11 stoljeća hrvatske glagoljske

knjige

Značenje glagoljice

papa Pavao VI.crkveno-liturgijsko,

ekumensko značenjepovijesnopravno i političkoumjetnostglazbeno (glag. pjev.)književno (Marulić,

Zoranić)

tiskarstvo, paleografija

integrativno za Hrv.edukativnoturističkomeđunarodnoreprezentativnoznanstveno (Slovo)Z. Črnja, E.

Hercigonja

Se zida Maj opat, Radonja, Rugota, Dobroslav

Krčki natpis (10. ili 11. st.)

Baka Tjeha, sin Bratohna, unuk Juna

Valunska ploča (10. ili 11. st.)

Bečki listići11. st., 2 lista

pergameneBečka

nacionalna knjižnica

Kločev glagoljaš, 11. st. (Innsbruck, Trento)

Budimpeštanski odlomci11. st., 1782. glagoljska građa

prenesena u Budim, Jelačić vratio 1850., Khuen Hedervary opet otuđio 1885., vraćeno 1956.-60. (ne sve).

Bašćanska ploča, konac 11. st.

Treći redak Bašćanske ploče

Crtice o Bašć. pločiEpizoda s

britanskim princom Filipom

Bašćanska ploča u HAZU

font, druga B. pl.

Zvonim., Hrvat“The Book of

Kells”naopako

Darovnica slavnoga Dragoslava1. siječnja 1100.Dobrinj, Vrbnikprijepis iz 16. st.“Va ime Hristovo

amen...”na “hrvaškom

jeziku”književna, pravna

vrijednost

Glagoljica u (Turskoj) Hrvatskoj 12. st., Manastirište, kod Prijedora

(Kozara)Radinu...suvremenik Bašćanske ploče

Glagoljica u Slavoniji 12./13. st.(?)

Istarski razvod1275. (prvi sloj)

do 1395., prijepis iz 1546. na 53 str.

žlahtni ljudihrvacko ime (23

puta), dežele pisar

odigrao važnu ulogu priključenju Istre Hrvatskoj (B. Milanović, B. Fučić)

Vinodolski zakon1288., 17 str., 75 čl.poslije Ruske

Pravde najstariji pravni kodeks među slav. narodima

likuf (gozba), moralna zaštita žene

bar 9 eur. prijevoda (19 st.: ruski, poljski, francuski)

Misal kneza Novaka1368.knez Novak

DisislavićKrbavavrijednost - imanje

osrednjeg plemićau Bečkoj nacionalnoj

knjižnicipredložak za

prvotisakzapis Jurja iz Roča

Regule sv. Benedikta

60 listova, Arhiv HAZU, iz 13. (ili 14.) st.

vjerojatno najstariji prijevod na živi jezik

benediktinci su Regule morali znati napamet (120 str.)

Vrbnički statut1388. (najstariji

tekst iz 1362.)Senjski statut

1388., Veprinački 1507., Kastavski iz 1590., Mošćenički iz 1673.

Zadnja tri objavljena najprije u Rusiji u 19. st. (!), a kasnije u Zg.

Brevijar Vida Omišljanina1396., rađen za Roč

u IstriNacionalna knjižnica

u Beču (bivša Dvorska)

600. obljetnica 1996.Branko Fučićpergamena: 3 stada

od 40 ovacahrv. ćirilica, latinica

Juraj iz Slavonije

14.-15. st.Brežice,

Sorbonne, ToursChateau de

virginiteIstria eadem

patria CharwatiAlphabetum

CharwaticumPaval dijak z

Krbave

Oče naš (Juraj)

Reimski evanđelistar1395. st.Prag, Carigrad,

RheimsTexte du Sacre

(Krundibena knjiga),

L. Tandarić, s. A. Pantelić, B. Fučić

Louis XIV.Que sais je?

Hrvojev misal1404., misal Hrvoja

Vukčića HrvatinićaTopkapi Sarayi,

Carigrad, 94 ilum., 380 inicijala

dospio iz Korvinove knjižnice iz Budima (pod Turcima)

Hvalov misal, hrv. ćir., Bologna

Njujorški misal1400-1410, područje

Zadra, ili Like i Krbave

Thomas Phillipsdesserts of

manuscriptsHenrik BirnbaumOtto Sagner Verlag,

1977.Andrew Corin, UCLA

I. vrbnički misal

1456.Inicijal slova Bžupni ured u

Vrbnikuizložen u

Dublinu 2000./01.

II. vrbnički misal

1462. 1 list u Princetonu,

SADVrbnik - glagoljaški

gradićBlaž Baromić,

lomljene ligatureVrbnik (i Dobrinj)

spomenuti 1. siječnja 1100.g.

Humski brevijar1442., IstraMetropolitana u

ZagrebuHumski grafiti i

Ročki abecedarijHumski grafiti, 12.

st. (kovača Martina…)

“Zaman jezik flafoli ako srce ne moli” (Barban)

Radoslavljev zbornik (1443.), Banja Luka (1471.)

Glagoljica u BiH

1483.Prvotisak,

inkunabula28 godina

nakon Gutenberga

11 primjeraka: Vatikan, Moskva, Washington, Beč, Zagreb

J. Gutenberg, 1455.g.

40000 naslova inkun., 260 gradova (Senj)

10 milijuna tiskanih inkunabula

1483. - prva hrvatska tiskana knjiga

1495. - Lekcionar Bernardina Splićanina

Malo povijesti tiskarstva

Baromićev Senjski misal

1494., Senj214 listovaBudimpešta,

Petrograd, Cres (147), Odessa (frag.)

7 glag. knjiga

II. novljanski brevijar1495., inicijal R,

500 listova pergamene (tj. 1000 str.), oko 10 kg.

bitka na Krbavskom polju 1493.

zapis popa Martinca, “Turci nalegoše na jazik hrvatski...”

Riječka tiskara Šimuna Kožičića

1530.-1531., Rijeka,Šimun Kožičić Benja,

biskup krbavsko -modruški, rođen u Zadru

napušta crkvenoslavenski hrv. redakcije, prelazi na hrvatski

5 knjiga, knižice od hrvacke zemle

Početnica 1527.Venecija (primjerci:

Beč, New York, Oxford, Petrograd),

glagoljska azbuka, od az do jest-je

sricanje, bubatiMolitva Nedilna

(Gospodnja), Zdravo Marie. Luksuzna i u europskim razmjerima

Glagoljaška pustinja Blaca, Brač

15. st.dokum

enti

Protestantska tiskara, Urach1561.-1565.30ak knjiga u

25600 primjeraka

Stipan Konzul Istranin, Antun Dalmatin

Crobatische Buchstaben

Karamanov misal

1741., Rim, Matej Karaman

rusifikacija (zapravo rutenizacija) hrvatske glagoljice

pad glagoljiceRafael Levaković

(Misal 1631.), brevijar 1688.

Juranić, Paštrić, Gocinić

Parčićev misal1893., napušta se

ukrajinizacijanedostatak misala i

brevijarasam izradio slova

(gdje su?)Tal.-hrv. rječnik,

brzoglasVajsov misal 1927.II. Vatikanski koncil

BAŠĆANSKA PLOČABašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potječe iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena 1957. godine.

Datira se u 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.

Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je ploča na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači Bašćanske ploče Branko Fučić i Edurard Hercigonja. Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".

Danas je izložena u gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.

Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku Fučiću:

A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪOPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽEDA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

Natpis na Bašćanskoj ploči

Prijepis na suvremeni hrvatski jezik:Ja,u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

Baška na otoku Krku

Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru

Hrvatski grb na crkvici sv. Lucije, ne kasnije od 1494.,vjerojatno mnogo stariji (ostatak nepoznate crkve)

KRALJ ZVONIMIR

Dmitar Zvonimir hrvatski kralj, vladao je od 1076. do 1089. godine.Naslijedio je Krešimira IV.

Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture