Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
11 – Klijent serverske aplikacije
S A D R Ž A J
11.1 Pojam Interneta i Intraneta
11.2 Pojam WWW
11.3 Anatomija WWW aplikacije
11.4 Karakteristike WWW aplikacije
11.5 WWW servisi
11.1 Pojam Interneta i Intraneta Internet je kolekcija mreža, uključujući Arpanet, NSFnet, regionalne
mreže, LAN-ove, univerzitetske mreže, koje su međusobno povezane
sa skupom protokola i servisa nazvanih "Internet protocol suite"
Veoma često se ovaj skup skraćeno naziva TCP/IP skup protokola
Među najznačajnijim servisima su ftp, telnet, gopher, finger, remote
login, e-mail, network file systems, remote printing, remote execution,
name servers, terminal servers i dr.
Do nedavno se tehnologija koja je omogućila širenje fenomena
Interneta, primenjivala uglavnom na globalnom nivou.
Težište primene se sve više pomera ka LAN-ima koje koriste prednosti
TCP/IP protokola za deljenje resursa unutar izolovanog sistema
Takve mreže su poznate pod nazivom Intranet i veruje se da će njihov
razvoj i primena sledećih godina u velikoj meri zaseniti Internet
Intranet i Internet mogu da se povežu preko firewall-a i NAT servera
Njegova uloga je da sa Interneta selektivno propušta samo određeni
(bezbedni) saobraćaj kao i da mapira privatne u javne IP adrese
11.1 Pojam Interneta i Intraneta
11.1 Pojam Interneta i IntranetaRazlika između Interneta i Intraneta je između javnosti i privatnosti
Da bi bio siguran, Intranet obično ima veći propusni opseg, pouzdanije
korisnike, veće mere bezbednosti i strože definisana prava pristupa
Preduzeće može da koristi Web kao jednostavan i efektan način da
zaposlenima omogući pristup podacima: interni telefonski imenik,
rasporedi dežurstava, cenovnik restorana i letovališta, plan godišnjih
odmora, plan stručnog usavršavanja i obuke kadrova, interna akta i sl.
Da li bi ovakve informacije trebalo da budu javno dostupne?
U ovakvim slučajevima jasno je da je prednost na strani Intraneta.
Neki podaci na Intranetu mogu da budu dostupni samo užem krugu
korisnika; npr. poslovno rukovodstvo može da ima interaktivni pristup
informacijama bitnim za donošenje poslovnih odluka.
Sa druge strane opšti podaci o preduzeću, delatnost preduzeća,
cenovnik usluga, adrese i telefoni predstavništava, potrebe za radnom
snagom i sl. su prirodni kandidati za Internet.
11.2 Pojam World Wide Web-aNastao je u CERN-u kao posledica potrebe naučnika za lakšom
međusobnom komunikacijom i razmenom informacija.
To je skup servisa koji koriste HTML jezik za kreiranje dokumenata i
HTTP protokol za pristup multimedijalnim distribuiranim bazama
Celokupna njegova arhitektura zasniva se na klijent/server modelu.
Na serveru se nalazi prezentacija, a na klijentu browser (čitač).
Zbog jednostavnosti korišćenja WEB je postigao veliku popularnost i
postao dominantni medijum za razmenu informacija i usluga
Postoji nekoliko tehničkih i poslovnih prednosti sve većeg korišćenja
klijent/server aplikacija na Internetu ili Intranetu:
1. Tehničke prednosti
lakša implementacija i održavanje - ušteda u vremenu i novcu,
aplikacija se instalira na jednom mestu, nema potrebe za intezivnom
obukom i tehničkom podrškom,jednostavno instaliranje novih verzija
brži razvoj i podrška većeg broja različitih računarskih platformi
2. Poslovne prednosti - uključuju povećano prisustvo na tržištu i
kompetitivne prednosti.
11.2 Pojam World Wide Web-aWeb strana koja se u pozadini oslanja na bazu podataka nudi
klijentima veoma veliki opseg različitih informacija na Internetu.
Web strane kreirane pomoću nekog od HTML editora sadrže statičke
informacije, tj. koje su bile važeće u trenutku kreiranja strane.
Sa gledišta marketinga dobro projektovana dinamička Web strana
može da bude efikasnija alatka za dopunsku ponudu roba i usluga
Baze podataka koje mogu da se pretražuju i daju odgovore na
najčešće postavljana pitanja mogu da budu prvi oblik tehničke podrške
Da bi se informacije na strani dopunile ili ažurirale potrebno je
izmeniti samu stranu – omogućiti dinamičko menjanje informacija.
To može da predstavlja ozbiljan problem čije rešavanje zahteva znatno
angažovanje ljudi i sredstava.
Vrlo je čest slučaj da ažurni podaci već postoje u DBMS-u, a da se
njihovim prenošenjem na Web duplira i utrošeno vreme i prostor.
Rešenje problema leži u konverziji iz formata DBMS u HTML oblik.
Postoje dva načina da se ovo obavi.
11.2 Pojam World Wide Web-a1. Prvi i jednostavniji je da se u okviru DBMS-a formira forma VIEW
sadrži podatke koji će sa naći na strani
SQL Server Web Assistant služi da se ti podaci publikuju tj. prikazuju
HTML strana je statička ali njeno ažuriranje je automatizovano
2. Drugi način je kreiranje u potpunosti dinamičkih strana
Ova realizacija zavisi od vrste DBMS-a i Web servera koji se koriste.
U slučaju MS SQL server i IIS kreiraju se .htx i .idc fajlovi.
Prvi predstavlja html fajl koji je proširen sa svega šest službenih reči
(begindetail, enddetail, if, else, endif, “%z”) koje omogućavaju
vezu sa SQL serverom dok se u drugom fajlu nalaze SQL naredbe.
To može da bude bilo koji niz SQL komandi kakav bi bio napisan u
SQL script fajlu i on može da se izvrši u jednoj ili više transakcija.
Da bi se omogućilo povezivanje sa bazom podataka potrebno je da se
kreira i odgovarajući ODBC ulaz, kao i da se definišu prava pristupa.
Takođe je moguće napisati program u programskom jeziku Java i
izršavati ga kao aplet koji se sadrži u HTML strani.
Za vezu sa bazom koristi se JDBC, native JDBC driver ili ODBC
11.3 Anatomija WEB aplikacijePod pojmom Web aplikacije podrazumeva se širok skup programskih
rešenja koje kao korisnički interface koriste neki Web browser.
Sve Web aplikacije funkcionišu po principu klijent – server.
Server predstavlja računar na kome je aplikacija smeštena i koji u
zavisnosti od zahteva, korisniku isporučuje traženi rezultat tj. podatak
Klijent može biti bilo koji Web browser ili neki specijalno napravljeni
klient program koji kontaktira server da bi korisnik dobio rezultate
Elementarni oblik Web aplikacije jeste obična Internet prezentacija.
Web aplikacije su obično predmet skepticizma i potcenjivanja kada su
u pitanju mogućnosti realizacije nekih kompleksnih problema ili
kreiranja nekog ozbiljnijeg software-a.
Kompletan software-ski deo Web aplikacije smešten je na serveru, i
samim tim veći broj ljudi može da ga koristi istovremeno.
Aplikacija je sigurna od krađe, prepravljanja i uopšte bilo kakvog
uticaja na kod u onolikoj meri u kojoj je i sam server siguran.
Znači, nema nikakve potrebe za komplikovanim instalacijama, vođenja
računa o kompatibilnosti i podešavanjima.
11.3 Anatomija WEB aplikacijeNije potreban nikakav specijalni software za pristup aplikaciji, nema
ograničenja da se mora koristiti isključivo sa jednog računara, a brzina
komunikacije sa aplikacijom zavisi od brzine pristupa serveru
Klient aplikacija je Web čitač (Chrome,Safari,Explorer,Mozilla,Opera)
i obično je uključena u okviru OS instaliranog na klijentskom računaru
Koristeći Internet kao globalnu mrežu, on-line kupovina, elektronsko
bankarstvo, informacioni sistemi u okviru firmi, turističke aplikacije i
mnogi drugi složeni sistemi bazirani su upravo na Web aplikacijama.
Osnovne tehnologije za izradu Web aplikacija su HTML jezik za
izradu statičkih strana i Server-Side Scripting jezici za generisanje
HTML koda, odnosno, izradu dinamičkih strana.
Preuzimanje i prikaz statičkih Web strana predstavlja jednu realizaciju
klijent-server arhitekture,čiji su akteri Internet pretraživač i Web server
Web server predstavlja softver, koji se instalira na određenom serveru
koji upravlja zahtevima za pristup određenoj Web stranici, tako što
postupa po zahtevu klijenta, isporučujući sadržaj neke Web strane.
Web server i pretraživač komuniciraju razmenom poruka putem HTTP
11.3 Procedura rada WEB aplikacije
Korisnik u Web pretraživaču unosi adresu - URL ili popunjava obrazac
Računar korisnika šalje HTTP ili HTTPS zahtev preko Interneta Web
serveru gde se nalazi HTTP server, skripting jezik ili Web aplikacija
Web aplikacija analizira upućeni zahtev i po potrebi:
povlači i/ili obrađuje podatke
povlači i/ili obrađuje dokumenata
ažurira ili pretražuje baze podataka
komunicira sa drugim Web serverima ili Web servisima
vrši redirekciju na drugi Web server (Content Delivery Network)
Rezultat rada Web aplikacije može biti Web stranica, CSS, XML, slika,
video ili flash,koje Web server šalje preko Interneta do računara klijenta
Web stranice mogu biti:
1. Statičke - jednom formirane, više se ne menjaju. Obične HTML
stranice, za čiji prikaz je dovoljan samo Web pretraživač.
2. Dinamičke -sadržaj se menja u zavisnosti od interakcije sa klijentom
Za generisanje su potrebni Web server i skripting jezik (npr. PHP).
11.3 Anatomija WEB aplikacije
Prezentacioni sloj Aplikacioni sloj Sloj podataka
11.3 Anatomija WEB aplikacijeOsnovni gradivni elementi dinamičke Web aplikacije su u mnogim
aspektima slični sa dvoslojnom/troslojnom klijent/server arhitekturom
Zbog velikog broja i raznolikosti proizvoda za ovu namenu, kao i OS,
nije moguće obraditi sva potencijalna rešenja, pa je akcenat stavljen na
Windows OS i njemu pripadajuće komponente SQL Server i II Server
Dvoslojna klijent/server aplikacija tipično se sastoji od klijentskog
softvera koji implementira korisnički interfejs i komunikaciju sa bazom
podataka, kao što je SQL Server, radi postizanja ažurnosti podataka.
Dakle grafički korisnički intrerfejs se obavezno nalazi na klijentskoj
mašini, DBMS obavezno na serveru, dok se poslovni deo sistema
(sama obrada) može nalaziti ili na klijentu ili na serveru.
Jedan od važnih principa koji je ispoštovan u dvoslojnoj arhitekturi je
princip transparentnosti, tako da korisnik ne mora da zna na kojim se
platformama izvršavaju delovi softvera informacionog sistema.
Takođe postoje realizovani DBMS kod kojih je server baze distribuiran
na više platformi, ali za korisnika on predstavlja jedinstveni server baze
Jedinstvenost pogleda na bazu je podržana na više nivoa.
11.3 Anatomija WEB aplikacijeU troslojnim sistemima javlja se nezavisni aplikacioni server, čime
se rasterećuje server baze podataka ili klijentska mašina.
Za razvoj grafičkog korisničkog interfejsa se uglavno koriste jezici za
vizualno programiranje kao C++, Delphi ili alati kao PowerBuilder-a
Programiranje aplikacionog servera je uglavnom zasnovano na
univerzalnim programskim jezicima (C++) uz korišćenje CASE alata.
Server baze podataka se uglavnom oslanja na neki od proizvoda kao
što su ORACLE, MS SQL Server, Informix, Sybase SQL Server.
Transparentnost je uglavnom zasnovana na rešenjima proizvođača, što
znači da organizacija ima svoj Intranet na koji se DBMS oslanja.
Pojava Web-a dovela je do proširenja koncepta transparentnosti.
Pomoću Web-a postignuta je i transparentnost u odnosu na servere
To omogućava da se ostvari pristup podacima po sadržaju, ne
obazirući se na platformu, OS računara, lokaciju računara i sl.
Osnova za takvu transparentnost je jedinstven standard za kreiranje
Web dokumenata HTML i pojava Web browser-a
Svi ovi elementi su prisutni i na Web-zasnovanoj aplikaciji.
11.3 Anatomija WEB aplikacije
Na serverskoj strani najosnovniji elementi su servisi za rad nad
podacima, ali pored njih postoje i neki dodatni servisi kao što su HTTP
Server (statičke) ili Internet Information Server (dinamičke) strane
Aplikacija se implementira u nekoj kombinaciji HTML (korisnički
interfejs) i serverovog skript koda (povezuje se sa bazom podataka).
Komponente na server
strani služe istoj svrsi
kao i kod ručno pisanog
programa i obično im se
pristupa preko posebnog
skript koda.
Komponente za pristup
serveru i bazi podataka
su osnovna građa Web-
zasnovane aplikacije.
11.3 Osnovne prednosti Web aplikacijaKompatibilnost jedne aplikacije sa različitim hardverskim i
softverskim platformama (PC, laptop, tablet,Windows,Linux, Mac i td.
Ažuriranje i održavanje na serveru, bez potrebe da se distribuira i/ili
instalira na računarima krajnjih korisnika.
Povoljnije za korišćenje kod organizacija sa velikim brojem korisnika
Po kvalitetu su postale ravnopravne desktop aplikacijama.
HTML5 omogućava kreiranje bogatog interaktivnog okruženja u
okviru web pretraživača (video, audio, vizuelni efekti).
Zauzima malo (ili nimalo) mesta na hard disku korisnika.
SaaS (Software as a service)
Neuporedivo niža cena u odnosu na desktop aplikacije.
Otežava softversko piratstvo i/ili reverse engineering.
Laka integracija sa drugim Web servisima.
11.3 Prednosti dinamičkih stranaOmogućavaju da se program izvršava u programskim jezicima koje
Web pretraživači ne podržavaju.
Daju mogućnost da se programiraju dinamičke Web aplikacije
nezavisno od čitača, bez pribegavanja programiranju na strani
klijenta, pomoću Java apleta, DHTML-a i ActiveX kontrola
Omogućuje klijentu podatke koji su mu inače nedostupni.
Često ostvaruje brže vreme učitavanja.
Obezbeđuje poboljšane mere bezbednosti.
Korišćenje dinamičkih Web strana povećava opterećenje servera,
naročito ukoliko njima pristupa veći broj korisnika.
Potrebna je veća inicijalna investicija u hardver Web servera, koji se
koriste za generisanje dinamičkih Web strana.
Jezik koji se najčešće koristi za kreiranje dinamičkih strana je PHP.
PHP je stekao popularnost zbog svoje jednostavnosti i sintakse
nasleđene iz programskog jezika C.
Tokom vremena jezik se proširivao i sticao mogućnosti za objektno
orijentisano programiranje, naročito od verzije 5.0.
11.3 Tok komunikacije
11.3 Tok komunikacije-statičke strane
Učitavanje statičke strane
11.3 Tok komunikacije-dinamičke strane
Učitavanje dinamičke strane
11.3 Tok komunikacije-obrada skriptaZa kreiranje programskog koda (script-a) čija je uloga da automatski
generišu odgovarajući HTML kod na strani servera, na osnovu
parametara zahteva, koriste se različiti programski jezici i njihove
varijante, kao što su PHP, JSP (Java), ASP (Visual Basic), itd.
Ove instrukcije nazivamo skriptovima na strani servera (Server - Side
Scripts), zato što se izvršavaju na Web serverima.
11.4 Karakteristike WWW aplikacijeHTML - razlika između statičnog Web-sajta i dinamičke Web-
aplikacije ogleda se u načinu kako se vrši kretanje po HTML stranama
Statički HTML sajt može da se uporedi sa knjigom čiji se sadržaj i
indeks ne nalazi na jednom mestu,nego su delovi raspoređeni po tekstu
Strane na statičkom Web-u imaju slabo definisane međusobne odnose
Svaka strana sadrži veze (link) prema ostalim relevantnim stranama,
ali sveukupno kretanje kroz sajt je uglavnom zavisno od korisnika
Web-aplikacija je više okrenuta ka zadatku nego pretraživanju.
Veze su više kao meni,nego kao indeks,a moguća odredišta bilo sa koje
strane ograničena su operacijama koje mogu da se izvrše sa te strane
Serverski skript kod - jedan od osnovnih zadataka skript koda koji se
sadrži u HTML strani (ili formi) je da sakupi podatke od korisnika i
prosledi ih aplikaciji na serveru.
Jedan od prvih i najpopularnijih intrefejsa za podršku skript kodu je
Common Gateway Interface (CGI) protokol.
11.4 Karakteristike WWW aplikacijeGlavni nedostaci ovog protokola su:
• dinamičke strane moraju da budu u celini konstruisane programski,
• obrada grešaka koja se ekskluzivno obavlja na server strani može da
degradira vreme odziva kod sporih međusobnih veza
Jedan od protokola koji su namenjeni da unaprede interfejs ka skript
kodu je Active Server Pages (ASP).
To je standardna HTML strana sa skript kodom ugrađenim u dokument
Projektant može da koristi ugrađeni kod da bi imlpementirao obradu
podataka zajedno sa HTML stranom, i da pristupi eksternim delovima
aplikacije ili da se poveže direktno sa bazom podataka
Kada browser zatraži ASP, ugrađeni skript se izvrši od strane scripting
engine na serveru i rezultati se dinamički kombinuju sa HTML pre
nego što se dokument vrati browser-u.
Na raspolaganju su skript jezici Visual Basic Script (VBScript),
JavaScript (JScript), PHP, REXX, PERL i mnogi drugi jezici.
ASP nudi i druga unapređenja u odnosu na standardni CGI oblasti
generisanja strane, održavanja i unapređenja performansi.
11.4 Karakteristike WWW aplikacijeActiveX Server Components - implementiranje klijent/server rešenja
na Internetu predstavlja izazov sa kojim se obično ne suočavamo kod
tradicionalnih klijent/server okruženja.
Kada se instalira tradicionalna klijent/server aplikacija, zajedno sa
njom se instalira i sav prateći softver neophodan za njeno izvršavanje.
To uključuje i softver za podršku bazama podataka, bilo da je
integrisan u aplikaciju ili da je isporučen kao sistemski softver-ODBC
Ovo nije uvek moguće u Web zasnovanoj aplikaciji.
Različiti browser podržavaju različite kontrole
ActiveX Server Components je projektovan da rešava ove probleme.
Mnogi programski alati su sposobni da grade ove komponente, kao što
su: MS Visual Basic, Delphi, PowerBuilder i drugi.
Svaka ActiveX Server komponenta je dostupna preko ASP skriptova.
Osnovne komponente nude širok izbor usluga (servisa) piscu skripta,
od administracije veza sa korisnicima do pristupa bazama podataka.
Mogućnost da se lako referenciraju u okviru HTML strane predstavlja
veliku uštedu u vremenu razvoja aplikacije.
11.4 Karakteristike WWW aplikacijeServisi - završni građevinski blok Web aplikacije je kombinacija
elemenata koji radeći zajedno čine jednu celinu.
Oni uključuju Internet Information Server i SQL Server.
Internet Information Server - svi Web serveri pa i IIS su servisi koji
primaju zahtev za informacijom u vidu Universal Resource Locator
Kako su dinamičke strane za prikazivanje velikih baza podataka
postajale popularnije, Web serveri su proširili svoju funkcionalnost
izvan usluživanja HTTP zahteva.
IIS, na primer, pruža podršku za administriranje OS, publikovanje,
obezbeđivanje sigurnosti i komunikaciju sa bazama podataka pored
standardnih HTTP, FTP i gopher servisa.
SQL Server - DBMS je srce svakog informacionog sistema.
Da bi se kreirale dinamičke Web strane potrebno je da podaci budu
smešteni u odgovarajućem formatu.
Omogućava definisanje odgovarajućih prava pristupa podacima za
različite korisnike koji mogu da budu definisani posebno za server ili
integrisani u bazu podataka korisnika OS.
11.4 Karakteristike WWW aplikacijeDrugi slučaj je pogodniji za korisnike jer zahteva samo jedno
prijavljivanje, a takođe pojednostavljuje administriranje baze.
Značajna mogućnost je i rad sa replikama, kada se jedan deo podataka
drži lokalno na udaljenoj lokaciji na kojoj se vrši obrada
Kako postoji mogućnost kreiranja dinamičkih strana i bez korišćenja
nekog SQL DBMS-a postavlja se pitanje zašto koristiti MSSQL Server
Razlozi su brojni a najznačajni među njima su:
1. mogućnost dinamičkog pristupa informacijama,
2. osiguran integritet podataka,
3. definisana prava pristupa,
4. podrška distribuiranim bazama podataka,
5. povezanost sa operativnim sistemom,
6. povezanost sa ostalim servisima
7. mehanizam povezivanja različitih i međusobno nekompatibilnih
softversko-hardverskih platformi u jedinstvenu celinu.
Neke od ovih prednosti su zajedničke za sve relacione baze, a one koje
se odnose na integrisanost SQL servera sa OS i servisima su specifične
11.5 WEB servisiWeb servisi predstavljaju novu primenu standardnih softverskih
tehnologija koja omogućava povezivanje raznorodnih informacionih
sistema na novi način, korišćenjem Internet protokola.
Web servis je vrsta distribuirane aplikacije sa interfejsom kome se
može pristupiti preko komunikacione mreže kao što je Internet.
Klijent server je tipična arhitektura u kojoj se koriste Web servisi
Web servis predstavlja aplikaciju koja se koristi putem Interneta, i
najčešće koristi HTTP protokol
Web servisi predstavljaju gradivne blokove savremenih inform.sistema
Pošto je reč o distribuiranim aplikacijama na Internetu, Web servisi se
adresiraju tj. pristupa im se preko URL adresa.
Osnovna karakteristika Web servisa je interoperabilnost.
Pojam interoperabilnost odnosi se na mogućnost da aplikacije pisane u
različitim programskim jezicima i razvijene na različitim platformama
mogu nesmetano da komuniciraju.
Kod Web servisa poštuju se tačno definisana pravila kako bi bila
omogućena komunikacija različitih tehnologija.
11.5 WEB servisiPostoji nekoliko razloga koji su uslovili pojavu i razvoj Web servisa:
• Interoperabilnost (Interoperability) je potreba za komunikacijom
aplikacija razvijenih u različitim tehnologijama, u različitim
programskim jezicima i na različitim platformama.
• SOA (Service Oriented Architecture) je pristup u razvoju softvera koji
podrazumeva razdvajanje funkcija u odvojene servise, dostupne preko
mreže. Takvi servisi olakšavaju kombinovanje i korišćenje već
ugrađenih funkcionalnosti bez potrebe njihovog ponovnog razvoja
• Skalabilnost (Scalability) predstavlja potrebu da se postojeći skupovi
funkcionalnosti menjaju (povećavaju ili smanjuju) uz minimalne
troškove i najmanji mogući negativan uticaj na rad sistema.
Tipični Web servisi: pregled kursnih lista, vremenska prognoza,
kreditni biro, validacije kreditnih kartica prilikom online plaćanja i td.
Dve najpoznatije platforme za razvoj Web servisa su: Microsoft.NET
i Sun J2EE (Java 2 Platform Enterprise Edition).
Bez obzira na odabranu platformu, Web servisi mogu sa lakoćom da
pozivaju jedni druge.
11.5 Podela WEB servisaSOAP Web servis definisan je standardima od strane tela koja se bave
standardizacijom Web-a kao što je W3C (World Web Consortium)
SOAP (Simple Object Access Protocol) Web servis kome se pristupa
preko HTTP protokola je specijalan slučaj REST Web servisa.
Web servisi igraju centralnu ulogu u SOA pristupu razvoja softvera
SOAP poruka je XML dokument definisan XML šemom, i ona
omogućava komunikaciju klijentske aplikacije i samog Web servisa.
Kod SOAP Web servisa, SOAP poruke nisu predmet interesa
programera koji kreira Web servis ili piše klijentski kod za korišćenje
REST (Representational State Transfer) predstavlja servis kod koga
nisu definisani standardi, biblioteke, niti alati za razvoj.
Uvođenje REST Web servisa u upotrebu predstavlja pokušaj da se
prevaziđe složenost SOAP Web servisa.
Klijent Web servis može biti napisan u bilo kom programskom jeziku
koji ima odgovarajuće biblioteke za podršku Web servisima.
Klijent i Web servisi ne moraju da budu napisani u istom jeziku
Sprega se ostvaruje putem XML tehnologije
11.5 Osobine WEB servisaKorišćenje postojeće infrastrukture - Web servisi u osnovi koriste
HTTP i XML standarde koji su nezavisni od proizvođača. Web servisi
ne zahtevaju nove sisteme već se oslanjaju na postojeće
komunikacione mreže, standarde za formatiranje podataka, bezbednost
i infrastrukturu koja već postoji čime se snižavaju troškovi i pospešuje
interoperabilnost.
Transparentnost u odnosu na programski jezik - Web servisi i
njihovi klijenti mogu da komuniciraju čak i kada su napisani u
različitim programskim jezicima kao što su C/C++, C#, Java, PHP,
Perl, Python i drugi. Svi oni obezbeđuju biblioteke i okvire
(framework) za podršku Web servisima.
Modularna arhitektura - Web servisi su sami po sebi moduli koji se
mogu koristiti pri razvoju aplikacija. Integracijom postojećih Web
servisa mogu se dobiti novi Web servisi (na primer, povezivanje
servisa koji prati količinu robe u skladištu i servisa za online kupovinu
te robe, može voditi stvaranju servisa koji automatski naručuje robu od
dobavljača u zavisnosti od količine robe u skladištu).
Hvala na pažnji !!!
Pitanja
? ? ?