kako građani EU-a mogu utjecati na donošenje odluka u EU-u?

1.

2.

3.

4.

5.

6.

EU i prava graana 12 - 15

Predgovor 10

doul

1

Dodatne informacije o Europskoj uniji mogu se pronaći na internetu.

Popis vezanih internetskih adresa nalazi se na kraju publikacije.

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj

Informacijski centar Europske unije

Trg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb

Tel. 01 4500 110

E-mail info@euic.hr

Web www.delhrv.ec.europa.eu

Rukopis dovršen u studenom 2011. godine.

Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor.

Fotografi je korištene u publikaciji vlasništvo su

© Europske unije, 2011. i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj.

Nakladnik: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, prosinac 2011.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 788938.

ISBN 978-953-56478-1-2

5

Mogu li građani Europske unije tražiti posao i raditi u bilo kojoj državi članici EU-a?

Propisuje li EU koliko radnici mogu raditi tijekom dana odnosno tjedna?

Da li se članstvom u EU-unezaposlenost povećava ili smanjuje?

Je li došlo do značajnog pritjecanja stranih radnika ili značajnog odljeva domaćih radnika nakon pristupanja novih država članica EU-u?

Ako se osoba zaposli u nekoj drugoj zemlji EU-a, gdje mora plaćati poreze?

Koja je minimalna plaća u EU-u i vrijedi li ona za čitavu Europsku uniju?

Treba li polagati dodatne ispite ukoliko se, primjerice, osoba iz jedne zemlje članice EU-a želi zaposliti na istim poslovima u drugoj zemlji članici?

Imaju li građani EU-a pravo na povrat poreza ukoliko su godinu dana radili u drugoj zemlji EU-a?

Moraju li građani EU-a prijaviti boravište u zemlji u kojoj se zaposle?

Pod kojim uvjetima se građani EU-a mogu trajno naseliti u drugoj državi članici EU-a u kojoj rade?

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

Zapošljavanje u EU-u 24 - 31

Dobivaju li se ulaskom u EU nove osobne iskaznice, putovnice i registarske pločice?

Ukidaju li se ulaskom u EU granice i kontrola putovnica prema drugim državama članicama?

Što je Šengenski sporazum i kada će on početi vrijediti za Hrvatsku?

Kakav će biti status stranih građana koji borave u Hrvatskoj, a nisu državljani EU-a?

Što su to europska policija i Europski uhidbeni nalog?

Imaju li građani EU-a pravo znati tko i u koje svrhe prikuplja njihove osobne podatke?

Čije zakone trebaju slijediti suci u državama članicama – nacionalne ili europske?

Gdje je moguće naći sve objavljene pravne akte EU-a?

Koje su sankcije predviđene u slučaju da pojedina tvrtka ili država ne poštuje zakonodavstvo Europske unije?

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

Pravosue, sigurnost i unutarnji poslovi 32 - 37

Kakva je politika EU-a prema prodaji tradicionalnih proizvoda?

Propisuje li EU veličinu i oblik voća i povrća i, ako da, zbog čega?

Što je sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu?

Je li u Europskoj uniji zabranjeno saditi nove vinograde i maslinike?

Što je jedinstvena nacionalna kvota za mlijeko?

Kako se Europska unija odnosi prema državnim potporama u poljoprivredi?

Mogu li građani EU-a slobodno kupovati poljoprivredna zemljišta u drugim državama članicama EU-a?

Na koji način se u Europskoj uniji potiče ruralni razvoj?

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

Poljoprivreda i ruralni razvoj 38 - 41

4

Kazalo

Mbo

27.

28

o

t č

Plaća li se u čitavoj Europskoj uniji zajedničkom europskom valutom eurom i moraju li sve nove države članice prihvatiti euro kada uđu u EU?

Plaćaju li se u EU-u carina i PDV na proizvode kupljene u drugim članicama EU-a?

Koliko iznose naknade na podizanje gotovine na bankomatima izvan države prebivališta?

Kako kupiti automobil u drugoj državi članici i dovesti ga u matičnu državu?

Je li građanima EU-a potrebna putovnica za putovanje Europskom unijom?

Kome se građanin EU-a može obratiti ukoliko izvan EU-a izgubi putovnicu, a u zemlji ne postoji diplomatsko-konzu-larno predstavništvo njegove zemlje?

Trebaju li članovi obitelji koji nisu državljani EU-a vizu za putovanje po Europskoj uniji?

Mogu li kućni ljubimci putovati sa svojom obitelji po Europskoj uniji?

U kojim slučajevima građani EU-a imaju pravo na kompenzaciju u slučaju kašnjenja vlaka ili gubitka prtljage?

Koja su prava putnika na letovima unu-tar Europske unije u slučaju kašnjenja i otkazivanja leta i gubitka prtljage?

Je li moguće zatražiti operaciju u nekoj drugoj državi članici EU-a?

Koji broj treba nazvati ako građani trebaju hitnu pomoć, vatrogasce ili policiju u drugoj zemlji EU-a?

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

Putovanja i kupovina u EU-u 52 - 59

7

Je li državljanin jedne članice EU-a koji studira u drugoj zemlji članici oslobođen plaćanja školarine?

Jesu li diplome stečene u jednoj zemlji EU-a priznate u svim drugim državama članicama?

Je li nakon završenog studija moguće nastaviti obrazovanje u EU-u, a da to ne uključuje upisivanje poslijediplomskog studija?

Što je program Erasmus i tko može u njemu sudjelovati?

Koji su programi obrazovanja i mobilnosti namijenjeni učiteljima, profesorima i drugima koji se bave mladima?

72.

73.

74.

75.

76.

Znanost i obrazovanje 60 - 63

Jesu li u Europskoj uniji stroge kazne za onečišćivače okoliša?

Kako EU štiti ugrožene životinje?

Postoje li u Europskoj uniji kazne za gradnju u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode?

Je li u Europskoj uniji obavezno korištenje štednih žarulja?

Kako se može provjeriti je li određeni proizvođač zadovoljio ekološke standarde?

Koliko Europska unija planira izdvojiti za aktivnosti u području zaštite okoliša?

Kako EU potiče korištenje solarne energije?

Kako se u Europskoj uniji štite prirodni izvori pitke vode?

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

Zaštita okoliša i korištenje energije 46 - 51

6

Kazalo

Kako potrošači u EU-u mogu znati da su igračke koje kupuju sigurne i što EU čini u tom pogledu?

Kako kupci mogu znati je li hrana koju kupuju na tržištu EU-a sigurna za korištenje?

Što je to sustav brzog uzbunjivanja za hranu i što donosi građanima Europske unije?

Refundiraju li se troškovi na neispravne proizvode kupljene u nekoj drugoj državi članici i kako?

Kako se obračunavaju cijene roaminga unutar granica EU-a?

Kome se potrošači u EU-u mogu obratiti ukoliko žele tužiti nekog proizvođača?

46.

47.

48.

49.

50.

51.

Sigurnost hrane i zaštita potrošaËa 42 - 45

vode?e?

8 9

Tko je odgovoran za socijalno osiguranje i osiguranje njegove obitelji ukoliko se građanin EU-a zaposli u nekoj drugoj državi članici?

Ukoliko građanin EU-a izgubi posao u drugoj državi članici, može li u toj državi primati naknadu za nezaposlene?

Ukoliko suprug radi u jednoj državi članici EU-a, dok supruga čeka bebu u drugoj, iz koje će države buduća majka primati porodiljnu naknadu?

Što je Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja?

Ukoliko se državljanka jedne zemlje članice EU-a uda za državljana druge, je li brak nužno registrirati i u jednoj i u drugoj zemlji?

Priznaju li sve države članice registrirano partnerstvo istospolnih parova?

Može li se posvojiti dijete iz neke druge države članice?

Imaju li obitelji s troje ili više djece veće socijalne ili druge naknade?

Na koji način se rješava alimentacija u državama članicama EU-a?

Kada se u ostalim državama članicama Europske unije odlazi u mirovinu?

Postoji li u EU-u benefi cirani radni staž, koliko iznosi mirovina i je li u svim članicama jednaka?

Ukoliko građanin EU-a svoj radni vijek provede 20 godina u Njemačkoj, pet godina u Austriji, a ostatak u Bugarskoj, koja će mu država članica isplaćivati mirovinu?

Tko pokriva invalidsku naknadu ili mirovinu ukoliko je državljanin jedne zemlje EU-a radio u drugim državama EU-a?

Mogu li se umirovljenici stalno naseliti u nekoj državi članici EU-a i tko im u tom slučaju pokriva zdravstveno osiguranje?

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

Socijalna i obiteljska prava 64 - 71

Tko predstavlja države članice u Europskoj uniji?

Koja je podjela poslova između EU-a i država članica?

Je li posljedica ulaska u EU gubitak nacionalnog suvereniteta i identiteta?

Jesu li nakon ulaska u EU europske institucije zamijenile one nacionalne, primjerice nacionalne parlamente i vlade?

Koliko ima službenih jezika EU-a?

Mogu li države članice odlučiti napustiti EU?

Mogu li male države članice utjecati na donošenje odluka u EU-u?

Kako se fi nancira Europska unija i koliko košta punopravno članstvo u EU-u?

Koliko je službenika zaposleno u institucijama EU-a i koliko oni koštaju?

Kome se građani EU-a mogu obratiti ukoliko nisu zadovoljni radom institucija EU-a?

Tko zastupa države članice u međunarodnim odnosima i tko odlučuje o vojno-sigurnosnim pitanjima?

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

Odnosi izmeu EU-a i država Ëlanica 72 - 81

Publikacije 82 - 85

Korisne internetske stranice 86 - 87

Kazalo

a kou država

10

Poštovani čitatelji,

potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji 9. pro-

sinca 2011. u Bruxellesu, Hrvatska je još jedan korak bliže

ulasku u EU, predviđenom za 1. srpnja 2013. godine. Moram

naglasiti da je riječ o zasluženom uspjehu. Hrvatska je više od

desetljeća marljivo radila na ostvarivanju tog cilja i ja Vam na

tome čestitam.

No, na putu prema članstvu u EU-u nalazi se još jedan iza-

zov: referendum o pristupanju Europskoj uniji na kojem će se

građani Hrvatske izjasniti o članstvu u EU-u. Bude li rezul-

tat pozitivan, kao što se nadam, Hrvatska će postati 28. zem-

lja članica EU-a. U svakom slučaju, volja hrvatskih građana

bit će poštivana. Smatram, stoga, da je vrlo važno da svaki

građanin o tome donese informiranu odluku, odluku koja

će biti utemeljena na relevantnim i sveobuhvatnim infor-

macijama. Stoga su Delegacija Europske unije i Informa-

cijski centar EU-a odlučili izdati ovu publikaciju. Ona jed-

nostavnim riječima opisuje što to znači biti građanin EU-a,

neka od prava i mogućnosti koje im članstvo donosi te neke

od glavnih politika EU-a. Također, temelji se na pitanjima i

povratnim informacijama koje od hrvatskih građana pri-

mamo kroz naše informativne i komunikacijske aktivnosti.

Ova publikacija pokriva širok raspon područja – od prava putni-

ka i potrošača do socijalnih prava i onoga što građani EU-a

mogu učiniti kako bi sudjelovali u donošenju odluka u EU-u:

naime, Hrvatska neće postati članicom samo da bi uživala u

pogodnostima članstva, već i da bi pomogla Europskoj uniji

da raste i postane jača zahvaljujući i hrvatskom doprinosu.

Predgovor

11

Vjerujem da ćete, nakon što pročitate ovu publikaciju i/ili

potražite dodatne izvore informacija o ovoj temi, biti u boljoj

poziciji da prosudite nudi li građanstvo u EU-u više prednosti

ili više nedostataka. Vrijedi razmisliti, zar ne?

Dopustite mi da naglasim i to da posao koji Hrvatska mora

obaviti ne prestaje s pristupanjem EU-u. Upravo suprotno, na-

kon pristupanja EU-u, rad na postizanju standarda EU-a će se

nastaviti, ako ne i pojačati. Razdoblje koje slijedi trebalo bi,

dakle, iskoristiti za pripreme za ono što će članstvo u EU-u

donijeti, i što već nudi.

Za sva pitanja o EU-u ili pristupanju Hrvatske EU-u, pozivam

Vas da se obratite Informacijskom centru EU-a u Zagrebu

(kontakt podaci nalaze se na kraju publikacije), koji je ne-

davno proslavio svoju petu godišnjicu.

Bit će mi drago poželjeti hrvatskim građanima dobrodošlicu

u obitelj EU-a i dijeliti s njima zajedničke vrijednosti i

zajedničku budućnost!

Zagreb, prosinac 2011. PAUL VANDOREN

Šef Delegacije

12

1

2

Koja su temeljna prava graana EU-a?

Svaka osoba koja ima državljanstvo jedne od zemalja članica Europske uni-

je ujedno je građanin EU-a čime ostvaruje sljedeća temeljna prava: pravo

boravka, rada i studiranja u drugim zemljama članicama EU-a; pravo na

jednako postupanje bez obzira na državljanstvo; niz prava vezanih uz

kupovinu roba i usluga (prava potrošača); pravo da bira i da bude bi-

ran na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament; niz prava

vezanih uz konzularnu zaštitu prilikom putovanja u zemlje izvan EU-a;

pravo podnošenja pritužbe Europskom pučkom pravobranitelju, te pravo

obraćanja institucijama EU-a kao i pravo na pristup zakonodavstvu EU-a

na bilo kojem od službenih jezika EU-a. Uz ova temeljna prava, EU štiti

prava svojih građana i na druge načine, primjerice putem Suda Europske

unije1 i inicijativa institucija EU-a usmjerenih na očuvanje okoliša, ljudskog

zdravlja, osnaživanja slabije integriranih društvenih skupina, snižavanje

cijena određenih usluga poput troškova roaminga i drugih aktivnosti.

Imaju li svi graani EU-a jednaka prava i postoje li iznimke?

Svi građani EU-a imaju ista temeljna prava. Izuzetak može biti slobodan pro-

tok radnika, odnosno pravo zapošljavanja u drugim državama članicama EU-a

EU i prava graana

3

13

i s tim vezana prava, za što pojedine zemlje EU-a mogu uvesti prijelazna

razdoblja odnosno privremeno ograničiti pristup svojim tržištima rada za

državljane novih država članica EU-a. Za više informacija, vidi pitanje 19.

Kome se u EU-u graani mogu obratiti u sluËaju kršenja ljudskih prava i što takva prava podrazumijevaju?

Ukoliko osoba smatra da su joj povrijeđena ljudska prava, najprije se

treba obratiti domaćim sudovima, nakon čega se Ustavnom sudu može

podnijeti ustavna tužba ukoliko osoba smatra da su joj povrijeđena neka

od prava zajamčena Ustavom. Nakon što završi postupak pred domaćim

sudovima, sve do najvišeg nadležnog suda, građanin se po dobivanju

konačne odluke u roku od šest mjeseci do godine dana može obratiti

Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koji, iako nije in-

stitucija EU-a, predstavlja instituciju kojoj se građani EU-a mogu obrati-

ti u slučaju kršenja ljudskih prava. U podnošenju tužbe građanima

mogu pomoći odvjetnici ili udruge koje se bave zaštitom ljudskih prava.

U ljudska prava se ubrajaju: pravo na život, zabrana mučenja, ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, uključivši i prava koja se imaju prilikom uhićenja, pravo na pošteno suđenje, zabrana suđenja za djela koja nisu kvalifi cirana kao kažnjiva u zakonima, pravo na pri-vatni i obiteljski život, slobodu mišljenja, vjeroispovijest, okupljanje i udruživanje, pravo na brak, zabrana diskriminacije na bilo kojoj osnovi i smanjivanje ljudskih prava u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja, ograničenje političke djelatnosti stranaca i zabrana zlouporabe prava.

Može li državljanin jedne zemlje Ëlanice EU-a glasati u drugoj i biti izabran kao zastupnik u nacionalnom parlamentu neke druge države Ëlanice?

Građani bilo koje države EU-a nastanjeni u nekoj drugoj članici

mogu glasati i kandidirati se na lokalnim izborima, ali ne mogu

birati niti biti birani na izborima za nacionalni parlament. 1 Više informacija o Sudu Europske unije i donesenim presudama dostupno je na http://curia.europa.eu i u publikaciji “Abeceda prava Europske unije”. Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru Europske unije.

4

14

5

To se pravo još uvijek smatra „rezerviranim“ samo za državljane

matične države. No, osim na lokalnim izborima, građani EU-a sva-

kih pet godina mogu birati zastupnike za Europski parlament i gla-

sati u bilo kojoj članici EU-a, ukoliko se tamo prijave u registar glasača.

Na koji se naËin EU bori protiv diskriminacije?

Europska povelja o temeljnim pravima sastavni

je dio Lisabonskog ugovora i prema tome pravno

obvezujuća. To znači da svaki zakon koji EU

predlaže ili provodi mora poštivati prava navedena

u Povelji. Ona uključuju ravnopravnost pred za-

konom i zaštitu od diskriminacije na temelju spola,

godina, religije, invalidnosti ili seksualne orijen-

tacije, zaštitu osobnih podataka, pravo na azil, te važna socijalna prava

kao što su zaštita od nezakonitog otkaza i pristup socijalnom osiguranju.

EU se bori protiv diskriminacije i fi nanciranjem projekata za zaštitu ljud-

skih prava. Tome je u razdoblju od 2007. do 2013. namijenjeno oko 1,1

milijardi eura u okviru Europske inicijative za demokraciju i ljudska

prava (EIDHR) i gotovo četvrtina proračuna od 743 milijuna eura kojima

raspolaže Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS.

Osim toga, Europska unija kao globalni akter pomaže i osobama diljem svi-

jeta u zaštiti i promicanju njihovih ljudskih prava. Jedan od mehanizama

6

15

EU i prava graana EU i prava graana

za postizanje ovog cilja jest sklapanje trgovinskih sporazuma sa zem-

ljama izvan Unije koji sadrže obvezujuću klauzulu o poštivanju ljudskih

prava kao i predviđene sankcije za kršenje istih. Do danas je EU sklopila

120 takvih ugovora. O politici o ljudskim pravima jednoglasno odlučuje

Vijeće ministara EU-a.

Kako graani EU-a mogu utjecati na donošenje odluka u EU-u?

Trenutno postoje dvije mogućnosti: mogu se

pridružiti javnim savjetovanjima ili ostvariti

svoje pravo na podnošenje peticije Europ-

skom parlamentu. Kada Europska komisija

počne raditi na novoj političkoj inicijativi

ili želi revidirati postojeće zakonodavstvo,

obično otvori javno savjetovanje o toj temi.

To znači da pojedinci, poslovni subjekti i organizacije koji imaju in-

teresa za tu temu ili stručno znanje o toj temi, mogu pomoći u izradi

nacrta prijedloga prije nego što ga Komisija uputi Vijeću i Europskom

parlamentu na daljnju raspravu i prihvaćanje. Građani i stanovnici

država EU-a mogu podnijeti peticiju Europskom parlamentu o temi

koja ima izravnog utjecaja na njih. Tvrtke, organizacije i udruženja

sa sjedištem u državama EU-a također mogu ostvariti svoje pravo na

podnošenje peticije. U obzir dolaze samo peticije o politikama EU-a.

Odbor za peticije Europskog parlamenta sastaje se svakog mjeseca i

odlučuje je li slučaj prihvatljiv te koje sljedeće korake treba poduzeti.

Jeste li znali?

PreporuËeni linkovihttp://europa.eu/pol/rights/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/dgs/secretariat_general/citizens_initiative/

Europska građanska inicijativa - novi oblik

sudjelovanja građana u oblikovanju EU-a politika

uveden Lisabonskim ugovorom – omogućava

građanima EU-a da od 1. travnja 2012. godine

pozovu Europsku komisiju na podnošenje prijed-

loga zakonskih akata. Da bi Europska građanska

inicijativa bila prihvaćena, mora je podržati

barem milijun građana EU-a iz četvrtine zemalja

članica EU-a (trenutno sedam zemalja).

Jeste li znali?

U slučaju da neka država članica ozbiljnije krši ljudska prava,

može joj se suspendirati pravo glasa u Vijeću ministara.

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a

16

7Može li EU osigurati da proizvodi svih država Ëlanica budu konkurentni na tržištu EU-a?

Pitanje konkurentnosti je iznimno složeno, budući da uključuje kon-

tekst globalizacije, globalnih trendova i stanje, odnosno promjene, na

domaćem tržištu. Pozitivne, kao i negativne posljedice pristupanja Eu-

ropskoj uniji na pojedine proizvođače, ovise o situaciji u pojedinačnom

sektoru kako u EU-u, tako i u svakoj državi članici posebno. Ekonomske

analize su pokazale kako konkurentnost, produktivnost i izvoz proiz-

voda prvenstveno ovise o izravnim stranim ulaganjima i poslovnom

okruženju u državi članici. S obzirom da su oba čimbenika izravno ovi-

sna o politikama država članica, o njima uvelike ovisi koliko će njihovo

gospodarstvo općenito, pa tako i poduzetnici, biti konkurentni u EU-u.

Veća konkurentnost uz pomoć EU-a može se osigurati na sljedeće

načine: širenjem na jedinstveno tržište EU-a, suradnjom i povezivanjem

sa sličnim industrijama i sektorima u EU-u, pristupom dodatnim i novim

izvorima fi nanciranja (poticaji i programi namijenjeni razvoju malog i

srednjeg poduzetništva, korištenjem Kohezijskog i strukturnih fondova),

korištenjem inovacija, novih tehnologija, istraživanja, organizacijskih znan-

ja, uključivanjem u djelatnosti koje imaju veću dodatnu vrijednost (infor-

macijsko-komunikacijske, biotehnologija i slično), te razvojem novih proiz-

voda i usluga.

8

9

17

Što se dogaa s pretpristupnim fondovima kada odreena zemlja ue u EU?

Države koje su EU-u pristupile 2004. odnosno 2007. godine, pretpris-

tupne fondove su koristile još tri godine nakon pristupanja EU-u. No, s

danom stupanja u članstvo u EU-u, države počinju koristiti druge vrste

pomoći poput strukturnih i Kohezijskog fonda.

Budući da rok korištenja aktualnog pretpristupnog fonda IPA-e (Instru-ment za pretpristupnu pomoć) u Hrvatskoj traje do 31. prosinca 2013., moguće je, po uzoru na nove države članice, očekivati da će Europska komisija isplaćivati projekte još tri godine nakon ulaska u EU. Nakon iste-ka tog roka sredstva izdvojena za fond IPA-e više se ne bi mogla koristiti.

S danom stupanja u članstvo u EU-u, Hrvatska će početi koristiti sred-stva iz strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijskog fonda tj. fondova namijenjenih ekonomski slabije razvijenim područjima EU-a. Uz te fondove, Hrvatska će danom pristupanja početi koristiti i fondove namijenjene poljoprivredi, ribarst-vu i ruralnom razvoju, pripremi za pristupanje Šengenskom prostoru te druge programe i inicijative.

Kako se mogu registrirati obrt ili tvrtka u EU-u?

Obrt ili tvrtka na prostoru čitave Europske unije mogu se registrirati

pod istim uvjetima koji vrijede za trgovačka društva, odnosno samoza-

poslene osobe koje su državljani države u kojoj se žele registrirati. To je

zajamčeno takozvanom slobodom poslovnog nastana – jednom od četiri

temeljne slobode jedinstvenog tržišta. Više informacija o postupku regi-

stracije valja potražiti u državi u kojoj se planira pokrenuti poslovanje.cije

Jeste li znali?

Oko 99% svih privrednih subjekata u

EU-u čine mali i srednji poduzetnici,

a oko 90% njih su tvrtke koje imaju do

10 zaposlenika.

18

10

11

Mogu li se tvrtke javljati na natjeËaje raspisane u drugim državama Ëlanicama EU-a?

Europske tvrtke ravnopravno sudjeluju u javnim

natječajima bez obzira u kojoj su državi članici

EU-a objavljeni. Obavijesti o javnim natječajima

institucija, agencija i drugih tijela EU-a na svim

službenim jezicima EU-a u cijelosti se objavljuju

na internetskim stranicama http://ted.europa.eu.

U Hrvatskoj je, kao i u zemljama članicama EU-a, Zakonom o javnoj nabavi propisano da međunarodne tvrtke čije je sjedište u Hrvatskoj mogu pod ravnopravnim uvjetima sudjelovati u postupcima javne nabave. Nakon ulas-ka u EU, hrvatske će tvrtke moći sudjelovati u svim javnim natječajima objavljenima u drugim zemljama EU-a.

Kakav je utjecaj jedinstvenog europskog tržišta na tvrtke i obrte koji inaËe ne posluju s EU-om i nemaju nikakvog dodira s tvrtkama u EU-u?

Jedinstveno europsko tržište utječe na takve tvrtke i obrte u kontekstu

makroekonomskih pokazatelja i uvjeta za razvoj poduzetništva. Iskustva

zemalja koje su zadnje pristupile EU-u i koje su po svom razvoju slične

Hrvatskoj, pokazuju da je moguće očekivati pozitivne makroekonomske

učinke: povećanje BDP-a (vidi Tablicu 1), izvoza, izravnih stranih ulaganja,

smanjenje regionalnih razlika i povećanje stope zaposlenosti. Takvi uvjeti

povoljno utječu i na poslovanje malih i srednjih poduzetnika, čak i kada

njihovo poslovanje nije izravno vezano uz EU.

12

19

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a

Kakvi programi potpore u EU-u postoje za male i srednje poduzetnike?

Okvirni program za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness

and Innovation Framework Programme – CIP) program je Europske

unije kojim se potiče konkurentnost europskih poduzeća. Od 2007. do

2013. tom programu namijenjeno je 3,62 milijarde eura. Podijeljen je u tri

komponente kojima se fi nanciraju poduzetništvo i inovacije, informaci-

jske i komunikacijske tehnologije, te energija i energetska učinkovitost.

Sredstva se dodjeljuju putem natječaja koje raspisuje Europska komisija.

Kontaktna točka za ovaj program u svakoj državi članici je Europska

poduzetnička mreža (eng. Enterprise Europe Network), koja je u Hr-

vatskoj smještena pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (www.een.hr).

Tablica 1. BDP po stanovniku izražen paritetom kupovne moći za zemlje koje su 2004. godine ušle u Europsku uniju. Izvor: Eurostat.

Država

Europska unija27 zemalja

Europska unija15 zemalja

Cipar

»eška

Estonija

Latvija

Litva

Malta

Maarska

Poljska

SlovaËka

Slovenija

RB.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

2004.

100

113

90

75

57

46

50

77

63

51

57

87

2005.

100

113

91

76

62

49

53

79

63

51

60

87

2006.

100

112

91

77

66

52

55

76

63

52

63

88

2007.

100

112

93

80

69

56

59

77

62

54

68

88

2008.

100

111

97

81

68

56

61

79

65

56

72

91

2009.

100

110

98

82

64

52

55

81

65

61

73

88

2010.

100

110

98

80

65

52

58

83

64

62

74

87

Paritet kupovne moÊi za zemlje koje su 2004. godine pristupile EU-u

Jeste li znali?

U zemljama članicama EU-a, BDP po

stanovniku (2008.) kretao se u rasponu od 28%

prosjeka EU- 27 na sjeveru Bugarske do 343% u

gradskom području Londona.

Jeste li znali?

Europska unija je 2007. imala pet milijuna kilometara asfaltiranih

cesta, što je više od SAD-a (4,2 milijuna km), Japana (956.000

km), Kine (2,5 milijuna km) i Rusije (771.000 km).

Jeste li znali?

20

13

14

Postoje li u Europskoj uniji jedinstveni porezi?

U načelu, politiku oporezivanja određuju sa-

mostalno države članice te je usklađen samo onaj

dio poreza koji je vezan uz jedinstveno tržište

kako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-a

imali ravnopravne uvjete u tržišnoj utakmici.

EU poznaje dvije vrste poreza: izravne i neizravne.

Izravne poreze plaćaju porezni obveznici iz država

članica EU-a i tu spadaju porez na dohodak, porez na dobit (poduzeća) i

porez na imovinu. U neizravne poreze spadaju porez na promet, porez

na dodanu vrijednost (PDV) i trošarine. Izravni porezi su u nadležnosti

nacionalnih vlada, dok se neizravni porezi trgovačkih društava na

području EU-a tiču porezne politike Europske unije. U pogledu PDV-a,

minimalna stopa ovog poreza postavljena je na 15%. No, države članice

mogu primijeniti jednu ili dvije niže stope koje ne smiju manje od 5%.

Kakvi su u EU-u kriteriji zaštite na radu?

Zaštita na radu danas je jedna od najvažnijih socijalnih politika u EU-u. Postav-

ljen je cilj smanjenja stopa ozljeda na radu za 25% do 2012. godine, posebice

kod malih i srednjih poduzeća. Već u razdoblju prije pristupanja EU-u, država

članica mora prilagoditi svoje zakonske okvire pravno obvezujućim direkti-

vama EU-a koje se odnose na zdravlje i sigurnost radnika. Pitanja zdravlja i

sigurnosti na radu fi nancijski podupire program EU-a nazvan PROGRESS

za koji je u razdoblju od 2007. do 2013. u tu svrhu osigurano 743,2 milijuna eura.

15

16

21

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a

U Republici Hrvatskoj donesene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu te Pravilnik o zadovoljavanju minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta pri radnoj opremi, kod rada na privremenim ili pokretnim radilištima, pri izloženosti buci na radu, biološkim agensima, kemijskim tvarima ili rizicima od elektromagnetskih polja, te medicinskoj skrbi na brodovima. Time su, zahvaljujući usklađivanju s EU propisima, radnici u Hrvatskoj dodatno zaštićeni u slučaju povreda.

Što EU znaËi za putnike i pružatelje usluga u raznim prometnim sektorima?

Propisi EU-a u području prometa jamče sigurnost prometa i dobru zaštitu

prava putnika i pružatelja usluga, primjerice vozača. Putnici u zračnom,

željezničkog i pomorskom prometu uživaju niz prava poput prava na

informaciju o razlozima kašnjenja, prava na naknadu u slučaju od-

gode ili otkazivanja leta odnosno putovanja, prava na posebnu pomoć

za slabije pokretne osobe itd. Zahvaljujući sredstvima iz fondova EU-a

omogućava se praćenje i organizacija pomorskog prometa, sigurnost

plovidbe i konkurentnost luka. Također, otvaranjem prometnog tržišta za

prijevoznike iz drugih zemalja EU-a, što je u novim zemljama članicama

najčešće bilo odgođeno na određeno prijelazno razdoblje od dana pristu-

panja EU-u, dolazi do povoljnijih cijena i veće kvalitete usluga za putnike.

Kakav je stav EU-a u pogledu liberalizacije željeznica i što ona donosi graanima?

Liberalizacija prometnog tržišta osnova je unu-

tarnjeg tržišta EU-a, gdje se traže nediskrimi-

nacija u tržišnom natjecanju i zaštita potrošača

odnosno kvalitetnija i jeftinija usluga. No, libe-

ralizacija tržišta prvenstveno ovisi o fi nancijskoj

konsolidaciji željezničkih tvrtki. To podrazu-

mijeva racionalizaciju broja zaposlenih, obnovu

voznog parka te uspostavu novih institucija, za što su potrebni vrijeme

i odgovarajući resursi. Stoga, do liberalizacije željezničkog prijevoza u

EU-u ne dolazi automatski po ulasku u članstvo.

Mali poduzetnik u EU-u kvalifi cira se

kao onaj koji godišnje obrće od 2 do 10

milijuna eura i zapošljava od 10 do 50

ljudi, dok srednji poduzetnici obrću do

50 milijuna eura i zapošljavaju do 250

radnika.

22

17

18

Gdje su u EU-u dozvoljene državne potpore?

Državne potpore koje na bilo koji način daju pred-

nost nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima

nespojive su s ravnopravnim tržišnim natjecanjem

na jedinstvenom tržištu EU-a. Zato su državne pot-

pore dozvoljene samo u iznimnim situacijama po-

put ublažavanja ili uklanjanja šteta nastalih prirodnim

nepogodama, za poticanje gospodarskog razvoja na

područjima s velikom nezaposlenošću, određenih gospodarskih djelatnosti

ili regija čiji je ekonomski prosjek niži od nacionalnog, za zaštitu kulturne

baštine, okoliša, poticanje malih i srednjih poduzeća, te za istraživanja

i inovacije. Za odobravanje državnih potpora zadužene su institucije

država članica koje moraju zadovoljiti uvjete i kriterije koje propisuje EU.

U Hrvatskoj je za odobravanje prijedloga za dodjelu državnih potpora zadužena Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja ima iste ovlasti kao i Europska komisija u Europskoj uniji, ali na nacionalnoj razini.

Je li u novim državama Ëlanicama došlo do porasta cijena nakon ulaska u EU?

Cijene ovise o nizu ekonomskih čimbenika, kao

što su stupanj ekonomske razvijenosti i struktura

proizvodnje, cijena rada, stope primjenjivih poreza

itd., koji se ne mogu mijenjati u relativno kratkom

vremenskom razdoblju. Zato se niti rast niti pad

cijena ne mogu dogoditi samim ulaskom u Europ-

sku uniju. Pristupanje novih država članica poka-

zalo je niz pozitivnih trendova za potrošače, među ostalim i smanjenje,

a ne povećanje cijena u pojedinim sektorima. Među tranzicijskim zem-

ljama samo je Slovenija godinu dana nakon ulaska zabilježila rast cijena,

iako je u Sloveniji, kao i u drugim novim državama članicama, došlo i do

porasta plaća u privatnom sektoru. Za više informacija, vidi Tablicu 2.

23

Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a Konkurentnost i jedinstveno tržište EU-a

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/enterprise/index_en.htm http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htm http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm http://ec.europa.eu/small-business/index_en.htm http://ec.europa.eu/taxation_customs/index_en.htm http://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=82 http://ec.europa.eu/competition/state_aid/overview/index_en.html http://ec.europa.eu/economy_fi nance/publications/publication7548_en.pdf http://ec.europa.eu/transport/publications/statistics/statistics_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/taxation/index_en.htm) http://www.een.hr

Više informacija o zajedničkom tržištu EU-a dostupno je u publikaciji „Europa u 12 lekcija“. Publikacija

je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru EU-a, a

preuzeti je možete i na web stranici

www.delhrv.ec.europa.eu.

Tablica 2. Rast plaća u privatnom sektoru za zemlje članice Europske unije od 2004. do 2009. godine*. Izvor: Eurostat.

Država

Europska unija27 zemalja

Bugarska

Cipar

»eška

Estonija

Latvija

Litva

Malta

Maarska

Poljska

Rumunjska

SlovaËka

Slovenija

RB.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

2004.

28 226

-

19 290

6569

5 658

3 806

4 036

14 116

7 119

6 230

-

5 706

12 466

2005.

29 114

-

20 549

7 405

6 417

4 246

4 770

14 706

7 798

6 270

-

6 374

12 985

2006.

31 302

-

21 310

8 284

-

5 211

5 534

15 278

7 866

8 178

-

7 040

13 687

2007.

-

2 626

-

9 071

-

6 690

6 745

15 679

8 952

-

4 828

8 400

14 625

2008.

-

3 328

-

-

-

8 109

-

16 158

8 805

10 787

5 457

9 677

15 997

2009.

-

4 085

-

10 663

-

8 727

7 406

-

9 603

-

5 450

10 387

16 282

Godišnji prihodi u privatnom sektoru

* neki podaci u tablici nisu navedeni zbog drugačije metode izračuna.

24

19 Mogu li graani Europske unije tražiti posao i raditi u bilo kojoj državi Ëlanici EU-a?

Mogu. Sloboda kretanja radnika jedna je od četiri temeljne slobode jedin-

stvenog tržišta EU-a. No, u slučaju zemalja koje su pristupile EU-u 2004.

odnosno 2007. godine, svaka je država članica mogla uvesti privremeno

ograničenje u pristupu tržištu rada odnosno razdoblje tijekom kojeg

su građani tih zemalja još uvijek trebali radnu dozvolu za države koje su

uvele to ograničenje. Najduže razdoblje tijekom kojeg su države članice

mogle ograničiti pristup svojem tržištu rada iznosilo je sedam godina. U

zadnjem proširenju jedino su Austrija i Njemačka odlučile zadržati pri-

jelazno razdoblje od sedam godina dok su ostale države članice ili u pot-

punosti otvorile svoje tržište rada, ili su to napravile nakon dvije odnos-

no pet godina nakon ulaska tih država u EU. Više informacija u Tablici 3.

Države članice Europske unije mogu ograničiti pristup svom tržištu rada za hrvatske građane na razdoblje od dvije, pet ili najviše sedam godina. Odluku o tome donose države članice samostalno i pojedinačno.

20

21

25

Propisuje li EU koliko radnici mogu raditi tijekom dana odnosno tjedna?

Direktiva o radnom vremenu iz 2003. godine regulira jedno od

temeljnih područja radnog prava u EU-u, koje je osnova socijalne

zaštite u Europi. Ona utvrđuje minimalne uvjete koje svaka članica

EU-a mora osigurati svakoj radnoj osobi. To su: maksimalno 48

sati rada tjedno, uključujući i prekovremene sate, pauza nakon šest

sati neprekidnog posla, minimalno jedan dan neprekidnog odmo-

ra u tjedan dana, plaćeni godišnji odmor, maksimalno trajanje

noćne smjene od osam sati dnevno. Direktiva predviđa i posebne

odredbe za radnike u sektoru prijevoza, te za liječnike, ribare i druge.

Da li se Ëlanstvom u EU-u nezaposlenost poveÊava ili smanjuje?

Pitanje rasta odnosno pada nezaposlenosti složeno je pitanje koje nije

izravno vezano samo uz nacionalne politike kao ni uz politike EU-a. No,

istraživanja stanja prije i poslije ulaska u Uniju 2004. godine u svim su

Zapošljavanje u EU-u

Tablica 3. Pregled ograničenja pristupu tržištu rada država članica EU-a za države koje su se priključile EU-u 2004. i 2007.

Države za koje nisu uvedena ograniËenja: Cipar i Malta

Države za koje je uvedeno ograniËenje na dvije godine:

Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija (2004.);

Države za koje je uvedeno ograniËenje na sedam godina:

Bugarska, Rumunjska (2007.)

Države koje nisu uvele ograniËenja za zemlje koje su se EU-u

prikljuËile 2004.:

Finska, Francuska, Grčka, Irska, Portugal, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina

Države koje nisu uvele ograniËenja za zemlje koje su se EU-u

prikljuËile 2007.: Finska, Švedska, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska,

Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska

26

22

novim članicama pokazala kako je nakon pristupanja Europskoj uniji došlo

do ubrzanja gospodarskog rasta i povećanja investicija što se odrazilo i na

kretanja na njihovim tržištima rada, a time i na standard njihovih građana.

No, uslijed globalne fi nancijske krize koja je u većoj ili manjoj mjeri zah-

vatila sve države članice EU-a, došlo je do porasta nezaposlenosti u svim

državama članicama.

Je li došlo do znaËajnog pritjecanja stranih radnika ili znaËajnog odljeva domaÊih radnika nakon pristupanja novih država Ëlanica EU-u?

Radnu snagu u Europskoj uniji karakterizira niska pokretljivost. Danas svega

2% stanovništva radi u nekoj drugoj državi članici EU-a. Istraživanja iz 2006.

i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovništva iz “nove” Europe odlučilo

migrirati u neku drugu državu članicu EU-a. Bojazan o “poljskom vodoin-

stalateru” koji će selidbom u Francuskoj preoteti posao francuskom kolegi

pokazala se nakon proširenja Europske unije 2004. potpuno bezrazložnom.

23

24

27

Zapošljavanje u EU-u Zapošljavanje u EU-u

Prema podacima Eurostata iz 2008. godine, od ukupno tri milijuna imigranata u neku od 27 država članica EU-a, njih 1,2 milijuna bili su državljani neke od zemalja Europske unije. Među njima, najbrojniji su bili državljani Poljske i Rumunjske.

Ako se osoba zaposli u nekoj drugoj zemlji EU-a, gdje mora plaÊati poreze?

Unutar EU-a ne postoje općevažeća pravila oporezivanja već se države

članice drže svojih nacionalnih zakona ili ugovora između dviju i više

zemalja. No, većina nacionalnog poreznog zakonodavstva u EU-u

uključuje sljedeće pravilo: porez se plaća tamo gdje se radi. Također,

ukoliko u nekoj državi građanin EU-a ne boravi tijekom cijele godine, ali

boravi više od šest mjeseci godišnje, država u kojoj radi može se smatrati

njegovim prebivalištem. Time građanin EU-a može postati porezni ob-

veznik te zemlje uz obvezu plaćanja propisanih poreza. Pri tom građanin

EU-a ima jednaka prava i porezne obveze kao i stanovnici te države.

Koja je minimalna plaÊa u EU-u i vrijedi li ona za Ëitavu Europsku uniju?

U EU-u ne postoji univerzalni europski model reguliranja minimalne

plaće. Većina država to je pravo regulirala nacionalnim zakono-

davstvom, dok se u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Italiji

i Švedskoj minimalna plaća tradicionalno vezuje uz kolektivni ugovor

u pojedinoj branši. Mjesečna minimalna plaća (prije poreznih davanja)

varirala je od 123 eura u Bugarskoj do 1.758 eura u Luksemburgu (2011.).

Tablica 4. Nezaposlenost u zemljama koje su 2004. godine pristupile EU-u. Izvor: Eurostat.

Država

Europskaunija

Cipar

»eška

Estonija

Latvija

Litva

Malta

Maarska

Poljska

SlovaËka

Slovenija

RB.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

2004.

9.1

4.7

8.3

9.7

10.4

11.4

7.4

6.1

19

18.2

6.3

2005.

8.9

5.3

7.9

7.9

8.9

8.3

7.2

7.2

17.8

16.3

6.5

2006.

8.2

4.6

7.2

5.9

6.8

5.6

7.1

7.5

13.9

13.4

6

2007.

7.1

4

5.3

4.7

6

4.3

6.4

7.4

9.6

11.1

4.9

2008.

7

3.6

4.4

5.5

7.5

5.8

5.9

7.8

7.1

9.5

4.4

2009.

8.9

5.3

6.7

13.8

17.1

13.7

7

10

8.2

12

5.9

2010.

9.6

6.5

7.3

16.9

18.7

17.8

6.8

11.2

9.6

14.4

7.3

Nezaposlenost u (%) za zemlje koje su 2004. godine pristupile EU-u

Jeste li znali?

Prilikom zapošljavanja u drugoj

članici EU-a, doktori medicine,

medicinske sestre, primalje, veteri-

nari, zubari, farmaceuti i arhitekti

ne trebaju dostavljati certifi cirane

prijevode svojih diploma.

28

25

29

Zapošljavanje u EU-u Zapošljavanje u EU-u

Treba li polagati dodatne ispite ukoliko se, primjerice, osoba iz jedne zemlje Ëlanice EU-a želi zaposliti na istim poslovima u drugoj zemlji Ëlanici?

Da bi se u nekoj državi Europske unije moglo zaposliti, potrebno je

imati službeno priznate profesionalne kvalifi kacije (obrazovanje i

profesionalno iskustvo). Je li određena profesija u nekoj zemlji za-

konski uređena moguće je provjeriti u bazi profesionalnih kvalifi ka-

cija na stranicama Opće uprave za unutarnje tržište i usluge Europ-

ske komisije (Internal Market>Professional qualifi cations>Regulated

profession database). U slučaju da zanimanje nije regulirano u zemlji

u kojoj se traži posao, ono se također može obavljati pod istim uvjeti-

ma kao i za građane te zemlje, uz suglasnost nadležnih vlasti. Česta

je pojava da su nazivi zanimanja u raznim članicama EU-a drugačije

klasifi cirani. Za dodatne informacije i preporuke preporuča se kon-

taktirati nacionalne institucije koje se bave priznavanjem profesio-

nalnih kvalifi kacija u matičnoj državi i u državi željenog zaposlenja.

Imaju li graani EU-a pravo na povrat poreza ukoliko su godinu dana radili u drugoj zemlji EU-a?

U načelu da. Povrat poreza može se ostvariti u državi zaposlenja. Uko-

liko su u matičnoj državi ostvarena određena socijalna davanja, ona se

također mogu odbiti od poreza u državi zaposlenja.

26

Karta 1. Minimalne plaće u zemljama EU-a, EFTA-e i zemljama kandidatkinjama. Izvor: Eurostat, 2011.

Jeste li znali?

Nakon priznavanja profesionalnih

kvalifi kacija u drugoj članici EU-a,

moguće je nositi akademski naslov i

titulu dobivene u matičnoj državi.Legenda:

< 400 EUR

400 - 1000 EUR

> 1000 EUR

Zakonski nije utvrđena minimalna plaća

278

282

232

347

329317

293158

123

356

877

665

380748

566

748

1365

17581444

1086

14621435

U EU-u je 2010. živjelo 32,5 milijuna stranih

državljana (6,5% ukupnog stanovništva), od

čega je 12,3 milijuna europskih građana koji

žive u nekoj drugoj državi članici.

Jeste li znali?

30

Moraju li graani EU-a prijaviti boravište u zemlji u kojoj se zaposle?

Građani Europske unije, koji to postaju auto-

matski ulaskom njihove države u EU, mogu bo-

raviti u bilo kojoj državi EU-a. Ukoliko tamo bo-

rave manje od tri mjeseca, trebaju imati važeću

osobnu iskaznicu ili putovnicu. U pojedinim

državama nužno je prijaviti boravak, ali ne i regis-

trirati boravište. Ukoliko u određenoj državi bo-

rave više od tri mjeseca, građani EU-a moraju se prijaviti nadležnim

vlastima uz potvrdu o dostatnim sredstvima za život (ovjera poslo-

davca, dokaz o samozapošljavanju ili izvod o zdravstvenom osiguranju

za umirovljenike). Po dobivanju ovjerene potvrde, građani EU-a više

se ne moraju javljati lokalnim vlastima. Tijekom boravka u nekoj drugoj

državi EU-a građani EU-a imaju ista prava kao i državljani te države.

Pod kojim uvjetima se graani EU-a mogu trajno naseliti u drugoj državi Ëlanici EU-a u kojoj rade?

Ukoliko je građanin EU-a radio ili bio umirovljenik u nekoj drugoj

zemlji dulje od pet godina u kontinuitetu, automatski dobiva pra-

vo na stalno boravište. Tijekom pet godina kontinuiranog boravka,

dozvoljeno je izbivati godinu dana ako je riječ o trudnoći, ozbiljnoj

bolesti, školovanju ili zaposlenju u drugoj zemlji. Izvan te zemlje

može se boraviti i u slučaju vojne službe. Kontinuirani boravak podra-

zumijeva i boravak izvan te države manje od šest mjeseci godišnje.

31

Zapošljavanje u EU-u Zapošljavanje u EU-u

27

28

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/work/index_en.htm?profi le=0http://europa.eu/legislation_summaries/employment_and_social_policy/employment_rights_and_work_organisation/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/immigration/

Europski sud je 2010. godine zaprimio 631

novi slučaj, dok je istodobno riješio 574

slučaja (u usporedbi s 2009. kada je

zaprimljeno 562 a riješeno 588 slučaja).

Jeste li znali?

32

29Dobivaju li se ulaskom u EU nove osobne iskaznice, putovnice i registarske ploËice?

U Europskoj su uniji u upotrebi biometrijske putne isprave pa su ih sve države

članice obvezne usvojiti. Europska unija ne propisuje posebne zakone ve-

zane uz osobne iskaznice, već su one u nadležnosti zakonodavstva država

članica. Europska unija propisuje i pravila o vozačkim i prometnim dozvola-

ma koja su dužne poštivati sve države članice. Na registarske pločice dodaje

se oznaka pripadnosti EU-u u rokovima ovisnim o tada važećim propisima.

Od 29. lipnja 2010. godine u Hrvatskoj se izdaju isključivo biometrijske pu-tovnice koje su u potpunosti usklađene s propisima EU-a. Stare putovnice vrijedit će do isteka njihove valjanosti. Nakon ulaska u EU, izdavat će se i novi obrazac vozačke i prometne dozvole dok će se na registarske pločice dodati i oznaka pripadnosti EU-u.

30

31

33

Ukidaju li se ulaskom u EU granice i kontrola putovnica prema drugim državama Ëlanicama?

Ulaskom u EU ne ukidaju se automatski granične

kontrole sa susjednim zemljama EU-a, ali se

ukida carina između država članica. Granična

kontrola u potpunosti se ukida tek pristupa-

njem Šengenskom sporazumu što se, prema

iskustvu novih država članica, može očekivati

nekoliko godina nakon pristupanja EU-u.

Što je Šengenski sporazum i kada Êe on poËeti vrijediti za Hrvatsku?

Šengenski sporazum, koji je u luksemburškom gradiću Schengenu sklo-

pljen 1985. godine između Belgije, Francuske, Luksemburga, Njemačke

i Nizozemske, imao je za cilj postupno ukidanje unutarnjih graničnih

kontrola na kopnu, moru i u zračnim lukama svih potpisnica Spo-

razuma. Osim poticanja slobode kretanja unutar EU-a, Sporazum

ima za cilj jačati graničnu kontrolu na njezinim vanjskim granicama

odnosno granicama država članica EU-a s državama koje nisu članice.

Važan dio Sporazuma je i Šengenski informacijski sustav (SIS) odnos-

no baza podataka koju dijele policije svih uključenih zemalja i koja se

koristi u pravosudnoj suradnji, za kontrolu osoba, granica, izdavanje

viza itd. Države koje pristupaju EU-u mogu se priključiti Šengenskoj

zoni tek nakon što u potpunosti usvoje SIS, visoku kontrolu vanj-

skih granica EU-a i pravni okvir suradnje. Prema iskustvu zemalja

Pravosue, sigurnost i unutarnji poslovi

Jeste li znali?

Jedna od najvećih novčanih kazni u povijesti EU-a za

nepoštivanje zakonodavstva Europske unije iznosila je

899 milijuna eura i izrečena je Microsoftu zbog kršenja

zakona o tržišnom natjecanju.

Karta 2. Zemlje Šengenskog područja.

34

iz zadnjeg vala proširenja EU-a, ulazak u Šengenski sporazum može se

očekivati u roku od nekoliko godina nakon pristupanja Europskoj uniji.

Šengensko područje trenutno obuhvaća 26 država – 22 države

koje su članice EU-a (sve države izuzev Bugarske, Cipra, Irske,

Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine), te Island, Lihtenštajn, Norvešku i

Švicarsku.

32

34

33

35

Pravosue, sigurnost i unutarnji poslovi Pravosue, sigurnost i unutarnji poslovi

Kakav Êe biti status stranih graana koji borave u Hrvatskoj, a nisu državljani EU-a?

Ulaskom u EU država treba imati vizni režim u potpunosti usklađen s

viznim režimom Europske unije. To znači da će se na državljane zemalja

koje nisu članice EU-a primjenjivati ona pravila koja za njih vrijede na

čitavom području EU-a. Ukoliko ti državljani budu trebali vize za EU, i

Hrvatska će morati uvesti vizni režim.

Što su to europska policija i Europski uhidbeni nalog?

Europski policijski ured - Europol osnovan je

1992. u Haagu (Nizozemska) i njegov je cilj

pomoći državama članicama da se učinkovitije

bore protiv organiziranog međunarodnog

kriminala koji ne poznaje nacionalne granice.

U kriminalne djelatnosti ubrajaju se trgovina lju-

dima, ilegalna imigracija, krijumčarenje drogama, radioaktivnim tvarima

i ukradenim vozilima, dječja pornografi ja, krivotvorenje novaca i terori-

zam. U Europolu rade predstavnici policija, carina i imigracijskih službi

koji su odgovorni ministrima unutarnjih poslova svih država članica.

Uzajamnim priznavanjem sudskih odluka i izvršenja kazne donesene u ka-

znenom postupku na području čitave Europske unije, stvoreni su temelji

za uhićenje tražene osobe bez obzira koja je država članica traži i čiji je ona

državljanin. Europski uhidbeni nalog je kamen temeljac sudske surad-

nje između država članica od 2004. godine. Čitav se postupak izručenja

temelji na izravnim kontaktima nadležnih sudova, bez uplitanja središnjih

vlasti. Tražena osoba izručuje se državi članici EU-a koja je izdala nalog.

Imaju li graani EU-a pravo znati tko i u koje svrhe prikuplja njihove osobne podatke?

Kada građanin EU-a rezervira let, prijavljuje se za posao, koristi kredit-

nu karticu ili „surfa“ internetom, on otkriva svoje osobne podatke.

Island Norveška

Lihtenštajn

Švedska

Finska

Estonija

Latvija

Litva

Poljska

Danska

Njemačka

Češka Slovačka

MađarskaAustrija

Švicarska

Italija

Belgija

Luksemburg

Francuska

ŠpanjolskaPortugal

Malta

Grčka

Slovenija

Nizozemska

36

35

36

Direktiva o zaštiti osobnih podataka iz 1995. godine obvezuje sve države

članice da u svoje nacionalno zakonodavstvo uključe zaštitu osobnih po-

dataka. Ta direktiva sadrži i odredbe da država mora ustanoviti javnu bazu

podataka svih onih koji se koriste osobnim podacima, kao i tijelo koje će

nadzirati rad korisnika osobnih podataka. Ukoliko određena zemlja ne

poštuje spomenutu direktivu, može biti tužena za nepoštivanje EU propisa.

»ije zakone trebaju slijediti suci u državama Ëlanicama - nacionalne ili europske?

Odgovor je – i jedne i druge. Naime, ulaskom u EU, europsko zakonodavstvo

postaje dio domaćeg pravnog sustava, tako da su suci obvezni primjenjivati

pravo i sudsku praksu Europske unije, odnosno presude Europskog suda

(poznatog i kao Sud Europske unije).

Hrvatski suci, kao i hrvatski građani, moći će od Europskog suda tražiti tumačenje pravne stečevine Europske unije. Ulaskom Hrvatske u EU, u Europski sud će biti imenovan i jedan hrvatski sudac.

Gdje je moguÊe naÊi sve objavljene pravne akte EU-a?

Svi pravni akti doneseni u Europskoj uniji objavljuju se u službenim gla-

silima država članica, što su u hrvatskom slučaju Narodne novine, te u

službenom listu EU-a (eng. Offi cial Journal). Sveukupno zakonodavstvo

Europske unije dostupno je i na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://

eur-lex.europa.eu/) i to na svim službenim jezicima EU-a.

37

37

Pravosue, sigurnost i unutarnji poslovi Pravosue, sigurnost i unutarnji poslovi

Koje su sankcije predviene u sluËaju da pojedina tvrtka ili država ne poštuje zakonodavstvo Europske unije?

Svaka država članica odgovorna je u okviru svog zakonodavstva

primjenjivati zakone EU-a, što vrijedi i za pravne osobe, odnosno tvrtke.

U skladu s ugovorima, Europska komisija odgovorna je za provođenje

zakona EU-a, te je kao takva u mogućnosti zaustaviti kršenje zakona i

uputiti slučaj Europskom sudu.

Procedura za kršenje obveza propisanih zakonima EU-a sastoji se od

nekoliko faza. U prvoj fazi Komisija omogućava državi ili tvrtki da se

dobrovoljno prilagodi zahtjevima zakona u traženom roku, tražeći od

zemlje svoje viđenje „problema“. Ako se i nakon toga nastavlja kršiti

zakon, Komisija ima pravo odlučiti hoće li slučaj uputiti Europskom

sudu i kolika će biti kazna i/ili paušalna isplata, što ovisi o ozbiljnos-

ti kršenja zakona, važnosti zakona, te učinku i trajanju prekršaja.

Čak ako država i/ili tvrtka prestanu kršiti zakon prije kraja postup-

ka na Europskom sudu, Komisija može zahtijevati naplatu kazne.

Jedan od primjera kažnjavanja država članica zbog nepoštivanja pro-pisa EU-a je primjer Francuske – za nedozvoljenu prodaju ribe veličine manje od dozvoljene u ribarnicama od 1984. do 1987. Naime, kako bi se očuvao riblji fond i osigurala njegova obnova, Europska unija propisuje koje se veličine riba (ne) smiju loviti. Francuska je spomenute odredbe ribarske politike ignorirala, za što je presudom Europskog suda kažnjena iznosom od 20 milijuna eura te dodatnih 57,7 za svakih šest mjeseci daljnjeg kršenja, što ju je u konačnici koštalo 77,7 milijuna eura.

U bazi podataka europskog zakonodavstva

EUR-Lexu nalazi se oko 2,8 milijuna različitih

dokumenata na svim službenim jezicima

EU-a prikupljenih od 1951. godine do danas.

Jeste li znali?

Više informacija o politici EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde dostupno je u publikaciji

„Europa u 12 lekcija“. Publika-cija je dostupna na zahtjev u Infor-macijskom centru EU-a, a preuzeti

je možete i na web stranici www.delhrv.ec.europa.eu.

PreporuËeni linkovihttps://www.europol.europa.eu/http://ec.europa.eu/justice/mission/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/justice/policies/privacy/guide/index_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/justice_freedom_security/free_movement_of_persons_asy-lum_immigration/l33020_en.htm

38

38 Kakva je politika EU-a prema prodaji tradicionalnih proizvoda?

Autentični i tradicionalni proizvodi jedan su od prioriteta Zajedničke

poljoprivredne politike Europske unije jer na zahtjevnom svjetskom

tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Europska unija

upravo tradicionalnim proizvodima dobiva na ekskluzivnosti svoje ponude.

Od 1992. EU potiče i štiti vrijednost autohtonih proizvoda kroz oznaku

izvornosti (specijalitet određenog kraja ili regije gdje se proizvodi),

oznaku zemljopisnog podrijetla (barem dijelom vezan uz proizvodnju

u određenom području) i oznaku garantirano tradicionalnih specija-

liteta (proizvodnja s dokazanom tradicijom od minimalno 25 godina).

U veljači 2011. evidentirano je 1.000 takvih proizvoda koji obuhvaćaju

voće, povrće, sir, šunku, meso, maslinovo ulje, mljekarske i pekar-

ske proizvode, pivo, začine, kavu, razna pića i vino. Ti su tradicionalni

proizvodi iznimno cijenjeni i prepoznati; samo tijekom 2007. „zaradi-

li“ su više od 14 milijardi eura (30% izvozom na tržište izvan EU-a).

Registracija takvih proizvoda počinje u samoj državi članici, a tijekom re-

gistracije proizvodi podliježu kontroli o postupcima u proizvodnji, preradi

i pripremi za tržište.

39

40

39

Propisuje li EU veliËinu i oblik voÊa i povrÊa i, ako da, zbog Ëega?

Ne postoje pravila o tome kako bi određeni

proizvodi trebali izgledati, već se oni klasi-

fi ciraju ovisno o svojoj kvaliteti i veličini u

skladu sa zahtjevima međunarodnog tržišta.

Standardi i klase uvedeni su kako bi kupci i

trgovci imali što je moguće točniju informaciju

o kvaliteti proizvoda koji se nalaze na tržištu.

Što je sustav jedinstvenog plaÊanja po gospodarstvu?

To je sustav u kojem se isplata potpore ne uvjetuje proizvodnjom

određenog proizvoda, već ovisi o površini koja se obrađuje ili broju

grla u stadu. Poljoprivrednik ima pravo na isplatu poticaja ako udo-

voljava uvjetima zaštite okoliša, zdravlja biljaka i životinja, dobro-

biti životinja i dobre poljoprivredne prakse. Za ispunjavanje tih uvjeta

dopušteno je nakon priključenja EU-u dobiti određeno razdoblje pri-

lagodbe. Zemljama članicama ostavljena je mogućnost kombinacije

jedinstvenog plaćanja uz fi nancijsku pomoć određenoj proizvodnji.

Jedinstvenim plaćanjem po gospodarstvu, poljoprivrednici dobivaju sta-

bilna primanja i mogu proizvoditi ono što žele, znajući da u svakom slučaju

dobivaju potporu. Time se proizvodnja prilagođava potražnji na tržištu.

Je li u Europskoj uniji zabranjeno saditi nove vinograde i maslinike?

Europska unija je radi viškova u sektoru vinarstva odredila zabranu

podizanja novih nasada vinove loze u svim državama članicama

do 31. prosinca 2015. godine. Nakon tog razdoblja ograničenje će

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Jeste li znali?

Najviše zaštićenih autohtonih proizvoda imaju Talijani, Francuzi i

Španjolci, u čemu prednjače sirevi, pivo i mesni proizvodi.

41

40

42

43

biti ukinuto. U međuvremenu je dozvoljeno stare nasade zamijeniti

novima ukoliko se time ne mijenja ukupna površina pod vinogradima.

Nije zabranjeno saditi nove nasade maslina, a EU naglasak stavlja na

što bolju kvalitetu proizvedenog maslinovog ulja. Potpore u tom sektoru

utvrđuju se površinom maslinika u određenoj godini koja se dogovara tije-

kom pregovora s Europskom unijom.

Što je jedinstvena nacionalna kvota za mlijeko?

Kvota podrazumijeva točno određenu količinu

proizvodnje mlijeka koja je određena za svaku

članicu EU-a i koja se onda raspoređuje krajnjim

proizvođačima (farme i/ili mljekare). Za nove države

članice te su se kvote utvrđivale prilikom pregovora

s EU-om na temelju statističkih podataka o isporuka-

ma mlijeka mljekarama i u izravnoj prodaji. Mliječne

kvote europskim proizvođačima jamče stabilne uvjete proizvodnje, dobru

cijenu mlijeka i uređeno tržište za eventualno plasiranje viškova mlijeka.

Takve kvote postoje samo za mlijeko i šećer.

Kako se Europska unija odnosi prema državnim potporama u poljoprivredi?

Izravna plaćanja komercijalnim gospodarstvima više se ne vezuju

uz proizvodnju već uz standarde o brizi za okoliš, sigurnosti i kva-

liteti hrane te dobrobiti životinja, koji su obvezujući za sve države

EU-a. Izravna plaćanja nekomercijalnim gospodarstvima (tzv. do-

hodovna potpora) prelaze u mjere ruralnog razvoja (program ra-

nog umirovljenja i potpora samoopskrbnim gospodarstvima). Udio

izravnih plaćanja pada, dok se fi nanciranje ruralnog razvoja povećava.

Mogu li graani EU-a slobodno kupovati poljoprivredna zemljišta u drugim državama Ëlanicama EU-a?

U načelu mogu jer je riječ o pravu vezanom uz slobodu kretanja kapitala na

jedinstvenom tržištu EU-a. Izuzetak su one zemlje koje su tijekom pregovo-

44

45

41

Poljoprivreda i ruralni razvoj Poljoprivreda i ruralni razvoj

ra s EU-om o članstvu izborile privremenu odgodu tog prava. Slična je

situacija i s pravom kupnje nekretnina.

Ulaskom u EU, građanima i tvrtkama bit će u pogledu stjecanja nekretni-na osigurana ista prava kao i hrvatskim građanima, uz izuzetak stjeca-nja poljoprivrednog zemljišta u razdoblju utvrđenom tijekom pregovora o članstvu. U Hrvatskoj se poljoprivredno zemljište neće moći proda-vati državljanima drugih članica EU-a u razdoblju do sedam godina nakon pristupanja EU-u.

Na koji naËin se u Europskoj uniji potiËe ruralni razvoj?

U Europskoj uniji ruralni razvoj nije u izravnoj vezi s poljoprivrednom

proizvodnjom, no jedan je od prioriteta Europske unije jer u ruralnim

područjima, koja zauzimaju 91% površine Europe, živi više od polovice

ukupnog stanovništva Unije. Za ruralni razvoj je putem Europskog po-

ljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u razdoblju od 2007. do 2013. iz-

dvojeno 96,3 milijardi eura (oko 20% sredstava namijenjenih Zajedničkoj

poljoprivrednoj politici). Iako se ruralni razvoj fi nancira dijelom iz na-

cionalnih proračuna, mnoge države samostalno ne bi mogle fi nancirati

razvoj konkurentnosti, očuvanje okoliša, poboljšanje kvalitete života i

poticanje različitih poslovnih mogućnosti u ruralnim područjima. Fi-

nanciranje ruralnog razvoja odvija se kroz Europski poljoprivredni fond

za ruralni razvoj koji je dostupan nakon priključenja EU-u.

Više informacija o poljoprivrednoj politici EU-a dos-tupno je u publikaciji „VodiË kroz zajedniËku poljoprivrednu poli-tiku: Što hrvatski poljoprivred-

nik dobiva ulaskom u EU”. Publikacija je dostupna na zahtjev

u Informacijskom centru EU-a.PreporuËeni linkovihttps://www.europol.europa.eu/http://ec.europa.eu/justice/mission/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/justice/policies/privacy/guide/index_en.htmhttp://europa.eu/legislation_summaries/justice_freedom_security/free_movement_of_persons_asylum_immigration/l33020_en.htm

42

46 Kako potrošaËi u EU-u mogu znati da su igraËke koje kupuju sigurne i što EU Ëini u tom pogledu?

Od srpnja 2011. u Europskoj su uniji na snazi

stroži propisi o podrijetlu igračaka i odgovornosti

uvoznika i prodavača u prodajnom lancu. Prema

regulativama EU-a, identifi kacija opasnog pro-

izvoda u jednoj članici EU-a alarmira sve ostale

zemlje članice uz utvrđivanje podrijetla sporne

igračke. Propisi zahtijevaju tiskanje podataka o

proizvođaču i uvozniku na ambalaži, ponegdje i na samoj igrački. Pose-

bno su postroženi propisi o igračkama koje se prodaju s hranom. Od 2013.

igračke će biti testirane na kemijske sastojke radi zaštite djece od alergija.

Koliko su propisani zahtjevi za sigurnošću igračaka postroženi govori i po-datak da su zahtjevi za lutku Teletubbies porasli čak 150 puta u usporedbi sa sličnom igračkom prije 40 godina.

Sigurnost hrane i zaštita potrošaËa

47

48

43

Kako kupci mogu znati je li hrana koju kupuju na tržištu EU-a sigurna za korištenje?

Zakonodavstvo Europske unije uređuje područje

sigurnosti i higijene hrane u čitavom proizvod-

nom lancu („od polja do stola“), uz naglasak na

one koji posluju s hranom.

Europska komisija provjerava jesu li nacionalni

zakoni o hrani i pripadajući pravilnici usklađeni

s EU direktivama koje propisuju kakvoću hrane. Tu se ubrajaju kate-

gorizacija i naziv, svojstva i sastav sirovina i dodataka, analitičke

metode kontrole hrane, ovlaštene institucije za ocjenjivanje kva-

litete, postupke u proizvodnji i preradi, pakiranje i ambalažiranje itd.

Komisija putem Ureda za hranu i veterinarstvo provodi inspekcije na

terenu i provjerava tvornice koje proizvode hranu, kao i GMO hranu.

Europska agencija za sigurnost hrane ispituje sve faze proizvodnje

i isporuke hrane i na temelju znanstvenih izvješća savjetuje Komi-

siju o potencijalnoj opasnosti, prihvaćanju određenih supstanci u

hrani, zakonskim okvirima itd. Agencija je također u neposrednom

kontaktu s nacionalnim institucijama koje se bave zaštitom hrane.

Što je to sustav brzog uzbunjivanja za hranu i što donosi graanima Europske unije?

Nacionalne vlade imaju sustav brzog uzbunjivanja za situacije kada

hrana predstavlja rizik trovanja salmonelom, kada sadrži zabranjene

sastojke ili velike količine visokorizičnih sastojaka, primjerice kancero-

Europski potrošački centri godišnje riješe

oko 70.000 potrošačkih zahtjeva (2010.).Jeste li

znali?

Jeste li znali?

Propisi EU-a obvezuju banke i druge kreditne institucije

da svojim klijentima omoguće raniju otplatu duga u

odnosu na razdoblje određeno ugovorom.

ili

44

49

50

genih boja za hranu. Kada se primijeti opasnost, Europska komisija objav-

ljuje „uzbunu“ širom EU-a. Zaustavlja se tura ili čitava pošiljka određenog

proizvoda, proizvodi koji se nalaze u trgovinama i skladištima povlače se

s polica, a pošiljka koja je došla iz sumnjivog izvora testira se još nekoliko

mjeseci. U hitnim slučajevima Europska komisija ne čeka konzultacije s

nacionalnim vladama, već se izravno uključuje u zaštitu javnog zdravlja.

Refundiraju li se troškovi na neispravne proizvode kupljene u nekoj drugoj državi Ëlanici i kako?

Da. Gdje god da se kupuje roba unutar granica EU-a, kupac ima pravo da

unutar dvije godine otkad je dobio proizvod popravi ili zamijeni neis-

pravnu robu. U slučaju da proizvod nije moguće popraviti, kupac ima

pravo na refundiranje troškova. To se pravilo odnosi i na robu kupljenu

preko interneta. Ukoliko prodavač odbija popraviti ili nadoknaditi novac

za neispravan proizvod, kupac se treba javiti Europskom potrošačkom

centru u svojoj ili zemlji gdje je proizvod kupljen, odnosno naručen.

Kako se obraËunavaju cijene roaminga unutar granica EU-a i koji je uËinak jedinstvenog modela punjaËa za mobitele?

Tarife za pozive u roamingu unutar EU-a (bez PDV-a) iznose najviše 35

eurocenta po minuti, 11 eurocenta za primanje poziva, kao i za slanje SMS

poruka, dok je primanje poruka besplatno. Navedene cijene su maksimalan

iznos, a operateri mogu odabrati i niže cijene. Maksimalna cijena u velepro-

51

45

Sigurnost hrane i zaštita potrošaËa Sigurnost hrane i zaštita potrošaËa

daji za „surfanje“ mobilnim internetom je 50 eurocenta po megabajtu.

Telekomunikacijske regulatorne agencije u svakoj članici EU-a moraju

osigurati poštivanje ovih EU direktiva. Propisi vezani uz maksimalne

iznose roaminga (tzv. eurotarife) usvojeni su 2007. godine zahvaljujući

inicijativi i pritisku Europske komisije i Europskog parlamenta.

Rad Europske komisije u ovome području ne jenjava. Primjerice, u 2009.

godini 14 vodećih proizvođača mobilnih telefona pristalo je ujednačiti

modele punjača za mobitele koji omogućavaju prijenos podataka čime

će se značajno smanjiti kako količina proizvedenog elektroničkog

otpada tako i poteškoće za potrošače prouzročene različitim mo-

delima punjača za različite vrste mobilnih telefona. Početkom 2011.

su prvi standardizirani punjači plasirani na tržište EU-a a očekuje se

da će većina novih mobilnih telefona biti kompatibilna 2013. godine.

Kome se potrošaËi u EU-u mogu obratiti ukoliko žele tužiti nekog proizvoaËa?

Potrošači se mogu javiti Europskom potrošačkom centru, nekom

od nadležnih tijela u svojoj zemlji koja se bavi zaštitom potrošača

ili pokrenuti slučaj na sudu, gdje se preporuča pribjeći izvan-

sudskoj nagodbi, radi brzine rješavanja tužbe. Popis Europskih

potrošačkih centara koji nude besplatnu pomoć nalazi se na stranici

Europske komisije (http://ec.europa.eu/consumers/ecc/index_en.htm).

Jeste li znali?

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/consumers/redress_cons/webcenters_en.htmhttp://ec.europa.eu/information_society/activities/roaming/tariffs/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/solvit/site/index_en.htm

Zahvaljujući EU-regulativi, cijene

roaminga od 2005. do 2010. pojeftinile

su za 70%, a cijene slanja SMS poruka

za 60%

Zaštita okoliša i korištenje energije

46

52

53

Jesu li u Europskoj uniji stroge kazne za oneËišËivaÊe okoliša?

Jesu. Europska komisija zahtijeva od država članica da u svoje zakonodavstvo

unesu direktive EU-a o zagađenju okoliša i da ih primjene na domaćem ter-

enu. Takve direktive jasno navode slučajeve koji podliježu sankcijama u

slučaju zagađenja okoliša. Ukoliko države članice ne primjene direktive

EU-a unutar zadanog roka, Europska komisija može ih prijaviti Europskom

sudu što za posljedicu ima fi nancijske sankcije koje plaća država članica.

Kako EU štiti ugrožene životinje?

Kako bi zaštitila biljne i životinjske vrste, Eu-

ropska unija je osnovala najveću koordiniranu

mrežu područja očuvanja prirode na svijetu

nazvanu Natura 2000, čije su članice sve zem-

lje EU-a. Područja zaštite proglašavaju se u

skladu sa znanstvenim kriterijima ugroženosti,

a na temelju Direktive o staništima i Direk-

tive o pticama, koje navode preko 1000 ugroženih biljaka i životinja.

54

47

Na tim područjima nije zabranjena ljudska aktivnost, ali ukoliko ona

negativno utječe na zaštićeno područje traži se korekcija dijela projekta,

primjerice promjena trase predložene ceste. Ako nema alternativnog

rješenja, traži se odobrenje Europske komisije, koja kontrolira zaštitu

ekološke mreže.

Zemlje poput Slovenije ili Španjolske proglasile su preko 35,5%, odnos-

no 27,2% svog teritorija područjem ekološke mreže Natura 2000.

Postoje li u Europskoj uniji kazne za gradnju u nacionalnim parkovima i zaštiÊenim parkovima prirode?

Postoje. U proces upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000 EU-a

bit će uključene sve javne ustanove koje upravljaju nacionalnim par-

kovima, parkovima prirode i zaštićenim prirodnim vrijednostima u

županijama. Kontrola nad primjenom pravila o očuvanju ekološke

mreže Natura 2000 u nadležnosti je Europske komisije, koja u slučaju

kršenja pojedinih direktiva vezanih uz ekološku mrežu može pokre-

nuti proces protiv države članice EU-a. I ekološke udruge mogu pi-

sanim putem Europskoj komisiji prijaviti narušavanje zaštite okoliša.

Francuska je plaćala sankcije od oko 316.500 eura dnevno radi nepridržavanja pravila o Naturi 2000, dok su Poljskoj iz sličnih razloga uskraćivana sredstva iz fondova EU-a.

Jeste li znali?

Na razini Europske unije oko 18% električne energije proizvede se

iz obnovljivih izvora energije, u čemu prednjače Austrija (oko 68%

električne energije), Latvija (oko 64%) i Švedska (58%).

48

55

56

Je li u Europskoj uniji obavezno korištenje štednih žarulja?

Od 1. rujna 2012. bit će zabranjena prodaja svih

energetski neučinkovitih žarulja, bez obzira

na voltažu. Odluka o povlačenju s tržišta svih

konvencionalnih žarulja donesena je kako bi se

smanjila emisija ugljičnog dioksida, koja je s

konvencionalnim svjetlom iznosila oko 15 mili-

juna tona godišnje. Naime, rasvjeta troši oko

20% ukupne električne energije kućanstva, čija proizvodnja uzrokuje

ugljični dioksid. Efi kasnom rasvjetom smanjuje se potrošnja električne

energije za oko 15%. Osim ekološke koristi, energetski učinkovite

žarulje štede struju, traju do 10 puta dulje od konvencionalnih i smanju-

ju troškove u kućanstvu, kako se procjenjuje, od 25 do 50 eura godišnje.

Kako se može provjeriti je li odreeni proizvoaË zadovoljio ekološke standarde?

Ekološka naljepnica (tzv. Ecolabel) oznaka je Europ-

ske unije koja se od 1992. dodjeljuje proizvođačima i

davateljima usluga koji djeluju u skladu s ekološkim

standardima. Poznata kao „zeleni cvijet“, ova je

naljepnica vidljiva na pakiranju proizvoda i vrijedi

tri godine. Nekoliko tisuća proizvoda danas nosi taj

57

49

Zaštita okoliša i korištenje energije Zaštita okoliša i korištenje energije

logo. Kriteriji za dobivanje ove naljepnice su iznimno strogi i temelje se

na znanstvenim studijama o utjecaju na okoliš, od proizvodnje do pro-

daje samih proizvoda ili usluga. Naljepnica se ne dodjeljuje proizvodima

vezanim uz hranu, piće, farmaceutske proizvode i medicinsku opremu.

Koliko Europska unija planira izdvojiti za aktivnosti u podruËju zaštite okoliša?

Zaštita okoliša nalazi se visoko na listi priori-

teta Europske unije s obzirom da se adekvatnim

politikama i aktivnostima u ovome području

istovremeno štiti kvaliteta života građana i

osigurava održivi razvoj Europske unije. Glav-

ni fi nancijski instrument za fi nanciranje ak-

tivnosti u ovome području je program LIFE

putem kojeg je od 1992. godine do danas fi nancirano više od 3.500

projekata s ukupnim iznosom potpore od oko 2,5 milijarde eura. Iako

sljedeća fi nancijska perspektiva EU-a za razdoblje od 2014. do 2020.

još nije usvojena pa nije moguće navoditi iznose budućih izdvajanja za

zaštitu okoliša, s obzirom na važnost ove politike za budućnost EU-a i

činjenicu da je u ovome području EU predvodnica na svjetskoj razini,

za očekivati je da ona neće biti manja od dosadašnjih iznosa potpore.

U razdoblju od 2001. do 2005. godine Europska unija je kroz program CARDS za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 12,5 milijuna eura. Kroz pretpristupni fond ISPA Hrvatska je za zaštitu okoliša za 2005. i 2006. godinu dobila 30 milijuna eura, a od 2007. do 2013. kroz Instrument pret-pristupne pomoći IPA čak 96,7 milijuna eura. Drugim riječima, u razdo-blju od 2001. do 2013., Europska unija je za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 137,2 milijuna eura, ne računajući ulaganje u regionalne projekte

i pokretanje ekološke mreže Natura 2000 fi nancirane iz fonda PHARE. 2

Jeste li znali?

Europska unija čak polovicu energenata za svoje

potrebe mora uvoziti iz inozemstva, uz iznimku

Danske koja je neovisna o uvozu energenata.

U EU-u je zbog urbanizacije i izgradnje infrastrukture

ugroženo oko 42% sisavaca, 15% ptica i 52% slatkovodne

ribe, dok je oko 1000 biljnih vrsta pred izumiranjem.

uguguguggr

ri

jee

ku

2 Primjeri projekata u području zaštite okoliša predstavljeni su u publikacijama “Zajedno za europsko danas i sutra 1 i 2”. Publikacije su dostupne na zahtjev u Informacijskom centru EU-a a preuzeti ih možete i s web stranice www.delhrv.ec.europa.eu.

Jeste li znali?

Europska komisija u suradnji s 42 europ-

ska partnera podupire projekt električnih

vozila, Green eMotion, kojemu je svrha

olakšati komercijalizaciju električnih

automobila u Europi.

Emisije ugljičnog dioksida u Europskoj uniji (8,2

tona po glavi stanovnika) su manje od polovice

emisija po glavi stanovnika u SAD-u (19,3 tona),

Australiji (17,7 tona) i Kanade (16,9 tona).

EEEE

tttt

50

58 Kako EU potiËe korištenje solarne energije?

Europska unija potiče istraživanje i razvoj pro-

jekata o fotoćelijama već više od 30 godina. Od

2003. do 2006. kroz Šesti okvirni program EU-a za

istraživanje i tehnološki razvoj s više od 100 milijuna

eura fi nancirani su projekti istraživanja korištenja

sunčeve energije, a taj se trend nastavio i kroz ak-

tualni Sedmi okvirni program. Usvojeno je i neko-

liko direktiva EU-a o promociji korištenja obnovljivih izvora energije 2001.,

2003. i 2009. koje preporučaju fi nanciranje takvih projekata iz strukturnih

fondova. Danas se u obnovljive izvore energije na nacionalnoj i razini EU-a

ulaže oko 35 milijardi eura godišnje (2011). Time su se troškovi proizvodnje

energije iz solarnih ćelija u zadnjih devet godina smanjili za 60%. Priori-

tet EU-a je korištenje obnovljivih izvora energije od 20% do 2020. godine.

59

51

Zaštita okoliša i korištenje energije Zaštita okoliša i korištenje energije

Kako se u Europskoj uniji štite prirodni izvori pitke vode?

Zaštita vodnih i morskih resursa i posebno iz-

vora pitke vode, osnova je zaštite okoliša u EU-

u. U cilju zaštite ljudskog zdravlja i osiguravanja

dostupnosti pitke vode svim građanima EU-a,

Direktiva o pitkoj vodi državama članicama

uspostavlja zakonsku obvezu praćenja kakvoće

vode kroz 48 mikrobioloških i kemijskih

parametara, obvezu redovite kontrole i informiranja javnosti o kvali-

teti vode. Svake tri godine države članice trebaju informirati Europsku

komisiju o kakvoći vode, koja ih potom objavljuje na svojim internet-

skim stranicama. Time se štite ne samo potrošači diljem EU-a nego i

prirodni resursi zemalja bogatih izvorima pitke vode poput Hrvatske.

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/energy/lumen/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/ecolabel/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/chemicals/index.htmhttp://ec.europa.eu/research/energy/eu/research/photovoltaics/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/environment/water/index_en.htm

52

60PlaÊa li se u Ëitavoj Europskoj uniji zajedniËkom europskom valutom eurom i moraju li sve nove države Ëlanice prihvatiti euro kada uu u EU?

Ne. Eurom se plaća u onim državama koje pripadaju tzv. eurozoni, a

tu spadaju Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka,

Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal,

Slovačka, Slovenija i Španjolska (vidi Kartu 3). Ulaskom u EU država ne

prihvaća automatski europsku valutu euro, budući da je za to potreb-

no zadovoljiti kriterije eurozone vezane uz stabilnost cijena, održivost

javnih fi nancija, stabilnost tečaja i razinu dugoročnih kamatnih stopa.

53

Putovanja i kupovina u EU-u

Karta 3. Zemlje eurozone.

Oko 13,3 milijuna vozila prodano je 2010. u

Europskoj uniji, od toga najviše u Njemačkoj

(2,9 milijuna), Francuskoj (2,2 milijuna) i

Ujedinjenoj Kraljevini (oko 2 milijuna).

Jeste li znali?

3 Rezolucija Vijeća sigurnosti UN 1244/99

Legenda:

Zemlje eurozone

Zemlje koje koriste euro kao valutu plaćanja (Crna Gora, Kosovo3)

F

M

IRL

EST

FIN

SLO

D

KS

GR

CY

MNE

A

SK

NL

LB

E

P

I

54

61

62

63

PlaÊaju li se u EU-u carina i PDV na proizvode kupljene u drugim Ëlanicama EU-a?

Članstvo u EU-u sa sobom nosi ukidanje carine na proizvode iz ostalih

država članica EU-a. No, građani EU-a unutar same Unije moraju platiti

PDV. Ukoliko se pak kupuje rabljeni automobil od privatne osobe u nekoj

državi EU-a, na njega se ne plaća PDV.

Koliko iznose naknade na podizanje gotovine na bankomatima izvan države prebivališta?

Ukoliko se na bankomatima unutar EU-a podižu euri, naknada ne smije

biti viša od one koju bi građanin EU-a platio u svojoj matičnoj zem-

lji. Ukoliko se u nekoj državi članici EU-a podiže valuta koja nije euro

(primjerice funte u Ujedinjenoj Kraljevini), o visini naknade za podi-

zanje novaca odlučuje sama banka iz čijeg se bankomata podižu novci.

Kako kupiti automobil u drugoj državi Ëlanici i dovesti ga u matiËnu državu?

Građani EU-a mogu slobodno kupiti automobil

gdje god to žele. Na njega neće platiti carinu. No,

hoće li platiti PDV ovisi o tome jesu li ga kupili od

privatne osobe ili ovlaštenog prodavača, te je li ku-

pljen novi ili rabljeni automobil.

Ukoliko kupuju novi automobil, PDV će platiti u

članici EU-a u kojoj ga registriraju. Ukoliko kupuju rabljeno vozilo od pri-

vatne osobe, neće platiti PDV. Ukoliko se rabljeni automobil kupuje od au-

toriziranog prodavača, PDV se plaća u toj državi, ali ne i u državi u kojoj se

automobil registrira.

Kupljeni automobil može se dovesti u matičnu državu s drugim regi-

striranim i osiguranim automobilom ili putem specijaliziranih tvrtki koje

se time bave. Automobil se može i odvesti kući, no za to je potrebno va-

64

65

55

Putovanja i kupovina u EU-u Putovanja i kupovina u EU-u

ljano osiguranje i privremene registarske pločice, koje se mogu nabaviti

u matičnoj zemlji ili u državi u kojoj je automobil kupljen. Nužno je

provjeriti vrijede li privremene tablice u svim zemljama kroz koje će se

građanin EU-a odvesti kući.

Je li graanima EU-a potrebna putovnica za putovanje Europskom unijom?

Da, jer neke države EU-a zahtijevaju posjedovanje osobne iska-

znice ili putovnice čitavo vrijeme boravka u toj zemlji, kako za svo-

je tako i za druge građane EU-a. Ukoliko je potrebno, identifi kacijski

dokument potrebno je dati na uvid nadležnim službama. U slučaju

neposjedovanja osobne iskaznice ili putovnice, plaća se kazna. U

zemljama EU-a koje nisu unutar Šengenske zone nužno je poka-

zati putovnicu po izlasku odnosnu ulasku u zemlju. U takve države

spadaju Bugarska, Cipar, Irska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina.

Kome se graanin EU-a može obratiti ukoliko izvan EU-a izgu-bi putovnicu, a u zemlji ne postoji diplomatsko-konzularno predstavništvo njegove zemlje?

Svaki državljanin zemlje članice EU-a ujedno je i građanin Europ-

ske unije. Iz toga proizlazi pravo da u slučaju gubitka putovnice, de-

portacije, uhićenja, ozbiljne nesreće, nasilja ili bolesti, u državama iz-

van EU-a građani Europske unije mogu potražiti pomoć ili savjet u

diplomatsko-konzularnom predstavništvu bilo koje države članice

EU-a, ukoliko ne postoji predstavništvo njihove matične države.

Jeste li znali?

Oko 13,3 milijuna vozila prodano je 2010. u

Europskoj uniji, od toga najviše u Njemačkoj (2,9

milijuna), Francuskoj (2,2 milijuna) i Ujedinjenoj

Kraljevini (oko 2 milijuna).

56

69

Trebaju li Ëlanovi obitelji koji nisu državljani EU-a vizu za putovanje po Europskoj uniji?

Da, no procedura dobivanja vize trebala bi trajati maksimalno 15 dana,

a ulazna viza je besplatna. Viza se traži od konzulata ili veleposlanstva

države u koju se putuje. Jednom kad se dobije, viza vrijedi za sve države

unutar Šengenske zone.

Za supružnika koji nije državljanin EU-a za dobivanje vize dovoljno je

priložiti potvrdu o bračnom stanju. Viza za članove obitelji (supružnici,

djeca, djed/baka ili unuci) koji nisu građani EU-a nije potrebna ukoliko član

obitelji ima stalan boravak ili boravišnu dozvolu u zemlji Šengenske zone.

Mogu li kuÊni ljubimci putovati sa svojom obitelji po Europskoj uniji?

Mogu, ukoliko imaju Europsku putovnicu za lju-

bimce, osim u Ujedinjenoj Kraljevini koja ima

drugačija pravila o ulasku životinja na teritorij

države. Europska putovnica vrijedi za pse, mačke i

tvorove starije od tri mjeseca i mora sadržavati in-

formacije o cijepljenju. Za sve ostale kućne ljubi-

mce vrijede nacionalna pravila. Prijevoz ugroženih

životinjskih vrsta posebno se nadzire. Nakon srpnja 2011., kućni ljubimci

trebaju imati elektronski mikročip koji očitava informacije o vlasniku.

U kojim sluËajevima graani EU-a imaju pravo na kompenzaciju u sluËaju kašnjenja vlaka ili gubitka prtljage?

Pravo na kompenzaciju vrijedi ukoliko se radi o kašnjenju duljem od sat

vremena koje nije uzrokovano vremenom ili drugim neočekivanim okol-

nostima. U tom slučaju putnik može zatražiti punu nadoknadu troška

putne karte ili za onaj dio puta koji nije ostvaren. Putnik također može

zatražiti da mu se omogući nastavak putovanja u najkraćem mogućem

roku ili u roku po odabiru putnika. Nadoknada troškova treba se plati-

57

Putovanja i kupovina u EU-u Putovanja i kupovina u EU-u

ti najkasnije mjesec dana od prijave zahtjeva. U slučaju da putnik

može dokazati vrijednost prtljage (slikom, računima, deklaraci-

jama itd.) nadoknada po komadu prtljage iznosi do 1300 eura, a u

slučaju da to ne može dokazati nadoknada je do 330 eura po komadu.

Koja su prava putnika na letovima unutar Europske unije u sluËaju kašnjenja i otkazivanja leta i gubitka prtljage?

U slučaju da se radi o kašnjenju leta duljem

od pet sati, otkazivanju leta ili prebukiranom

letu, putnik može birati punu nadoknadu

troškova cijene leta ili preusmjeravanje

do fi nalnog odredišta. Ukoliko odabere na-

doknadu troškova, putnik ne može ujedno za-

htijevati i preusmjeravanje do svoje destinacije.

Nadoknada može iznositi od 250 do 600 eura, ovisno o duljini leta i

potrebno ju je prijaviti na EU-obrascu za pritužbe o putničkim pravima.

Ovisno o duljini kašnjenja i udaljenosti odredišta, putnik ima pravo

na besplatno osvježenje, obrok, telefonski poziv i prenoćište. Ukoliko

je prtljaga oštećena ili izgubljena, putnik ima pravo na nadoknadu

štete od avioprijevoznika do 1.223 eura po komadu prijavljene prtljage.

Je li moguÊe zatražiti operaciju u nekoj drugoj državi Ëlanici EU-a?

Građanin EU-a može zatražiti operaciju u drugoj članici, no pitanje je tko

će mu i kako nadoknaditi troškove bolničkog liječenja. U slučaju da je

riječ o iznenadnom zdravstvenom stanju koje zahtijeva operaciju, punu

70

66

67

68

Jeste li znali?

U Europskoj uniji svake se godine 11. veljače obilježava

kao Dan jedinstvenog europskog hitnog broja.

58

nadoknadu troškova pokriva Europska iskaznica zdravstvenog osigura-

nja. U slučaju da je riječ o operaciji koja je bila predviđena i koja se mogla

obaviti u zemlji u kojoj je građanin EU-a osiguran, nacionalno zdravstveno

osiguranje treba odobriti naknadu troškova za operaciju u nekoj drugoj

državi članici. Tada se plaća samo razlika u cijeni bolničkog liječenja.

Primjerice, ukoliko je cijena bolničkog liječenja za određeno razdoblje u Hr-

vatskoj 1.000 eura, a u Njemačkoj 1.500 eura, platit će se 500 eura razlike.

Koji broj treba nazvati ako graani trebaju hitnu pomoÊ, vatrogasce ili policiju u drugoj zemlji EU-a?

Hitni poziv za hitnu pomoć, vatrogasce ili policiju na području čitave

Europske unije može se ostvariti pozivom s fi ksnog ili mobilnog tele-

fona besplatnim zvanjem broja 112. Taj broj, uspostavljen 2003., ne

zamjenjuje hitne pozivne brojeve u državama članicama EU-a, no

Danska, Finska, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Švedska

koriste broj 112 kao univerzalni pozivni broj u hitnim situacijama.

59

Putovanja i kupovina u EU-u Putovanja i kupovina u EU-u

71

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/shopping/cars/buying-a-car-abroad/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/travel/index_en.htm?profi le=0http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=559&langId=enhttp://ec.europa.eu/112

Više informacija o putovanju zemljama članicama Europske unije dostupno je u publikaciji

“Putujmo Europom 2011.-12.” Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru EU-a, a

preuzeti je možete i na web stranici

www.delhrv.ec.europa.eu.

Jeste li znali?

Ukupno je 39 država čiji građani ne trebaju vizu za

boravak u EU-u u trajanju do tri mjeseca. Među tim

državama su Australija, Hrvatska, Japan, Kanada, Novi

Zeland i Sjedinjene Američke Države.

60

72

73

Je li državljanin jedne Ëlanice EU-a koji studira u drugoj zemlji Ëlanici osloboen plaÊanja školarine?

Da ukoliko i državljani te zemlje članice također ne plaćaju školarine. Naime,

plaćanje školarine regulirano je nacionalnim zakonodavstvom svake države

članice ali EU propisuje da bilo koji građanin EU-a ima pravo studirati u

bilo kojoj državi članici pod istim uvjetima kao i državljanin te zemlje.

Ulaskom u EU građani Hrvatske plaćat će školarine jednake onima koje su važeće za državljane zemlje u kojoj se nalazi sveučilište ili će biti oslobođeni plaćanja školarine ukoliko i građani te zemlje istu ne plaćaju.

Jesu li diplome steËene u jednoj zemlji EU-a priznate u svim drugim državama Ëlanicama?

Obrazovanje u Europskoj uniji razlikuje se od države do države. Pris-

tup strukovnom i visokoškolskom obrazovanju, priznavanju kvali-

fi kacija i upisnim uvjetima u velikoj je mjeri pod nadležnošću po-

jedine države članice. No, za početak, preporučuje se kontaktirati

ENIC-NARIC ured u zemlji u kojoj se želi studirati ili nastaviti školovanje.

74

61

Postoje određene aktivnosti poduzete u EU-u i državama članicama

koje pomažu u priznavanju diploma i olakšavaju pristup visokoškolskim

institucijama u onim zemljama u kojima je na snazi tzv. Bolonjski

proces. To uključuje: dopunsku ispravu o studiju (tzv. Diploma Sup-

plement), koju studenti dobivaju po završetku bolonjskih progra-

ma kao i ECTS svjedožbu (dodiplomski stupanj), odnosno diplomu

(diplomski stupanj) i životopis u europskom formatu (tzv. Europass).

Za konkretnije informacije preporuča se posjetiti internetske stranice Eu-

ropske komisije zvane Ploteus, namijenjene obrazovnim mogućnostima

u zemljama Bolonjskog procesa (http://ec.europa.eu/ploteus/).

Je li nakon završenog studija moguÊe nastaviti obrazovanje u EU-u, a da to ne ukljuËuje upisivanje poslijediplomskog studija?

To ovisi o svakoj državi članici, odnosno

sveučilištu posebno. Primjerice, sveučilišna

diploma dodiplomskog studija završenog

u Njemačkoj ne podrazumijeva automatski

mogućnost upisa na poslijediplomski studij u

Francuskoj, koji zahtijeva dodatne godine studija

do upisa na višu razinu studiranja.

Osim kontaktiranja nacionalnog ENIC-NARIC ureda u državi u kojoj se

želi studirati, preporuča se posjetiti i internetski portal Europske komis-

Znanost i obrazovanje

Jeste li znali?

U Europskoj uniji je 2008. studiralo oko 19 milijuna

studenata, a najveći broj studenata zabilježen je u

Ujedinjenoj Kraljevini, čak 2,3 milijuna.

62

ije „Studirati u Europi“ (Study in Europe) koji pruža ažurirane informacije

o više od 4000 visokoškolskih institucija u Europi (http://ec.europa.eu/edu-

cation/study-in-europe/index_en.html).

Što je program Erasmus i tko može u njemu sudjelovati?

Program Erasmus4 je program studentske mobil-

nosti koji studentima omogućava da dio studija

(ili stručnu praksu) provedu u drugoj zemlji

EU-a (od tri do najviše dvanaest mjeseci). Kako

bi stekli pravo sudjelovanja u programu, studenti

moraju biti upisani najmanje na drugu godinu

dodiplomskog studija za vrijeme trajanja mobil-

nosti. Same natječaje objavljuju matična visoka učilišta, kojima se stu-

dent i prijavljuje. Matična učilišta odabiru studente na temelju njihovog

akademskog uspjeha i poznavanja stranih jezika. Za dodjelu fi nancijske

potpore studenti se prijavljuju svom matičnom sveučilištu koje pokriva

dio troškova boravka. Prije odlaska, student se treba javiti svom i inozem-

nom ECTS-koordinatoru kako bi potpisao Ugovor u učenju tzv. Learning

Agreement kojim se obvezuje pohađati i položiti kolegije koje je odabrao.

Od 2011. godine, Hrvatska je punopravna sudionica Programa za cjeloživotno učenje čime i hrvatski studenti, učitelji i ostali u sustavu obrazovanja im-aju pravo sudjelovati u programu Erasmus, Comenius, Leonardo da Vinci i ostalim aktivnostima koje ovaj program nudi. Prema procjeni Agencije za mobilnost i programe EU-a, više od 4.000 hrvatskih građana će u 2011. imati mogućnost sudjelovati u međunarodnim projektima koji se odnose na

studiranje, stručno usavršavanje, stručnu praksu i slične aktivnosti.

76

75

63

Znanost i obrazovanje Znanost i obrazovanje

Koji su programi obrazovanja i mobilnosti namijenjeni uËiteljima, profesorima i drugima koji se bave mladima?

Tri su glavna programa EU-a na koja se mogu prijaviti oni koji sudjeluju

u obrazovnom procesu mladih (osnovno i srednje školstvo) i obrazova-

nju odraslih osoba.

Program Comenius namijenjen je djelatnicima u osnovnom i općem

srednjoškolskom obrazovanju, udrugama koje se bave obrazovanjem,

studentima viših godina studija nastavnog smjera, nastavnicima bez

iskustva i nezaposlenim nastavnicima. Financiraju se posjeti, seminari,

stručna usavršavanja, tečajevi, radionice i sl. u zemljama članicama EU-a.

Na sličnom principu radi i program Leonardo da Vinci koji je namijen-

jen djelatnicima srednjih strukovnih škola, ustanovama i udrugama koje

se bave strukovnim obrazovanjem. Program Grundtvig namijenjen je

svima koji su uključeni u obrazovanje odraslih.

Natječaj za sudjelovanje u ovim programima objavljuje Europska komis-

ija, a na svojim stranicama prenosi nacionalna Agencija za mobilnost i

programe EU-a, koja ujedno odabire pristigle prijave na temelju njihove

uspješnosti. Financijska se potpora dodjeljuje za troškove života i pu-

tovanja, eventualne pripreme i kotizacije.

Detaljnije informacije o natječajima i uvjetima prijava mogu se naći na in-

ternetskoj adresi Agencije za mobilnost i programe EU-a www.mobilnost.hr.

4 Više informacija o programu Erasmus i drugim programima EU-a u području obrazovanja, kulture, istraživanja i mladih dostupno je u publikaciji „Što ja imam od toga?“. Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru EU-a, a preuzeti je možete i na web stranici www.delhrv.ec.europa.eu.

Više informacija o programima mobilnosti dostupno je u publikaciji

„Što ja imam od toga?“. Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru EU-a, a

preuzeti je možete i na web stranici

www.delhrv.ec.europa.eu.

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/ploteus/http://ec.europa.eu/education/study-in-europe/index_en.htmlhttp://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme/doc1208_en.htm

64

77 Tko je odgovoran za socijalno osiguranje i osiguranje njegove obitelji ukoliko se graanin EU-a zaposli u nekoj drugoj državi Ëlanici?

Ukoliko je samo jedan od supružnika zaposlen, a radi upravo u nekoj drugoj

državi članici EU-a, socijalno osiguranje pokriva ona država u kojoj je ta

osoba zaposlena. No, ukoliko su oba supružnika zaposlena, a jedan od njih

radi u domovini, socijalno osiguranje za obitelj plaća ona osoba koja ostaje

u matičnoj državi. U slučaju dječjeg doplatka, u želji da se djetetu osiguraju

najbolji uvjeti života, razliku u visini iznosa plaća ona država koja ima veću

naknadu. Modeli socijalnog osiguranja razlikuju se od države do države,

a moguće ih je pretraživati po državama EU-a i vrsti socijalnog osigura-

nja u bazi podataka koja se nalazi na internetskoj stranici Opće uprave za

zapošljavanje i socijalnu politiku Europske komisije (http://ec.europa.eu/

social/main.jsp?catId=858&langId=en).

Kada Hrvatska postane članica EU-a, ako bi se, primjerice, otac nekog dje-teta zaposlio u Francuskoj dok bi majka s djetetom ostala zbog posla u Hr-vatskoj, majka bi plaćala osiguranje ali bi francusko socijalno osiguranje platilo razliku u iznosu dječjeg doplatka između te dvije zemlje.

78

80

79

65

Ukoliko graanin EU-a izgubi posao u drugoj državi Ëlanici, može li u toj državi primati naknadu za nezaposlene?

To ovisi o tome gdje je osoba koja je izgubila posao odlučila živjeti.

Nezaposlena osoba može se prijaviti na zavod za zapošljavanje

u bilo kojoj državi članici u kojoj je radila i nastavila živjeti.

Na zavodu za zapošljavanje imat će jednaki status i prava kao i

državljanin te zemlje. Ukoliko se nezaposlena osoba međutim želi

vratiti u zemlju u kojoj je prethodno živjela, treba provjeriti ima li

nakon razdoblja rada u inozemstvu još uvijek status prebivališta

i slijedom toga pravo prijave zavodu za zapošljavanje u toj zemlji.

Ukoliko suprug radi u jednoj državi Ëlanici EU-a, dok supruga Ëeka bebu u drugoj, iz koje Êe države buduÊa majka primati porodiljnu naknadu?

Bez obzira gdje je prijavljena ili gdje boravi

unutar EU-a, majka prima porodiljnu naknadu

države u kojoj je osigurana dok medicin-

ska njega i zaštita spadaju pod nadležnost

zemlje u kojoj majka ima prijavljen stalni

boravak. Budući da svaka članica EU-a ima

svoje zakonodavstvo vezano uz socijalnu

skrb i vezana prava, više informacija dostupno je na stranicama

Opće uprave za zapošljavanje i socijalnu politiku Europske komisije

(http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=858&langId=en).

Što je Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja?

Ova iskaznica omogućava građanima EU-a, Islanda, Lihtenštajna,

Norveške i Švicarske potpunu medicinsku skrb pod istim uvjetima kao

i državljanima navedenih zemalja. U slučaju da neka članica Europske

unije naplaćuje određene medicinske usluge (boravak u bolnici, farma-

ceutske usluge i sl.), nositelj iskaznice navedenu će uslugu platiti po-

Socijalna i obiteljska prava

66

82

83

voljnije i troškovi će mu biti nadoknađeni ili u zemlji u kojoj boravi ili po

povratku kući. Iskaznica ne pokriva zdravstvene troškove ukoliko je svrha

putovanja bila liječenje. Iskaznicu besplatno izdaje država u kojoj građanin

ima prijavljen stalan boravak, odnosno zdravstveno osiguranje te države.

Ukoliko se državljanka jedne zemlje Ëlanice EU-a uda za državljana druge, je li brak nužno registrirati i u jednoj i u drugoj zemlji?

Ne. Brak sklopljen bilo gdje na području Europske unije auto-

matski će biti priznat u svim državama EU-a. Izuzetak su istospol-

ni brakovi koji su trenutno priznati u pet država Europske unije

– Belgiji, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj. Odluka o even-

tualnom priznanju istospolnih brakova u nadležnosti je država članica.

Priznaju li sve države Ëlanice registrirano partnerstvoistospolnih parova?

Registrirano partnerstvo koje dozvoljava ozakonjenje veze dviju istospolnih

osoba priznato je u sljedećim državama članicama EU-a: Austriji, Češkoj,

Danskoj, Njemačkoj, Finskoj, Francuskoj, Irskoj, Luksemburgu, Mađarskoj,

Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini. Prava i obveze koje proizlaze iz registrir-

anog partnerstva ili braka ne tumače se jednako u svim članicama EU-a.

Može li se posvojiti dijete iz neke druge države Ëlanice?

Na području EU-a ne postoji jedinstveno zakonodavstvo koje regulira

pitanje posvajanja. Za pitanja o proceduri i uvjetima posvajanja nužno je

kontaktirati nadležne vlasti u zemlji iz koje se dijete posvaja. No, bez obzira

84

85

67

Socijalna i obiteljska prava Socijalna i obiteljska prava

o kojoj se državi EU-a radi, jedinstvena su pravila da usvajanje moraju

odobriti nadležni sud ili upravna vlast, na usvajanje moraju pristati dje-

tetovi roditelji i ono mora biti provedeno u skladu s djetetovim najboljim

interesom. U većini država posvojeno dijete će nositi prezime novog

roditelja i imat će sva nasljedna prava kao i biološko dijete. Roditelji

usvojenog djeteta imaju ista prava i obveze kao i biološki roditelji.

Imaju li obitelji s troje ili više djece veÊe socijalne ili druge naknade?

Dječje doplatke i druge naknade vezane uz

djecu plaća ona država u kojoj su roditelji za-

posleni, bez obzira na to gdje imaju prijav-

ljeno prebivalište. Visinu tih naknada sa-

mostalno određuje svaka država članica EU-a

pri čemu svaka država samostalno odlučuje

o kriterijima dodjele, uključujući i broj djece.

Na koji naËin se rješava alimentacija u državama Ëlanicama EU-a?

U slučaju razvoda ili rastave, ukoliko se roditelji o tome ne mogu sami

dogovoriti, o skrbništvu nad djetetom odlučuje sud u zemlji i gradu

gdje dijete ima stalno prebivalište. Pri tom se slijedi nacionalno zakon-

odavstvo te zemlje. Odluka donesena na tom sudu, uključujući i pitanje

alimentacije, vrijedi u svim državama članicama EU-a. Rok žalbe na

sudsku odluku je tri mjeseca, nakon čega je slučaj zatvoren. Ukoliko

jedan od roditelja ne plaća alimentaciju, drugi se roditelj može javiti

sudu u zemlji svog prebivališta ili onom gdje boravi bivši supružnik.

81

Sudske odluke o roditeljskoj odgovornosti iz jedne

države članice automatski su priznate u svim ostalim

državama članicama Europske unije.

Jeste li znali?

Jeste li znali?

Ukoliko se par iste nacionalnosti vjenča u veleposlanstvu svoje

države u nekoj drugoj članici Europske unije, njihova bračna

zajednica spada pod zakonodavstvo njihove matične zemlje, a

ne pod zakone države u kojoj žive.

68

87

Kada se u ostalim državama Ëlanicama Europske unije odlazi u mirovinu?

U EU-u ne postoji jedinstvena granica godina

života i rada za odlazak u mirovinu, već svaka država

članica Europske unije to određuje za sebe. Tako

je, primjerice, dob za odlazak u mirovinu za žene u

Slovačkoj 55 godina, a u Finskoj 68 godina života.

Ukoliko je neka osoba tijekom svog radnog vijeka radila u nekoliko država Europske unije, mirovinu će isplaćivati sve zemlje u kojima je radila, ali tek nakon što osoba napuni zakonom određenu dob za odlazak u mirovinu u toj zemlji. Primjerice, mirovinu iz Finske bi ta osoba počela dobivati kada napuni 68 godina, što je granica odlaska u mirovinu u toj državi.

Postoji li u EU-u benefi cirani radni staž, koliko iznosi mirovina i je li u svim Ëlanicama jednaka?

Svaka država u Europskoj uniji za sebe određuje starosnu dob za odlazak

u mirovinu. Visina mirovine ovisi o uplati doprinosa tijekom radnog vijeka.

Prosječna mirovina je 2007. u Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Litvi i Estoniji

iznosila oko 3.000 eura godišnje, dok je primjerice u Austriji, Danskoj, Fran-

cuskoj, Luksemburgu i Švedskoj bila oko 14.000 eura godišnje. Izračun mini-

malne mirovine također varira u EU-u i ovisi o nizu čimbenika poput godišnje

infl acije, životnog standarda, rasta prihoda, bruto nacionalnom dohotku itd.

Benefi cirani radni staž nije česta pojava u radnim odnosima u EU-u već se

otežani uvjeti rada kompenziraju visinom plaće i posebnim osiguranjima.

88

89

69

Socijalna i obiteljska prava Socijalna i obiteljska prava

Ukoliko graanin EU-a svoj radni vijek npr. provede 20 godina u NjemaËkoj, pet godina u Austriji, a ostatak u Bugarskoj, koja Êe mu država Ëlanica isplaÊivati mirovinu?

Sve će mu države plaćati mirovinu, ovisno o uplati

doprinosa tijekom radnog vijeka. Zahtjev za mi-

rovinom građanin EU-a podnosi u državi u kojoj

živi ili u kojoj je posljednjoj radio. Ta je država

onda odgovorna za obradu umirovljeničkog za-

htjeva i prikupljanje podataka iz svih zemalja

u kojima je umirovljenik radio. Ukoliko nikada

nije radio u zemlji u kojoj trenutno živi, umirovljenik se treba javiti

nadležnim institucijama države u kojoj je zadnji put odrađivao radni staž.

Tko pokriva invalidsku naknadu ili mirovinu ukoliko je državljanin jedne zemlje EU-a radio u drugim državama EU-a?

Načini izračunavanja invalidske mirovine

različiti su od države do države, no dva su os-

novna načina invalidskog osiguranja. U pr-

vom slučaju, invalidska mirovina ne ovisi o

vremenskoj duljini osiguranja, ali je korisnik

morao biti osiguran u trenutku kada je nastala

invalidnost. Takva shema vrijedi u Češkoj, Es-

toniji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Latviji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Građani koji su radili isključivo u ovim zemljama invalidsku mirovinu

dobivaju iz države gdje su bili osigurani u trenutku invaliditeta. U svim

drugim članicama EU-a invalidnina ovisi o godinama osiguranja –

što je korisnik dulje bio osiguran, veća će mu biti mirovina, čak i ako

u trenutku nastanka invalidnosti nije bio osiguran. Mirovinu će mu

isplaćivati sve države u kojima je bio osiguran. Isto pravilo vrijedi i

za korisnike invalidskih mirovina koji su radili i u jednim i u drugim

zemljama: mirovinu isplaćuju sve zemlje u kojima je bio osiguran.

86

Iako je odluka o rastavi braka ostvarena bilo gdje u EU-u

automatski priznata u svim članicama EU-a, rastavljeni

par sudsku odluku može opovrgavati na domaćem sudu.u.

Jeste li znali?

PreporuËeni linkovihttp://ec.europa.eu/employment_social/missoc/db/public/compareTables.do?lang=enhttp://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=849&langId=enhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/work/migrant-worker/faq/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/youreurope/citizens/family/index_en.htm

70

Mogu li se umirovljenici stalno naseliti u nekoj državi Ëlanici EU-a i tko im u tom sluËaju pokriva zdravstveno osiguranje?

Ukoliko umirovljenik seli u državu u kojoj nema

umirovljenička prava, mora se javiti državi u kojoj

ima zdravstveno osiguranje, kako bi on i njegova

obitelj dobili pristup zdravstvenom osiguranju u

državi boravka. Selidbom u drugu državu prestaje

zdravstveno osiguranje u matičnoj zemlji i preb-

acuje se na državu boravka. Ukoliko umirovljenik

ne prima mirovinu u državi u kojoj živi, za njegovo zdravstveno osi-

guranje nadležna je zemlja u kojoj je najdulje radio, bez obzira gdje živi.

71

Socijalna i obiteljska prava Socijalna i obiteljska prava

90

Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja

danas ima više od 180 milijuna Europljana

(oko 36% ukupnog stanovništva).

Prema istraživanju Eurobarometra, u 2009.

godini najviša stopa zaposlenosti zabilježena

je u Slovačkoj (62%), iza koje slijede Švedska

(59%), Nizozemska (58%) i Češka (57%).

PJeste li znali?

72

91 Tko predstavlja države Ëlanice u Europskoj uniji?

Na najvišoj političkoj razini, to jest na sastanci-

ma Europskog vijeća koje zadaje politički smjer i

utvrđuje prioritete u EU-u, države članice zastupa

predsjednik države ili vlade, ovisno o tome tko u

određenoj državi ima izvršne ovlasti. Na razini sva-

kodnevnih pregovora i donošenja odluka nacio-

nalne interese zastupaju ministri država članica,

ovisno o temi o kojoj se raspravlja u Vijeću ministara (poznatom i kao

Vijeće Europske unije), jednoj od najvažnijih zakonodavnih institucija EU-a.

Stajališta za sastanke Vijeća pripremaju djelatnici iz ministarstava država članica

te djelatnici stalnih predstavništava pri EU-u u Bruxellesu. Stalna predstavništva

su zadužena za zastupanje, lobira-nje i pregovaranje o nacionalnim interesima

u odnosu prema drugim državama i institucijama EU-a (posebice Europskoj

komisiji i Europskom parlamentu), često u suradnji s predstavnicima lokal-

nih i regionalnih ureda iz Bruxellesa, a u skladu s prioritetima određene vlade.

Hrvatsku će na sastancima Europskog vijeća predstavljati predsjednik/ca Vlade, dok će resorni ministri biti zaduženi za zastupanje hrvatskih interesa i stavova na sastancima Vijeća EU-a. Interesi hrvatskih građana bit će za-

stupljeni i preko zastupnika u Europskom parlamentu.

Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica

92

73

Koja je podjela poslova izmeu EU-a i država Ëlanica?

Europsku uniju čine njezine države članice i upravo one zajednički

donose odluke o načinu funkcioniranja EU-a, uključujući i odluku o

tome u kojim se područjima odluke donose na razini EU-a, a u kojima

na razini država članica. Još od 1950-ih sve države članice se dogova-

raju i nizom ugovora obvezuju da će poštivati podjelu poslova između

EU-a i nacionalnih vlada. U određenim politikama one se ujedinjuju

kako bi povećale ekonomsku i političku snagu i utjecaj koji pojedinačno

ne bi mogle ostvariti, posebice u uvjetima globalne tržišne utakmice.

Lisabonskim ugovorom iz 2007. sve članice su se dogovorile da EU

ima isključivu nadležnost u područjima poput tržišnog natjecanja i

konkurentnosti, monetarne politike (eurozona) i zajedničke trgovinske

politike. Zemlje EU-a s drugim članicama dijele odgovornost za unutarnje

tržište, poljoprivredu, promet i energiju. Svi ostali segmenti društvenog

i političkog života, primjerice zdravstvo, školstvo, vanjski poslovi, mi-

rovinski sustav i tako dalje, u isključivoj su nadležnosti država članica.

Nakon stupanja u članstvo, u nadležnosti Hrvatske će ostati zdravstveni sustav, industrijska politika, kultura, turizam, obrazovni sustav, politike za mlade, mirovinski sustav i druga područja (vidi Tablicu 5.). S drugim državama EU-a koordinirat će odluke u području gospodarske politike, politike zapošljavanja i vanjskim poslovima dok će odluke o poljoprivredi,

unutarnjem tržištu i nizu drugih područja donositi zajednički s EU-om.

Jeste li znali?

Europska unija europske

građane košta u prosjeku 67

eurocenti dnevno, što je manje

od 20 eura mjesečno.

Oko 94% proračuna EU-a vraća se u

države članice, a projekte koji će biti

fi nancirani novcem Europske unije biraju

lokalne i nacionalne vlasti, a ne EU.

74 75

Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica

Je li posljedica ulaska u EU gubitak nacionalnog suvereniteta i identiteta?

Ulaskom u EU države članice ostaju suverene države jer svaka država

članica sudjeluje u donošenju odluka. Pregovaranjem na europskoj

razini države članice povećavaju svoj međunarodni ugled i političku

moć čime, u praksi, povećavaju, a ne smanjuju nacionalni suverenitet.

Primjeri svih država članica EU-a, od Francuske i Italije do Poljske

i Slovačke, pokazuju da niti jedna država članica ulaskom u EU nije

izgubila svoje nacionalne specifi čnosti, tradicije i običaje. Dosadašnja

iskustva su pokazala kako su države ostale prepoznatljive u Europskoj

uniji. Štoviše, članstvo im je pomoglo da dodatno zaštite i promoviraju

svoj nacionalni identitet i tradiciju, jezik, običaje, prirodne ljepote, gas-

tronomiju, kulturne znamenitosti i manifestacije u Europskoj uniji i šire.

Jesu li nakon ulaska u EU europske institucije zamijenile one nacionalne, primjerice nacionalne parlamente i vlade?

Ne. Vlada ostaje izvršno tijelo koje i dalje, u skladu sa svojim ovlas-

tima, daje smjernice i diktira nacionalne prioritete i interese koji

će se zastupati i pregovarati u Bruxellesu. Nacionalni parlamen-

ti također nisu nestali već su im dane ovlasti izravnog utjecaja na

donošenje odluka. Naime, svi predloženi zakoni EU-a moraju se

slati parlamentima koji u roku od osam tjedana mogu uputiti svoj

prigovor na prijedloge zakona. Ako dovoljan broj nacionalnih par-

lamenata uloži prigovor, prijedlog se može izmijeniti i dopuniti ili

povući. To omogućava parlamentima da nadziru EU u pitanjima koja

se mogu bolje riješiti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

5 Izvor: http://ec.europa.eu/ireland/about_the_eu/competences/index_en.htm

Tablica 5.

Područja isključive nadležnosti te područja zajedničke nadležnosti EU-a i država članica5.

IskljuËiva nadležnost EU-a

Upravljanje carin-skom unijom

Monetarna politika (eurozona)

Pravila tržišnog natjecanja

Međunarodna trgovinska politika

Zaštita morskih bioloških resursa

Sklapanje određenih međunarodnih ugovora

ZajedniËka nadležnost EU-a

Pravila unutarnjegtržišta

Određena područja socijalne politike

Regionalna politika

Poljoprivreda i neka pitanja ribarstva

Zaštita okoliša

Zaštita potrošača

Promet

Transeuropske mreže

Energetika

Područjeslobode, sigurnosti i pravde

Određena pitanjajavnog zdravstva

Neka pitanja istraživanja,tehnološkog razvoja i istraživanja svemira

Određena pitanja razvojne suradnje i humanitarnepomoći

PodruËja u nadležnosti država Ëlanica koje EU može poduprijeti svojim programima

Ekonomska politika

Politike zapošljavanja

Obrazovanje

Politike za mlade

Učenje jezika

Školovanje u inozem-stvu i međusobno priznavanje diploma i kvalifi kacija

Turizam

Sport

Kultura

IskljuËiva nadležnost država Ëlanica

Vanjski poslovi i obrambena politika

Zdravstvena politika

Školski kurikuli

Državljanstvo

Stanovanje

Financiranje javnih televizija

Socijalna prava

Korporativni porezi

93

94

Jeste li znali?

U Europskoj uniji 1. siječnja 2011. živjelo je 502,5

milijuna stanovnika.

76

95

96

Koliko ima službenih jezika EU-a?

U EU-u trenutno postoje 23 službena jezika.

Ulaskom nove članice u Uniju, njen službeni

jezik (ili barem jedan od njih ukoliko država

ima više službenih jezika) postaje i službeni

jezik Europske unije. Europska unija promiče

očuvanje jezika i jezične raznolikosti smatrajući

ih kulturnom vrijednošću svake države članice.

Status hrvatskog kao službenog jezika EU-a omogućit će hrvatskim građanima da se bilo kojoj instituciji EU-a obrate i traže povratni odgovor na hrvatskom jeziku. Također, svi usvojeni zakonski akti i propisi bit će do-stupni na hrvatskom jeziku.

Mogu li države Ëlanice odluËiti napustiti EU?

Da. Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009. godine,

izričito predviđa i detaljno propisuje proces izlaska države članice iz Eu-

ropske unije6.

Mogu li male države Ëlanice utjecati na donošenje odluka u EU-u?

Često se govori da male države trebaju prihvatiti odluke i autoritet ve-

likih država u EU-u. No, u Vijeću ministara, instituciji koja zastupa na-

cionalne interese u Europskoj uniji, svaka država utječe na donošenje

odluka o propisima EU-a. Iako je broj glasova kojim određena

država raspolaže pri glasanju kvalifi ciranom većinom u Vijeću pro-

porcionalan njezinom broju stanovnika (veće države članice imaju

veći broj glasova u odnosu na manje), ako se u obzir uzme broj glas-

ova po broju stanovnika, male države članice bolje stoje od velikih.

97

98

77

Također, pravila donošenja odluka u Vijeću EU-a osiguravaju da

glasovi velikih ne mogu prevladati. Naime, za usvajanje određene

odluke kvalifi ciranom većinom potrebno je da osim 74% ukup-

nih glasova u Vijeću (255 od 345, a nakon pristupanja Hrvatske,

bit će potrebno 260 od 352 glasa), svoj glas za dâ polovica svih

država članica koje moraju predstavljati barem 62% stanovništva

EU-a. Stoga, bez obzira na resurse i broj stanovnika, glas svake

države članice je bitan i utječe na donošenje i promjene EU zakona.

Njemačka s 82 milijuna stanovnika ima 29 glasova u Vijeću (1 glas na gotovo 2.830.000 stanovnika), dok Malta s 416.000 stanovnika ima 3 glasa (1 glas na otprilike 138.000 tisuća stanovnika). Hrvatska će u Vijeću imati 7 glasova (1 glas na nešto više od 628.000 stanovnika).

Kako se fi nancira Europska unija i koliko košta punopravno Ëlanstvo u EU-u?

U početku je proračun EU-a isključivo ovisio o

fi nancijskim doprinosima država članica. No,

nakon odluke donesene 1970. godine fi nan-

cijski doprinosi država članica zamijenjeni

su tzv. vlastitim izvorima koji danas čine 99%

prihoda EU-a. Riječ je o: doprinosu država

članica koji iznosi 1,23% njihovog BDP-a (bruto

domaćeg proizvoda), 1,4% njihovog PDV-a (poreza na dodanu vrijed-

nost) i sredstvima prikupljenim od carina na uvoz roba iz zemalja koje

nisu članice EU-a, te od davanja na šećer. Ostali izvori prihoda su po-

Jeste li znali?

Proračun EU-a za 2011. (oko 140 milijardi

eura) gotovo je 50 puta manji od proračuna

svih 27 država članica Europske unije (oko

6.300 milijardi eura).

Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica

6 Više informacija o Lisabonskom ugovoru dostupno je u publikaciji „Vaš vodič kroz Lisabonski ugovor“. Publikacija je dostupna na zahtjev u Informacijskom centru EU-a a preuzeti ju možete i na internetskim stranicama www.delhrv.ec.europa.eu.

78

99

rezi na dohodak zaposlenika u institucijama EU-a, doprinosi država izvan

EU-a koje plaćaju sudjelovanje u određenim programima EU-a, te razne

vrste novčanih kazni određene zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja.

Procjenjuje se da će Hrvatska u drugoj polovici 2013. godine u proračun Europske unije uplatiti 267,7 milijuna eura. Prema Financijskom paketu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, u istom će razdoblju Hrvatska imati na raspolaganju 687,5 milijuna. Kao i zemljama prošlog proširenja, Hrvatskoj se jamči da na početku članstva u EU-u neće u proračun uplaćivati više nego što će iz njega dobivati.

Koliko je službenika zaposleno u institucijama EU-a i koliko oni koštaju?

U glavnim institucijama Europske unije (Eu-

ropska komisija sa 136 delegacija i ureda diljem

svijeta i 20 specijaliziranih agencija, Europski

parlament i Vijeće ministara) radi oko 47 500

službenika. Iako je uvriježeno mišljenje da na ad-

ministraciju odlazi znatan dio proračuna EU-a,

činjenica jest da administrativni troškovi iznose

svega oko 6% ukupnog europskog proračuna, što je u 2010. godini

iznosilo oko 7,9 milijardi eura. Usporedbe radi, to je manje od broja

državnih službenika trenutno zaposlenih u hrvatskoj državnoj upravi.

100

79

Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica

Prema podacima Europske komisije, u toj je instituciji početkom stu-denog 2011. bilo zaposleno 404 danskih, 483 irskih te 303 slovačkih državljana. S obzirom da je po broju stanovnika Hrvatska usporediva s ovim državama, očekuje se da će sličan broj hrvatskih državljana biti za-poslen u toj instituciji.

Za raspisivanje natječaja i zapošljavanje u institucijama i agencijama Europske unije zadužen je Europski ured za odabir zaposlenika (EPSO - European Personnel Selection Offi ce). Natječaji se raspisuju za službenike koji će raditi na određeno i neodređeno vrijeme, te one koji žele stažirati u institucijama EU-a. Čitava procedura prijave provodi se elektronskim putem, od najave i objavljivanja natječaja, prijave do testiranja u svim državama članicama i objave rezultata. Detaljne informacije dostupne su na internetskim stranicama EPSO-a (http://europa.eu/epso/index_en.htm).

Kome se graani EU-a mogu obratiti ukoliko nisu zadovoljni radom institucija EU-a?

Europski pučki pravobranitelj je adresa na koju se građani Europske uni-

je trebaju obratiti ukoliko imaju problema s europskom administracijom

(ali ne i nacionalnom – za ove su pritužbe zaduženi pučki pravobranitelji

u državama članicama) i institucijama EU-a. Europski pučki pravo-

branitelj se bavi propustima, pogreškama, kašnjenjem, diskriminacijom

ili zlouporabom ovlasti institucija EU-a. Prigovor na rad EU institucija

ulaže se nakon odgovora dobivenog od nadležnih institucija, u roku od

dvije godine od spornog događaja. Pritužba se podnosi slanjem pisma

pučkom pravobranitelju na bilo kojem službenom jeziku EU-a, preko

zastupnika u Europskom parlamentu ili putem internetskog obrasca.

Pritužba mora biti riješena u roku od godine dana od dana primitka. Pučki

pravobranitelj obavještava podnositelja pritužbe o rezultatima istrage.

Jeste li znali?

Trenutnom Europskom pučkom pravobranitelju Nikiforosu Diaman-

dourosu najviše se obraćaju Nijemci i Španjolci koji su poslali gotovo

trećinu (27%) od ukupnog broja pritužbi zaprimljenih 2010. godine. tre

Jeste li znali?

U 2010. godini, iznos službene

EU pomoći je dosegnuo rekord-

nih 54,8 milijarde eura, što je

potvrdilo njezin status najvećeg

svjetskog davatelja pomoći.

80

101

U 2010., pravobranitelj je zaprimio 2667 pritužbi, za razliku od 3098 pritužbi u 2009. godini. Trećina pritužbi odnosi se na netransparentnost europske administracije, uključivši ne-slanje informacija ili dokumenata, dok se os-tatak odnosi na probleme s ugovorima, pozive za slanje ponuda, diskrimi-naciju ili zlouporabu ovlasti.

Tko zastupa države Ëlanice u meunarodnim odnosima i tko odluËuje o vojno-sigurnosnim pitanjima?

Ulaskom u EU države članice se ne odriču svoje

neovisne vanjske politike, diplomatskih struk-

tura i institucija. No, pojedine situacije na

međunarodnoj sceni – primjerice gruba kršenja

ljudskih prava, zahtijevaju da EU pokaže svoj „je-

dinstveni glas“. Zato je Lisabonskim ugovorom

uspostavljena funkcija Visokog predstavnika

za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji na temelju jednoglasne

odluke svih 27 nacionalnih vlada efi kasnije zastupa EU u pojedinim

vanjskopolitičkim situacijama. Na funkciju visoke predstavnice za vanj-

ske poslove Europsko vijeće je imenovalo Catherine Ashton (na slici).

Visoka predstavnica je zadužena i za Europsku službu vanjskih poslova

(eng. European External Action Service, EEAS) koju čine dužnosnici

Vijeća ministara, Europske komisije i nacionalnih diplomatskih službi.

Vojne strukture ostaju u rukama nacionalnih vlasti, ali članice EU-a mogu

staviti na raspolaganje svoje civilne i vojne resurse u slučaju zajedničkih

sigurnosnih i obrambenih operacija. Sudjelovanje u tim operacijama je do-

brovoljno.

81

Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica Odnosi izmeu država EU-a i država Ëlanica

Jeste li znali?

U Europskoj komisiji Hrvatska će imati jed-

nog povjerenika, u Europskom parlamentu 12

zastupnika, u Vijeću ministara 7 glasova, a u

Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i

Odboru regija 9 predstavnika.

PreporuËeni linkovihttp://europa.eu/lisbon_treaty/faq/index_en.htm#19http://europa.eu/about-eu/basic-information/index_en.htmhttp://europa.eu/pol/inst/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/education/languages/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/budget/explained/index_en.cfmhttp://www.ombudsman.europa.eu/home.faces

Više informacija o institucijama EU-a dostupno je u publikaciji

„Europa u 12 lekcija“. Publika-cija je dostupna na zahtjev u Infor-macijskom centru EU-a, a preuzeti

je možete i na web stranici www.delhrv.ec.europa.eu.

EUbiltenEUbilten je mjesečnik koji se izdaje u elektronskom ob-

liku i besplatno distribuira popisu primatelja. Sadrži

vijesti o odnosima Hrvatske i Europske unije, vijesti iz

Europske unije, informacije o projektima fi nanciranim

od strane EU-a u Hrvatskoj, informacije o otvorenim

natječajima za sredstva EU-a i druge zanimljive infor-

macije vezane uz EU. Želite li primati bilten, pošaljite

e-mail sadržaja “Prijava na EUbilten” na info@euic.hr.

“Europa u 12 lekcija”Koja je svrha EU-a? Zašto i kako je osnovana? Što

je već ostvarila za svoje građane i s kakvim se

novim izazovima suočava danas? To su samo neka

od pitanja koja stručnjak za EU i bivši predavač na

sveučilištu Pascal Fontaine razmatra u ovoj brošuri.

“Abeceda prava Europske unije”Ova publikacija profesora Klausa-Dietera Borchardta

ispituje korijene europskog projekta i njegovog raz-

voja u pogledu pravnog poretka. Publikacija nudi uvid

u sustav Europske unije, njegova opća načela i pravni

sustav na kojem se temelji te promatra odnos prav-

nog sustava EU-a i prava država članica. Knjiga je

namijenjena osobama koje nisu pravnici ali žele ra-

zumjeti implikacije europskog prava na njihove živote.

“Zajedno za europsko danas i sutra” pregled je projekata koji su već pridonijeli razvoju gos-

podarstva, uprave, obrazovanja ili socijalnom razvoju u

Hrvatskoj. Od velikih infrastrukturnih i ekoloških pro-

jekata vrijednih desetine milijuna eura pa do malih pot-

pora nevladinim udrugama koje djeluju u lokalnim za-

jednicama – ovaj vodič pokazuje na koje se sve načine

sredstva mogu upotrijebiti u brojnim segmentima društva.

82

Dodatne informacije

Više informacija o Europskoj uniji, politikama EU-a i njezinim

aktivnostima možete pronaći u raznim publikacijama i na in-

ternetskim stranicama institucija EU-a. U nastavku vam nu-

dimo pregled relevantnih izvora i korisnih kontakata.

Publikacije

Europska unija redovito objavljuje razne publikacije i

izvješća o Europskoj uniji i njezinim aktivnostima. Pu-

blikacije institucija, agencija i drugih tijela EU-a potražite

na web stranici EU Bookshop http://bookshop.europa.eu.

Publikacije prevedene na hrvatski jezik koje je izdala De-

legacija Europske unije u Republici Hrvatskoj možete

preuzeti u elektronskom obliku na web stranicama www.

delhrv.ec.europa.eu (rubrika “Više informacija”) ili ih

zatražiti u Informacijskom centru EU-a. U nastavku tek-

sta ukratko je opisano nekoliko najnovijih publikacija:

Dodatak

83

84

“Zajedno za europsko danas i sutra 2”

nastavak je publikacije “Zajedno za europsko danas i sutra” koja

predstavlja uspješne projekte EU-a u Hrvatskoj. Publikacija

opisuje oko 40-ak projekata iz različitih programa EU-a u ko-

jima sudjeluje Hrvatska. U njoj je i popis rezultata projekata, a

navedena su i iskustva korisnika.

“Što ja imam od toga?”

je publikacija namijenjena svima koji žele znati više o

mogućnostima obrazovanja kao i o programima koje provodi

Opća uprava za obrazovanje i kulturu. Publikacija predstavlja

izvrstan izvor informacija, npr. za nastavnike koji žele povećati

znanje svojih učenika o drugim zemljama članicama EU-a, ili

za studente koji žele provesti semestar u inozemstvu, ili pak

za mlade znanstvenike koji traže mogućnost za usavršavanje u

sklopu svoje karijere.

“Vaš vodiË kroz Lisabonski ugovor”Lisabonski ugovor stupio je na snagu 1. prosinca 2009. go-

dine. Uniji je osigurao moderne institucije i optimizirane

radne metode pomoću kojih će se, učinkovito i djelotvorno,

suočiti s današnjim svjetskim izazovima. Lisabonski ugovor

jača demokraciju u EU-u i njezinu sposobnost promicanja in-

teresa svojih građana na svakodnevnoj bazi. Ova publikacija

objašnjava što Lisabonski ugovor znači europskim građanima.

85

Dodatak Dodatak

“Putujmo Europom 2011.- 12.“Ova publikacija je ujedno i mapa Europe koja pruža osnovne

informacije za sve koji putuju zemljama Europske unije. Bilo

da je riječ o privatnim ili poslovnim putovanjima, u publika-

ciji možete pronaći korisne informacije o dokumentima koji su

potrebni za ulazak u EU, zdravstvenoj skrbi u slučaju hitnoće,

plaćanju carine na uvoz i izvoz robe i druge praktične savjete.

„Putovnica za Europsku uniju“Ova zabavna knjižica namijenjena učenicima osnovnih

škola sadrži mnoštvo informacija o zemljama članicama

Europske unije – od imena njihovih glavnih gradova i

jezika koji se u njima govore do poznatih znamenito-

sti i naziva zemalja na izvornim jezicima. Primjerak pub-

likacije možete zatražiti u Informacijskom centru EU-a

“Poklon za Tina“Kako bi najmlađe zainteresirala za zaštitu okoliša, Europska

komisija je izdala niz publikacija namijenjih djeci u dobi od

6 do 10 godina. Mlade čitatelje kroz sve publikacije prati lik

dječaka Toma, a u „Poklonu za Tina“ ga prati prijatelj Tin koji

proguta bateriju iz igračke i tako sazna koliko igračke mogu

biti opasne...

Ostale publikacije iz ovog ciklusa za najmlađe su: „Ispričat ću

vam tajnu o okolišu“, „Uh, kako prži!“, „Cvjetna ulica“ i „Plavi

otok“.

86 87

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskojwww.delhrv.ec.europa.eu

Europa: službeni portal Europske unije europa.eu

Vaša Europa: informacije o pravima graana EU-aec.europa.eu/youreurope

Europsko vijeÊewww.european-council.europa.eu

VijeÊe Europske unijewww.consilium.europa.eu

Europski parlamentwww.europarl.europa.eu

Europska komisijaec.europa.eu

Ministarstvo vanjskih i europskih poslovawww.mvep.hr

Ministarstvo regionalnog razvoja iEU fondovawww.mrrsvg.hr i www.strategija.hr

Agencija za mobilnost i programe Europske unijewww.mobilnost.hr

Europska poduzetniËka mreža Hrvatskewww.een.hr

EnterEurope - VodiË kroz informacije o Europskoj unijiwww.entereurope.hr

Informacijski centar za europsko pravo - EUiPravni fakultet SveuËilišta u Zagrebuwww.pravo.hr/biblioteka/eu_info

Korisne internetske stranice

Delegacija Europske unije u Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unije

Trg žrtava fašizma 6, 10 000 Zagreb

Tel.: +385 1 4500 110

Fax : +385 1 4500 111

E-mail: info@euic.hr

Web: www.delhrv.ec.europa.eu