11/2018 - ika.hrDan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Euharistijsko slavlje o 10. obljetnici smrti Chiare Lubich Pokop mons. dr. Eduarda Perièiæa Ðakonsko

11/201814. ožujka 2018.

Dr. Petar Paliæ imenovan hvarskim biskupom

Papa Franjo prihvatio je odreknuæe mons. Slobodana

Štambuka na pastoralnom služenju Hvarskoj biskupiji

te je imenovao biskupom iste crkvene pokrajine don

Petra Paliæa, sveæenika Dubrovaèke biskupije i

dosadašnjega generalnoga tajnika Hrvatske biskupske

konferencije - „U dubokoj zahvalnosti i molitvi danas

sam povezan s Janjevom, Dubrovnikom i Zagrebom:

moje je porijeklo iz Janjeva na Kosovu, najstarije

hrvatske, dubrovaèke dijaspore; s Dubrovnikom je

povezan moj sveæenièki život; a sa župom sv. Ivana

XXIII., pape, u zagrebaèkoj Dubravi povezan je život

moje obitelji i dio moga pastoralnog angažmana, kao i

služenje kroz ovu godinu na službi u Tajništvu HBK",

izjavio je dr. Paliæ

Zajednièka izjava èlanova Austrijske BK i BK

Bosne i Hercegovine

Posjet austrijskog episkopata znak je solidarnosti s

Crkvom u Bosni i Hercegovini kojim žele ohrabriti one

koji su ostali i njima prenijeti nadu u buduænost -

Biskupi obiju zemalja podupiru Bosnu i Hercegovinu

na putu europske integracije

50. obljetnica zajednice sv. Egidija

Uèinite od ove prigode „kršæansku obljetnicu"; ne

vrijeme za bilancu, nego vrijeme u kojemu je vjera

pozvana postati nova odvažnost za evanðelje, potaknuo

je Papa èlanove zajednice koje je pohodio u rimskom

sjedištu u èetvrti Trastevere

Domovinske vijesti

Deseta obljetnica ustrojavanja Vojnoga zdravstvenog središta

Priopæenje sa zasjedanja Komisije HBK i BK BiH za hrvatski

martirologij i povjerenika za popis žrtava

Crkva Sv. Ignacija vraæena u liturgijsku funkciju

Priopæenje Hrvatske pokrajine Družbe Isusove povodom zloupotrebe

prostora isusovaèke crkve u Dubrovniku

Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu

Euharistijsko slavlje o 10. obljetnici smrti Chiare Lubich

Pokop mons. dr. Eduarda Perièiæa

Ðakonsko reðenje u varaždinskoj katedrali

Dvadeseti križni put mladih Požeške biskupije

Misa na obljetnicu smrti kardinala Franje Kuhariæa

Crkva u Hrvata

Filipini: Blagoslovljen Centar bl. Ivana Merza

Nadbiskup Želimir Puljiæ na „Forumu mladih katolika" održao

predavanje „Europski identitet i kršæanstvo"

Rim: Biskup Škvorèeviæ u godišnjoj vizitaciji Zavoda sv. Jeronima

Promocija Zbornika radova „Vidakoviæu u èast"

Inozemne vijesti

Humanitarne katastrofe pogaðaju 535 milijuna djece

Otvoren put proglašenju svetima pape Pavla VI. i nadbiskupa Romera

Nadbiskup Jean-Claude Hollerich novi predsjednik COMECE-a

Poruka pape Franje i carigradskog patrijarha sudionicima

konferencije o ekologiji

Ispovjednici - službenici, a ne gospodari milosrða

Pet godina pontifikata pape Franje

Prilog dokumenti

Misa – Druga euharistijska molitva

Bog je s nama i zbog toga se „veselimo"

Domovinske vijesti

Misa zadušnica u povodu obljetnice smrti biskupaKarmela ZazinoviæaKrk, 5.3.2018. (IKA) - Umirovljeni krèki biskup ValterŽupan u koncelebraciji osmorice sveæenika, slavio je 5.ožujka misu u povodu 21. obljetnice smrti biskupa KarmelaZazinoviæa u crkvi Sv. Margarete – kripti kompleksa krèkekatedrale.Osvræuæi se na Evanðelje toga dana (Lk 4,24-30) biskupŽupan u homiliji istaknuo je kako je prorok teško prihvaæenu svom zavièaju što je najbolje potvrdila i Isusova sudbina.No, na istu službu naviještanja istine pozvani su svisveæenici i biskupi. Govoriti istinu, propovijedati je izauzimati se za nju èesto predstavlja vrlo tešku zadaæu jer sei kod vjernika nailazi na povrijeðenost, kritiku, odbacivanje izatvaranje. Navjestitelji Evanðelja tada mogu pasti u napastda tu istinu ublaže, da je iskrive ili prešute ne bi li naišli naviše odobravanja kod svojih slušatelja. Upravo poziv nahrabro i nepokolebljivo zauzimanje za istinu tako možepostati težak teret nauèiteljske biskupske službe. BiskupKarmelo, napomenuo je biskup Župan, isticao se kao hrabari izravan govornik. Na kraju mise koncelebranti, zbor i ostali vjernici uputili suse na grob biskupa Karmela Zazinoviæa u krèkoj katedrali.

Završena godišnja skupština Papinskih misijskih djelaUdbina, 7.3.2018. (IKA) - Radni dio godišnje skupštineNacionalnog vijeæa Papinskih misijskih djela nastavljen je uutorak 6. ožujka u Pastoralnom centru na Plitvicama. Nakonmolitve zasjedanje je zapoèelo pozdravnim obraæanjemnacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela Hrvatskevlè. Antuna Štefana, koji je uputio pozdrav okupljenimnad/biskupijskim ravnateljima PMD Hrvatske tenacionalnom ravnatelju Papinskih misijskih djela u BiHmons. Luki Tunjiæu. Uz ostalo prenio je i pozdravepredsjednika Vijeæa HBK za misije hvarsko-braèko-viškogbiskupa Slobodana Štambuka, koji nije mogao nazoèitiskupštini. „Našim misionarima pomažemo tako da budemoovdje živa Crkva. Dok æemo to biti onda æe i ovdje cvjetatimisijski pastoral, onda æe biti i dovoljno molitava i žrtava zamisije", istaknuo je vlè. Štefan.Pozdrave uime domaæeg gospiæko-senjskog biskupa ZdenkaKrižiæa i u svoje ime okupljenima je uputio vlè. DinoRupèiæ, ravnatelj PMD Gospiæko-senjske biskupije i župnikžupe sv. Ivana Pavla II. u Donjem Lapcu. Pozdravima sepridružio i nacionalni ravnatelj PMD BiH te podsjetio da ioni rade za isti narod, za iste misionare Crkve u Hrvata. Uslijedili su izvještaji Nacionalne uprave Papinskihmisijskih djela te izvještaji po nad/biskupijama za 2017.godinu. U poslijepodnevnim satima sudionici su raspravljalio predstavljenim akcijama i animacijskim materijalima te sunastavili planiranje za sljedeæu pastoralnu godinu. Misu ukapeli Pastoralnog centra predvodio je vlè. Štefan ukoncelebraciji s ostalim ravnateljima PMD te don GoranomAntunoviæem, ravnateljem Pastoralnog centra. Ravnatelji suzatim pogledali film „Lica puna nade" autora dr. vlè.Krunoslava Novaka koji govori o školovanju djece umisijskim zemljama, a posebno u Beninu gdje je film isniman.Treæi, posljednji dan godišnje skupštine poèeo je misomkoju je u kapeli pastoralnog centra Plitvice predvodio mons.Tunjiæ. „Korizma je povlašteno vrijeme produbljivanjamisijske svijesti i misijskog djelovanja. Odricanje koje smo

izabrali u korizmenom vremenu, imat æe najbolji uèinak akoga namijenimo potrebnima u misijama", istaknuo je upropovijedi mons. Tunjiæ.Uslijedilo je nastavak skupštine te dogovori oko programa ianimacije tijekom ove i sljedeæe pastoralne godine. Vlè.Štefan izvijestio je sudionike o pripremama za susretmisionara koji æe se od 30. lipnja do 3. srpnja održati uZagrebaèkoj nadbiskupiji, u karlovaèkoj regiji.Susret je završen molitvom za uspjeh misijskog djelovanjaCrkve.

Priopæenje iz Dubrovaèke biskupije o zloporabi crkve Sv.Ignacija u DubrovnikuDubrovaèka biskupija podnijela prekršajnu prijavu protivpoèinitelja - Biskup odredio da zbog oskvrnuæa u crkvi Sv.Ignacija ne može biti bogoslužja - Pokornièki èin i ponovniblagoslov u èetvrtak naveèer - Prema biskupovoj odluci oddanas ni jedna crkva u Dubrovaèkoj biskupiji, što ukljuèuje ione redovnièke, ne smije se držati otvorena bez nadzoraDubrovnik, 7.3.2018. (IKA) - Nakon vijesti da je u crkvi Sv.Ignacija u Dubrovniku održano neprimjereno fotografiranje isnimanje gole ženske osobe, priopæenjem je 7. ožujkareagirala Dubrovaèka biskupija. Priopæenje prenosimo ucijelosti:Nastavno na objavljene fotografije sa snimanjadokumentarca „The Colour Nude" u crkvi Sv. Ignacija uDubrovniku Dubrovaèka biskupija izjavljuje kako nitko odnje niti od drugih osoba odgovornih za upravljanje tomcrkvom nije tražio nikakvo dopuštenje za bilo kakvofotografiranje u sakralnim prostorima. O samom dogaðaju, Biskupija je saznala iz medija, a njegovkarakter akteri su javno opisali nazivajuæi taj èin „gerilskomakcijom" i „oskvrnjivanjem". Zbog opreènih informacija kojise pojavljuju u medijima, za sada ne možemo potvrditi, je lise takvo snimanje dogodilo i u nekoj od drugih crkava zakoje je nadležna Dubrovaèka biskupija.S obzirom na to da se radi o teškom djelu uvrede koje jeizazvalo javnu sablazan u crkvi Sv. Ignacija nije dopuštenoobavljati bogoslužje, prema kan. 1211 Zakonika kanonskogprava. Bogoslužje æe biti ponovno dozvoljeno nakon što se ucrkvi Sv. Ignacija u èetvrtak 8. ožujka u 17 sati, održi sateuharistijskog klanjanja pred Presvetim OltarskimSakramentom. Nakon klanjanja biti æe slavljena misa iblagoslovljena crkva. Na nakanu zadovoljštine za poèinjenosvetogrðe namijenit æe se i ovogodišnja inicijativa „24 sataza Gospodina", koja æe se održati u subotu 10. ožujka.Biskup vjernicima preporuèuje da se tog dana pridruže ovojinicijativi sudjelujuæi u euharistijskim klanjanjima isakramentu pomirenja, ondje gdje to bude organizirano, kaoi da to takoðer uèine, ako im je moguæe, dobrovoljnimpostom i nemrsom.Otvorenost crkve zloupotrijebila se za snimanjeneprimjerenih fotografija pod krinkom umjetnosti, kojeduboko vrijeðaju osjeæaje vjernika i predstavljaju svetogrðe.Svaka zlouporaba te otvorenosti za vlastite interese ipromociju, nakaradan je i neprimjeren èin, koji Dubrovaèkabiskupija najoštrije osuðuje. Zbog toga je Dubrovaèkabiskupija podnijela prekršajnu prijavu protiv poèinitelja.Kako bismo sa svoje strane uèinili sve što je u našoj moæi dase u buduænosti ne bi ponovile sliène stvari, dubrovaèkibiskup je donio odluku kojom se od danas ni jedna crkva uDubrovaèkoj biskupiji, što ukljuèuje i one redovnièke, ne

Domovinske vijesti ika

2 14. ožujka 2018. broj 11/2018

smije držati otvorena bez nadzora.Medijska pozornost koju je ovo izazvalo potaknula je mnogeneprimjerene reakcije vrijeðanja, od kojih se ograðujemo, ana poseban naèin vjernike pozivamo da se u svojimkomentarima i drugim reakcijama ponašaju kršæanski, štonikad ne može i ne smije ukljuèivati osudu i vrijeðanjeèovjeka.Zbog neovlaštenog snimanja, ulaska filmske ekipe i svihaktera u crkvene prostore bez adekvatne dozvole, tevrijeðanja osjeæaja vjernika Biskupija æe iskoristi sve pravnemoguænosti protiv Deutsche Film und FernsehakademieBerlin, te svih aktera koji su bili u ovo ukljuèeni, kako bismozabranili javno publiciranje neprimjerenih fotografija koje sunastale u dubrovaèkim crkvama. Slijedom toga, sve medije molimo da uklone i ne objavljujunavedene neprimjerene i uvredljive fotografije iz crkava.Unaprijed vam se najljepše zahvaljujemo na razumijevanju ipotpori.

Nadbiskup Barišiæ primio obitelji Govorko i ZoviæSplitsko-makarski nadbiskup, suosjeæajuæi s roditeljima,iskazao im je potporu i ohrabrio ih da ne posustaju i neodustaju od svih legitimnih zahtjeva koji im mogu pomoæi urješavanju njihovih životnih nedaæaSplit, 7.3.2018. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ primio je u srijedu 7. ožujka u Nadbiskupskomordinarijatu u Splitu obitelji Govorko i Zoviæ, koje imajudjecu oboljelu od spinalne mišiæne atrofije. Nadbiskup jeprije mjesec dana posjetio malenu Noru Rogošiæ (3 godine) imalenog Antu Kovaèiæa (2 godine) u njihovim domovima, asada je primio u posjet Marina Govorka (9 godina) iz Splita iAni Zoviæ (16 godina) iz Kaštel Lukšiæa. Obitelji Govorko i Zoviæ upoznale su nadbiskupa saživotnom situacijom u kojoj se nalaze njihova oboljela djeca,kao i o problemima s kojima se susreæu u borbi za njihovozdravlje. Objasnili su i naèine u kojima oni vide moguænostrješavanja poteškoæa obitelji oboljelih od spinalne-mišiæneatrofije, a prvenstveno se odnose na nabavu skupih lijekova itrajno lijeèenje njihove djece. Nadbiskup Barišiæ, suosjeæajuæi s roditeljima, iskazao im jepotporu i ohrabrio ih da ne posustaju i ne odustaju od svihlegitimnih zahtjeva koji im mogu pomoæi u rješavanjunjihovih životnih nedaæa. Istaknuo je kako su djecabuduænost Crkve i države, cijelog društva i svih njegovihsastavnica. Upravo su ovakve okolnosti prilika u kojima sesvaki èovjek može pokazati solidarnim, osjeæajnim iodgovornim. Pohvalio je solidarnost, prijateljstvo imeðusobno pomaganje meðu obiteljima u kojima se nalazedjeca s ovom bolešæu te je naglasio važnost njihovaustrajnog zajedništva. U Godini majèinstva koja se ove godine slavi u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, nadbiskup se posebno obratiomajkama ove djece, osnaživši ih da i dalje budu hrabre,ustrajne i nepokolebljive. Poželio je i da „majèinski osjeæaji"prožmu sve one koji imaju odgovornost i moguænost, kako udržavi tako i u društvu, da pomognu svim obiteljima koje supogoðene ovom bolešæu. Na kraju susreta obitelji Govorko i Zoviæ zahvalile sunadbiskupu Barišiæu na potpori i rijeèima koje im je uputio,a on im je darovao knjižicu „Križni put oca i majke", koju jeizdala Splitsko-makarska nadbiskupija te ostale prigodnedarove.

.

Deseta obljetnica ustrojavanja Vojnoga zdravstvenogsredištaZagreb, 7.3.2018. (IKA) - U Klinièkoj bolnici „Dubrava" uZagrebu obilježena je 7. ožujka deseta obljetnicaustrojavanja Vojnoga zdravstvenog središta. Program jepoèeo euharistijskim slavljem u bolnièkoj kapelici GospeLurdske koje je predvodio vojni biskup Jure Bogdan.Euharistiji su nazoèili zapovjednik Vojnoga zdravstvenogsredišta brigadir Mario Dadiæ, zaposlenici VZS, medicinskoosoblje bolnice i bolesnici. Okupljene je na poèetku misepozdravio bolnièki kapelan u KB „Dubrava" fra ZoranSenjak, OFM. U koncelebraciji je bio i biskupijski vikar zapastoral MUP-a i Redarstvenih službi RH fra Frano Musiæ,OFM. Ðakonirao je ðakon VO don Branko Èagelj. Biskup Bogdan u homiliji je govorio o petoj postaji križnogputa; Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ. Posebno seusredotoèio na lijeènike, medicinske sestre i zdravstvenedjelatnike koji su po svome zvanju i djelovanju pozvani bitiŠimuni Cirenci. Razlažuæi gdje se u Bibliji govori o muciIsusovoj, biskup je govorio o tome što je Gospodin prolazioprije same muke i kakve je sve torture Isus podnio tijekomsame muke. Najviše se zadržao na osobi Šimuna iz Cirene injegova susreta s Isusom na križnome putu. Biskup Bogdan u zakljuèku je istaknuo da su kršæanin,lijeènik i zdravstveni djelatnik Šimun Cirenac za svavremena. Zapitao se što suvremeni èovjek oèekuje odkršæana, kakvog Šimuna Cirenca? Šimun iz Cirenepreobrazio se u ovom neplaniranom susretu s Kristom. Takose u susretu s Božjom svetošæu i lijeènik sam posveæuje.Lijeènici se posveæuju i izvršavajuæi svoj plemeniti poziv jerse svakodnevno susreæu s raznim bolesnicima. Svi su kršæanipozvani na svetost, jer svetac je uvijek odraz Boga koji jesvet, rekao je biskup. Nakon mise u velikom amfiteatru KB „Dubrava" održana jesveèanost obilježavanja obljetnice uz dodjelu nagrada,pohvala i poticajnih mjera. Na sveèanosti su održali govorezapovjednik Vojnoga zdravstvenog središta brigadir MarioDadiæ, ravnatelj KB „Dubrava" doc. dr. Sreæko Marušiæ. dr.med., zapovjednik Zapovjedništva za potporu general-bojnikMladen Fuzul i naèelnik GS OSRH general zbora MirkoŠundov. Na sveèanosti su bili i ostali visoki èasnici,zdravstveni djelatnici KB-a Dubrava, naèelnici odjelaStožera Zapovjedništva ZzP-a, zapovjednici i prvi doèasniciZzP-a. Sveèanost obilježavanja desete obljetnice VZS-a animirala jeKlapa HRM-a „Sv. Juraj", objavljeno je na mrežnoj straniciVojnog ordinarijata.

Priopæenje sa zasjedanja Komisije HBK i BK BiH zahrvatski martirologij i povjerenika za popis žrtavaU raspravi je naglasak stavljen na što detaljnijemprikupljanju podataka o moguæim žrtvama ubijenima izmržnje „prema vjeri" (in odium fidei) za koje postojimoguænost uzdizanja na èast oltara - Mons. Mile Bogoviæpredstavio je ideju o izgradnji Svehrvatskoga groba koji jezamišljen kao poèivalište za sve hrvatske žrtve koje èekajuna svoj dostojanstven ukop - Povjerenici su razmatrali ipitanja nedavno usvojenog dokumenta Vijeæa za suoèavanjes posljedicama vladavine nedemokratskih režimaZagreb, 8.3.2018. (IKA) - Zajednièka sjednica KomisijaHBK i BK BiH za hrvatski martirologij te biskupijskihpovjerenika za popisivanje žrtava, pod predsjedanjem mons.Jure Bogdana, vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj,održana je 8. ožujka u sjedištu Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu. Na sjednici je prisustvovao i mons.

Domovinske vijestiika

314. ožujka 2018. broj 11/2018

Mile Bogoviæ, umirovljeni gospiæko-senjski biskup.Središnji dio sjednice saèinjavala su izvješæa èlanovapovjerenika koja su podnijeli o svom radu u proteklomrazdoblju od prošle sjednice. Poseban naglasak stavljen je napopisivanje žrtava koje povjerenici sa svojim suradnicimaprovode veæ više godina zaredom. Ovim radom želi sepomoæi rasvjetljenju bremenite prošlosti, upoznavanjupodataka i dogaðaja koji su èesto manipulirani i služe udnevnopolitièke svrhe. Dosad je mnogo postignuto, te su unekim (nad)biskupijama pri završetku toga opsežnoga izahtjevnoga posla, no ima i poteškoæa, posebice u nekim krajevima. Posao traži višestruki struèni angažman provjerepodataka, pored arhivskog gradiva, objavljene literature,svjedoèenja tek malobrojnih živuæih svjedoka. Od osobitevažnosti su matice krštenih i umrlih zbog èega je neophodnapomoæ i podrška mjesnih pastoralnih djelatnika, župnika idrugih sveæenika. Neki povjerenici predstavili su projektsveæenicima na terenu na dekanatskim susretima što im ondaolakšava pristup podatcima i obradi istih. Prikupljeni podacijoš nisu objavljivani i za javno korištenje.U raspravi je naglasak stavljen na što detaljnijemprikupljanju podataka o moguæim žrtvama ubijenima izmržnje „prema vjeri" (in odium fidei) za koje postojimoguænost uzdizanja na èast oltara. Predsjednik je o toj temidetaljnije govorio te upoznao nazoène o postupkuproglašenja blaženim ili svetim u koji je i sam bio ukljuèen usvojstvu rimskog postulatora bl. Miroslava Bulešiæa,sveæenika muèenika iz komunistièkoga razdoblja.Glede nastavka djelovanja i rada Komisije prisutni surazmatrali moguænosti prijedloga o organiziranjuznanstvenih skupova po uzoru na dva prethodna održana2012. i 2014. Tiskani zbornici tih znanstvenih skupovasadržavaju opsežnu i korisnu graðu za upoznavanje iprouèavanje tema vezanih uz martirologij. Sve bi topomoglo da se prikupljeni podaci o žrtvama i dogaðajimaznanstveno i objektivno prouèe i predoèe javnosti. Biskup Bogoviæ predstavio je ideju o izgradnjiSvehrvatskoga groba za koji su nadležne ustanoveMinistarstva branitelja pokazale dobru volju njegovarješavanja. Svehrvatski grob zamišljen je kao poèivalište zasve hrvatske žrtve koje èekaju na svoj dostojanstven ukop, akojima su veæ desetljeæima njihovi zemni ostacineprimjereno odloženi po raznim ustanovama, pokopani umasovnim grobnicama i baèeni po raznim jamama uHrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama. Svako ljudsko biæezaslužuje primjereno zemaljsko poèivalište i civilizacijskipristup i pokop. U daljnjem radu èlanovi Komisije i povjerenici su razmatralii pitanja nedavno usvojenog dokumenta Vijeæa zasuoèavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režimate su o ovome predmetu iznijeli svoje stajalište: „Udokumentu Vijeæe za suoèavanje s posljedicama vladavinenedemokratskih režima istièe se navodna višeznaènostzvijezde petokrake, no držimo kako niti jednom totalitarnomsimbolu nema mjesta u hrvatskoj javnosti. To se svakakoodnosi i na zvijezdu kao simbol komunistièkog totalitarizma,pod kojom su upravo u hrvatskom sluèaju poèinjeni masovnizloèini kao izraz kršenja ljudskih prava, prava na sloboduvjeroispovijedanja i slobodu mišljenja i izražavanja. Tizloèini i ta kršenja nisu bili ogranièeni iskljuèivo narazdoblje od proljeæa 1945., nego su èinjeni i znatno prije(podsjetimo primjerice na sluèaj Dakse u listopadu 1944.godine), a nastavljeni su i tijekom Domovinskoga rata.Isto tako držimo da zabrane nisu najbolji put, no ukoliko sepreporuèuju trebale bi biti primijenjene na sve simboletotalitarizma bez razlike. Držimo ipak kako je bolje ne iæiputem zabrana nego edukacije i prosvjeæivanja".

Priprema Susreta hrvatske katolièke mladeži u Zagrebu2020.Održan sastanak Povjerenstva za pastoral duhovnih zvanjaZagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 8.3.2018. (IKA) - Sastanak Povjerenstva za pastoralduhovnih zvanja Zagrebaèke nadbiskupije održan je uèetvrtak 8. ožujka u Meðubiskupijskom sjemeništu nazagrebaèkoj Šalati, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije. Èlanovi Povjerenstva, povjerenik za pastoral duhovnihzvanja i promotor kršæanskih poziva vlè. Jakov Raða, rektorSjemeništa preè. Matija Pavlakoviæ i povjerenik za pastoralmladih Zagrebaèke nadbiskupije vlè. Ivan Valentiærazgovarali su o organizacijskim pitanjima vezanim uzSusret hrvatske katolièke mladeži u Zagrebu 2020. godine. Èlanovi Povjerenstva razgovarali su o nadolazeæem križnomputu za mlade na Ksaveru, o Danu molitve za duhovnazvanja, koji se obilježava na Nedjelju Dobrog Pastira, te oostalim inicijativama Povjerenstva za pastoral duhovnihzvanja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji.

Crkva Sv. Ignacija vraæena u liturgijsku funkcijuDubrovnik, 8.3.2018. (IKA) - Obred ponovnog blagoslovacrkve Sv. Ignacija u Dubrovniku poslije oskvrnuæapredvodio je u èetvrtak 8. ožujka, dubrovaèki biskup MateUziniæ nakon èega je nastavljeno s misnim slavljem i time jecrkva ponovno stavljena u liturgijsku funkciju. Prije mise,kako je biskup 7. ožujka odredio, održano je euharistijskoklanjanje kao nadoknada za èin oskvrnuæa, a nadoknada jepotrebna prema kanonskom pravu. Veliki broj vjernika ispunio je do posljednjeg mjesta crkvuSv. Ignacija, mnogi su stajali na pomoænim oltarima i pridnu crkve, kako bi u tišini i sabranosti ispunjenojsvetopisamskim rijeèima u pokornièkom duhu razmatrali oonome što su èuli, zajedno molili molitvu vjernika, litanije,pjevali korizmene pjesme suosjeæajuæi s Kristovim mukamai tako dali nadoknadu za poèinjeno oskvrnuæe crkve.Tumaèeæi proèitano evanðelje, biskup Uziniæ podsjetio jekako se nalazimo u korizmenom vremenu koje smo zapoèeliodlaskom s Isusom u pustinju, gdje ga je, prema evanðelju,nakon èetrdeset dana posta, iskušavao ðavao. Isus jepobijedio kušnju i zapoèeo svoje javno djelovanje ipropovijedanje, ali time nisu bile završene Isusove kušnje jerje ðavao veoma lukav i uporan. „Kad vidi da ne uspijeva, onne odlazi nego se povlaèi do sljedeæe prilike", kazao jedubrovaèki biskup i nastavio kako je jedna od tih prilika iova iz evanðelja dana u kojem je opisano kako je Isusistjerao ðavla iz èovjeka koji bijaše nijem. Èinilo se da je utom sluèaju ðavao pobijeðen, ali nije bio, protumaèio jebiskup. On koji je u jednom èovjeku bio nijem, progovorioje kroz druge kušajuæi Isusa tako što ga je optužio predljudima da Isus djeluje u ime ðavolskog poglaviceBeelzebula. Pa je kroz taj govor tražio od Isusa znak s nebakojim bi Isus dokazao da djeluje uime Božje. Traženje togznaka s neba èesto se kod Isusa ponavlja kao kušnjaprimjerice kada je razapet na križ, upozorio je biskup. Isus jei ovaj put, kao i na križu, odolio kušnji, kazao je biskupUziniæ te istaknuo kako je Isus to uèinio na taj naèin da jeostao na križu: „Ðavao je želio da Isus pokaže moæ oholosti,a Isus pokazuje moæ poniznosti. Umjesto da se nametne, onse daruje, i to do kraja, do smrti, smrti na križu. Križ jekonaèna objava njegove beskonaène i bezuvjetne ljubavi. Onje bio i Isusova konaèna pobjeda nad ðavlom i njegovimkušnjama." To ne znaèi da ðavao i dalje ne želi i ne pokušava kušati,kazao je biskup Uziniæ te objasnio kako je ðavao još od


4 14. ožujka 2018. broj 11/2018

poèetaka pobjeðivao èovjeka, a Krist ga je konaènopobijedio na križu. Nije to Isus uèinio tako da je ðavlarazapeo na križ nego je to uèinio tako što sam nije sišao skriža. „Isus nije dao da ga zavede kušnja i da odgovori nauvrede istom mjerom. Mjera njegove osvete je služenje uljubavi do kraja. Mjera njegove osvete je križ", kazao jedubrovaèki biskup i dodao: „Neka to u svim kušnjama,ukljuèujuæi i ovu s kojom se suoèavamo, bude i put svih naskoji smo njegovi jer to je jedini naèin da, uz Isusovu pomoæodolimo ðavlovim iskušenjima i s njim budemo i zauvijekostanemo, znajuæi da i u našem sluèaju vrijedi Isusovopravilo: 'Tko nije sa mnom, protiv mene je. I tko sa mnom nesabire rasipa.'"Na kraju propovijedi biskup je zahvalio okupljenimvjernicima na tome što su s Isusom i što svojim prisustvomna tom slavlju u crkvi Sv. Ignacija „sabiru ono što su nekipokušali raspršiti", slikovito je predoèio. U koncelebraciji bili su generalni vikar Dubrovaèkebiskupije don Hrvoje Katušiæ, dekan dekanata Dubrovnik 1don Ante Buriæ, isusovci na èelu sa superiorom o. PeromMijiæ-Barišiæem te drugi redovnici i sveæenici. Liturgijskopjevanje predvodio je zbor isusovaèke crkve „Marija".U povodu oskvrnuæa isusovaèke crkve biskup Uziniæodredio je da u cijeloj Dubrovaèkoj biskupiji ovogodišnjainicijativa „24 sata za Gospodina" u subotu 10. ožujka ucrkvi Male braæe, bude održana na tu nakanu, te potaknuoone vjernike koji to mogu na dobrovoljni post i nemrs.

Priopæenje Hrvatske pokrajine Družbe Isusove povodomzloupotrebe prostora isusovaèke crkve u DubrovnikuZagreb, 9.3.2018. (IKA) - Povodom sablažnjive zlorabeprostora isusovaèke crkve Sv. Ignacija Lojolskoga uDubrovniku, u svrhu snimanja dokumentarnog filmanjemaèke produkcije „The Colour Nude", Hrvatskapokrajina Družbe Isusove izražava žaljenje i pogoðenost štosu taj sveti prostor i dobra volja dubrovaèke RezidencijeDružbe Isusove da tu, jednu od najljepših baroknih crkvi uHrvatskoj, uèini dostupnom moliteljima i posjetiteljima,zlorabljeni za primitivni i svetogrdni aktivizam pod krinkomumjetnosti. Kao što je ranije bilo reèeno, nitko od ukljuèenihaktera nije tražio dopuštenje za fotografiranje i snimanje uCrkvi, niti bi ga za neprikladnu svrhu ikada dobio.U èetvrtak 8. ožujka, nakon nadoknade za èin oskvrnuæa iblagoslova, crkva Sv. Ignacija vraæena je u liturgijskuuporabu. Zahvaljujemo dubrovaèkom biskupu Mati Uziniæu,na brzoj i uèinkovitoj reakciji na sablažnjivi èin te napredvoðenju obreda blagoslova. Podržavamo takoðer akcijupravosudnih organa Republike Hrvatske da se pravnimsredstvima pošalje upozorenje svima koji se ne susprežuvrijeðati kršæanske vjernike i svetinje u svrhu vlastitesamopromocije. Pridružujemo se pozivu oca Biskupa medijima da neobjavljuju neprimjerene fotografije koje su nastale udubrovaèkim sakralnim objektima. Naime, postoje naznakeda su i druge dubrovaèke crkve zlorabljene s istom ilisliènom nakanom u zdanje vrijeme, ali i prije nekolikogodina. Podržavamo takoðer inicijativu da se osigura nadzornad svetim prostorima na podruèju Dubrovaèke biskupije.Oèekujemo i podršku civilne uprave, buduæi da su crkveniprostori kao vrijedni kulturni spomenici važan dio turistièkeponude. Svakako nam je stalo da crkva Sv. IgnacijaLojolskoga u Dubrovniku ostane bez naplate dostupnamoliteljima i posjetiteljima, kao što je dosad bilo, dokle godto bude moguæe.Zahvaljujemo svim vjernicima koji su se u velikom brojuodazvali na euharistijsko klanjanje i misu povodom

blagoslova Crkve. Isusovaèki red je u Dubrovnik došao nedugo nakonosnivanja, veæ 1559. godine. Crkvu isusovaèkog kolegija irezidencije, posveæenu osnivaèu Družbe Isusove sv. IgnacijuLojolskome, projektirao je arhitekt i slikar svjetskoga glasa,èasni brat isusovac Andrea Pozzo, a dovršena je 1725.godine. Nakon ponovne uspostave Družbe Isusove u 19.stoljeæu, isusovci u Dubrovniku bez prekida pastoralnodjeluju od 1852. godine do danas. Buduæi da su obrazovalimnoge dubrovaèke velikane, poput Ruðera Boškoviæa, IvanaGunduliæa, Marina Getaldiæa, Luke Sorkoèeviæa, bitno supridonijeli kulturnom identitetu Grada, navodi se upriopæenju koje potpisuje provincijal o. Dalibor Reniæ, S.J.

Don Petar Paliæ imenovan hvarskim biskupomVatikan, Zagreb, 9.3.2018. (IKA) - Sveti Otac Franjoprihvatio je odreknuæe preuzvišenog mons. SlobodanaŠtambuka na pastoralnom služenju Hvarskoj biskupiji uskladu s kanonom 401 èlanak 1 Zakonika kanonskog pravate je imenovao biskupom iste crkvene pokrajine don PetraPaliæa, sveæenika Dubrovaèke biskupije i dosadašnjegageneralnoga tajnika Hrvatske biskupske konferencije,priopæila je Apostolska nuncijatura u RH. Vijest oimenovanju objavljena je istodobno u Vatikanu i uHrvatskoj, u petak 9. ožujka u 12 sati.Don Petar Paliæ porijeklom je iz Janjeva, najstarije hrvatskedijaspore na Kosovu. Roðen je 3. srpnja 1972. godine uPrištini, tadašnjoj Skopskoprizrenskoj biskupiji. Nakonosnovne škole pohaðao je Klasiènu gimnaziju u Skoplju iSubotici te od 1990. do 1995. godine Katolièki bogoslovnifakultet Sveuèilišta u Zagrebu.U listopadu 2005. godine upisao je poslijediplomski studijna Teološkom fakultetu Karl-Franzens Sveuèilišta u Grazu,na kojem je postigao doktorat iz teologije 2009. godine. Zasveæenika Dubrovaèke biskupije zareðen je 1. lipnja 1996.godine. U Dubrovaèkoj biskupiji obnašao je sljedeæe službe:od 1996. do 2005. službu predstojnika Katehetskog ureda;od 1998. do 2005. službu osobnog tajnika dubrovaèkogbiskupa; od 1999. do 2017. službu ravnatelja Ustanove zauzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.Od 2005. do 2008. upravljao je župom Dobl u biskupiji Graz-Seckau, Austrija.Godine 2009. imenovan je biskupskim vikarom za pastoral,a od 2011. do 2017. obnašao je službu generalnog vikaraDubrovaèke biskupije.Godine 2003. bio je predsjednik Središnjeg odbora zapripremu posjeta Svetog Oca Ivana Pavla II. Dubrovniku ipredsjednik Organizacijskog odbora Susreta hrvatskekatolièke mladeži u Dubrovniku 2014. Predstojnik jeStolnog Kaptola sv. Marije u Dubrovniku, a bio je i èlanVijeæa HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju.Na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije25. sijeènja 2017. izabran je za generalnog tajnika Hrvatskebiskupske konferencije.Govori njemaèki i talijanski jezik, služi se engleskim, ruskimi makedonskim jezikom.Mons. Slobodan Štambuk roðen je 1. ožujka 1941. uSelcima, na otoku Braèu, od oca Josipa i majke Nedjeljke-Perice roðene Jakšiæ. Gimnaziju i studij teologije završio je uZadru.Za sveæenika Hvarske biskupije zareðen je 3. srpnja 1966. uSelcima na otoku Braèu. Obnašao je sljedeæe službe: od1966. do 1968. bio je župnik u Pržnicima i Gornjem Humcuna otoku Braèu; od 1968. do 1971. župnik u Vrisniku iPitvama na otoku Hvaru; od 1971. do 1978. župnik uVrbanju i Svirèu na otoku Hvaru; od 1978. do 1981. župnik


514. ožujka 2018. broj 11/2018

u Nerežišæima na otoku Braèu; od 1981. do 1989. župnik uSupetru i Škripu na otoku Braèu; od 1979. do 1989. uredniklista Braèka Crkva. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je hvarskim biskupom 30.ožujka 1989. godine. Za biskupa je zareðen 30. travnja istegodine u Hvaru, na otoku Hvaru. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je službupredsjednika Vijeæa HBK za misije.

Objava imenovanja don Petra Paliæa hvarskim biskupomZagreb, 9.3.2018. (IKA) – U prostorijama Hrvatskebiskupske konferencije u petak 9. ožujka sveèano jeobjavljeno imenovanje don dr. Petra Paliæa novim hvarsko-braèko-viškim biskupom. Sveèanom èinu nazoèili supredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ, apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj mons. Giuseppe Pinto, vojni ordinarij JureBogdan, prvi tajnik Apostolske nuncijature mons. JanuszStanislaw Blachowiak, proèelnici vijeæa, ureda i odboraHrvatske biskupske konferencije. Na poèetku je sve okupljene pozdravio nadbiskup Puljiæ.„Želio bih reæi kako baš u ovom trenutku zvone dubrovaèkazvona a njihova se jeka èuje i na Hvaru, ali neæe zvonitisamo zvona u Hvaru veæ u cijeloj Hvarskoj biskupiji. I kaošto se hvarsko-braèko-viška obitelj okupila u veselju iradosti tako smo se mi i ovdje okupili kao jedna obitelj ovenaše èasne institucije Hrvatske biskupske konferencije",rekao je nadbiskup Puljiæ te prepustio rijeè mons. Pintu kojije proèitao dekret pape Franje o imenovanju don Petra Paliæanovim hvarskim biskupom na talijanskom jeziku. Potom jetajnik Blachowiak proèitao na hrvatskome jeziku dekret oimenovanju te kratki životopis novog biskupa. Na kraju se okupljenima obratio i novoimenovani hvarskibiskup Petar Paliæ. „Svjestan odgovornosti i zahtjevnostislužbe, u dubokoj poniznosti pred Bogom i Crkvomprihvatio sam imenovanje hvarskim biskupom", izjavio je dr.Paliæ. Izrazio je zahvalnost Bogu na daru života i milostikrsnog i ministerijalnog sveæeništva. Zahvalio je iroditeljima i cijeloj obitelji, svojim odgojiteljima i svimakoji su na bilo koji naèin povezani s njime, na njihovojpodršci na njegovu sveæenièkom putu. Izrazio je zahvalnostii papi Franji na povjerenju i imenovanju te mu je obeæaosinovsku odanost i poštovanje. Zahvalnost je izrekao ipredsjedniku Hrvatske biskupske konferencije zadarskomnadbiskupu Želimiru Puljiæu, koji ga je zaredio za sveæenika;dubrovaèkom biskupu Mati Uziniæu, koji ga je imenovaosvojim generalnim vikarom, i hvarskom biskupu SlobodanuŠtambuku, koga æe naslijediti na katedri hvarskih biskupa. „U dubokoj zahvalnosti i molitvi sam danas povezan sJanjevom, Dubrovnikom i Zagrebom: moje je porijeklo izJanjeva na Kosovu, najstarije hrvatske, dubrovaèkedijaspore; s Dubrovnikom je povezan moj sveæenièki život; asa župom sv. Ivana XXIII., pape, u zagrebaèkoj Dubravipovezan je život moje obitelji i dio moga pastoralnogangažmana, kao i služenje kroz ovu godinu na službi uTajništvu HBK", rekao je dr. Paliæ. Novoimenovani hvarski biskup uputio je pozdrav svimsveæenicima, redovnicama, redovnicima, vjernicima laicimai svim ljudima dobre volje Hvarske biskupije, na sva trinjezina otoka: Hvaru, Braèu i Visu, poruèivši: „MolimGospodina, da nam korake uèvrsti i daruje snagu u izgradnjiKraljevstva Božjega i u naviještanju Božje ljubavi imilosrða". Dr. Paliæ istaknuo je da je ovih dana proživljavao dubokuduhovnu povezanost s muèenicima bl. fra SerafinomGlasnoviæem Kodiæem i bl. don Antonom Muziæem, kao i

slugom Božjim fra Alojzijem Paliæem. „Duhovnupovezanost osjeæam i s biskupom Fulgencijem Carevom,nekada skopskim nadbiskupom (1879. – 1888.), biskupije ukojoj sam roðen i kasnijim hvarskim biskupom (1888. –1901.), kao i fra Antunom Maroeviæem, rodom iz Starigradana Hvaru, èiji muèenièki zemni ostaci poèivaju u sjeniGospinog svetišta u Letnici, koji je, uz ne male patnje,hrabro naviještao Evanðelje Kristovo i zauzimao se zaljudska prava i dostojanstvo katolika na Kosovu", rekao jedr. Paliæ. Svoje služenje povjerio je zagovoru i pomoæi bl. DjeviceMarije, èiji je zagovor kao dijete molio pred likom GospeLetnièke, sv. Nikole biskupa, sv. Vlaha, sv. Stjepana, pape,sv. Prošpera, sv. Jurja i svih svetih Božjih ugodnika.

Èestitka biskupa Uziniæa novoimenovanom hvarskombiskupu don Petru PaliæuDanas se u meni, a vjerujem i u cijeloj Dubrovaèkojbiskupiji, miješaju dvostruki osjeæaji, slièno kao u roditeljakoji se raduje što se njegovo dijete ostvaruje u onom planukoji Bog ima s njim, ali i tuguje jer zna da za njega toistovremeno znaèi i rastanakDubrovnik, 9.3.2018. (IKA) – U povodu imenovanja donPetra Paliæa, sveæenika Dubrovaèke biskupije, hvarskimbiskupom dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uputio jenovoimenovanom biskupu èestitku u kojoj, uz ostalo, piše:„Danas se u meni, a vjerujem i u cijeloj Dubrovaèkojbiskupiji, miješaju dvostruki osjeæaji, slièno kao u roditeljakoji se raduje što se njegovo dijete ostvaruje u onom planukoji Bog ima s njim, ali i tuguje jer zna da za njega toistovremeno znaèi i rastanak". „S ovim pomiješanim osjeæajima radosti i tuge, želim Ti –uime vjernika, posveæenih osoba i sveæenika Dubrovaèkebiskupije, a osobito u osobno ime - zahvaliti za dvadeset idvije blagoslovljene godine sveæenièke službe uDubrovaèkoj biskupiji i posebno za šest godina u službigeneralnog vikara, kad si sa mnom nosio prve i zahtjevnegodine moje biskupske službe. S nadom da æe Ti to baremmalo pomoæi u godinama koje slijede, rado Ti, uime svihnas, takoðer izražavam èestitke i najbolje želje za Tvojenovo poslanje, pridružujuæi se svima onima koji danas moleza Tebe i Tvoje biskupsko služenje Crkvi Kristovoj u onomnjezinom 'trootoènom' dijelu koji se zove Hvarskabiskupija", istièe se u èestitki. Biskup Uziniæ poželio je novoimenovanom hvarskombiskupu da ga prati Božji blagoslov i nebeski zagovorBlažene Djevice Marije i sv. Stjepana I., pape i muèenika,zaštitnika Hvarske biskupije. Na dan svoga biskupskog imenovanja don Petar Paliæ uputioje poruku svom dosadašnjem ordinariju dubrovaèkombiskupu Mati Uziniæu. U poruci piše kako „s osjeæajimaponiznosti i potpunim povjerenjem u Gospodina, koji vodinaše putove, prihvaæa i ovaj današnji dogaðaj", te biskupuUziniæu zahvaljuje na povjerenju koje mu je iskazaoimenujuæi ga svojim generalnim vikarom, a onda i dajuæisvoj blagoslov za preuzimanje službe generalnog tajnika. Poruku zakljuèuje rijeèima: „Neka se Gospodin trajnoproslavljuje po mom životu, a vjerujem da mogu raèunati ina Vašu podršku u izazovima koje ova služba stavlja predame. Hvala Vam. I prenesite moju ljubav i zahvalnost svimsveæenicima, redovnicima i redovnicama i vjernicima MOJEbiskupije".

.


6 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebuZagreb, 9.3.2018. (IKA) – Katolièki bogoslovni fakultetSveuèilišta u Zagrebu proslavio je svoj Dan u petak 9.ožujka u velikoj dvorani Meðubiskupijskog sjemeništa nazagrebaèkoj Šalati. Program je poèeo Službom Rijeèi,himnom Republike Hrvatske i pozdravom dekana Fakultetaprof. dr. fra Marija Cifraka. Izražavajuæi èestitke u povodu Dana fakulteta, dekan dr.Cifrak osvrnuo se na ovo, kako se voli reæi, postkoncilskovrijeme. „Karl Rahner govorio je o 'zimskoj Crkvi'(winterliche Kirche). Taj zimski ugoðaj ostavio je velikeposljedice na biblijsko proljeæe koje je granulo na'biblijskom' Saboru. Jer upravo u svojoj pastoralnojkonstituciji o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et speskaže: 'Stoga Sabor, svjedok i tumaè vjere svega Božjeganaroda što ga je Krist okupio, ne može rjeèitije dokazatinjegovu povezanost, poštovanje i ljubav prema cijelojljudskoj obitelji kojoj pripada nego da s njom zapoènerazgovor o tim razlièitim problemima, donoseæi svjetlo izEvanðelja i pružajuæi ljudskom rodu one spasonosne silekoje sama Crkva, voðena Duhom Svetim, prima od svogUtemeljitelja'. Vjernik je pozvan na napor èitanja isuoèavanja u svjetlu evanðelja. On mora pridonositiizgradnji ljudskoga 'grada', živeæi potpuno njegovusloženost, otvoreni suèeljavanju, dijalogu i suradnji sa svimljudima dobre volje", rekao je dr. Cifrak te podsjetio na rijeèio. Agostina Gemellija: „Tko živi u obitelji, tko živi usreddruštvenih interesa ne može se izuzeti od boli, radosti,tjeskoba zajednièkih svima, no ne smije izgubiti bitno:povezanost s Bogom, razgovor s Bogom… Treba da se dušauvijek obraæa Bogu, uvijek a ne samo kad treba izvršiti novei teške stvari, nego i u redovitim stvarima. U autobusnojgužvi, u gužvi na cesti i uredu, na mjestima rada i razonode,mogu uzdiæi misao k Bogu; u samom poslu koji me angažirai koji moram dobro napraviti, mogu težiti Bogu, zato štotežnja našega intelekta nije kruta nego gipka. Da neskreæemo pažnju od posla, nego baš se može misliti na Bogajer je posao naporan…". Potom je prigodnu rijeèi uputio izaslanik Velikog kancelaraKBF-a zagrebaèkog nadbiskupa kardinal Josip Bozaniæzagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško. Okupljenima su seobratili i uzvanici rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr.Damir Boras, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof.dr. Željko Tanjiæ, dekan Teološkog fakulteta Sveuèilišta uLjubljani prof. dr. Robert Petkovšek i izaslanik dekanaPravoslavnoga bogoslovskog fakulteta Sveuèilišta uBeogradu doc. dr. Zdravko Jovanoviæ. U sklopu programa dekan Cifrak podnio je izvješæe o radufakulteta u protekloj akademskoj godini. Katolièkibogoslovni fakultet sa svojim podruènim studijem,Teologijom u Rijeci, u integriranim, preddiplomskim idiplomskim studijima te struènom studiju u akad. god.2017./2018. ima ukupno upisano 623 studenata (125 manjenego prošle godine), od toga 347 muškaraca i 276 žena. U taj broj ukljuèeni su studenti svih godina studija i svihstudijskih smjerova te studenti u statusu završetka studija.Od upisanih je 411 laika i laikinja (153 muškarca i 258 žena)te 212 sveæenièkih i redovnièkih kandidata (101 dijecezanskibogoslov, 93 redovnika i 18 redovnice). Na poslijediplomski, licencijatski i doktorski studij teologije,ukupno je upisano 27 studenata (5 u prvu godinu, 9 u drugugodinu - licencijat i 13 u treæu - doktorsku godinu). U prošlojakademskoj godini studij je završilo 128 studenata istudentica. Razvrstano po studijskim smjerovima studij jezavršilo: na integriranom preddiplomskom i diplomskomFilozofsko-teološkom studiju 59 studenata; na integriranom

preddiplomskom i diplomskom studiju Religioznepedagogije i katehetike 39 studenata i na preddiplomskomstudiju Religijske pedagogije i katehetike 13 studenata; naStruènom studiju teologije 10 studenata; na preddiplomskomstudiju Crkvene glazbe dvoje studenata; naposlijediplomskom znanstvenom studiju stupanj licencijatateoloških znanosti postiglo je petero 5 studenata. Njima suuruèene diplome. U sklopu proslave promovirani su i licenci teološkihznanosti. Licenc teoloških znanosti Marijan Benkoviæ obranio je 9.sijeènja 2018. godine licencijatski rad pod naslovom „Obiteljkao privilegirano mjesto prenošenja vjere. Briga Rijeèkenadbiskupije za obitelj i njezino poslanje odgoja u vjeri".Rad je izradio pod mentorstvom prof. dr. Ružice Razum uspecijalizaciji iz pastoralne teologije.Licenc teoloških znanosti Slaðana s. M. Karla Ivanèiæobranila je 20. listopada 2017. godine licencijatski rad podnaslovom „Obitelj kao kuæna Crkva u demokratskojHrvatskoj". Rad je izradila pod mentorstvom prof. dr. JosipaBalobana u specijalizaciji iz pastoralne teologije. Licenc teoloških znanosti Milan – Daniel Juriæ obranio je 21.lipnja 2017. godine licencijatski rad pod naslovom„Rasprava o Bogu u filozofiji Karola Wojtyle". Rad jeizradio pod mentorstvom prof. dr. Josipa Osliæa uspecijalizaciji iz filozofije. Licenc teoloških znanosti Luka Pranjiæ obranio je 7. travnja2017. godine licencijatski rad pod naslovom„Istoènokršæanska theoria i praxis: Teološki kontekst itemeljne odrednice". Rad je izradio pod mentorstvom izv.prof. dr. Jure Zeèeviæa Božiæa u specijalizaciji iz ekumensketeologije. Licenc teoloških znanosti Tomislav Šegina obranio je 23.veljaèe 2017. godine licencijatski rad pod naslovom„Ekumensko i meðureligijsko uèenje u nastavi katolièkogavjeronauka u osnovnim školama Republike Hrvatske". Radje izradio pod mentorstvom prof. dr. Ružice Razum uspecijalizaciji iz pastoralne teologije. Na Danu Fakulteta uruèena su i priznanja najuspješnijimstudentima te povelje zaslužnim profesorima i djelatnicimaFakulteta. Nagrada dekana studentima za najbolji uspjeh u studiju uakad. god. 2016./2017. dodijeljena je na Integriranompreddiplomskom i diplomskom Filozofsko-teološkomstudiju Antoniju Kovaèiæu, Romariju Marijanoviæu,Vatroslavu Siketiæu, Luciji Pekiæ, Mirku Miškoviæu, MišeluKovaèiæu i Dariju Kralu; na Integriranom preddiplomskom idiplomskom studiju Religiozne pedagogije i katehetike PetriDraganiæ i s. Margaret Ružman; na Preddiplomskom studijuReligijske pedagogije i katehetike s. Mirjani Potnar,Anamariji Ðurak i Ivani Vahèiæ; na Preddiplomskom studijuCrkvene glazbe Ivanu Buljanu, Ivanu Šæepanoviæu i MatijiVuèkoviæu; na Struènom studiju Teologije MarijaniNovosel, Zrinki Hržiæ i Zvonku Pataranu. Priznanjem dekana za najbolji studentski znanstveni rad uprotekloj akademskoj godini nagraðeni su Dario Kral,diplomant Filozofsko-teološkog studija za diplomski rad podnazivom Izazovi nove genetike u suvremenom društvenom ivrijednosnom kontekstu: etièka analiza moguænosti i rizika;Marko Domiter, diplomant Filozofsko-teološkog studija, zadiplomski rad pod nazivom Tibi silentium laus. Šutnja uliturgiji – dogaðaj i mjesto susreta; Mišel Kovaèeviæ,diplomant Filozofsko-teološkog studija, za diplomski radpod nazivom Kristova solidarnost s mrtvima i proklamacijabožanske poruke spasenja u silasku nad pakao; Filip Mariæ,diplomant Filozofsko-teološkog studija, za diplomski radpod nazivom Poruke pape Benedikta XVI. Za Svjetski dan


714. ožujka 2018. broj 11/2018

molitve za duhovna zvanja. Poticaji za pastoral zvanja;Antonija Ivanèan, diplomantica preddiplomskog studijaReligijske pedagogije i katehetike, za završni rad podnazivom Vjeronauk u Hrvatskoj iz perspektive uèenikasrednjih škola – empirijski uvidi; Elizabeta Varjaèiæ,diplomantica preddiplomskog studija Religijske pedagogije ikatehetike, za završni rad pod nazivom Matija Mesiæ –sveæenik, povjesnièar i intelektualac (korespondencija sAndrijom Brliæem); i Matija Vuèkoviæ, diplomant Institutaza crkvenu glazbu; za završni rad pod nazivom OrguljeKrapinskoga dekanata. Priznanje Velikoga kancelara za najuspješnijegdiplomiranog studenta u akademskoj godini 2016./2017.dodijeljeno je Dariju Kralu, diplomantu Filozofsko-teološkog studija, za izvrstan (4,75) uspjeh. Posebna priznanja Dekana dodijeljena su studentima JoziHrkaæu, dobitniku Rektorove nagrade u akad. god.2016./2017., za rad Biblijska uporaba i teološkainterpretacija glagola ofthe, koji je izradio pod mentorskimvodstvom prof. dr. Ivana Karliæa; fra Dariju Micanu,diplomantu Filozofsko-teološkog studija, za iznimandoprinos organizaciji, radu i razvoju Studentskog zboraFakulteta; Ivanu Šæepanoviæu i Ivanu Buljanu, studentimaInstituta za crkvenu glazbu, za osnivanje i voðenjefakultetskoga studentskoga Pjevaèkoga zbora, i Ani Lisièak,studentici Instituta za crkvenu glazbu, za uspješne izvedbeorguljaške glazbe na natjecanjima i osvojenim nagradama u2017. godini. Odlukom Dekana i Dekanskog kolegija dodijeljeno je iposebno Priznanje za uspješnu suradnju s Katolièkimbogoslovnim fakultetom Muzièkoj akademiji Sveuèilišta uZagrebu. U sklopu programa uruèene su i nagrade dekana profesorimaza ostvarena posebna postignuæa. Izv. prof. dr. Boži Lujiæu,znanstvenom savjetniku, uruèena je Povelja zahvalnostiprigodom odlaska u mirovinu te Nagrada za životno djelozbog njegova cjelokupnoga kvalitetnog znanstvenoga,struènog i nastavnièkog rada na Fakultetu. Prof. dr. TonèiMatuliæ dobio je nagradu za nemjerljiv doprinosorganizacijskoj, znanstvenoj, nastavnoj i struènoj raziniFakulteta tijekom obnašanja dekanske službe (2012. ˗2017.). Profesorici dr. Blaženki s. Valentini Mandariæpripala je nagrada za hvalevrijedan doprinos u provedbi ipromicanju suradnje s Uredom Zagrebaèke nadbiskupije zavjeronauk u školi, posebice na podruèju odgoja iobrazovanja odgojitelja u vjeri. Docentici umjetnosti Mirti Kudrni uruèena je nagrada zavrijedan doprinos u osmišljavanju i izradi umjetnièko-nastavnih programa Instituta tijekom obnašanja službepredstojnice Instituta za crkvenu glazbu (2012. – 2016.). Od djelatnika Fakulteta nagrade dekana za ostvarenaposebna postignuæa pripale su Vlatki Božièeviæ, voditeljiciKnjižnice Fakulteta, za predan i zauzet rad u Knjižnici, aosobito za vrlo uspješnu organizaciju susreta knjižnièarateoloških fakulteta Europe u Zagrebu u rujnu 2017. godine;Marici Jakšiæ, voditeljici Službe raèunovodstva i financija,za izniman doprinos organizaciji i radu te službe Fakulteta;Gabrieli Labor, voditeljici Službe pravnih, kadrovskih iopæih poslova, za izniman doprinos organizaciji i radu teslužbe Fakulteta i Mirjani Zvonkoviæ, referentici zastudentska pitanja, za dragocjen i zauzet rad u Studentskojreferadi Fakulteta. Sveèani èin proslave zakljuèen je akademskom himnomGaudeamus igitur i zahvalom diplomanata.

Objava imenovanja novoga hvarskoga biskupa u Hvaru„Kao dosadašnji biskup ove Hvarsko-braèko-viške biskupije,55. biskup po redu, pozdravljam moga brata, 56. biskupa upovijesti ove trootoèke biskupije. Pozdravljam i radujem se",poruèio je mons. ŠtambukHvar, 9.3.2018. (IKA) – Zvona katedrale Sv. Stjepana I.,pape i muèenika, u Hvaru, kao i zvona po svim župamamjesne Crkve oglasila su toèno u podne u petak 9. ožujkavijest za vjernike Hvarsko-braèko-viške biskupije. Hvarskibiskup Slobodan Štambuk objavio je u to vrijeme u hvarskojkatedrali dijecezanskim sveæenicima odluku o imenovanjumons. Petra Paliæa novim hvarsko-braèko-viškim biskupom.Tom odlukom o imenovanju novoga hvarskoga biskupa papaFranjo prihvatio je odreknuæe od službe mons. Štambukakoje je dosadašnji biskup zatražio 2016. godine. BiskupŠtambuk 1. ožujka te godine napunio je kanonsku dob isukladno propisima kanonskoga prava zatražio odreknuæe odslužbe biskupa Hvarske biskupije. Objavi imenovanjanovoga biskupa trootoèke biskupije nazoèili su generalnivikar mons. Stanko Jerèiæ, kanonici Stolnoga kaptola uHvaru, dekani: braèki Toni Plenkoviæ, hvarski preè. EmilPavišiæ i pristigli dijecezanski sveæenici triju otoka. Objaviimenovanja novoga biskupa nazoèili su i redovnici iredovnice koji žive i djeluju u gradu Hvaru, predstavnicigradskih vlasti, izaslanici iz drugih opæina i razlièitihinstitucija u gradu Hvaru. Biskup Štambuk proèitao je pismo apostolskoga nuncija uRepublici Hrvatskoj mons. Giuseppea Pinta o Papinuimenovanju novoga biskupa mjesne Crkve. „Vaš zamjenikkoji æe od sada upravljati dijecezom u Hvaru je vlè. PetarPaliæ", istaknuo je mons. Štambuk iz odluke o imenovanjunakon èega se prolomio veliki pljesak okupljenih u hvarskojkatedrali. Biskup je, zatim, ukratko, poslije molitveAnðeoskoga pozdravljenja, podsjetio na životnovoimenovanoga hvarskoga biskupa. Napomenuo je danovi hvarski biskup dolazi iz Dubrovaèke biskupije. Mons.Paliæ dugo je vremena bio na razlièitim službama, a vijest oimenovanju za hvarskoga biskupa zatekla ga je na službigeneralnoga tajnika Hrvatske biskupske konferencije,pojasnio je mons. Štambuk. Župni vikar u Hvaru Ivan Jurin proèitao je, zatim, životopisnovoga hvarsko-braèko-viškoga biskupa. Biskup Štambuk jeizrazio radost zbog imenovanja mons. Paliæa za hvarskogabiskupa. „Kao dosadašnji biskup ove Hvarsko-braèko-viškebiskupije, 55. biskup po redu, pozdravljam moga brata, 56.biskupa u povijesti ove trootoèke biskupije. Pozdravljam iradujem se", poruèio je mons. Štambuk. Istaknuo je da ga jeu èetvrtak 8. ožujka nazvao i apostolski nuncij mons. Pintopitavši ga je li zadovoljan imenovanjem novoga hvarskogabiskupa. „Ja sam vrlo zadovoljan", poruèio je biskup Štambuk,popraæen velikim pljeskom Božjega puka. Izrazio je nadu daæe mons. Paliæu brojne službe koje je obnašao u Crkvipomoæi u voðenju biskupije koja mu je povjerena. „Primam biskupa Petra kojega je sadašnji Petar u Rimu papaFranjo zakonito imenovao za biskupa. Priznajem ga,prihvaæam ga i želim istaknuti da je on, kad preuzmeHvarsku biskupiju, i moj biskup kojega æu nastojati slušati. Ivas sve pozivam da to isto uèinite", poruèio je mons.Štambuk. Najavio je da æe novoimenovani hvarsko-braèko-viškibiskup Paliæ na otok Hvar doæi na Uskrsnu srijedu, 4.travnja, kada æe se susresti s biskupijskim sveæenicima naMisi posvete ulja u Vrbanju.


8 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Nadbiskup Barišiæ: Dragi don Petre, dobrodošao u zborbiskupa naše Splitske metropolije!Dok zahvaljujem dosadašnjem pastiru „trootoèke" biskupije,mons. Slobodanu Štambuku na suradnji te na predanom izauzetom služenju, Tebi brate želim da snagom DuhaSvetoga i zagovorom svetih zaštitnika Stjepana i Prošperabudeš dobar pastir svoga naroda i pravi „bodul" zaljubljenu more, otoke i „otoèkog èovika"Split, 9.3.2018. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ uputio je èestitku imenovanom hvarskom biskupu dr.Petru Paliæu sljedeæeg sadržaja: „Danas nas je obradovala radosna vijest da Te je papa Franjoimenovao novim hvarskim biskupom, nasljednikom mons.Slobodan Štambuka. Gospodin koji poznaje sve naše korakei puteve, poziva Te i šalje na kamenito tlo naših usidrenihotoka na kojima je sazidana živa Crkva prožeta dubokompobožnošæu i bogatom tradicijom. Poput Petra pozvan sihoditi po moru i biti hrabar u olujama. Želim Ti da Tvojahrabrost i povjerenje budu u Kristu Gospodinu koji nikadane napušta svoju Crkvu i vjernike. Dragi don Petre,dobrodošao u zbor biskupa naše Splitske metropolije!Vjerujem da æe Tvoje bogato sveæenièko iskustvo bitiosvježenje i obogaæenje za našu metropoliju i za Crkvu uHrvata. Dok zahvaljujem dosadašnjem pastiru 'trootoèke'biskupije, mons. Slobodanu Štambuku na suradnji te napredanom i zauzetom služenju, Tebi, brate, želim da snagomDuha Svetoga i zagovorom svetih zaštitnika Stjepana iProšpera budeš dobar pastir svoga naroda i pravi 'bodul'zaljubljen u more, otoke i 'otoèkog èovika'".

Susret krizmanika s podruèja Sisaèke biskupijeSisak, 10.3.2018. (IKA) - Susret krizmanika s podruèjaSisaèke biskupije održan je u subotu 10. ožujka u bazilici Sv.Kvirina u Sisku, okupivši tom prigodom više od tisuæukrizmanika, predvoðenih roditeljima, sveæenicima ivjerouèiteljima. Sve je pozdravio povjerenik za pastoralmladih vlè. Ivan Grbešiæ, izrazivši veliku radost zbog togzajedništva, a u nastavku krizmanici su pogledali kratkiscenski prikaz slika iz života bl. Alojzija Stepinca. Kaoposeban ovogodišnji gost svjedoèio je glazbenik itelevizijski voditelj Rafael Dropuliæ, govorivši mladima ovažnosti osobne molitve, ispovijedi i euharistije. Vrhunac susreta bilo je misno slavlje koje je predvodiosisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s povjerenikomvlè. Grbešiæem, generalnim vikarom mons. MarkomCvitkušiæem i dvadesetak sveæenika. U homiliji obraæajuæise krizmanicima biskup je istaknuo kako æe oni uskoroprimiti sakrament koji æe potvrditi njihovu potpunupripadnost Crkvi. „Krštenje, prièest i potvrda, sakramenti suuvoðenja u kršæansku zajednicu i upravo vas èeka krunasvega toga. To je sveta potvrda, kada æete vi osobnopotvrditi pred svojom zajednicom te biskupom ili njegovimdelegatom svoju vjeru, ali i kada Bog, dajuæi vam DuhaSvetoga, potvrðuje da vi njemu pripadate. To æe biti lijepdogaðaj, ali nemojte samo èeznuti za time da to proðe inemojte misliti da je najvažniji dio slavlja dar koji æetedobiti od kumova, ruèak koji slijedi ili lijepa haljina iodijelo. Najvažniji dio tog slavlja treba biti u vašem srcu. Tuæe Duh Sveti doæi, on želi oplemeniti vašu dušu, uèvrstitivaše stavove i uèiniti vas snažnima jer je On Božja sila. Onje i apostole promijenio, da od slabih ribara budu snažnisvjedoci Krista spremni i krv svoju proliti za Gospodina",rekao je biskup spomenuvši se sv. Kvirina, biskupa imuèenika koji je prije više od 1700 godina prolio krv zaKrista, a nama je i danas uzor.

Govoreæi o prvom èitanju iz Knjige proroka Hošee biskup jepodsjetio kako prorok govori o tome kako je Bogu stalo danas izlijeèi i spasi. „On je udario, on æe nam i ranu iscijeliti ipoviti. On je kao rosa koja nam je ujutro potrebna i koja nasnapaja da poput cvijeæa, kada je suša, možemo živjeti. Bogje taj koji nas svojim duhom dotièe jer je sama ljubav, aupravo je Hošea prorok Božje ljubavi… Ima ljubavi kojedoðu i proðu, ali ona prava ljubav koja nikada ne prestaje, toje samo Bog. I tko prima Božju ljubav, taj je Bogu vjeran,tko Boga prima u svoje srce, taj je spreman božanski ljubititakvom ljubavlju kakvom je i Bog nas ljubio. To nam je uIsusu, svome Sinu, pokazao kada je on za nas trpio, bioraspet i umro da bi treæi dan uskrsnuo. Nalazimo se ukorizmi, posebno svetom vremenu priprave za Uskrs, zatomolimo Gospodina dok ga promatramo kako je za nas trpio,da i nama dadne te ljubavi da i mi možemo jedni druge iBoga svoga tako ljubiti da za njega možemo dati i život",zakljuèio je biskup.

Mladi na duhovnoj obnovi u Stepinèevu KarmeluBrezovica, 10.3.2018. (IKA) - Mladi iz Jelkovca, župe sv.Ivana Pavla II., iz Ivanje Reke, župe sv. Ivana Krstitelja, i izBrezovice, „karmelska klauzurna mladež," pod vodstvomsvoga župnog vikara i katehete vlè. Željka Nestiæa, okupilisu se u subotu 10. Ožujka na korizmenoj duhovnoj obnovi uStepinèevu Karmelu u Brezovici.Nakon zaziva Duha Svetoga, duhovnih nagovora, osobnihpromišljanja i razmatranja, te duhovnih razgovora isakramenta pomirenja, kao i kraæih stanki i osluškivanjaGospodina u tišini i sabranosti Karmela, slijedio jedinamièan rad po skupinama. Tu su mladi, nadahnjujuæi sena rijeèi Božjoj o Samaritanki, otvarali svoja srcaGospodinu, izmjenjivali zapažanja, dojmove i razmišljanja,te jaèali svoje ideale i svoju vjeru, kako bi bili hrabrisvjedoci Kristovi u svakidašnjici života. Tema duhovneobnove bila je molitva. Dotaknuli su je teoretski i praktièno.Tome je vodilo i euharistijsko klanjanje, koje je ujedno bilo iuvod u misu, vrhunac duhovne obnove i sjedinjenja sGospodinom.„U Karmelu smo, mjestu gdje se dižu molitve živomu Bogu.Od tu se napaja Crkva živom vodom milosti i spasenja...Razmišljali smo o Oèenašu, o Samaritanki, o molitvi.Evanðelist Luka u današnjem evanðeoskom ulomku govori omolitvi farizeja i carinika", rekao je u homiliji, izmeðuostalog, vlè. Nestiæ, voditelj misnoga slavlja. Zatim je orisaomolitvu farizeja i carinika; molitvu poniznog molitelja imolitvu oholog. Tako je naglasio da farizej želi Bogaizvijestiti o svojim dobrima i da sebe stavlja na prvo mjesto izato u njemu nema prostora za druge. Carinik, pak, svjestansvojih grijeha, moli Boga za milost oproštenja, uskraæujesvoj „ja" i ostavlja prostora za bližnjega. „Kljuèno u porucije: uspostaviti odnos s Bogom, razgovarati s njim... Našekršæanstvo je suživot s Bogom. Kad Isusa blagujemo,poèinje Kraljevstvo Božje u nama. Poniznost je u svimanama, samo je treba aktivirati. Ljudi nam daju prilike zaponiznost... Bogu sve povjerimo da nas vodi putem spasenja.Sretan nam put!" poruèio je propovjednik.Nakon mise i objeda mladi su se susreli s redovnicama nameðusobnom upoznavanju i prijateljskom druženju. Mladisu se zanimali za molitveni život sestara, za njihovuduhovnost i povijest, za njihovu svakidašnjicu, a najviše suih oduševila svjedoèanstva sestara o njihovu karmelskompozivu.


914. ožujka 2018. broj 11/2018

Euharistijsko slavlje o 10. obljetnici smrti Chiare LubichZagreb, 10.3.2018. (IKA) – Euharistijsko slavlje o 10.obljetnici smrti utemeljiteljice i predsjednice Pokretafokolara Chiare Lubich u zagrebaèkoj prvostolnici u subotu10. ožujka predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup IvanŠaško. U koncelebraciji je uz druge sveæenike, bio i tajnikApostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. JanuszStanislaw Blachowiak.Ovo je slavlje spomena i zahvale. Spomena ne samo nadesetu obljetnicu smrti Chiare Lubich, utemeljiteljice ipredsjednice Pokreta fokolara, nego i na èudesne putovekojima je Gospodin vodio njezin život i živote onih koji suse nadahnuli istim Duhom i tim nadahnuæem i dalje gore.Ovo je slavlje zahvale za sve ono što je Bog ostvario poChiarinu životu u Crkvi i u svijetu te za sva nastojanjakojima je Pokret živ i prepoznatljiv u suvremenosti, rekao jeuvodno biskup Šaško.Povezujuæi misna èitanja i ovaj dogaðaj, na poèetku homilijebiskup je rekao: „Božja rijeè nikada nije sluèajna. Tako niveèeras, kada je u Evanðelju podudarna s nadahnuæem izkojega izrasta ljepota poèetaka i snaga trajanja Pokretafokolara. 'Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga SinaJedinoroðenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne,nego da ima život vjeèni.' Ljubav povezana s vjeènimživotom – to je obzor na kojemu se može približitièudesnomu djelu življenja fokolara. Kada je Chiara,osjeæajuæi nadahnuæe, gledala grad Trento – kako samapripovijeda – osjetila je u srcu snažnu èežnju: vidjeti taj gradzahvaæen ognjem ljubavi, istinske, ona koja povezujeèovjeka i èovjeka, ljubav koju može ostvariti karizmajedinstva. To joj je ispunjalo srce i taj je pogled postaosveobuhvatnim planom koji se širio diljem svijeta". BiskupŠaško posebno je ukazao na prepoznatljivu karizmu dijaloga,kako ekumenskoga, tako i dijaloga meðu religijama i meðukulturama koji njeguje Pokret fokolara, jer „u tim jeevanðeoskim dimenzijama ostala prepoznatljivom i živomiznimna kršæanka Chiara". U tom je kontekstu ukazao naChiarinu reèenicu koja danas obvezuje ne samo èlanovePokreta, nego sve nas „Kada bih nešto željela ostavitiPokretu, ostavila bih jedino Evanðelje." Ta èežnja zaživljenjem Evanðelja u svijetu trajno je kršæansko nadahnuæeoko kojega se Crkva trudi u svakome vremenu, što jenaroèito vidljivo u ovo vrijeme u rijeèima i djelima papeFranje.Nadalje je biskup istaknuo kako niti Chiara, baš kao ni Isus,nije težila biti reformatorica društva. „Njezin je san usmjerenpuno više i puno dublje, a tièe se antropološkoga iteološkoga temelja bilo koje društvene reforme, odnosnoobnove: sveopæega bratsko-sestrinskoga jedinstva, onakokako ga želi Isus. Ona se usudila živjeti Isusovu ponuduljubavi, jer rješenja društvenih problema koji su sve veæi –bez obzira na privid tehnološkoga razvoja i napretka – sa sveveæim odbacivanjem ljudi, s nepravednim sustavima kojiiskorištavaju i zlorabe moæ nad siromašnima, ta rješenja neovise o strategijama koje imaju sociološku pozadinu ili pak oakcijama na površini zbilje, nego o temeljnim opcijama idubokim vrijednostima koje pokreæu savjesti. Za kršæanstvose izvor nalazi u utjelovljenju Isusa Krista i u dostojanstvusvakoga èovjeka kao Božjega djeteta. Karizma ChiareLubich je dar koji se dohvaæa samo u svjetlu Isusa Krista, tojest: ona ima obilježje antropologije izrasle iz otajstvaTrojedinoga Boga i otajstva Crkve. Te dvije stvarnosti supodloga življenja jedinstva u društvenome modelu koji jekadar izgraditi svijet ispunjen ljudskošæu, jer su srca ljudiispunjena božanskim. U njezinu susretu s drugim ljudima,bez obzira kojoj religiji, kulturi, svjetonazoru pripadali,osjeæa se polazište ljubavi Isusa Krista. To ju ne sputava,

nego oslobaða; to ju ne koèi nego pokreæe; to ne sužava,nego proširuje obzor, ne oduzima rijeè, nego obogaæujegovor. Ta prodornost odražava i razgovor koji nam jeveèeras naviješten".Povezujuæi pak misno evanðelje i Pokret fokolara, biskupŠaško rekao je: „Usuðujem se reæi da fokolari, s jednestrane, nose u sebi lijepe odlike Nikodemove osobe: èežnju,spremnost na razgovor, povezivanje onoga što se èiniodijeljenim, a s druge strane jasno svjedoèe svoj životni stavpred drugima, nenametljivo i iskreno, na jednostavan i topaonaèin živeæi kršæanstvo, blizi èovjeku i spremni podnijetižrtvu te pomoæi u svim prilikama".Za èlanove Pokreta i za sve nas molim gorljivost i plamenljudskosti i ljubavi koja uprisutnjuje Gospodina. Taprisutnost preobražava svijet. Znamo da tu jasnoæu za nasmoli i Chiara, èije ime znaèi Jasna, Bistra: da vidljivost našihevanðeoskih djela oèituje Nevidljivoga, Boga koji nije došaosvijet osuditi, nego ga spasiti, zakljuèio je biskup Šaško.Nakon mise u katedrali uslijedio je program u kojem jepredstavljena karizma Chiare Lubich, koja je privlaèna isuvremenom dobu „proniknuti u najdublju kontemplaciju, aipak ostati sa svima, èovjek uz èovjeka". Predstavljen je iMarijin grad, kojih danas ima 25 u svijetu, koje je pratila inadahnjivala u razvoju Chiara. Prisutni su imali prilikesaznati nešto više i o Djeèjem vrtiæu Zraka sunca koji djelujeunutar Gradiæa Faro u Križevcima. Vrtiæ posebnu pozornostposveæuje kršæanskim i temeljnim ljudskim vrednotama. Na kraju je naglašeno kako je u prvim godinama nastankaPokreta, Chiara u Loretu, u Nazaretskoj obitelji, prepoznalaosnovnu društvenu stvarnost u kojoj se sve na ovoj zemljimora ogledati. Trojstveni uzor na nebu utjelovio se na zemljiu Nazaretskoj obitelji.Mnogo godina kasnije kad ju je jedan novinar upitao: „Kadabiste morali ostaviti posljednju želju, oporuku, što bisterekli?" Chiara je odgovorila: „Budite obitelj! Ljubite seuzajamno kao što nas je Isus ljubio. Budite spremni umrijetijedan za drugoga. Budite obitelj! To bih rekla: sve je u tome.Isus meðu nama je temelj na kojem se gradi naše 'biti uvijekobitelj', obitelj djece Božje, Marijina obitelj."

Èestitka nuncija Eteroviæa don Petru PaliæuBerlin, 10.3.2018. (IKA) - Apostolski nuncij u Njemaèkojnadbiskup Nikola Eteroviæ uputio je èestitku don dr. PetruPaliæu: „Prilikom Vašega imenovanja za hvarskoga biskupa, mojerodne biskupije, upuæujem Vam iskrene èestitke skupa sobeæanjem da æu u molitvi pratiti Vašu biskupsku službu.Hvarska mjesna Crkva je posebna, malena brojemstanovnika i vjernika, ali i dosta zahtjevna svojimgeografskim položajem otoèke biskupije u kojoj morepovezuje ali i razdvaja otoke Hvar, Braè i Vis. Osim toga ubiskupiji postoji još uvijek bogata liturgijska baština kojamože pomoæi ne samo u suzbijanju naglog vala sekularizmai materijalizma, nego i u strpljivom i kreativnom nastojanjuoko nove evangelizacije. Nadam se da æemo se uskoro boljeupoznati te da æemo izmijeniti misli o bitnim oznakamapastoralne djelatnosti u ovo naše zahtjevno vrijeme. Preporuèujuæi Vašu biskupsku službu zagovoru BlaženeDjevice Marije, Majke Crkve, upuæujem Vam još jednomnajljepše želje uz zaziv Božjega blagoslova na Vas i na našudragu Hvarsku biskupiju."

.


10 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Pokop mons. dr. Eduarda PerièiæaMisu zadušnicu u crkvi Svih svetih na groblju u Sukošanu uzajedništvu s brojnim sveæenicima Zadarske nadbiskupije, uzsudjelovanje brojnih redovnica i vjernika laika pristiglih izsvih njenih dijelova, predslavio je nadbiskup Želimir PuljiæSukošan, 10.3.2018. (IKA) - Mons. dr. Eduard Perièiæ,sveæenik Zadarske nadbiskupije i hrvatski crkvenipovjesnièar, pokopan je u subotu 10. ožujka u svojoj rodnojžupi sv. Kasijana u Sukošanu. Misu zadušnicu u crkvi Svihsvetih na groblju u Sukošanu u zajedništvu s brojnimsveæenicima Zadarske nadbiskupije, uz sudjelovanje brojnihredovnica i vjernika laika pristiglih iz svih njenih dijelova,predslavio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Sprovodniobred predvodio je don Domagoj Kelava, župnik Sukošana.Meðu sveæenicima bio je i mo Šime Maroviæ, don Eduardovroðak.Tri su velika doprinosa i zasluge mons. Perièiæa kojima jedon Eduard podržao razvoj Katolièke Crkve u Hrvatskoj i tobaš u odnosu na Svetu Stolicu i sv. Ivana Pavla II. kojega jeosobno poznavao i susretao. Don Eduard je uvelike pridoniozavršnoj proslavi svehrvatskog crkvenog i narodnog jubileja„Trinaest stoljeæa kršæanstva u Hrvata" – proslaviBranimirove godine u Zadru i Ninu 1. i 2. rujna 1979. g.Drugo, tim povodom, ususret toj proslavi, papu Ivana PavlaII. u osobnim susretima u Vatikanu upoznavao je s poviješæuhrvatskog naroda i njegovog odnosa prema Svetoj Stolici.Treæe, mons. Perièiæ radio je nekoliko mjeseci na izradipozicije u Rimu za proglašenje Alojzija Stepinca blaženim isvetim, tako pomogavši postulatoru dr. Jurju Batelji u izradiStepinèeve pozicije. Mons. Perièiæ bio je meðu rijetkima kojije mogao uæi u Vatikanski tajni arhiv i tamo istraživati, a toje bila posljedica njegova prijateljavanja s Ivanom PavlomII., papina povjerenja. Mons. Perièiæ posredno je povezan i sinicijativom utemeljenja Doma hrvatskih hodoèasnika uRimu.Prema svjedoèanstvu zadarskog sveæenika don TomislavaSikiriæa, poznavatelja don Eduardova života s kojim je donTomislav suraðivao te je bio primatelj don Eduardovihporuka kojima se mons. Perièiæ nije javno i na širimrazinama hvalio, èinjenica je da je papa Ivan Pavao II.upravo zahvaljujuæi mons. Perièiæu hrvatski narod poèeozvati „Dragi moji Hrvati". Naime, kad su hrvatski biskupipredali molbu da papa Ivan Pavao II. bude pokroviteljproslave Branimirove godine 1979. g. u Ninu, zadarskinadbiskup Marijan Oblak, domaæin proslave i prijateljWojtyle s koncilskog zasjedanja, rekao je papi: „Ja æu Vamosigurati profesora koji æe Vas upoznati s poviješæuhrvatskog naroda i povezanosti Hrvatske sa SvetomStolicom". Tako je mons. Perièiæ osobno u tri susreta IvanuPavlu II. održao predavanje i predstavio mu povijest Hrvata,pojasnivši kako je hrvatski narod na svoj sadašnji prostordošao iz Bijele Hrvatske, s podruèja Karpata. Papa je na torekao: „Ja sam iz Krakova, iz Karpata. Onda sam ja Bijeliotac iz Bijele Hrvatske". Papa je bio radostan i zbogpovezanosti Hrvata i Poljaka po poljskoj kraljici Hedvigikoja ima hrvatske korijene. Hedvigina majka bila jeElizabeta Kotromaniæ, kæer bosanskog bana Stjepana II.Kotromaniæa i poljske princeze Elizabete Pjast. Upravo su tibliski i duboki susreti pape i don Eduarda bili poticaj da jepapa Ivan Pavao II. na samom poèetku svog pontifkata, 30.travnja 1979. g., odluèio na grobu sv. Petra slaviti misu najednom od narodnih jezika, na hrvatskom, a ne na latinskom,kako se to èinilo do tada. Bila je to misa na hrvatskom jezikuna grobu sv. Petra, prvi put u povijesti. Uz Branimirovjubilej, proslavu 1100 godina vjernosti Hrvata papi,nasljedniku sv. Petra, 1979. g. papa Ivan Pavao II. prvi put upovijesti u bazilici Sv. Petra služio je misu i održao govor na

hrvatskom jeziku, u nazoènosti svih hrvatskih biskupa idesetak tisuæa hrvatskih hodoèasnika. Koliko je papa bio upuæen u povijest ovih prostora i hrvatskusamobitnost, potvrðuje i èinjenica da u susretima nijedopuštao da se za Hrvate kaže da su Jugoslaveni. Kada jerektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima zazadarskog bogoslova Marija Sikiriæa na studiju u Rimurekao „E un Jugoslavo", Ivan Pavao II. je uzvratio: „Non eJugoslavo, ma un Croato" (On nije Jugoslaven, nego Hrvat).Mons. Perièiæ pokrenuo je vjeronauène susrete za mlade ucrkvi Sv. Šime u Zadru 1973. g. te je više puta predvodiohodoèašæa mladih u Rim. Zbog osobnog poštovanja ipoznavanja don Eduarda, papa Ivan Pavao II. te jehodoèasnike uvijek primao u svoju privatnu audijenciju, snjima je imao susrete u svojoj bibilioteci gdje su razgovarali,uz izmjenu darova. Potvrðuju to i fotografije s tih susreta imladi koji su u tome sudjelovali, od kojih su mnogi ispratilidon Eduarda na sprovodu. Papa je predvodio misu uprivatnoj kapeli s don Eduardom i još trojicom hrvatskihsveæenika 14. prosinca 1985. g. na hrvatskom jeziku. Tada jeveæ peti put Ivan Pavao II. predslavio misu na hrvatskomjeziku. Papi je bilo drago èuti da veæina studenata studiraslavistiku i da dobro poznaju poljsku književnost i jezik.Svakomu je poklonio krunicu i spomen-knjigu Svete godineOtkupljenja. Potaknuo ih je da kažu kod kuæe da Hrvatièešæe dolaze u Rim kako bi on mogao nauèiti bolje hrvatskijezik. Pozvao je mlade da doðu ljeti u Castel Gandolfo. Izaista, zadarski hodoèasnici predvoðeni mons. Perièiæemsusreli su Ivana Pavla II. u Castel Gandolfu 25. srpnja 1986.g. Tada su pred njim izveli recital autora mons. Perièiæa„Bijelom Papi iz Bijele Hrvatske", uz pjevanje starihzadarskih koralnih i puèkih napjeva. Dr. Perièiæ je i glavniurednik monografije „Branimirova godina od Rima do Nina"u kojoj je tekstovima, službenim porukama i govorima tebrojnim fotografijama prikazana proslava Branimirovegodine u Ninu. Mons Perièiæ je i autor scenarija zadokumentarni film o Branimirovoj godini i autor recitala„Vjera roda moga" koja je izvedena na Sveèanoj akademiji uzadarskoj katedrali Sv. Stošije uoèi proslave u Ninu, 1. rujna1979. g. U spomen na 14. prosinca 1985. g., kad je Ivan Pavao II. uprivatnoj kapeli u Vatikanu slavio misu sa zadarskimhodoèasnicima koje je predvodio don Eduard, 14. prosinca2015. g. slavljena je sveèana misa zahvalnica u Domuhrvatskih hodoèasnika u Rimu, povodom 30. obljetnicepokretanja inicijative osnivanja tog Doma. Naime, upravo jena taj datum, 14. prosinca 1985. g., papa Ivan Pavao II.podijelio prvi blagoslov za utemeljenje Doma hrvatskihhodoèasnika u Rimu. Nakon te mise 1985. g., premasvjedoèanstvu i zapisu dr. Božidara Nagyja, o. Nagy,tadašnji urednik hrvatskog programa Radio Vatikana koji jetakoðer koncelebrirao u misi, papi je prvi put predstavioideju o osnivanju hrvatskog hodoèasnièkog doma u Rimu.Sveti Otac rekao je da je to dobra ideja i dobra inicijativa iodmah je udijelio svoj blagoslov tom projektu koji jepokrenula skupina hrvatskih redovnika i sveæenika koji sutada živjeli u Rimu. Nakon tri tjedna, Ivan Pavao II. je i upisanom obliku poslao Incijativnom Odboru Domablagoslov i svoj novèani dar za buduæi Dom, te je tako sv.Ivan Pavao II. postao prvi dobrotvor Doma i tako je upisan uKnjigu darovatelja. Kroz Dom je u 33 godine njegovogdjelovanja prošlo više od 50.000 hrvatskih hodoèasnika.Premda je posljednje godine života proveo u invalidskimkolicima, don Eduard se nikad nije žalio na poteškoæe itrpljenja. Na pitanje kako uspijeva biti djelatan i u takvomstanju, don Eduard bi rekao: „Ja želim, a Bog daje snage".Darovao se drugima, bio otvoren za razgovore s ljudima te


1114. ožujka 2018. broj 11/2018

su kod njega mnogi uèinili svoju životnu ispovijed. Vjerovaoje da se molitvom mogu prebroditi sve životne poteškoæe isve je poticao na molitvu. Studente na VTKŠ-u u Zadrukojima je predavao htio je potaknuti da mole krunicu te semolitva krunice studenata s fakulteta nastavila subotom nasusretima u privatnoj kuæi tadašnjeg studenta, a sadazadarskog sveæenika Tomislava Dubinka. Mons. Perièiæ krajem studenoga 2004. g. pokrenuo jemolitvenu inicijativu „Suradnici Kraljice mira", u želji daljudi barem pola sata dnevno izdvoje za molitvu. Inicijativaokuplja 700 èlanova i izvan granica Hrvatske te se pomolitvi èlanova te inicijative krunica moli 24 sata dnevno.Mons. Perièiæ bio je predavaè crkvene povijesti na Visokoteološko-katehetskoj školi u Zadru od 1992. do 2009. g. Zasveæenika je zareðen 29. lipnja 1963. g. u Zadru. Sveæenièkogeslo don Eduarda bilo je: „Da svi budu jedno", a namladomisnièkoj slièici za simbol je odabrao golubicu mira.Osobito se bavio prouèavanjem srednjovjekovne crkvene ipolitièke povijesti i u tom je podruèju objavio mnogeznanstvene radove. Od 1971. g. bio je èlan Hrvatskogamariološkog društva, a od 1985. g. redoviti èlan Papinskemeðunarodne marijanske akademije te je sudjelovao namnogim meðunarodnim mariološko-marijanskimkongresima. Na njima je izlagao i obradio i povijesni aspektštovanja Bogorodice u Hrvata od 7. st. do danas. Okrijepljenotajstvima vjere, mons. Perièiæ preminuo je u èetvrtak 8.ožujka u Opæoj bolnici Zadar, u 84. godini života i 56.godini sveæeništva.

Biskup Uziniæ predvodio misu kojom je zakljuèenainicijativa „24 sata za Gospodina"Dubrovnik, 10.3.2018. (IKA) - Inicijativa „24 sata zaGospodina", koja se peti put organizira u Dubrovniku,završena je u subotu 10. ožujka naveèer misnim slavljemkoje je u crkvi Male braæe predvodio dubrovaèki biskupMate Uziniæ. Ovogodišnja inicijativa „24 sata za Gospodina"odvijala se pod geslom „U tebe je praštanje (Ps 130,4)",èime se upravo u korizmenom vremenu željela naglasitipotreba pomirenja s Bogom, samim sobom i drugimèovjekom, a dodana joj je i biskupijska nakana molitve Bogukao naknade za nedavni èin obešèašæenja crkve Sv. Ignacija.U propovijedi biskup je govorio o važnosti nakane s kojompojedina osoba radi neki èin. Prvo je protumaèio evanðeoskiulomak o farizeju i cariniku koji su se uspeli u hram namolitvu. Isus je u prispodobi istaknuo bitnu razliku meðunjima, koja nije u njihovim profesijama nego u nakanama.Nakana farizeja nije bila molitva u poniznosti pred Bogomnego je on sam sebi bio na prvom mjestu, došao se u„molitvi" hvaliti pred Bogom a o drugima je govorio sprezirom i podcjenjivaèki. Za razliku od njega carinik, kojije u židovskom društvu bilo omražen i prezren jer jeskupljao porez za okupatora i bio doživljavan kaopokvarenjak i lopov, uspeo u hram da bi molio, ponizan iskroman pred Bogom i njegovom velièinom. Ta njegovanakana izražena u reèenici: Bože, milostiv budi menigrešniku! je ono što mijenja perspektivu. Njegova nakanabila je od Boga moliti milost i oproštenje - pa iako æe moždasutra opet pogriješiti - a ne hvaliti se pred Bogom. On je biouslišan, što je u prispodobi potvrdio Isus. Iz perspektivetakvih razlièitih nakana s kojima se nešto èini biskup Uziniægovorio je i o ovotjednim dogaðanjima u Dubrovniku, kojasu ponegdje bila pogrešno interpretirana. Kazao je kako sedubrovaèka isusovaèka crkva nalazi na maloj uzvišici pa se iu ovom sluèaju kao i u evanðeoskom, može upotrijebiti slikauspinjanja prema hramu. I ovdje se može govoriti o dvarazlièita pristupa. Prvo uspinjanje u hram, u crkvu, je bilo „s

nakanom da se obešèasti, uvrijedi", kazao je biskup inastavio: „Ne smeta nama gola žena, ljudsko tijelo je sveto.Nije problem žensko tijelo, problem je nakana s kojom je tonapravljeno. I to je ono što vrijeða i obešèašæuje – nakana.Tu nakanu smo primijetili i to nas je uvrijedilo. Ali ne nitoliko što je uvrijedilo nas nego jer smo osjetili da to vrijeðanašeg Gospodina, svetost njegova prostora." Drugo uspinjanje u hram bilo je na onom klanjanju i misinakon toga, na kojoj smo prije svega željeli ponizno umolitvi, ne osuðujuæi nikoga, moliti Boga, kazao je biskup.Da smo došli sluèajno s nekom drugom nakanom ondabismo èinili još gore. Ali nismo bili došli s krivom nakanom.„Naša nakana bila je zamoliti Gospodina za oproštenje imoliti za one koji su došli s krivim nakanama, sa željom daobešèaste, povrijede. Nakana je važna. Loša nakana jeobešèastila, a ispravna nakana, nakana ispunjena ljubavlju,može ono što smo obešèastili ispraviti", objasnio je biskup.Na kraju propovijedi biskup je pohvalio odaziv vjernika nainicijativu „24 sata za Gospodina", te potaknuo okupljene dase ispitaju s kojim nakanama su dolazili. Jesu li došli u ovucrkvu da bi se hvalili i zahvaljivali jer nisu kao drugi, dabismo možda osuðivali i odbacivali druge, ili su došliponizni, svjesni svoje slabosti i kao takvi svratili uispovjedaonicu moleæi ponizno od Gospodina oproštenje imoleæi od njega ljubav i milosrðe? O nakani ovisi o tomejesmo li ili nismo uslišani, zakljuèio je biskup. Inicijativa „24 sata za Gospodina" u sebi sažima otajstvoeuharistije i otajstvo ispovijedi, odnosno pomirenja sGospodinom. Ona ljubav kojom smo ljubljeni i kroz jedno ikroz drugo otajstvo obveza je nama, da ona po nama budenošena drugima, da mi koji smo ljubljeni ljubimo, istaknuoje biskup Uziniæ. Na misi su koncelebrirali proèelnik Vijeæa za katehizaciju inovu evangelizaciju i dekan dekanata Dubrovnik 1 don AnteBuriæ i provincijalni vikar franjevaèke provincije sv.Jeronima dr. fra Stipe Nosiæ. Pjevao je djeèji zbor župe sv.Mihovila – Lapad pod vodstvom s. Veselke Grebenar. U animiranju molitve pred Presvetim u crkvi Male braæesvakog sata od jutra do veèeri izmjenjivale su se župne,redovnièke ili molitvene zajednice. Ove godine bile suukljuèene župe sv. Andrije i Velike Gospe – katedrala, župasv. Obitelji - Nova Mokošica, župa sv. Petra – Boninovo,župa sv. Križa – Gruž, župa sv. Mihovila – Lapad. Odmuških redovnièkih zajednica predmolili su Mala braæa,kapucini, dominikanci i dominikanski novaci, a od ženskihredovnièkih zajednica Službenice Milosrða – Anæele,Služavke malog Isusa, Franjevke od Bezgrešnog ZaèeæaBDM – Danèarke, Družba kæeri milosrða TSR sv. Franje,Školske sestre franjevke (Splitska i Hercegovaèkaprovincija) i Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog.Bili su ukljuèeni i èlanovi Treæeg reda sv. Franje i Treæegreda sv. Dominika, molitvene zajednice Dva srca, Betlehem,Treæe srce, Effatha, Hram Božji, Krvi Kristove, zatimNeokatekumenski put i Schönstattski pokret. Klanjanju predPresvetim pridruživali su se i ostali sveæenici, redovnici,redovnice, vjernici, ali i poneki turist u prolazu, a svi koji suželjeli mogli su pristupiti sakramentu Pomirenja. Incijativa„24 sata za Gospodina" u Dubrovniku se organizira odsamog poèetka inicijative na razini cijele Crkve. Ove godinetrajala je od jutarnje do veèernje mise istoga dana, pa se nataj naèin ukljuèila u 24-satno klanjanje i moguænostispovijedi koje se u razlièitim trajanjima 10. i 11. veljaèeorganiziralo diljem svijeta.Program u Dubrovniku organiziralo je Vijeæe za katehizacijui novu evangelizaciju Dubrovaèke biskupije.


12 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Ðakonsko reðenje u varaždinskoj katedraliBiskup Mrzljak za ðakona zaredio Miru Denaca iz župe sv.Martina biskupa Donja VoæaVaraždin, 10.3.2018. (IKA) - U sveèanom koncelebriranommisnom slavlju koje je u subotu 10. ožujka u katedraliUznesenja BDM u Varaždinu predvodio biskup JosipMrzljak, za ðakona je zareðen Miro Denac iz župe svetogMartina biskupa Donja Voæa. Na poèetku mise biskupMrzljak podsjetio je okupljeno mnoštvo vjernika, obitelji iprijatelja reðenika da èetvrta korizmena nedjelja poziva naradost. „Radujemo se danas i jednom novom ðakonu kojegæemo zarediti u perspektivi sveæeništva. Svima namakršæanima potrebna je molitva u svakoj službi, a na posebannaèin onima koji se odazivaju na Božji poziv i koji sestavljaju u službu Isusa Krista i Njegova evanðelja, kazao jebiskup.Nakon što je Denac javno pristupio na poziv vlè. IviceCujzeka, prefekta u Nadbiskupijskom bogoslovnomsjemeništu u Zagrebu, i odazvao se njegovu pozivu rijeèima:„Evo me", vlè. Cujzek kazao je biskupu kako „sveta majkaCrkva ište da ovog našeg brata zaredite za ðakona". Nakonšto je prefekt jamèio da je kandidat dostojan za službu,biskup je rekao da „pomoæu Gospoda Boga i Spasitelja IsusaKrista ovoga našega brata izabiremo za red ðakonata".Okrijepljen darom Duha Svetoga ovaj naš sin æe pomagatibiskupu i njegovu prezbiteriju u Službi rijeèi, oltara i ljubavi.stavljajuæi se na uslugu svima. Kao služitelj oltaranavješæivat æe evanðelje, pripremat æe žrtvu i vjernicimadijeliti Gospodnje Tijelo i Krv. Osim toga, po biskupovunalogu bit æe mu dužnost da potièe i one koji ne vjeruju i onekoji vjeruju da ih pouèava u svetom nauku, da predsjedamolitvama, da krsti, prisustvuje vjenèanju i blagoslivlja ga,da nosi popudbinu umiruæima i predvodi pogrebne obrede.Uime biskupa ili župnika on æe vršiti službu ljubavi. Usvemu tome neka s Božjom pomoæi tako postupa da gaprepoznate kao pravog uèenika, onoga koji nije došao dabude služen, nego da služi. A tebi predragi sine Gospodindade primjer da èiniš ono što je On èinio. Ðakon, ili slugaIsusa Krista, zdušno vrši Božju volju i radosno služiGospodinu i ljudima. A kako nitko ne može služiti dvojicigospodara, svako nepoštenje i lakomost smatra serobovanjem kumirima. Buduæi da slobodno stupaš reduðakonata, treba da i ti budeš muž na dobru glasu, pun DuhaSvetoga i mudrosti. Svoju æeš službu vršiti u beženstvu, štoje ujedno znak i poticaj pastoralne ljubavi, a k tome i izvorplodnosti u svijetu. Nošen, naime, iskrenom ljubavi premaKristu Gospodinu i živeæi u savršenom predanju lakše æešnepodijeljena srca prianjati uz Krista, slobodnije se posvetitiBogu i ljudima i spremnije suraðivati u djelu preporodaodozgor. Ukorijenjen i utemeljen u vjeri budi neporoèan ibesprijekoran pred Bogom i ljudima, kao što i dolikujeKristovu služitelju i djelitelju Božjih otajstava. Ne daj seodvratiti od nade evanðelja èiji moraš ne biti samo slušatelj,nego i služitelj. Èuvajuæi otajstvo vjere u èistoj savjesti,Rijeè Božju što je ustima propovijedaš i oèituješ djelima, dakršæanski puk živne duhom i postane èist i Bogu ugodanprinos, a da ti - hitajuæi u posljednji dan s Gospodinom - odNjega zaslužiš èuti: „Valjaš, slugo dobri i vjerni, uði u radostGospodara svoga", kazao je, izmeðu ostaloga, biskupMrzljak ðakonu Denacu.Prije završnog biskupova blagoslova novozareðenomðakonu, uime svih župljana župe sveti Juraj na Bregu,najsrdaènije èestitke uputio je Danijel Kralj koji je naBrailleovu pismu proèitao dirljivu poruku. Naime, MiroDenac je odlukom varaždinskog biskupa još prije nekolikogodina poslan u tu meðimursku župu na župni praktikum,odnosno stjecanje pastoralnog iskustava, a ondje je stekao

brojne prijatelje. Služiti Bogu i narodu vrijedan je zadatak,obavljajte ga s veseljem i Kristovom snagom, jer kao što senaš Uèitelj nije predao u mukama na križu, tako i Vi ustrajteu vjeri i s radošæu slijedite Isusa i uèenje koje nam jepokazao. Velika nam je èast i mnogo smo Vam zahvalni štosudjelujete i pomažete u župi sveti Juraj na Bregu. Gospodinje svakome dao neki dar, pa tako i Vama odlièan glas kojiskladno odzvanja poput slavuja. Kada navješæujete BožjuRijeè ili kada zapjevate, to ništa drugo nije, nego Božjaprisutnost u Vama. Neka Vas Bog blagoslovi i Majka Božjaštiti u izvršavanju svih Vaših dužnosti. Neka Vas Duh Svetiprati i jaèa kako biste bez ikakvoga straha i s neizmjernomljubavlju prema Bogu i svakome èovjeku obavljali svojuslužbu. Mnogo uspjeha i svako dobro u službi ðakona i putuprema sveæenièkom zvanju. Na tom putu pratit æe Vasmolitve svih nas vjernika, poruèio je Danijel Kralj ðakonuDenacu. Èestitkama se pridružio i biskup Mrzljak.

47. vijeæanje redovnièkih odgojitelja i odgojiteljicaSplit, 11.3.2018. (IKA) - U Duhovnom centru Oaza sveteMarije Krucifikse kod sestara službenica Milosrða naKamenu u Splitu od 9. do 11. ožujka održano je 47. vijeæanjeredovnièkih odgojitelja i odgojiteljica, o temi„Interpersonalna komunikacijska kompetencija uformacijskom procesu". Na Vijeæanju koje je organiziraloPovjerenstvo za poèetnu formaciju redovnika i redovnicaHrvatske redovnièke konferencije okupilo se 30-akodgojitelja i odgojiteljica iz razlièitih redovnièkih zajednicas podruèja republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Susretje zbog sudjelovanja dviju školskih sestara franjevki izMaribora zadobio i meðunarodni karakter. U radu Vijeæanjadjelomièno je sudjelovala s. Mariangela Galiæ, provincijalnaglavarica službenica milosrða u èijoj se zajednici sam susreti održavao.Vijeæanje je pozdravnim govorom otvorila s. M. TeaBarnjak, voditeljica Povjerenstva za poèetnu formacijuredovnika i redovnica. Istaknula je da o važnosti ovakvihsusreta govori èinjenica da se su od 1972. do danas održavalibez prekida. Ta èinjenica znak je budnoga praæenjaredovnièke formacije i svega onoga što na nju utjeèe iz sameCrkve, ali i iz društva kojih je posveæeni život dio. S. Teanazoènima je prenijela pozdrav s. Ana Marije Antoloviæ,predsjednice Hrvatske redovnièke konferencije.Predavanja i radionice na zadanu temu priredio je donÐuliano Trdiæ, dr. med. i mr. psych., voditelj Centra zasavjetovanje Rijeèke nadbiskupije. Trdiæ je vodeæi se temomVijeæanja održao predavanja „Kako razmišljamo osocijalnom svijetu", „Empatija u interpersonalnojkomunikaciji", „Agresija i pasivna agresija u komunikaciji",„Interpersonalni konflikti", „Asertivna komunikacija",„Odnos moæi, kontrola i granice u komunikaciji", „Elementikoje bi trebala sadržavati autobiografija kandidata/ice",„Simbolièki govor", „Neverbalni govor" i „Elementi koje bitrebao sadržavati izvještaji o kandidatu/ici".Na poèetku drugoga radnog dana, 10. ožujka, okupljeneodgojitelje posjetio predsjednik Vijeæa HBK za sjemeništa iduhovna zvanja splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ,koji je predvodio euharistijsko slavlje tijekom kojega jeprisutnima uputio prigodnu rijeè, a potom se zadržao urazgovoru s odgojiteljima. Istoga dana u popodnevnimsatima nadbiskup Barišiæ je u Nadbiskupskom ordinarijatu primio nekolicinu sudionika Vijeæanja - don Ðulijana Trdiæa,s. M. Teu Barnjak, i s. Danijelu Aniæ, èlanicu Povjerenstva itajnicu Vijeæa HBK za sjemeništa i duhovna zvanja.Razgovarali su o potrebi zajednièkoga i sustavnijegaformiranja odgojitelja u redovnièkim i dijecezanskim


1314. ožujka 2018. broj 11/2018

odgojnim zavodima i kuæama. Tijekom skoro 50 godina Vijeæanja redovnièkih odgojiteljauvijek su imala, a i danas imaju za cilj trajnu formacijuredovnièkih odgojitelja kojima je povjerena zahtjevna iodgovorna zadaæa praæenja mladih osoba u procesurazluèivanja zvanja za posveæeni život. Osim toga ovakvisusreti su dobra prigoda odgojiteljima za dijeljenjemeðusobnih iskustava, spoznaja, radosti, problema, pitanjakao i za upoznavanje te za bolju komunikaciju i umreženostu odgovornoj zadaæi odgoja buduæih posveæenih osoba nesamo za vlastite zajednice, nego za naš narod i Crkvu. Posljednji dan rada dio sudionika posjetio je Franjevaèkisamostan na Trsteniku gdje su na poziv magistra bogoslovaFranjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra IviceJuriæa, sudjelovali na misi koju je predvodio magisterbogoslova Franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda i èlanPovjerenstva za poèetnu formaciju redovnika i redovnica fraKrunoslav Kocijan. Koncelebrirao je fra Domagoj Runje,profesor biblijske teologije na splitskom KBF-u i gvardijansamostana na Trsteniku.Odgojiteljice iz Zagreba prije povratka pomolile su se usvetištu Gospe od Otoka.

Dvadeseti križni put mladih Požeške biskupijePod geslom „I poðoše za njim" mladi su od Lipovljanapreko Lipika do Daruvara prošli pedeset i dva kilometaraDaruvar, 11.3.2018. (IKA) - U subotu i nedjelju 10. i 11.ožujka održan je Dvadeseti križni put mladih Požeškebiskupije pod geslom „I poðoše za njim", tijekom kojeg susudionici od Lipovljana preko Lipika do Daruvara prošlipedeset i dva kilometara. Ujutro 10. ožujka ispred župnecrkve Sv. Josipa u Lipovljanima okupilo se više od šeststotina mladih hodoèasnika. Oni su s pjesmom i molitvompojedinih postaja križnog puta zapoèeli prvu dionicu hoda odLipovljana preko Kozarica i Dobrovca do Lipika. Tijekomhoda od postaje do postaje sudionici Križnog puta imali suprigodu za ispovijed ili osobni razgovor sa sveæenicima kojisu ih pratili, kao i za trenutke šutnje i osobnu molitvu. Uzdomaæi puk iz Lipovljana koji je mlade lijepo doèekao ipriredio im okrepu, i žitelji Dobrovca su ih radosno primili,priredivši im veèeru. Po dolasku u Lipik u kasnimpopodnevnim satima mladi su se uputili u župnu crkvu Sv.Franje Asiškog, gdje je nakon molitve sedme postajeKrižnog puta misu predvodio Robert Mokri, predstojnikKatehetskog ureda Požeške biskupije. Nakon mise mladi izžupe sv. Josipa iz Slatine, predvoðeni župnikom DraganomHrgiæem, pripremili su scenski prikaz po romanu „Sveæenikkrvave haljine", a potom su se sudionici Križnog puta uputiliu Osnovnu školu Lipik na noæenje. Sutradan, 11. Ožujka, molili su postaju ispred župne crkve,gdje im se prikljuèila nova skupina mladih, mahomovogodišnjih krizmanika, tako da je sveukupni brojsudionika bio više od tisuæu. U Pakracu, Badljevini,Miljanovcu i Doljanima, hodoèasnike su doèekivalidomaæini s onim što su im pripremili, a po dolasku uDaruvar sudionici Križnog puta prvo su molili postaju u župiPresvetog Trojstva, a zatim su se uputili u župu sv. AntunaPadovanskog gdje je nakon okrepe bila molitva èetrnaestepostaje te potom misno slavlje, koje je predvodio biskupAntun Škvorèeviæ. U homiliji biskup je upozorio mlade na znakovitost novedaruvarske župne crkve Sv. Antuna Padovanskog koja jošnije dovršena i treba opremu, istaknuvši kako su oninedovršena biæa, koja se izgraðuju i opremaju u dubini svojejedinstvene i neponovljive osobe. Podsjetio ih je da sutijekom dvodnevnog hoda za Isusovim križem prolazili

prostorima gdje je tijekom rata mržnja razorno progovorila,ranila ljude iznutra i udaljila ih jednih od drugih. Kazao je dasu prolazili strminama na kojima je bila opasnost da skliznus puta i završe pokraj ceste, na mjestima gdje još stojenatpisi koji upozoravaju na mine, svjedoèeæi o ljudskojnemoæi, prolaznosti i smrti. Istaknuo je znakovitost tihopasnosti koje upuæuju na ono što im se može dogoditi unjihovu srcu i savjesti gdje im prijeti sebiènost i moralninered, ono što u njih unosi površni uživalaèki i potrošaèkimentalitet, te se skliznu i završe u duhovnoj ruševini. Biskupje to povezao s onim o èemu govori pisac Knjige Ljetopisa uprvom èitanju kad nabraja neuspjehe i poraze svogažidovskoga naroda koji se iznevjerio Bogu, a onda na krajuopisuje èudo koje se dogodilo kad je Bog posredstvompoganskoga perzijskog kralja Kira svom narodu posvjedoèioljubav i izveo ga iz tog stanja, vratio mu dostojanstvo islobodu. To je Bog koji je, po rijeèima sv. Pavla u drugomèitanju iz Poslanice Efežanima, bogat milosrðem, Bog koji,po Isusovoj tvrdnji u ulomku današnjeg evanðelja uvjeravaNikodema, da tako voli svoj narod da ga spašava, oèitujesvoju ljubav prema svijetu Isusovim uzdignuæem na križ ipogledom na njega, èemu je kao znak bila zmija koju jeMojsije podigao u pustinji da bi se Židovi pogledom na njuspasili od smrtnog ujeda. Stoga, ustvrdio je biskup, Isusovkriž kao oèitovanje Božje moæi ljubavi u ljudskoj slabostinije gubitništvo, nego pobjeda. Tko s vjerom gleda na križIsusov taj razumije da ga je u Isusu Kristu pohodila ljubavBožja i uzdigla ga iznad zla, nemoæi i smrti. Tko pak neusvoji taj pogled vjere nego na ljude i stvarnost oko sebegleda negativistièkim pogledom koji druge prokazuje iosuðuje, taj zapravo sam sebe osuðuje. Biskup je upitao mlade jesu li na ovom križnom puturazmišljali o izazovu Božje ljubavi kao dubokog i istinskogtemelja njihova života, koji ih podiže na višu razinupostojanja da budu pobjednici nad smræu. Pozvao ih je da osebi uvijek razmišljaju u koordinatama Božje antropologije, ida se othrvaju ljudskim ideologijama, rodnoj ili nekojdrugoj, koje ne raèunaju s dostojanstvom koje èovjeku dajeBožja ljubav oèitovana u Isusovu križu. Naglasivši da jeljubav uvijek povezana sa žrtvom, i da u tom smislu križ imasvoju tvrdoæu, biskup je potaknuo mlade da uoèe kako sesreæa ne nalazi u neèemu izvan njih, nego u njihovu srcu ukoje je Bog utisnuo svoju ljubav i kad oni žive žrtvu svojedarovanosti za druge. Rekao je kako ih je juèer i danas prationa Križnom putu molitvama i željama da budu mladihrvatski ljudi koji kao vjernici imaju jasnoæu tko su oni uBogu i što s njime mogu postiæi. Govoreæi im o zvanju, ustvrdio je kako je ono više od školekoju æe završiti, ono je izbor utemeljen u ljubavi njihova srcau kojoj je prisutan Bog i koja ih nikad neæe poticati da iduputem zla i sebiènosti. Tko æe oni biti sutra i kakva æeHrvatska po njima biti, ovisi o tome koliko æe u svojojnutrini biti otvoreni Božjem pozivu i po njem živjeti. U tomsmislu biskup ih je potaknuo da budu spremni odazvati seBožjem pozivu u sveæeništvo i redovništvo, i da ih pritom neobeshrabri i možebitno ruganje onih koji ne osluškuju Božjezovove srca i ne razumiju ih. Izrazio je radost što uHrvatskoj ima mladih ljudi koji o svom životu razmišljaju spolazišta Božjih. Biskup je osobitu zahvalnost izrekaomladima za sudjelovanje na Biskupijskom euharistijskomkongresu, te je naglasio da æe svjedoèanstvo njihove vjereostati zapisano u povijesti Požeške biskupije, u njezinljetopis. Pozvao ih je da 22. rujna ove godine doðu u Požeguna proslavu Biskupijskog dana i ondje ponovno posvjedoèesvoje mladenaèko opredjeljenje za Isusa Krista. Na svršetku misnog slavlja biskup je zapodjenuo kratkirazgovor s mladima, zanimajuæi se odakle ih sve ima,


14 14. ožujka 2018. broj 11/2018

rekavši da je po njima na Križnom putu na neki naèinsudjelovala cijela Požeška biskupija. Posebno je istaknuomlade iz Ðulovca koji redovito u velikom broju sudjeluju nabiskupijskim Križnim putovima, te je zahvalio njihovužupniku Ivanu Certiæu za sve ono što je kao biskupijskipovjerenik za mlade uèinio u pripravi za ovaj programmladih, u suradnji s Katehetskim uredom na èelu s RobertomMokrim, i požeškim Kolegijem na èelu s MarijanomPaveliæem. Zahvalio je pjevaèima i pjevaèicama što sunakon dvodnevnog pješaèenja i na misi ostali stajati nanogama kako bi ostalim sudionicima slavlja pjesmompomogli da uzdignu dušu k Bogu. Zahvalio je sveæenicimakoji su pratili mlade na Križnom putu, sveæenicima užupama kroz koje su mladi prolazili, a domaæem župnikuŽarku Turuku zahvalio je za gostoprimstvo. Zahvalio jenazoènom daruvarskom gradonaèelniku i njegovimsuradnicima, kao i zamjenici bjelovarsko-bilogorskogžupana, što su pripremili logistiku i okrepu za mlade uDaruvaru. Rijeè zahvalnosti sudionicima uputio je i,predstojnik Katehetskog ureda Mokri, a osobito biskupu zanjegovu potporu, ne samo ovom Križnom putu, nego i svimaprethodnima na kojima je sudjelovao. Poželjevši mladimasretan povratak u njihove obitelji, biskup je na sve njih jezazvao Božji blagoslov.

Misa zadušnica za kardinala Kuhariæa u Pribiæu„Hrvatski je narod zahvalan Bogu što je imao kardinalaFranju Kuhariæa u presudnim trenucima za Crkvu i narod.On je jasnoæom svoje rijeèi i odvažnošæu bio prorok na kogasmo se mogli osloniti; pokazao put kako ljudski i kršæanskiživjeti svoje bogoljublje, èovjekoljublje i domoljublje",posvjedoèio biskup JezerinacPribiæ, 11.3.2018. (IKA) - Na 16. obljetnicu smrtizagrebaèkog nadbiskupa kardinala Franje Kuhariæa, unedjelju 11. ožujka, misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv.Sikste u Pribiæu predvodio je umirovljeni vojni biskup JurajJezerinac. Uvodeæi u misu, biskup je naglasio kako je sluga Božjikardinal Franjo Kuhariæ „trajno obilježio povijest hrvatskognaroda i Crkve u Hrvata, poput blaženog kardinalaStepinca". U prvom dijelu homilije, biskup se osvrnuo naznaèenje „radosne" nedjelje, te u tom vidu ukazao na misnoevanðelje koje opisuje susret Isusa sa židovskim uèiteljemNikodemom. U duhu poslanice Efežanima u kojoj Pavaopiše o Božjoj ljubavi, biskup Jezerinac naglasio je kako jesluga Božji kardinal Franjo Kuhariæ èesto razmišljao oIsusovoj smrti i ljubavi prema nama ljudima. „On je dubokoušao u tajnu Isusove ljubavi. Potaknut Isusovom ljubavljuodabrao je rijeèi za svoje geslo 'Deus Caritas est', a to znaèi'Bog je ljubav'" rekao je, te podsjetio kako se on i u svojojDuhovnoj oporuci osvrnuo na Božju ljubav. U njoj, je,izmeðu ostaloga, napisao: „Uvijek sam i rado i èvrstovjerovao u Božju istinu o èovjeku. To je najsvetija,najpotresnija i najsudbonosnija istina o postojanju èovjeka.(…) Uvijek sam o toj istini rado razmišljao i rado sampropovijedao. U tom je sav smisao i bit našega postojanja.Kao zagrebaèki nadbiskup i metropolit, molim svoju velikuduhovnu obitelj, Zagrebaèku nadbiskupiju i cijelu Crkvu uHrvata u hrvatskom narodu - da èuva i živi cjelovitukatolièku vjeru u osobnom, obiteljskom i narodnom životu".Te su kardinalove rijeèi proroèke, gotovo sudbonosne:živjeti cjelovitu vjeru u osobnom, obiteljskom i narodnomživotu. U suprotnom se može doista dogoditi ono o èemu nasgotovo svakog dana izvještavaju naše dnevne novine, a to jenestanak hrvatskog naroda, upozorio je biskup Jezerinac, jer„glede njegovog opstanka gotovo da i nema dana, a da ne

èujemo da je najpotrebnija gradnja vrtiæa, zaposlenje,novèani poticaj mladim obiteljima za dvoje i više djece, a danitko ne spominje duhovnu obnovu našega naroda, bez kojeje nemoguæ bilo kakav napredak, da ne kažem opstanak.Ovdje smo svi zakazali i nitko se ne može opravdati zbogvelikih propusta, jer nismo mladima prenijeli vrijednostiduha koje su uèinile da opstanemo u teškim vremenima. Dokse s jedne strane govori o obnovi hrvatskoga, na veliko segovori protiv tradicionalne kršæanske obitelji, nazivajuæi jezastarjelom, konzervativnom, kako bi ju razorili. U tomepomažu razne Udruge. Neke od njih idu tako daleko, i tovrlo agresivno, da žele uništiti brak, koji saèinjavaju muž ižena, a potièu na razne druge braène zajednice, koje to nisu ine mogu biti".Na pitanje „èije interese one pronose", biskup je posvijestioda to sigurno nisu interesi ovoga naroda, koji izumire, a nitisu interesi èovjeka kao žive i razumom obdarene vrste. To jegrijeh kojemu ništa ne izmièe.Biskup Jezerinac podsjetio je da je sluga Božji kardinalFranjo Kuhariæ bio veliki branitelj obitelji. Za obitelj jerekao: „Ona je zamisao Božja kako osobe ulaze u najdubljuintimnost zajedništva, a opet svaka ostaje u sebi iza sebe,ima vlastiti život i dostojanstvo".U novije vrijeme osjeæa se sve veæa pobuna protiv Božjezamisli o obitelji i obiteljskog života. No, to vodi u moralninihilizam. Kardinal Kuhariæ rekao je: „Ako u nekojcivilizaciji prevladava moralni nihilizam, kao posljedicaneodgovornog odnosa prema objektivnim moralnimnaèelima, onda se nalazimo pred slijepom kolektivnomsavješæu, koja odbacuje objektivnu razliku izmeðu dobra izla. Tada nastupa dramatièna moralna kriza društva i svijeta.Materijaliznam svake boje stoji u temeljima moralnograspada društva. Tako društvo nema više vertikale duha".„Hrvatski je narod zahvalan Bogu što je imao kardinalaFranju Kuhariæa u presudnim trenucima za Crkvu i narod.On je jasnoæom svoje rijeèi i odvažnošæu bio prorok na kogasmo se mogli osloniti; pokazao put kako ljudski i kršæanskiživjeti svoje bogoljublje, èovjekoljublje i domoljublje.Kardinal Kuhariæ bio je veliki branitelj istine o blaženomkardinalu Stepincu. Godinama je na dan smrti blaženogkardinala Stepinca, 10. veljaèe, služio misu u zagrebaèkojkatedrali koja je bila premala da primi sve vjernike koji sudolazili toga dana. I tako je on pridonio još više štovanjublaženika. Sve što je radio, radio je i govorio poput kardinalaStepinca, iz dubokog uvjerenja da je Isus Bog koji je postaoèovjekom. U tu je istinu bio duboko uvjeren. Ne samo to, onje duboko doživio da je Bog ljubav. Štoviše, iz te Istine crpioje svu snagu u svom životu, trudeæi se da tu Istinu usvojenjegovi slušatelji i da tu Istinu, koja se zove Isus Krist,zavole. Toga su bili svjesni svi oni koji su ga slušali. Svakanjegova rijeè našla je mjesta u srcu slušatelja. Spominjuæi sedanas 16. obljetnice smrti blage uspomene kardinala FranjeKuhariæa, želimo i molimo Gospodina da ga Crkva proglasišto prije blaženim. Bio je jednostavan, drag i svet èovjek.Takav æe ostati u sjeæanju mnogih Hrvata, kako u domovinitako i u iseljeništvu, koji su ga poznavali", zakljuèio jebiskup Jezerinac.Na kraju je pohvalio inicijativu da se ispred crkve u kojoj jekršten kardinal Kuhariæ podigne spomenik njemu u èast.

.


1514. ožujka 2018. broj 11/2018

Misa na obljetnicu smrti kardinala Franje Kuhariæa„Zahvalni smo Gospodinu što nam je darovao slugu Božjegakardinala Franju Kuhariæa, koji nas je toliko puta potaknuoda podignemo pogled prema Božjoj ljubavi, prema PresvetojBogorodici Mariji i blaženom Alojziju Stepincu, da bismoèinili dobro i svjedoèili istinu", istaknuo kardinal Bozaniæ uzagrebaèkoj katedraliZagreb, 11.3.2018. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ predvodio je u nedjelju 11. ožujka uzagrebaèkoj katedrali euharistijsko slavlje prigodom 16.obljetnice smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuhariæa,izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Uzkardinala, koncelebrirali su umirovljeni vojni biskup JurajJezerinac te zagrebaèki pomoæni biskupi Ivan Šaško i MijoGorski u molitvenom zajedništvu sveæenika, redovnica iokupljenih vjernika. U uvodu homilije kardinal je tumaèeæi naviještenu Božjurijeè evanðelja koje govori o razgovoru izmeðu Isusa iNikodema rekao kako „svi mi osjeæamo èežnju zavjeènošæu, ali i zemaljsku ogranièenost. U iskrenosti srcaosjeæamo traganje za svjetlom. Nikodem je slika èovjekakoji zbiljski želi razumjeti, proniknuti smisao, bez obzira nateškoæe s kojima se susreæe zbog svoje predodžbe. Zanimaga novost, zanima ga životna srž. U Isusovim rijeèimasnažno je istaknuta vjera i spasenje, Božji plan o svijetu ièovjeku koji se ne može spoznati ostajuæi u nekom oblikumaterijalizma, koji se ne može razumjeti bez duhovnogapristupa. Bog nam se objavljuje u našoj ljudskoj naravi, unašoj stvorenosti. Bog nam se objavljuje u svome Sinu IsusuKristu, koji se radi našega spasenja utjelovio i postao èovjek.Po Kristu, s Kristom i u Kristu svaki je èovjek pozvan,svakom je èovjeku moguæe uæi u taj duhovni, Božji prostor,pitajuæi se što je za njega stvarna ljepota, dobrota i istina." Istaknuvši da je vjera dar, baš kao i sloboda kardinal je rekaokako slobodu koju nam je Bog dao možemo koristiti èak i zaodbijanje Božjeg milosrða, za neprihvaæanje njegova daraopraštanja, za ustrajanje u grijehu: „Braæo i sestre, vjera jeodgovor na Božju ljubav, vjera je prihvaæanje Božjega dara,vjera je dopuštanje da Božja ljubav prodre u naše misli inaše izbore, da ih proèišæava i preobražava. Vjera namotvara pogled i uvodi nas u vjeèni život koji je jedino uBogu. Zato je upravo u odbijanju Božje ljubavi sudbonosnaosuda za svakoga muškarca i ženu. Èovjek, svaki muškarac isvaka žena, trebaju izabrati: ili prihvatiti Božju ljubav,pustiti se da budu zahvaæeni Božjom ljubavlju te da njenomsnagom mijenjaju svoj život, ili da se zatvore te nastaveživjeti u svojoj sebiènosti." „Razmatrajuæi današnje Evanðelje uviða se da se u njemunalaze kljuène teme kršæanskoga življenja, ali i posebnodrage teme kardinalu Kuhariæu", istaknuo je kardinalBozaniæ, podsjetivši na biskupsko geslo kardinala Kuhariæa:Bog je ljubav (1 Iv 4, 8), a koje odražava sadržaj Evanðelja inašega navještaja Radosne vijesti, kao i mjeru našegaživljenja i djelovanja. „Tako meðu omiljenim temama okojima je govorio, propovijedao, koje su ga zaokupljale kaonit vodilja u svim pitanjima, nalazimo slijed iz današnjegaEvanðelja: vjera, ljubav, vjeèni život, svjetlo, istina. Svakaod tih tema bila je snažno suèeljavana, osporavana i odbijanau doba komunistièke vladavine koja je bila nošenamaterijalistièkom ideologijom i ateistièkim sustavom,hranjena mržnjom prema klasnom i ideološkom neprijatelju,izrugujuæi se vjeènom životu, promièuæi principe koji suproizlazili iz totalitaristièke doktrine politièke Partije,zauzimajuæi mjesto religije, te grubo gazeæi naèelo istinitostii pravednosti, a neprestano unoseæi podjele u hrvatski narod.U takvim osporavanjima bila je u prvom planu napadanaosoba kardinala Kuhariæa, jer je neprijatelj dobro znao, a

znade i danas, da je to najneposredniji naèin da se udarisamu Crkvu, koja je prvi i zadnji cilj takvih napada.Kardinalove rijeèi vode nas u propitivanje našega osobnogvjernièkog života, potièu da se pitamo o: vjeri, vjeènomuživotu i istini. Na ta pitanja odgovor traži svaki èovjek, aosobito ga hrvatski obrazovni i odgojni sustav treba ponuditidjeci i mladima. O tim odgovorima ovisi i izgradnja hrvatskoga društva zabuduænost. Svjesni smo da kao Crkva živimo u ozraèju ukojemu sužive razni poticaji i planovi: od novih oblikamaterijalizma, od novih ideologija koje se pritiscima želinametnuti narodima i državama, preko sustava koji ne mareza vjeènost, niti se zalažu za istinu." Homiliju je kardinal Bozaniæ završio rijeèima zahvale imolitve: „Zahvalni smo Gospodinu što nam je darovao sluguBožjega, kardinala Franju Kuhariæa, koji nas je toliko putapotaknuo da podignemo pogled prema Božjoj ljubavi, premaPresvetoj Bogorodici Mariji i blaženom Alojziju Stepincu,da bismo èinili dobro i svjedoèili istinu."

Obljetnica smrti kardinala Franje Kuhariæa u požeškojkatedraliKardinal Kuhariæ nije sa svojim hrvatskim narodom stajaobeznadno pred strahotama Domovinskog rata, nego je spolazišta Božjih naviještao istinu koja prolazi kroz savjest,hrabreæi i pozivajuæi ljude neka ne dopuste da u njih uðetama zloèina, istaknuo biskup ŠkvorèeviæPožega, 11.3.2018. (IKA) - Misno slavlje na 16. obljetnicusmrti kardinala Franje Kuhariæa u požeškoj katedralipredvodio je 11. ožujka biskup Antun Škvorèeviæ. Ujedno sespomenuo pete obljetnice izbora pape Franje u službuPetrova nasljednika koja se navršava 13. ožujka. Na poèetkuslavlja biskup je podsjetio nazoène da se ova nedjelja naziva„Dominica Laetare"- „Veseli se", kojom nam Crkva usredkorizme doziva u svijest da je u stanje naše ljudskeprolaznosti, muke i smrti po Isusovu križu ušla moæ Boželjubavi i promijenila ga, što je trajan razlog veselja. Podsjetivši da je na taj dan prije šesnaest godina preminuoumirovljeni zagrebaèki nadbiskup kardinal Franjo Kuhariæ,èovjek duboke vjere i iskrene ljubavi prema Crkvi iDomovini, koji je volio i grad Požegu, èiji je bio poèasnigraðanin, biskup je pozvao nazoène da njegovu plemenitudušu povjere Bogu. Prisjetio se kako mu je on kao prvompožeškom biskupu 1997. godine predao biskupski štap, itime povjerio da se u tom dijelu nekadašnje Zagrebaèkenadbiskupije po odluci pape Ivana Pavla II. u novoj Požeškojbiskupiji nastavi Isusovo djelo spasenja, izrazivši uvjerenjeda nas on iz vjeènosti prati na tom putu. Takoðer je podsjetionazoène da je Grad Požega izabrao 12. ožujka za Dan Grada,jer su toga dana 1688. godine, kad se po starom kalendaruslavio spomendan sv. Grgura, osloboðeni od osmanlijskevladavine Požega i Slavonija. Nazoènom gradonaèelnikuDarku Puljašiæu sa suradnicima èestitao je Dan Grada,poželjevši da se što uspješnije trudi oko opæeg dobra svihgraðana, zahvalivši mu što u ta nastojanja ukljuèuje iPožešku biskupiju. Povjerio je Bogu sve preminule graðanePožege, napose sveæenike i hrvatske branitelje. Pozvao jesudionike slavlja da se svojom molitvom pridruže brojnimmladima koji završavaju dvadeseti Biskupijski križni put odLipovljana do Daruvara.U homiliji biskup je spomenuo kako ljudi u odreðenimprigodama nastoje napraviti životne raèune, da æe tako igradonaèelnik Požege na sveèanoj sjednici Grada predstavitipostignute uspjehe tijekom minule godine. Kazao je kako seo neuspjesima redovito ne govori. Istaknuo je da pisacKnjige ljetopisa, èiji je ulomak naviješten u prvom


16 14. ožujka 2018. broj 11/2018

liturgijskom èitanju, napravio svojevrsni sažetak židovskepovijesti, nabrajajuæi njezine neuspjehe, dugovne nevjerinaroda. Na kraju ljetopisac zakljuèuje da Bog unatoè tomevodi povijest k njezinu cilju, služeæi se razlièitim putovima,meðu ostalim i tako neoèekivanim kao što je to sluèaj sperzijskim kraljem Kirom koji je okonèao asirskosužanjstvo, omoguæio Židovima povratak u domovinu iizgradnju hrama u Jeruzalemu. Bog je to uèinio za svojnarod jer je bogat milosrðem i velik u ljubavi. U današnjemevanðeoskom ulomku Isus pak tumaèi Nikodemu da je Bogtako ljubio svijet te je poslao Sina svoga da nitko tko vjerujene propadne, nego u njemu ima život vjeèni. Biskup jepodsjetio da su svjetski dogaðaji i ljudska djela podaci oljudskoj nemoæi jer su oznaèeni prolaznošæu i smræu, ali dasu naši osobni, obiteljski, gradski, hrvatski i svjetski ljetopisiuspješni i blagoslovljeni po onima koji vjeruju Isusu Kristu iuronjeni u otajstvo njegove beskrajne ljubavi. Biskup je kazao kako je Franjo Kuhariæ bio jedan od onihhrvatskih ljudi koji je svojom dubokom vjerom trajno živio usvjetlu otajstva Božje ljubavi, što je izrazio i biskupskimgeslom „Bog je ljubav". Podsjetio je kako je njegovosveæenièko služenje zapoèelo 1945. godine kad ga je -zajedno s Josipom Dumiæem, kasnijim župnikom požeškežupe Sv. Terezije Avilske, preminulim prije dvadeset godina- nadbiskup Alojzije Stepinac zaredio za sveæenika i u znakukriža poslao „u krvavu kupelj" komunistièkog progona.Poèetkom devedesetih godina prošlog stoljeæa, nadbiskupKuhariæ nije sa svojim hrvatskim narodom stajao beznadnopred strahotama Domovinskog rata, nego je s polazištaBožjih naviještao istinu, koja prolazi kroz savjest, hrabreæi ipozivajuæi ljude neka ne dopuste da u njih uðe tama zloèina,trajno se zalagao za dobro svoga i svih drugih naroda,vjerovao pobjedi Božjoj nad zlom. Biskup je pozvaonazoène da u tom misnom slavlju zahvale kardinalu Franjišto je stojeæi na Božjim polazištima, ostao vjeran Bogu,Crkvi i svom narodu, te da potaknuti njegovim primjerom,kao i primjerom dugogodišnjega požeškog župnika Dumiæa,i oni budu vjerni u svom osobnom, obiteljskom i javnomživotu, te da uvjereni kako zadnju rijeè nema zlo i zloèinac,nego Bog koji je ljubav, uvijek iznova u povezanosti s njimeèine prave hrvatske korake. Zamolio je Gospodina Isusa dasvojim Duhom prosvjetljuje i vodi pojedine ljude i skupine uHrvatskoj, te imaju hrabrosti biti i ostati na Božjimpozicijama, svjesni da je jedino u Bogu, koji nas je stvorio ikoji nas najviše voli, zajamèeno naše dostojanstvo. Na kraju misnog slavlja biskup je poželio okupljenima da unjima sve snažnije raste ono što je Božje i da po njima raste igrad Požega i naša domovina Hrvatska, te je na sve njih, anapose na vodstvo Grada zazvao Božji blagoslov.

Èestitka dr. Paliæu zastupnice u Europskom parlamentuDubravke ŠuiceDubrovnik, 11.3.2018. (IKA) - Zastupnica u Europskomparlamentu Dubravka Šuica èestitala je mons. Petru Paliæuna imenovanju za hvarskog biskupa. „S radošæu sam primilavijest da Vas je Sveti Otac Franjo imenovao hvarskimbiskupom. Ovo imenovanje veliko je priznanje Vamaosobno za Vaše dosadašnje posveæeno sveæenièko služenje izauzetost u službama koje su Vam bile povjerene. Uzzahvalu za sve što ste napravili za našu Dubrovaèkubiskupiju u Vaše dvadeset i dvije godine predane sveæenièkeslužbe, èestitam Vam na imenovanju za biskupa hvarskog iželim obilje snage i uspjeha u obavljanju te èasne službe",istaknula je u èestitki voditeljica hrvatske EPP/HDZdelegacije u Europskom parlamentu.

Biskup Mrzljak predvodio križni put u romskojzajednici u Strmcu PodravskomStrmec Podravski, 11.3.2018. (IKA) - Pod molitvenimgeslom „Po svojem si svetom križu otkupio svijet" na èetvrtukorizmenu nedjelju, 11. ožujka, u znak solidarnosti s braæomRomima, varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio jepobožnost križnoga puta u romskoj zajednici u StrmcuPodravskom. Križni put, uz brojne mještane a posebice onenajmlaðe, okupio je i sveæenike Varaždinske biskupije. Takosu se na tom velikom dogaðaju za najveæu romsku zajednicuu Varaždinskoj županiji uz mons. Mrzljaka okupilipredstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnuarhitekturu Mario Kopjar, koji je ujedno darovao križ zaprocesiju, domaæi župnik Ivan Sakaè, fra Vjekoslav Kocijaniz Franjevaèkog samostana u Varaždinu, povjerenik zapastoral Roma u Varaždinskoj biskupiji Damir Slamek,biskupov tajnik Nikola Tomaševiæ i ðakon Marko Domiter,kao i s. Karolina Miljak, tajnica Odbora HBK za pastoralRoma, te vjerouèitelji i uèitelji s podruèja Varaždinske iMeðimurske županije koji svakodnevno rade s djecomromske nacionalnosti.„Isus Krist nosio je taj križ na kojem je umro, ali nakon togaje uskrsnuo, a u ovom korizmenom vremenu pripremamo seza proslavu blagdana Isusova uskrsnuæa, Njegova života. Aliprije toga morao je podnijeti tešku smrt na križu. Taj križniput dogaða se i danas. Svi idemo kroz svoj život noseæisvatko svoj križ. Možemo Isusu olakšati taj križ onda kadasmo dobri, ako ne griješimo i poštujemo druge, ako smozajedno. To želimo pokazati i ovom pobožnošæu, jer Isusovkrižni put je i naš križni put. Kroz život nas prate teškoæe,bolesti i nevolje te naposljetku završavamo smræu. No,znamo da smrt nije ono zadnje, to nije završetak. Vjerujemoda èovjek poslije smrti ulazi u život, a križni put nas uèikako treba proæi kroz ovaj naš život", istaknuo je biskupMrzljak.Organizator križnog puta bilo je Povjerenstvo za pastoralRoma Varaždinske biskupije, a posebno vrijedi istaknuti trudi zalaganje tajnice Povjerenstva te vjerouèiteljice u Osnovnojškoli Petrijanec Kristine Èaèiæ. Za romsko naselje, koje jeadministrativno podijeljeno meðu dvije opæine, Cestice iPetrijanca, a spada pod župu svetih Petra i Pavla u Petrijancudolazak duhovnog pastira Varaždinske biskupije mnogo jeznaèio. Križ su tijekom procesije nosili uime romskezajednice Željko Oršoš, uèenik osmog razreda i kandidat zaprimanje sakramenta svete potvrde, te Josip Levaniæ, èlanžupne zajednice iz Strmca Podravskog.

Èestitka hrvatskoga redovništva novoimenovanomhvarskom biskupu Petru PaliæuZagreb, 11.3.2018. (IKA) – Uime Hrvatske redovnièkekonferencije, predsjednica s. Ana Marija Antoloviæ, ASC,uputila je èestitku novoimenovanom hvarskom biskupuPetru Paliæu. „Uime Hrvatske redovnièke konferencije, redovnika iredovnica u Hrvatskoj, zajedno s dopredsjednikom ièlanovima Vijeæa, upuæujem Vam iskrene èestitke naimenovanju za biskupa hvarskog. Primite od nas i obeæanjemolitve i podrške na koju možete raèunati u vršenju Vašebiskupske službe. Èestitke upuæujemo i vjernicima Hvarskebiskupije. Neka zagovor Blažene Djevice Marije, MajkeCrkve, sv. Stjepana I, pape i sv. Prošpera prati Vašubiskupsku službu i sve vjernike biskupije", istaknula je s.Ana Marija Antoloviæ.


1714. ožujka 2018. broj 11/2018

Biskup Bogdan predvodio Križni put Hrvatske vojske ipolicije na zagrebaèkom KsaveruZagreb, 11.3.2018. (IKA) - Tradicionalni Križni put zaHrvatsku vojsku, policiju, branitelje i vatrogasce održan jena zagrebaèkom Ksaveru na èetvrtu korizmenu nedjelju, 11.ožujka, u organizaciji Vojnog ordinarijata. Križni putpredvodio je vojni ordinarij u RH Jure Bogdan uz pratnjuvojnih i policijskih kapelana, ðakona i bogoslova VO.Sudjelovali su i zaposlenici VO koji su koordiniralisveèanom procesijom i Križnim putem. U sveèanom postroju ispred zgrade Vojnog ordinarijataokupili su se pripadnici Poèasno-zaštitne bojne, polazniciPolicijske akademije „Josip Joviæ", kadeti Èasnièke škole„Andrija Matijaš Pauk" Hrvatskoga vojnog uèilišta „Dr.Franjo Tuðman" i vatrogasci. Potom su se dostojanstvenouputili prema Ksaverskoj kalvariji i kroz barokni perivojispred župne crkve Sv. Franje Ksaverskog izmolilipobožnost. Prigodne tekstove meditacije kod èetrnaestpostaja èitali su polaznici Policijske akademije i kadetiÈasnièke škole vojnog uèilišta. Uvodne molitve i molitve napoèetku i kraju predmolio je vojni biskup, a molitve suizgovarali vojni i policijski kapelani. Za molitvu je ovegodine izabran „Križni put oca i majke" koji je priredilaSplitsko-makarska nadbiskupija u povodu treæegnacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji koji æe seodržati 15. i 16. rujna u Solinu. U pobožnosti Križnog puta sudjelovali su i provincijalfranjevaca treæoredaca glagoljaša svetog Jeronima fra IvoMartinoviæ, provincijski vikar, gvardijan i župnik župe sv.Franje Ksaverskog fra Ivan Paponja, TOR. U molitvi su bilisjedinjeni i aktivni policajci, pripadnici OS RH, branitelji,vatrogasci, njihove obitelji i brojni drugi vjernici, meðukojima je bio i potpredsjednik vlade i ministar obrane RHDamir Krstièeviæ. Kalvarija na Ksaveru vrijedno je djelo baroka prve polovine18. stoljeæa. Buduæi da je na svakoj postaji Križnog putauklesan tekst jednog od kljuènih dogaðaja iz hrvatskepovijesti zovu ga i Hrvatskim križnim putem. Nakonèetrnaeste postaje puta Križa prigodnu homiliju izgovorio jebiskup Bogdan, koji je izmeðu ostaloga rekao da smo mikoji smo se danas okupili na ovom Križnom putu u svojimmislima i osjeæajima „slijedili Isusa na njegovu križnomeputu, na Veliki petak u Jeruzalemu''. Kako smo se okupili izrazlièitih podruèja naše domovine, razlièitih profesija,uzrasta, vjernici, a i oni koji se kolebaju u svojoj vjeri.Uspinjuæi se s Isusom na Golgotu nosimo sve svojepoteškoæe, kao i poteškoæe onih drugih. Nekima pomažemonositi njihove križeve na njihovim križnim putovima kao štosu i Isusu pomagali. Suoblièujemo se s tim osobama koji susudjelovali u Isusovu križnom putu, a i èesto prepoznajemosebe u nekim situacijama noseæi životne križeve. Biskup je pozvao okupljene vjernike da podignu pogledprema raspelu i razmišljaju o Isusu raspetome i umrlome zanas i cijelo èovjeèanstvo, te da se povuèemo u sebe i tišinusvoga srca. Neki misle da je Isusova smrt na križu uzaludna ipromašaj, èak i vjernici znaju pomisliti promatrajuæipoteškoæe u svijetu i gledajuæi patnje nevinih zapitati sezašto Bog šuti i u nekim stvarima nešto ne poduzme. Nekizbog toga i napuštaju Crkvu. Isus je prošao tamu, patnju,smrt, grob i prošao svoju dionicu u otkupu èovjeèanstva.Isus se potpuno predao Ocu i sve ovo svjesno prošao za našespasenje kao Jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta. UIsusu kao pravom èovjeku i Bogu prepoznajemo svojuljudskost i svoje patnje, te samo s njim možemo pobijeditizlo, grijeh i smrt. Nakon ovog puta križa vraæamo se svojimobiteljima i domovima sa sviješæu kako nas Bog ljubi želeæinam dobro. To je pokazao umiruæi za nas na križu. I ništa

nas ne može rastaviti od ljubavi Kristove usprkos našojgrešnosti i udaljenosti od njega. Biskup je homiliju zakljuèiorijeèima: „Bog ne mjeri svoju ljubav prema nama premanašim zaslugama, dobrim djelima, ili našoj vjeri. On jenaprosto ljubav i on nas sve ljubi." Prisutne je pozvao da sevrate svojim domovima iduæi ususret proslavi Uskrsa svjerom i znanjem kako je Bog ljubav i da nas ljubi. Pozavršetku pobožnosti i biskupove homilije rijeèi zahvalebiskupu i svima okupljenim vjernicima uputio je župnikPaponja.

Èestitka Predsjednice Republike Hrvatske mons. dr.Petru Paliæu„Uvjerena sam da æete ovu èasnu dužnost obnašati na dobrosvih vjernika te na dobro Crkve, naše drage Domovine icijeloga hrvatskoga naroda te da æete biti pastir otvorenasrca za svakoga, posebno za svakoga èovjeka u potrebi inevolji", istaknula je predsjednica Grabar-KitaroviæZagreb, 12.3.2018. (IKA) – Predsjednica RepublikeHrvatske Kolinda Grabar-Kitaroviæ èestitala je mons. Dr.Petru Paliæu na imenovanju hvarskim biskupom. „S velikim zadovoljstvom primila sam vijest o Vašemimenovanju na mjesto biskupa Hvarske biskupije, na èemuVam upuæujem svoje iskrene èestitke. Uvjerena sam da æete ovu èasnu dužnost obnašati na dobrosvih vjernika te na dobro Crkve, naše drage Domovine icijeloga hrvatskoga naroda te da æete biti pastir otvorena srcaza svakoga, posebno za svakoga èovjeka u potrebi i nevolji",istaknula je Predsjednica u èestitki mons. Paliæu.

Èestitka potpredsjednika Hrvatskoga sabora BožePetrova mons. Petru PaliæuZagreb, 12.3.2018. (IKA) - Potpredsjednik Hrvatskogasabora Božo Petrov èestitao je mons. Petru Paliæu naimenovanju za hvarskoga biskupa. „S velikom radošæuprimio sam vijest o Vašem imenovanju u preèasnu službuordinarija Hvarsko-braèko-viške biskupije. Zahvaljujuæi natome Providnosti i razboritosti Svete Crkve, upuæujem Vamiskrenu èestitku uz izraze dubokoga poštovanja i povjerenjau Vašu osobu! Vaše imenovanje veliko je priznanje i poèastiskazana Hrvatima iz Janjeva, koji èine dragi dio hrvatskogabiæa te i njima ovim putem posredstvom Vas upuæujemnajveæe èestitke!Imenovani ste ordinarijem u drevnoj i povijesnoj Hvarskojbiskupiji u kojoj je kršæanstvo sveprisutno, dubokoukorijenjeno i stoljeæima postojano te je upravo onoizgradilo kulturu toga otoèkoga kraja. Imenovani ste ujednobiskupom na specifiènome i zahtjevnome podruèju koje sedanas susreæe s mnogim izazovima, posebno oèuvanjemstanovništva na tim otocima i potrebom njihova održivarazvoja uz njegovanje našega kršæanskoga identiteta. Molim Vas da stoga primite takoðer naš poticaj i potporuVama za obavljanje te èasne ali zahtjevne službe te da uvijekznate kako Vam je naša ruka puna povjerenja trajno i stalnoispružena za svaku pomoæ", istaknuo je Petrov u èestitkiimenovanome hvarskom biskupu.

.


18 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Biskup Jezerinac predvodio misu u povodu Papina danaZagreb, 13.3.2018. (IKA) – U povodu Papina dana, u utorak13. ožujka, euharistijsko slavlje u zagrebaèkoj prvostolnicipredvodio je umirovljeni vojni biskup Juraj Jezerinac. Ukoncelebraciji bilo je više sveæenika, meðu kojima i tajnikApostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. JanuszStanislaw Blachowiak, te rektor Nadbiskupskogbogoslovnog sjemeništa preè. mr. Anðelko Košæak. Na misije sudjelovao velik broj èlanova Križarske organizacije.Uvodeæi u slavlje, biskup Jezerinac podsjetio je kako jeveliki štovatelj i zaljubljenik pape bio blaženik i utemeljiteljKrižarske organizacije, dr. Ivan Merz, koji je l925. godineinicirao proslavu Papina dana. Gotovo da i nema susreta, bilo pojedinaènog ili zajednièkog,posebno službenog, a da se papa Franjo ne preporuèuje umolitve. To i mi danas rado èinimo. Molimo za papu Franjuda ga Duh Sveti nadahne i jaèa u upravljanju kormilom laðe,naše Crkve, rekao je biskup Jezerinac.U homiliji podsjetio je na vrijeme u kojem je Merz predložioslavljenje Papina dana. „Bilo je to vrijeme jakihintelektualnih napada na Crkvu s teškim politièkimposljedicama. Merz je shvatio kako je važno spominjati senekih dogaðaja, posebno s podruèja vjere i vjerskih istina,koje su od velike važnosti za život Crkve i vjernika. Totakoðer vrijedi i za Papin dan, kada razmišljamo o poslanju io ulozi Kristova nasljednika ovdje na zemlji".Nadalje je posvijestio kako papa Franjo rado upotrebljavarijeè „sjeæanje", i time nam poruèuje da se ne zaboravljajudogaðaji koji su veoma važni u osobnom životu, a posebno upovijesti Crkve, koji su je obilježili, bilo u njezinoj patnji,bilo u radosnim trenucima vjernièkog života. „'Sjeæanje' okojem govori papa Franjo, odnosi se takoðer i na dogaðajkoji sigurno ne možemo mimoiæi, kojega kao vjernici nemožemo na današnji dan ne spomenuti, a to je upravodogaðaj izbora prvoga pape Petra. Ovo nas 'sjeæanje' vraæana naše sigurne temelje i sigurnost u Onoga u koga smopovjerovali. To nam sjeæanje daje povjerenje u IsusovuRijeè, koja se èita i meditira te naviješta prigodom svakemise, uvjereni da to nije ljudska veæ božanska rijeè. Isus jeupravo svojom rijeèju uspostavio službu papinskog služenja,rekavši Petru: 'Ti si Stijena i na toj stijeni sagradit æu Crkvusvoju'". No, podsjetio je, kako Isus nije postavio mudre isilno pametne ljude, nego siromašnog ribara Šimuna.„Šimun, kome je Isus dao ime Petar, nije završio nikakveškole, osim što je nauèio bacati mreže za lov ribe. Isus jeizabrao ovakvoga Petra kako bi pokazao da snaga Crkve neovisi o èovjeku, da Crkva nije ljudska nego božanskaustanova; da æe ona vjeèno trajati, da ju nitko ne možeuništiti, unatoè svih pritisaka i progona, pa i vlastite slabosti.Konstanta Crkve kroz povijest upravo je njezina izloženostnavalama zla i njegovoj razornoj moæi. Ono nekada i prodreu Crkvu i tako ju razara iznutra, a sigurno je ovo: ne moženadvladati Crkvu, jer je sazidana na Petru, utemeljena je natoj Stijeni. To je pokazala i dvijetisuæljetna povijest".Govoreæi o vjernosti Crkvi i odanosti papi, biskup Jezerinacje kao primjer stavio blaženog kardinala Alojzija Stepinca,koji je imao hrabrosti oduprijeti se bivšoj ateistièko-komunistièkoj vlasti i to uz cijenu života, da saèuvajedinstvo Crkve. „Ljudi Crkve imaju dužnost propitivati sebei druge o prikladnosti izrièaj vjere i nauka Crkve, ali ono štone smije biti dovedeno u pitanje je odnos povjerenje,poštivanja ljubavi prema Crkvi i Petrovu nasljedniku. To jevelika istina blaženog Alojzija Stepinca. Dok je istina onjemu bila okovana i mržnjom zamraèena, mržnja i laž nisumogle uništiti to svjetlo, jer je preveliko da bi ga tama moglaprekriti".Govoreæi pak o papi u miru Benediktu XVI. i papi Franji,

biskup je naglasio kako je za razliku od pape BenediktaXVI. koji je svojim knjigama, posebno o Isusu Kristu isvojim naviještanjem Evanðelja, ušao u dubinu vjere, papaFranjo želi predstaviti Krista na jedan jednostavan, a opetprivlaèan naèin. „On želi prikazati Crkvu kao majku kojavodi brigu o svakom djetetu. Zbog te jednostavnosti osvajasve više ljudi, ne samo katolike, kršæane, nego i ljude drugihvjera i nevjernike" rekao je, te nastavio „s obzirom na njihdvojicu, nameæe mi se slika Pavla i Petra: Pavao, tumaèistina vjere, Petar svjedok Isusove jednostavnosti.Obadvojica pak zaljubljeni u Gospodina Isusa, tako da æe iživot položiti za Njega".Sigurno je da je govor pape Franje, govor za današnjegèovjeka i to snagom Evanðelja. Isus traži autentiènost. Isustraži ljude ljubavi i oprosta. Isus traži one koji æe sezauzimati za druge, umjesto da ih osuðuju. Kao što papaFranjo toplo govori o Crkvi, on takoðer toplo govori o majciBožjoj. Ona je 'mama koja skrbi za Crkvu, koja nosi Isusa,najveæu našu radost, koja nas uvijek vodi k Njemu. Njojredovito upravljamo svoju molitvu'. Eto, to je papa Franjo.Iako nam se poneki puta èini, a neki to pretvaraju ukrivovjerje, da su mu potezi i rijeèi neuobièajene, on to èiniiz ljubavi prema Isusu Kristu. On jednostavno osvaja svijet, rekao je propovjednik, teupozorio kako ponekad imamo dojam da se papu Franju želisuprotstaviti našoj Crkvi, posebno biskupima. Tome neæemonasjesti jer odviše volimo Papu i Crkvu, te to potkrijepiorijeèima kardinala Stepinca: „Ostanite dakle pod svakucijenu, pa ako treba i uz cijenu života, vjerni KristovojCrkvi, koja ima na èelu Petra, Papu za poglavara".Pozivajuæi vjernike da mole za papu Franju, da ga dobri Bogobdari snagom da i dalje sretno upravlja laðom, KristovomCrkvom, i vodi vjernike prema konaènoj destinaciji, premakojoj svi mi putujemo, na kraju homilije biskup Jezerinacsažeo je Papin lik i pothvate pape: „Prihvaæa i naviještaevanðelje kao istinsku radost, slobodu i spasenje èovjeka.Isus je za papu Franju Sin Božji koji danas spašava,ozdravlja, prašta i ljubi. Njegova slika èovjeka je utemeljenau èovjeku-sinu Božjem, slici Boga u kojeg vjerujemo. Zatopapa Franjo ne trpi bilo kakvu diskriminaciju glede èovjeka:osuðuje zlo, ali spašava èovjeka. Svoje poslanje živi kaojedan od najjednostavnijih ljudi našega vremena: nije obuzetni izgledom ni ugledom. Slobodan je u sebi, jer kroèi stazomUèitelja. Njegov odnos prema povijesti, je odnos traženjaistine i svjetla, ali nije podložan pritisku medija, kojiuglavnom kolebaju slabe. Sigurni smo da æe u tom svjetluzablistati i naš blaženi kardinal Stepinac, èije lice veæ previšeblate oni koji su protiv povijesne istine. Budimo strpljivi iradujmo se u Gospodinu".


1914. ožujka 2018. broj 11/2018

Crkva u Hrvata

Filipini: Blagoslovljen Centar bl. Ivana MerzaMarikina, 3.3.2018. (IKA) - U gradu Marikina, biskupijaAntipolo (metropolija Manila) na Filipinima mjesni biskupFrancisco De Leon blagoslovio je 3. ožujka novi Centar bl.Ivana Merza i u njemu kapelu u kojoj se èuvaju i izlažu naštovanje relikvije blaženog Ivana kao i relikvije drugihblaženika i svetaca. Posljednjih deset godina na Filipinimase veoma raširilo štovanje bl. Merza, tako da je ondjeosnovana i Vicepostulatura koja koordinara i širi štovanjehrvatskog blaženika, a službu vicepostulatora obnaša DaveCeasar dela Cruz, teolog-laik. Na dan blagoslova uposlijepodnevnim satima okupili su se u Centru brojništovatelji bl. Ivana te volonteri koji pomažu uVicepostulaturi. Uz biskupa De Leona blagoslovu je nazoèioi župnik župe sv. Gabrijela od Žalosne Gospe na èijem seteritoriju Centar nalazi. U homiliji prigodom blagoslovabiskup De Leon naglasio je kako se Isusa treba slijediti kaošto su to èinili sveci, naroèito blaženi Ivan. Takav je životostvarenje evanðeoskih vrlina koje Isus preporuèa i traži odsvojih sljedbenika. Biskup je izrazio i zadovoljstvo što jeotvoren ovakav Centar koji je prvi te vrste u toj biskupiji. Nakraju obreda blagoslova svi su iskazali štovanje relikvijamabl. Ivana Merza. Vicepostulatura je do sada organiziralapohod relikvija bl. Ivana Merza u brojne župe i mjesta poFilipinima, a to ima u programu i za buduænost kao sastavnidio svoje apostolske djelatnosti. Sveèanost blagoslova novihprostorija Centra, koji postoji veæ godinu dana završila je uveèernjim satima molitvom krunice nakon èega je slijedilamisa koju je predvodio vlè. Ryan Pasabilla. Nakon misemolile su se molitve za ozdravljenje po zagovoru bl. Ivana.Više od stotinu osoba nazoèilo je proslavi blagoslova Centrakoji æe biti duhovna oaza mnogima. Svake druge suboteslužit æe se u Centru misa u èast bl. Merzu nakon èega æe semoliti molitve ozdravljenja.

Nadbiskup Želimir Puljiæ na „Forumu mladih katolika"održao predavanje „Europski identitet i kršæanstvo"Bruxelles, 7.3.2018. (IKA) - Zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ održao je na susretu „Forum mladih katolika zadruštvenu ukljuèenost" u Bruxellesu u srijedu 7. ožujkapredavanje o temi „Europski identitet i kršæanstvo", gdje jegostovao na poziv 'Foruma plus' iz Splita i Marijane Petir,hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu. Nadbiskup jegovorio o Europi na kraju prvoga i drugoga milenija tekršæanskoj ponudi Europe na poèetku treæega milenija njenepovijesti. Mons. Puljiæ podsjetio je da su politièari Robert Schuman,Konrad Adenauer i Alcide De Gasperi, politièki predstavniciFrancuza, Nijemaca i Talijana, sva trojica katolici, planiraliujedinjenje Europe na temeljima zajednièke kršæanskebaštine. Slièno su ponovila i dvojica predsjednika Europskekomisije, Jacques Delors (na èelu Komisije od 1985. do1995.), da „Europi treba dati dušu" i njegov nasljednikJacques Santer (1995.-1999.), kako se „Europi ne može datidušu ostajuæi samo na naèelima pomirbe, pravde,solidarnosti, slobode i ljudskog dostojanstva, nego valjauoèiti i uvažiti ulogu religijskih i filozofskih sustava istavova u životu ljudi i u stvaranju identiteta". „To su ponavljali i pape od Pija XII., Ivan XXIII., IvanaPavla II. do Benedikta XVI. i pape Franje. Sv. Ivan Pavao II.iz španjolskog svetišta Santiago de Compostela obratio seposebnim rijeèima Europi: 'Ja, Ivan Pavao II, sin poljskog

naroda, koji je slavenski meðu Latinima i latinski meðuSlavenima; ja, nasljednik svetoga Petra i pastir sveopæeCrkve, vièem tebi stara Europo s ljubavlju: Pronaði sebe!Budi svoja! Otkrij svoje poèetke! Oživi svoje korijene!Povrati se životu!' (9. 11. 1982.). On je prvi poèeo govoriti ocjelovitoj Europi od Portugala do Urala, a slavenske apostolesv. Æirila i Metoda 1980. g. proglasio je suzaštitnicimaEurope. Time je htio naglasiti da je Europa plod dvijukršæanskih tradicija, njenog Istoka i Zapada", poruèio jenadbiskup Puljiæ. Papa Benedikt XVI. tumaèio je kako je kršæanstvooblikovalo Europu. Upuæivao je na poguban utjecajrelativizma, agnosticizma, laicizma i sekularizma. „Kaointelektualac i znalac povijesnih gibanja, ponavljao je da je'europska kultura roðena iz susreta vjere i razuma', iz 'susretabiblijskog navještaja i grèke filozofije'. Isticao je da se trebazauzimati za uspostavu jedinstva vjere i razuma, kršæanstva ikulture, ako Europa želi preživjeti", rekao je mons. Puljiæ ipodsjetio na poticaj pape Franje parlamentarcima uStrasbourgu 25. studenoga 2014. g., da se „vrate duhuutemeljitelja Europske unije koji su u središte velikogpolitièkog projekta stavili povjerenje u èovjeka; ne tolikokao u graðanina ili subjekta ekonomije, nego kao osobuobdarenu transcendentnim dostojanstvom". Nadbiskup jeistaknuo rijeèi pape Franje kako je „došlo vrijeme dazajedno gradimo Europu koja ne poèiva na ekonomiji, negona svetosti ljudske osobe i na nepovredivim vrijednostima.Vrijeme je graditi Europu koja kontemplira nebo i teži kuzvišenim idealima, koja brani i štiti èovjeka, koja sigurnokoraèa ovom zemljom kao dragocjeni orijentir za èitavoèovjeèanstvo". Predsjednik HBK upozorio je kako se nakon ugrozeduhovnog jedinstva Europe po podjeli na katolike iprotestante u 16. st., pojavila intelektualna kriza koja jepoèela dijeliti religiozno od laièkoga, svjetovno od svetoga.U podruèju filozofije nastali su racionalizam i pozitivizam.„Sve je to pridonijelo shizofrenom stanju podjela koje su seosobito iskazale u 20. st. u politièkim konfrontacijamanacionalsocijalizma i boljševizma, fašizma i komunizma.Željezna zavjesa nakon Drugog svjetskog rata postala jesimbolom razdijeljenosti duha, pameti i srca Europe,razdijeljenosti njenog korpusa", upozorio je mons. Puljiæ,podsjetivši da Europa ne postoji odvijeka. Tim imenom'krstili' su je Fenièani koji su s podruèja današnjeg Libanonakrajeve Grèke nazivali 'zemljom zapada i tame'. U njihovomizrièaju to je glasilo 'europa'. Svoju samosvijest grèki 'krajevitame' dobili su nakon što su se oduprijeli vojnoj okupaciji ipobijedili perzijskog kralja Darija kod Maratona, 490. iSalamine, 480. g. „Ta je pobjeda bila obrana èovjeka injegove slobode. A u ozraèju slobode grèki èovjek se 'susreos razumom' i inaugurirao zvanje filozofa, što je postaloarhetipom europskog èovjeka. Prouèavanje reda i harmonije,dobrote, ljepote, etike i estetike, fizike, metafizike, logike iontologije postao je sastavnim dijelom grèkog, tj. europskognaèina razmišljanja", rekao je predavaè i povezao grèkufilozofiju s evanðeljem koje je tamo stiglo još u vrijemeživih apostola. „Isus je odredio i poslao apostole neka idu i krštavaju ljude.Prolazili su mjestima i gradovima, uglavnom na podruèjimaistoèno i južno od Jeruzalema. Jednog dana kad je Pavaodošao u galacijski kraj, u Troadi je imao viðenje. Ukazao muse neki Makedonac i pozvao ga neka 'prijeðe u Makedoniju ipomogne im' (Dj 16, 9). Pavao je to shvatio kao Božju

Crkva u Hrvata ika

20 14. ožujka 2018. broj 11/2018

poruku pa je pošao u Makedoniju. Njegova misijskaputovanja nisu bila bez problema. Morao je puno trpjeti zaKrista, biti èesto u smrtnim pogiblima i primati brojnebatine. Premda je bilo rimski graðanin, koje se nije smjelobièevati, on se nije bunio. Bio je sretan ako je za Kristamogao nešto pretrpjeti. No, jednom kad su ga htjeli bièevati,spomenuo im je svoje 'rimsko pravo' i prizvao na sud cara,pa je bio otpremljen u Rim na suðenje. U Rimu je muèenièkizavršio ovozemni život. Ali, on je taj grad osvojio patnjom,zatvorom i propovijedanjem. Bio je duboko uvjeren, akoRim postane kršæanski, cijelo æe Rimsko Carstvo bitikršæansko. I nije se prevario. Jasno, uz stalni pogled premabrdu Kalvariji, odakle je crpio nadahnuæe za teologiju križa iuskrsnuæa", poruèio je nadbiskup Puljiæ u Bruxellesu naForumu mladih katolika za društvenu ukljuèenost.

Zajednièka izjava èlanova Austrijske BK i BK BiHSvojim posjetom austrijski biskupi žele ohrabriti one koji suostali i prenijeti im nadu u buduænost - Biskupi obiju zemaljapodupiru Bosnu i Hercegovinu na putu europske integracijeSarajevo, 8.3.2018. (IKA/KTA) - Zajednièki susret èlanovaAustrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine održan je u ponedjeljak 5. ožujka uNadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu. Predsjedali su beèkinadbiskup kardinal Christoph Schönborn, predsjednikAustrijske BK, i vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ, predsjednik Biskupske konferencije BiH. Sudjelovaloje 11 èlanova Austrijske BK i svi èlanovi Biskupskekonferencije BiH. Na zajednièkom zasjedanju takoðer susudjelovali apostolski nunciji iz Austrije i Bosne iHercegovine mons. Peter-Stephan Zurbriggen i mons. LuigiPezzuto. Tijekom zasjedanja èlanovi dviju biskupskihkonferencija pripremili su Zajednièku izjavu koja jeobjavljena nakon završetka zasjedanja Austrijske BK 8.ožujka na konferenciji za novinstvo u Sveæenièkom domu uSarajevu. Zajednièku Izjavu prenosimo u cijelosti:Prvi puta okupili su se 5. ožujka u Sarajevu èlanoviAustrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine da bi na taj naèin posvjedoèili zajedništvo Crkve u dvjema zemljama koja je povezanazajednièkom poviješæu i brojnim dogaðanjima. Mjestozajednièkog susreta je Grad za koji je papa Franjo prigodomsvoga pohoda 2015. godine kazao da je „s pravom dobionaziv 'europskog Jeruzalema'". Biskupi Bosne i Hercegovinezahvalni su svojoj subraæi u biskupstvu iz Austrije da sudošli kako bi zajednièki molili, jedni druge susreli, upoznalise izmijenili razmišljanja te da bi podijelili radost i žalostljudi i Crkve u Bosni i Hercegovini.Posjet biskupa na „Nedjelju solidarnosti", koja se urepublikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uvijekobilježava na treæu korizmenu nedjelju, važan je znak.Prilozima te nedjelje pomaže se potrebitima koji su ostali uBosni i Hercegovini i koji još uvijek trpe posljedice rata.Svojim dolaskom austrijski biskupi dali su svjestan znakposebno i ponajprije mladim ljudima koji veæ godinamanapuštaju tu zemlju odlazeæi prema zapadnoj Europi, amnogi od njih idu u Austriju.Radosna je èinjenica da se pohod austrijskih biskupa dogaðao 100. obljetnici smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupaJosipa Stadlera. Upravo su u vrijeme nadbiskupa Stadlera, uzveliku pomoæ iz Austrije, u Bosni i Hercegovini izgraðenebrojne crkve i uspostavljene crkvene institucije. To je bilavelika pomoæ za crkveno poslanje u zemlji u kojoj je do tadacrkveni život održavao gotovo iskljuèivao franjevaèki red.Prije sto godine Sarajevo i zemlja doživjeli su vrijemeosnutka o èemu svjedoèe brojne graðevine u centru glavnog

i drugih gradova tada uspostavljenih državnih, kulturnih idrugih institucija.Crkva i mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini nisu zaboravili dasu brojne karitativne institucije iz Austrije, kao što su Caritasili Kirche in Not (Crkva u nevolji), kao i akcije poput„Nachbar in Not" (Susjed u nevolji) i mnogi pojedincipomogli tijekom nedavnoga rata u velikoj nevolji. Uzspomenutu zahvalnost povezana je i zahvala za duhovnedarove koji su proizišli iz povezanosti Crkve obiju zemalja.Meðu njima posebno se istièe dvoje blaženika podrijetlom izAustrije koji su djelovali u Bosni i Hercegovini: s.Berchmana Leidenix, drinska muèenica, koja je bila posebnoangažirana u odgoju i školstvu, kao i Ivan Merz koji se štujekao zaštitnik mladeži. Održavanjem svoga plenarnog zasjedanja austrijski biskupiidu stopama papa Ivana Pavla II. i Franje koji su pohodiliSarajevo kao glasnici mira i time htjeli pomoæi u lijeèenjuratnih i poratnih rana. Posjet austrijskog episkopata je u istovrijeme znak solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovinikoja je tijekom rata od 1992. do 1995. godine i u vremenunakon rata podnijela brojna iskušenja. U mnogim dijelovimazemlje katolicima prijeti potpuni nestanak. Svojim posjetombiskupi žele ohrabriti one koji su ostali i njima prenijeti naduu buduænost. Impresivno je djelovanje Crkve u Bosni iHercegovini: brojne crkvene školske, odgojne i socijalneinstitucije otvorene su za sve ljude bez obzira navjeroispovijest i time su živi svjedok nade i konkretnekršæanske ljubavi.Stoga austrijski biskupi žele i nadalje biti nositelji raznihinicijativa koje bi trebale pomoæi vjernicima koji ovdje živeda ponovno uzmu život u svoje ruke i da skladno žive isuraðuju s drugima. Biskupi takoðer žele biti ambasadoridramatiène situacije katolika u mnogim dijelovima zemlje isvratiti na to pozornost drugih biskupskih konferencija.Posjetima najvišim politièkim i vjerskima predstavnicima uzemlji htjeli su izraziti svoju blizinu i potporu svim ljudimadobre volje u Bosni i Hercegovini.Mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine došli su u Austriju zbograta. Pronašli su zaštitu i sigurnost i istovremeno obogatilizemlju. Radi njih i radi Bosne i Hercegovine treba se nadatida æe mnogi od njih ponovno vidjeti buduænost u svojojdomovini, vratiti se i pri tome pomoæi u obnovi iobogaæivanju zemlje.Bosna i Hercegovina još uvijek nije došla do punog ipravednog mira. Još uvijek postoje napetosti i nepovjerenjeu zemlji koji ugrožavaju suživot. Stoga, biskupi iz Austrije,zajedno s biskupima iz Bosne i Hercegovine, apeliraju nasve nositelje odgovornosti u zemlji i na meðunarodnoj razinida se zauzmu oko izgradnje pravednog mira. Za to jeneophodno poštovanje ljudskog dostojanstva i svih prava isloboda svih èlanova društva kao i jednakopravnosti trinaroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Ne smiju u ovojzemlji postojati „graðana drugog reda" ni mehanizmisustavne diskriminacije. Biskupi obiju zemalja podupiruBosnu i Hercegovinu na putu europske integracije. Bosna iHercegovina bila je i jest dio Europe kroz svoju povijest ibogatu kulturnu baštinu.Prije 100 godina završio je Prvi svjetski rat. Milijuni ljudiizgubili su živote. Sjeæanje na tu katastrofu i masovnu patnjutrebalo bi osnažiti kršæane i sve ljude dobre volje da sezauzmu za miran suživot. Ispovijedamo Isusa Krista kaoKneza mira i molimo se njemu. U ovoj vjeri potièemo sveljude da se ujedine na putu mira i dobra. To je put Božji,jedini pravi put svakog èovjeka, svakog društva i svakedržave, istièe se u zajednièkoj Izjavi Austrijske BK i BKBosne i Hercegovine.

Crkva u Hrvataika

2114. ožujka 2018. broj 11/2018

Èestitka kardinala Puljiæa imenovanom hvarskombiskupuJamèim Vam svoju bratsku blizinu i molitvu da Vas krijepisvjetlo i snaga Duha Svetoga za dobro mjesne Crkve i Crkveu hrvatskom naroduSarajevo, 9.3.2018. (IKA) – Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ uputio je èestitku imenovanomhvarskom biskupu dr. Petru Paliæu u kojoj, meðu ostalimistièe: „Iskrenim i srdaènim rijeèima èestitke izražavamradost što Vam je Sveti Otac dao povjerenje i postavio Vasèlanom apostolskog zbora. Izrièem radosnu dobrodošlicu uApostolski zbor naših dana. Buduæi da mi je poznato što Vasèeka na novom poslanju, jamèim Vam svoju bratsku blizinui molitvu da Vas krijepi svjetlo i snaga Duha Svetoga zadobro mjesne Crkve i Crkve u hrvatskom narodu".

Izbjeglice/migranti u Bosni i HercegoviniIzvanredna sjednica Upravnog vijeæa Caritasa BiHSarajevo, 9.3.2018. (IKA/KTA) - Izvanredna sjednicaUpravnog vijeæa Caritasa BiH održana je 9. ožujka uprostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog uSarajevu s jednom toèkom dnevnog reda -„Izbjeglice/migranti u Bosni i Hercegovini". Sjednicu jesazvao predsjednik Caritasa BiH vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ. Na sjednici su sudjelovali èlanoviUpravnog vijeæa: generalni vikari svihbosanskohercegovaèkih nad/biskupija, ravnatelji CaritasaBiH i nad/biskupijskih Caritasa. Novonastala situacija okoizbjeglica/migranata s Istoka, koji u želji da doðu dozapadnih zemalja, traže i pronalaze i putove preko Bosne iHercegovine. Bosna i Hercegovina je zemlja koja nije uEuropskoj uniji i kao takva nije zanimljiva zaizbjeglice/migrante iz istoènih zemlja i u njoj se ne želeprijaviti kako prijavom ne bi izgubili svaku moguænostdobivanja izbjeglièkog statusa u zapadnim zemljama. Ta imzemlja jedino služi za tranzit prema zapadnim zemljama.Zbog navedenog razloga nije utvrðen njihov toèan broj, jerse kreæu na cijelom bosanskohercegovaèkom prostorutražeæi moguænost prelaska granice BiH i RepublikeHrvatske i dalje prema željenom cilju na Zapadu.U prvom dijelu sjednice, kojoj su nazoèili èlanovi Upravnogvijeæa Caritasa BiH s nekoliko djelatnika Caritasa u BiH,raspravljalo se o trenutaènoj situaciju sizbjeglicama/migrantima u BiH kao i sagledavanjetrenutaènih moguænosti Caritasa u BiH. Kao i do sada i usvim teškim situacija spremnost Caritasa nije upitna ugranicama moguænosti, ali se osjeti nedostatak financijskih imaterijalnih sredstava za ove potrebe. Istaknuto je kako jezbrinjavanje izbjeglica/migranata prvotna zadaæa države, atek onda svih koji žele pokazati širinu ljudskog i vjernièkogsrca meðu koje spada i Caritas u BiH. Odluèeno je da æe, uzobvezatnu brigu države za izbjeglice/prognanike, Caritas uBiH pokazati svoju karitativnu širinu u granicama svojihmoguænosti.Drugom dijelu sjednice pridružili su se predstavnicinacionalnih Caritasa koji još uvijek djeluju u BiH: CRS(Caritas Biskupske konferencije SAD), Caritas Italije,Caritas Belgije i Caritasa Švicarske. U plodnoj i odgovornojdiskusiji prezentirane su moguænosti i spremnost, ali su setražili i odgovori kako na kvalitetan naèin kroz plodnusuradnju pristupiti ovoj problematici u Bosni i Hercegovini.Predstavnici nacionalnih Caritasa, koji još uvijek djeluju uBiH, obeæali su konkretnu potporu Caritasu BiH inad/biskupijskim Caritasima kako bi ostvarili svoje poslanjeu granicama svojih moguænosti.

Rim: Biskup Škvorèeviæ u godišnjoj vizitaciji Zavoda sv.JeronimaRim, 9.3.2018. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ,kao predsjednik Biskupskoga povjerenstva za Papinskihrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, obavio je od 6. do 9.ožujka redovitu godišnju vizitaciju Zavoda. U osobnimrazgovorima s poglavarima, djelatnicima i sveæenicimastudentima, upoznao se s cjelokupnim duhovnim imaterijalnim stanjem Zavoda.Posljednjega dana vizitacije biskup Škvorèeviæ predvodio jeu zavodskoj kapelici euharistijsko slavlje u koncelebraciji spoglavarima i sveæenicima studentima. U homiliji seosvrnuo na prvo èitanje iz Knjige proroke Hošeje kojegovori o nužnosti povratka naroda k Bogu. U ljudskojpovijesti pa i u našim životima nema reverzibilnih procesa,istaknuo je mons. Škvorèeviæ, uvijek smo u razvoju, u hodu.Kako onda shvatiti prorokov poziv na povratak, zapitao sebiskup. Objasnio je da prorok upozorava na odmak od Boga:napuštajuæi put koji vodi k Bogu, èovjek se zaustavlja i nemože dalje. U korizmi, ovaj se poticaj na povratak spaja spozivom na obraæenje. Hebrejska i grèka rijeè za obraæenjetemelje se na slici tjelesnoga okreta. Obraæenje na koje naspoziva Sveto pismo ne može biti djelomièno, nego mora biticjelovito – „svim srcem i svom dušom", kako kaže Isus uevanðelju dana. Plod obraæenja je dvostruk. S jedne se straneoèituje u ljubavi prema Bogu koja postaje konkretna kada sene zaustavimo iskljuèivo na govoru o Bogu nego uðemo urazgovor s Bogom, kako jednom reèe sveta Terezija Avilska.S druge pak strane obraæenje se oèituje i u ljubavi premabližnjemu. „Ne budimo samo jedni s drugima, nego i jedniza druge", pozvao je biskup Škvorèeviæ sveæenike Zavoda. Vizitacija je zakljuèena zajednièkim susretom svih èlanovaZavoda s biskupom vizitatorom. Na poèetku susreta rektorpreè. Bože Radoš iznio je godišnju statistiku Zavoda. Uakademskoj godini 2017./2018. u Zavodu, uz rektora ivicerektora, borave 25 sveæenika studenta. Dolaze iz èetirisuverene države: iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, CrneGore, Rumunjske te iz èetiri biskupske konferencije:Hrvatske biskupske konferencije, Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine, Meðunarodne biskupske konferencijesv. Æirila i Metoda i Rumunjske BK. Sveæenici studenti potjeèu iz sljedeæih (nad)biskupija:Zagreb (4), Ðakovo-Osijek (4), Vrhbosna (2), Rijeka (2),Požega (2), Banja Luka (1), Krk (1), Kotor (1), Poreè i Pula(2), Split-Makarska (2), Mostar-Duvno (1), Zadar (1), Bar(1), Temišvar (1). Studiraju na deset crkvenih (sve)uèilišta: Gregoriana – 8,Sveti Križ – 4, Lateran – 1, Salesiana – 1, Augustinianum –1, Atenej sv. Anzelma – 2, Alfonzijanska akademija – 1,Biblicum – 2, Institut Ivan Pavao II. (brak i obitelj) – 2,Papinski institut za crkvenu glazbu – 1. Studiraju sljedeæe predmete: crkveno pravo (5), teologijabraka i obitelji (2), sveæenièka formacija (2), filozofija (1),pastoralna teologija (1), crkvena povijest (2), Sveto Pismo(2), liturgika (2), pedagogija (1), teologija duhovnosti (1),moralna teologija (1), crkvena glazba (1), dogmatika (1),patrologija (1). Uz to, Studij pri Kongregaciji za kauzesvetih upisali su 3 sveæenika.Zatim se biskup Škvorèeviæ osvrnuo na tijek vizitacije, iznioje svoje dojmove i uputio neke poticaje studentima ipoglavarima. Uz to, zahvalio je poglavarima i djelatnicimakoji omoguæuju funkcioniranje Zavoda. Susret je završiorazgovorom u kojem su se biskup Škvorèeviæ i sveæenicistudenti dotakli aktualnih pitanja vezanih uz crkveni život udomovini Hrvatskoj.

Crkva u Hrvata ika

22 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Promocija Zbornika radova „Vidakoviæu u èast"S Meðunarodnog znanstvenog simpozija prigodom 100.obljetnice roðenja i 50. obljetnice smrti Albe VidakoviæaSubotica, 10.3.2018. (IKA) - U organizaciji Katolièkogdruštva „Ivan Antunoviæ" u subotu 10. ožujka u Muzièkojškoli u Subotici održana je promocija zbornika „Vidakoviæuu èast". Zbornik sadrži radove s Meðunarodnog znanstvenogsimpozija održanog 2014. godine prigodom 100. obljetniceroðenja i 50. obljetnice smrti Albe Vidakoviæa. Ovajsimpozij pod imenom „Dani Albe Vidakoviæa" s bogatimprogramom, kako onim koncertnim, tako i u okvirumeðunarodnoga znanstvenog skupa i liturgijskom proslavomodržan je u organizaciji Subotièke biskupije, Katolièkogdruštva „Ivan Antunoviæ" iz Subotice, Instituta za crkvenuglazbu „Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog fakultetaiz Zagreba i Hrvatskog društva crkvenih glazbenika izZagreba.Zbornik „Vidakoviæu u èast" tiskan je u veljaèi ove godine unakladi Katolièkog društva „Ivan Antunoviæ". U zborniku senalazi devet znanstvenih radova u kojima su dotaknutagotovo sva polja djelovanja i okolnosti u kojima je AlbeVidakoviæ živio i radio, a uz radove koji tematiziraju njegovmuzikološki rad na razlièitim podruèjima, nalaze se uzborniku i dva sjeæanja na Vidakoviæa iz pera roðakinje ijednog njegovog uèenika. Tome su prikljuèeni programikoncerata koji su održani tijekom ovih dana, da bi se dobiopotpuniji uvid u raznovrsnost onoga što je izvedeno izVidakoviæeva sakralnog, ali i svjetovnog opusa. U izdanju senalaze i fotografije iz arhive Katolièkog lista „Zvonik" nakojima su prikazani znaèajni trenuci s održanog simpozija. Omuzikološkom, pedagoškom, skladateljskom i umjetnièkomdjelu Albe Vidakoviæa pisali su i govorili priznati struènjaci.Promociju zbornika otvorio je komorni zbor CollegiumMusicum Catholicum izvoðenjem Vidakoviæeve skladbeZdravo, Majko djevice pod ravnanjem maestra MiroslavaStantiæa.Na poèetku veèeri nazoènima se obratio vlè. dr. IvicaIvankoviæ Radak, predsjednik Katolièkog društva „IvanAntunoviæ", prenijevši i pozdrave suorganizatora Dana AlbeVidakoviæa i predstavljanja ovoga zbornika subotièkogabiskupa Ivana Penzeša, prof. dr. Ante Crnèeviæa,predstojnika Instituta za crkvenu glazbu Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, i s. Domagojedr. Ruže Ljubièiæ, predsjednice Hrvatskog društva crkvenihglazbenika. Na osobit naèin dr. Ivankoviæ Radak zahvalio jeprofesorici Dragani Nikoliæ, ravnateljici Muzièke škole uSubotici na gostoprimstvu, kao i govornicima, dr. SonjiMarinkoviæ, redovitoj profesorici na Katedri muzikologijeFakuteta muzièke umjetnosti u Beogradu, te maestruMiroslavu Stantiæu, uredniku zbornika. Istaknuo je kako jeCrkva znaèajno pridonosila razlièitim oblicima kulture iumjetnosti, a na osobit naèin i crkvenoj glazbi.Urednik izdanja je mo Miroslav Stantiæ, zborovoða je iorguljaš u subotièkoj katedrali, gdje vodi i katedralni zbor„Albe Vidakoviæ". Prigodom promocije zbornika, moStantiæ kazao je kako je crkvena glazba XX. stoljeæanezamisliva bez lika i djela Albe Vidakoviæa. Upoznao jenazoène s životnim putom, glazbenom naobrazbom idjelovanjem Albe Vidakoviæa. Naglasio je kako jeVidakoviæ kao sveæenik svoj skladateljski opus najvišeostvario skladajuæi duhovnu glazbu – mise, motete, oratorije,puèke i liturgijske popijevke, ne zanemarujuæi ni svjetovniopus – solo pjesme, kvartet za simfonijski orkestar...Muzikološki rad Albe Vidakoviæa ostvaren je objavljivanjem60 studija i znanstvenih èlanaka.Recenzentica zbornika dr. Sonja Marinkoviæ kazala je kakoje dirnuta povodom dolaska u najstariju od muzièkih škola

na tim prostorima, a to je promocija ovog vrijednog zbornikaradova. Istaknula je plodan rad Albe Vidakoviæa koji se uodreðenom povijesnom trenutku može objektivno sagledati ivalorizirati te da su Dani Albe Vidakoviæa organizirani upravome trenutku. Predstavila je radove koji se nalaze uzborniku „Vidakoviæu u èast", ukazavši na dobru koncepcijuzbornika, koji u svojim radovima obuhvaæa i tematizirabogat stvaralaèki opus Albe Vidakoviæa te poruèila dasvestranost i nesebièna zauzetost Albe Vidakoviæa trebajubiti izazov i poticaj za dalji rad i prouèavanje.Collegium Musicum Catholicum upotpunio je predstavljanjezbornika izvoðenjem Vidakoviæeva madrigala Kraj æuprije,na stihove Alekse Kokiæa.Znanstveni radovi izloženi na simpoziju predstavljajuvrijedan doprinos rasvjetljavanju kompleksne umjetnièkeosobnosti Albe Vidakoviæa i s razlièitih aspekata prikazujunjegov veliki rad na usavršavanju crkvene glazbe. Njegovznaèaj velik je i za hrvatsku crkvenu glazbu, ali i za njegovurodnu Suboticu u kojoj se na osobit naèin njeguje izvoðenjenjegovih skladbi. Naklada ovog zbornika važan je korak unastavku prouèavanja crkvene glazbe kao znaèajnogkulturnog fenomena, koji je od osobite važnosti za Hrvate uSrbiji, èiji je velikan Albe Vidakoviæ pridonio cjelokupnomvjerskom i kulturnom životu svojih suvremenika i ostavio zasobom znaèajan opus koji privlaèi i današnje muzikološkestruènjake.

Èestitka biskupa Vukšiæa imenovanom hvarskombiskupuMolim da dragi Bog blagoslovi svaki Tvoj buduæi korak iplemeniti naum u naviještanju, posveæivanju i služenju dijeluCrkve Božje koji živi u Hvarskoj biskupijiSarajevo, 10.3.2018. (IKA/KTA) - Vojni biskup u Bosni iHercegovini Tomo Vukšiæ uputio je èestitku imenovanomhvarskom biskupu dr. Petru Paliæu, koju prenosimo ucijelosti:Dragi i poštovani don Petre! Radujem se vrlo! Ustvari, Tvojedanašnje imenovanje za mene je samo vijest a nijeiznenaðenje, i negdje u sebi sam pretpostavljao, da bi Tepapa Franjo mogao poslati na otoke, baš kao nasljednikadobroga biskupa Slobodana. Molim da dragi Bog blagoslovisvaki Tvoj buduæi korak i plemeniti naum u naviještanju,posveæivanju i služenju dijelu Crkve Božje koji živi uHvarskoj biskupiji, na èijem podruèju sam i osobno proveocijele èetiri ratne godine, u Dominikanskom samostanu uBolu zajedno s Bogoslovijom iz Sarajeva, te imao prilikuizbliza upoznati dobrotu vjernika i sveæenika te biskupije, aprije svih braæe dominikanaca i Tvoga prethodnika,dosadašnjega biskupa. S blagoslovom bilo! I na spasenje:Tebi, biskupu Slobodanu, svim vjernicima, sveæenicima,redovnicima i redovnicama Hvarske biskupije. Neka svebude na slavu Božju i širenje Evanðelja!

.

Crkva u Hrvataika

2314. ožujka 2018. broj 11/2018

Izjava kardinala Puljiæa u vezi s neutemeljenim javnimprozivanjem biskupa Komarice sa strane predsjednikaRS DodikaSarajevo, 13.3.2018. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal Vinko Puljiæ dao je 13. ožujka izjavuKatolièkoj tiskovnoj agenciji Biskupske konferencije Bosnei Hercegovine koju prenosimo u cijelosti: Neugodno sam iznenaðen ponovnim neutemeljenim javnimprozivanjem moga brata u biskupstvu mons. FranjeKomarice sa strane predsjednika Republike Srpskegospodina Milorada Dodika. Osjeæam svojom obvezom statina stranu ponajprije istine o kojoj govori biskup Komarica,ali i njegove osobe kao duhovnoga pastira katolièkihvjernika, koji su najveæim dijelom raspršeni po svijetu.Prema izvješæu Novinske agencije Republike Srpske,gospodin Dodik je, izmeðu ostalog izjavio da ne komentira„netaène, tendenciozne i, na momente, zlurade navode"biskupa Franje te da „opservacije biskupa Komarice ne služepoboljšanju kvaliteta života ni rimokatolika ni drugihgraðana". Prema njegovim rijeèima „one unose samobespotreban nemir na prostor koji vapi za mirom iizgradnjom povjerenja" dok „vlasti Republike Srpskesvakodnevno rade na unapreðenju kvaliteta života svojihgraðana, ne gledajuæi na njihovu nacionalnost ilivjeroispovijest".A što, zapravo, biskup Komarica traži i za koga i èime tounosi „bespotreban nemir na prostor koji vapi za mirom iizgradnjom povjerenja", kako kaže gospodin Dodik. Pojediniaustrijski mediji prenijeli su pisanje svojih novinara koji su,5. ožujka 2018., razgovarali s biskupom Komaricom nakonzajednièkog susreta Austrijske biskupske konferencije iBiskupske konferencije BiH održane toga dana u Sarajevu.Kako spomenuti mediji na svoj pojednostavljen naèinprenose, biskup Komarica izjavio je, izmeðu ostaloga, „da sumnogi katolici ubijeni u ratu, tisuæe njih prognane, brojni sumorali izbjeæi i do danas ne smiju se vratiti te da su gotovosve crkve i crkvena imovina uništeni kao i da se ponovnaizgradnja odvija sporo zbog birokracije Milorada Dodikakoji ne daje dozvole ili se molbe prikazuju nemjerodavnima".Kao pastir Crkve vrhbosanske želim podsjetiti da se entitetRepublike Srpske ne proteže samo na veliki dio teritorijaBanjoluèke biskupije nego i na dio teritorija Vrhbosanskenadbiskupije gdje je ostao samo mali broj katolika. Nemamnamjeru ponavljati kakva su i kolika zla uèinjena naprostorima pod srpskom vlašæu u vrijeme rata jer o tomedovoljno svjedoèi podatak da je više od 90 % katolikaprognano i izbjeglo s toga prostora. To se dogodilo èak i sonih podruèja gdje nije bilo ratnih stradanja poputbanjoluèke regije, a prava su rijetkost bile crkve i samostanikoji nisu srušeni ili devastirani u tom dijelu BiH. U prvimporatnim godinama povratak je na tim prostorima bio gotovonezamisliv, a vlast je nastavila èiniti sve da do istinskogpovratka nikad ne doðe. Dovoljno je proæi katolièkim selimavelikog dijela Bosanske Posavine i vidjeti ruševineobiteljskih kuæa u kojima su izrasla cijela stabla. Oèekujemo od gospodina Dodika da, kao osoba koja obnašatako odgovornu dužnost, provjeri podatke i javno ih iznese:od sadašnjega broja katolika uopæe u entitetu, kojemu je onpredsjednik, do broja katolika na radnim mjestima u raznimdržavnim, obrazovnim, kulturnim i drugim institucijama,koje se financiraju iz entitetskog proraèuna, preko visinesredstava koje je entitetska vlast uložila u obnovu kuæakatolika i njihov povratak do toga koliko je legitimnoizabranih hrvatskih predstavnika u vlasti u tom entitetu tetako dokaže da tvrdnje biskupa Franje nisu istinite. Mnoge, ana poseban naèin biskupa Komaricu, to bi vrlo obradovalo. Èinjenica da katolicima nije omoguæen povratak mora

boljeti njihovog pastira Franju koji godinama neumorno dižeglas govoreæi gluhim ušima veæine entitetskih, državnih imeðunarodnih moænika. Pojedini s vremena na vrijemeprijete i ušutkavaju ga, neke to ne zanima, a veliki je broj onikoji ga saslušaju, ali ništa konkretno ne poduzmu. Iz osobnihsusreta i razgovora poznato mi je da postoje mnogi koji bihtjeli pomoæi, ali ne znaju kako ili se osjeæaju kao da su imruke svezane. Postoje i oni koji poduzimaju konkretnekorake i daju svoju potporu na razne naèine i takopodržavaju nadu u buduænost. Unatoè tome, bolna mora bitišutnja i nezainteresiranost velikog broja hrvatskihpredstavnika na raznim razinama vlasti i predstavnikameðunarodne zajednice. I moja se duša svaki put ispunitugom kad god doðem u brojna opustošena katolièka sela ukojima sada živi mali broj onih koji su ostali ili su se vratilite s pravom oèekuju potporu svih, a ponajprije predstavnikasvih razina vlasti. Divljenja je vrijedno zauzimanjesveæenika i èasnih sestara koji im nastoje biti potpora usvemu što je potrebno. Ali oni sami ne mogu uèiniti sve štobi se trebalo i moralo uèiniti da se u nebo vapijuæa nepravdamakar malo ispravi. Ujedinjujem svoj glas s vapajem biskupa Komarice ipozivam sve nas da u središte stavimo malog, siromašnog iponiženog èovjeka iz svakoga naroda i u svakom dijeluBosne i Hercegovine jer drugaèije ne može biti ni pravde, nisreæe, ni društvene sloge. Bez toga je i sretna buduænostdovedena u pitanje. Nije realno oèekivati veliki brojpovratnika niti da se, barem za sada, vrati veæina onih koji suse negdje drugdje dobro snašli. Ipak, postoji nemali brojonih koji bi se željeli vratiti, a meðu kojima se nalaze i onikoji su siromašni i ne mogu ispuniti brojne administrativnezahtjeve koji su, na žalost, nerijetko baš tako i napravljeni dase sprijeèi ispravljanje nepravde. Takvi zaslužuju potporu ipomoæ svih i o takvima govori biskup Franjo.Unatoè brojnim poteškoæama, sve vjernike potièem na èvrstuvjeru u Boga koji vodi povijest svakog naroda i svakogèovjeka. Pošto uèinimo sve što ljudski možemo uèiniti naputu dobra, stavimo svoju sadašnjost i buduænost u Božjeruke moleæi zajedno s psalmistom: „Gospodin je pastir moj:ni u èem ja ne oskudijevam... Pa da mi je i dolinom smrtiproæi, zla se ne bojim jer si ti sa mnom". U tom duhupozivam sve katolike, ali i sve druge ljude dobre volje, namolitvu za ispravljanje poèinjenih nepravdi, za sprjeèavanjenovih i za sve mirotvorce èiji glasovi èesto ne dopiru domoænika ovoga svijeta. Postanimo, svatko na svome mjestu iu skladu sa svojim ovlastima i moguænostima, graditeljidruštvene pravde i mira utemeljenog na pravdi i dostojanstvuèovjeka kojeg mu je Bog dao i kojeg nijedan èovjek nemapravo oduzeti."

Crkva u Hrvata ika

24 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Inozemne vijesti

Humanitarne katastrofe pogaðaju 535 milijuna djeceStalni promatraè Svete Stolice pri UN-u upozorio naugroženo dostojanstvo djece diljem svijetaŽeneva, 5.3.2018. (IKA) - Dostojanstvo je djece uopasnosti, a najveæi interes maloljetnika treba uvijek bitiprioritet, u svakom kontekstu, istaknuo je nadbiskup IvanJurkoviè, stalni promatraè Svete Stolice pri Organizacijiujedinjenih naroda u Ženevi, govoreæi o pravima djece 5.ožujka na 37. zasjedanju Vijeæa za ljudska prava. Osvrnuvši se na 70. obljetnicu Opæe deklaracije o ljudskimpravima, koja se obilježava ove godine, nadbiskup je pozvaomeðunarodnu zajednicu, vlade i graðansko društvo nasuradnju u zaštiti djece, i to bez postavljanja posebnihuvjeta, i u svijesti da je buduænost u rukama djece.Nadbiskup je potom podsjetio na rijeèi pape Franje, koje je2013. godine uputio sudionicima Socijalnoga tjednatalijanskih katolika, kada je rekao da narod koji se ne brineza svoje starije osobe, za djecu i mlade nema buduænosti, jerna taj naèin on šteti i sjeæanju i obeæanju. Prema podacimakoje je naveo nadbiskup Jurkoviè, premda je uèinjenodreðeni napredak, vrlo je zabrinjavajuæa èinjenica da je2017. godine oko 535 milijuna djece bilo pogoðenohumanitarnim katastrofama. Oružani sukobi, lokalne krize iprirodne nepogode, sve to potièe valove izbjeglica, teselilaca izvan i unutar vlastite zemlje, istaknuo je nadbiskupJurkoviè a prenosi Radio Vatikan.Nedužna djeca, koja èesto pripadaju etnièkim i vjerskimmanjinama, preèesto se nalaze meðu seliocima iizbjeglicama, a tako im uvijek prijeti opasnost da postanužrtve bezobzirnih pojedinaca i organizacija, da budupodvrgnuti nasilju, ukljuèeni u krijumèarenje, seksualnoiskorištavanje, prisilni rad, trgovinu organima, ili pak dabudu uvuèeni u oružane sukobe. Rijeè je o situacijama kojevrlo snažno utjeèu na rast, formaciju i psihofizièki razvojèitavih naraštaja, upozorio je nadbiskup.Ta djeca nakon roðenja èesto nisu upisana u matiène knjige;stoga, ako se ne pokrene postupak edukacije i razvoja, moglabi postati izgubljeni naraštaj, istaknuo je stalni promatraèSvete Stolice pri UN-u u Ženevi te dodao da je najbolji lijekprevencija, a ona obuhvaæa pristup graðanskom pravu,zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i promicanju kultureljudskih prava. Meðunarodni pravni okvir zaštite djece veæje odreðen, valja ga samo primijeniti, upozorio je nadbiskupJurkoviè te izrazio želju da svako dijete može uživati ljudskodostojanstvo koje mu je Bog darovao. Nadbiskup je na krajupotaknuo sve da ne prihvaæaju kulturu odbacivanja kojapogaða naš svijet i potièe pohlepu, korupciju, nasilje, ratovei uništavanje okoliša.

Papin brzojav suæuti povodom potresa u Papui NovojGvinejiVatikan, 7.3.2018. (IKA) - Papa Franjo uputio je brzojavsuæuti povodom potresa koji je pogodio Papuu NovuGvineju. U brzojavu, koji je potpisao državni tajnik kardinalPietro Parolin, navodi se kako je Sveti Otac s velikom tugomprimio vijest o tragiènom gubitku ljudskih života u potresu.Duše žrtava povjerava Božjem milosrðu, a obiteljimaizražava najiskreniju suæut. Svima koje je pogodila tanesreæa Papa jamèi svoju blizinu u molitvi. Papa je na krajuzazvao Božji blagoslov i snagu utjehe na sve koji suožalošæeni u tim trenucima kušnje, kao i na one koji sezauzimaju u operacijama spašavanja.

Otvoren put proglašenju svetima pape Pavla VI. inadbiskupa RomeraVatikan, 7.3.2018. (IKA) – Papa Franjo primio je 7. ožujkau audijenciju prefekta Kongregacije za kauze svetaca AngelaAmata te tom prigodom potpisao dekrete o èudima,muèeništvu i herojskim krepostima. Kako navodi Tiskovniured Svete Stolice, papa Franjo je, meðu drugim dekretima,potpisao dekrete kojima se priznaje èudo po zagovoru bl.pape Pavla VI. (1963-1978) te muèenika iz LatinskeAmerike salvadorskoga nadbiskupa bl. Oscara Romera kojije ubijen 1980. godine.

Nadbiskup Jean-Claude Hollerich novi predsjednikCOMECE-aBruxelles, 8.3.2018. (IKA) - Luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich, S.J., izabran je 8. ožujka za predsjednikaVijeæa biskupskih konferencija zemalja Europske unije(COMECE-a) na mandat od pet godina. Na plenarnomzasjedanju COMECE-a koje se od 7. do 9. ožujka održava uBruxellesu izabrana su i èetvorica potpredsjednika: mons.Noel Treanor (Irska), mons. Mariano Crociata (Italija),mons. Jan Vokal (Èeška) i Franz-Josef Overbeck(Njemaèka). Uime Hrvatske biskupske konferencije nazasjedanju sudjeluje bjelovarsko-križevaèki biskupVjekoslav Huzjak. Nadbiskup Hollerich naslijedio je u tojslužbi kardinala Reinharda Marxa, koji je predsjedaoCOMECE-om u dva mandata. Novom je predsjednikupovjerena odgovornost da se suoèi s izazovima u razdobljuod 2018. do 2023. godine, prije svega da poradi na jaèanjudijaloga izmeðu institucija EU i Katolièke Crkve na temeljuèlanka 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.Neposredno nakon izbora mons. Hollerich izjavio je da je„spreman raditi zajedno sa svim osobama dobre volje kojesu posveæene poštovanju i zaštiti ljudskog dostojanstva",potvrðujuæi opredjeljenje COMECE-a da ljudsku osobu iopæe dobro stavi u središte politike EU. PredstavljajuæiLuksemburg u COMECE-u od studenoga 2011. godine,mons. Hollerich davao je veliki doprinos aktivnom dijaloguizmeðu institucija EU i Crkve. Tijekom 13. godišnjegsastanka na visokoj razini, u organizaciji Europske komisije,mons. Hollerich izjavio je da su Crkve i vjerske zajedniceukljuèene u dijalog s politièkim akterima sa željom da dajusvoj doprinos izgradnji Europe kao projekta mirautemeljenog na opæem dobru. „Kršæani nisu interesnaskupina koja govori u korist religija, veæ su europski graðaniposveæeni izgradnji Europe, naše zajednièke kuæe", podsjetioje Nadbiskup Hollerich roðen je 1958. u Luxemburgu i zareðenje za sveæenika 1990. godine. Od 2008. do 2011. bio jeprorektor za opæe i studentske poslove na Sveuèilištu Sofijau Tokiju. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2011.luksemburškim nadbiskupom. Predsjednik Konferencijeeuropskih komisija Iustitia et pax postao je 2014., apredsjednik Komisije za mlade Vijeæa eurospkih biskupskihkonferencija (CCEE) 2017. Osim novoga vodstva sudionici proljetnog plenarnogzasjedanja COMECE-a izabrali su mons. Rimantasa Norvila(Litva) za predsjednika Povjerenstva za vanjske odnose EU,Antoine Herouard (Francuska) za predsjednicu Povjerenstvaza socijalna pitanja, i mons. Theodorusa Cornelisa MariaHoogenbooma (Nizozemska) za predsjednika Povjerenstvaza pravne poslove.

Inozemne vijestiika

2514. ožujka 2018. broj 11/2018

Papa odredio temu Biskupske sinode za PanamazonskuregijuVatikan, 8.3.2018. (IKA) - Papa Franjo odredio je da æeposebna skupština Biskupske sinode za Panamazonskuregiju, koja æe se održati u listopadu 2019., imati sljedeæutemu: „Amazonija: novi putovi za Crkvu i za cjelovituekologiju". Nadalje, Sveti Otac imenovao je 18 èlanova pred-sinodalnog vijeæa koje æe suraðivati s Glavnim tajništvom upripremi spomenute posebne skupštine, priopæio je Tiskovniured Svete Stolice.

Mladi æe sastaviti tekstove za postaje križnog puta naKoloseumuVatikan, 8.3.2018. (IKA) - Papa Franjo sastavljanje tekstovaza Križni put (Via Crucis) na Veliki petak na rimskomKoloseumu ove je godine povjerio skupini mladih, kojom æekoordinirati prof. Andrea Monda, pisac i esejist, koji jediplomirao pravo i religijske znanosti.Rijeè je o uèenicima rimske klasiène gimnazije gdje prof.Monda predaje vjeronauk.

Poruka pape Franje i carigradskog patrijarhasudionicima konferencije o ekologijiVatikan, 8.3.2018. (IKA) - Èak je i kratkotrajni životnajneznatnijih biæa predmet Božje ljubavi, istaknuo je papaFranjo u poruci sudionicima dvodnevne konferencije oekologiji o temi „Korjenito ekološko obraæenje nakonLaudato si'. Otkrivanje nutarnje vrijednosti svih biæa", kojase ovih dana održava na Papinskom sveuèilištu Gregoriana uRimu, a na kojoj sudjeluju brojni struènjaci iz raznihdijelova svijeta da bi promišljali o implikacijama Papineenciklike „Laudato si'" kako za Crkvu tako i za društvo ucjelini.Papa je potaknuo sudionike konferencije da promièu dubljuzahvalnost na daru našega zajednièkog doma. Takoðer ih jezamolio da svijetu priopæe predivnu istinu da je svakostvorenje predmet Oèeve nježnosti, koji stvorenju dajenjegovo mjesto u svijetu. Podsjetio je kako je i prolazni životnajneznatnijih stvorenja predmet Božje ljubavi, te ga Bog unekoliko sekundi njegova postojanja grli svojom ljubavlju.Papa je istaknuo, kako prenosi Radio Vatikan, da je taporuka još hitnija u korizmeno vrijeme koje naglašavavažnost obraæenja u obnovi kršæanskoga života, a toukljuèuje odgovorno upravljanje stvorenim.Sudionicima je poruku uputio i ekumenski carigradskipatrijarh Bartolomej, usmjeravajuæi pažnju na osnaženenapore da radi zajedno s papom Franjom kako bi odgovorilina naèine na koje bi mogli istaknuti prisne i bitne veze meðusvim Božjim stvorenjima. Podsjetio je takoðer na njihovuzajednièku poruku za Svjetski dan okoliša 1. rujna 2017.godine, u kojoj su izjavili da „naša dužnost da odgovornoupotrebljavamo dobra zemlje ukljuèuje priznavanje ipoštovanje svake osobe i svih živih biæa".Patrijarh je potvrdio da se ne može odvojiti naèin odnošenjaprema prirodnom okolišu od naèina kako se odnosimo premabraæi i sestrama, istièuæi grešnu dimenziju zlostavljanjastvorenoga, koja se odražava u naèinu kako iskorištavamoljude. Tragièno je što izoliramo razlièite vidike svoga životada bismo opravdali svoje protuslovno ponašanje, upozorio jecarigradski patrijarh, dodajuæi da obraæenje ukljuèujepovratak pogledu integriteta na naèin na koji živimo svoježivote. Ne mogu postojati dva naèina ponašanja. Ono štopropovijedamo ne može biti odvojeno od onoga što èinimo,poruèio je na kraju patrijarh Bartolomej.

Papa primio rektore sjemeništa njemaèkoga govornogpodruèjaVatikan, 8.3.2018. (IKA) – Papa Franjo primio je 8. ožujkau Vatikanskoj apostolskoj palaèi u audijenciju sudionikeKonferencije rektora sjemeništa njemaèkog govornogpodruèja. „Kao ljudi i kao sveæenici, vjerujemo u baštinunaših iskustava. Istodobno, ipak, moramo priznati da sejavljaju novi i razlièiti kulturni oblici koji se ne uklapaju unama poznate modele. Moramo se odreæi nekih navika nakoje smo navezani i okrenuti se onome što je još nepoznato.Ali i u tome uvijek možemo upraviti pogled prema Isusu kojije trpio, umro i uskrsnuo. U njegovim ranama, kao i uranama svijeta, možemo prepoznati znakove uskrsnuæa. Tanas sigurnost uvijek ponovno potièe da krenemo na put kaosvjedoci nade", poruèio je Papa rektorima.Zvanja ne možemo iznjedriti. Možemo, meðutim, bitisvjedoci poziva milosrdnog Boga koji nam je upuæen. Onnas poziva da izaðemo iz svoga „ja" i okrenemo se onom„ti". Taj „ti" je konkretna osoba potrebitih, onih kojima jepotrebna bliskost ljudi i blizina Boga. Na to želimo probuditiosjetljivost kod mladih ljudi koji se pripremaju zasveæeništvo. Istodobno, svi smo uvijek pozvani na veæezajedništvo, zajedništvo kyriakoi, onih koji pripadajuGospodinu. Ovo zajedništvo nas podupire kako bismo sasvim srcem mogli odgovoriti na Božji poziv, rekao je Papa.

Potrebno konkretno zauzimanje da bismo oslobodilidanašnje robovePapa Franjo susreo se s èlanovima Meðunarodnogakatolièkog povjerenstva za migracijeVatikan, 8.3.2018. (IKA) - Nehumani su uvjeti u kojima senalaze milijuni selilaca i izbjeglica. Oni koji su primoraninapustiti vlastitu domovinu, preèesto su žrtve prijevara,nasilja i zlostavljanja svake vrste. Stoga je prijeko potrebnoda države dadu djelotvornije odgovore u suoèavanju sizazovima koje nameæe migracijska pojava, istaknuo je papaFranjo susrevši se 8. ožujka s èlanovima Meðunarodnogakatolièkog povjerenstva za migracije. Gospodin je poslaoMojsija faraonu da ga uvjeri da oslobodi njegov narod. Idanas još jedan narod, u kojemu su milijuni potlaèenih, èekaslobodu.Kako bismo oslobodili potlaèene, odbaèene i današnjerobove, bitno je promicati otvoren i iskren dijalog svladajuæima; dijalog koji poštuje proživljeno iskustvo,patnju i težnje naroda, kako bi svakoga pozvao na njegovuodgovornost, napomenuo je Papa te primijetio da su postupcikoje je meðunarodna zajednica pokrenula u svrhuglobalnoga sporazuma o izbjeglicama, kao i onoga osigurnim, ureðenim i regularnim migracijama, povlaštenomjesto za ostvarivanje takvoga dijaloga, istaknuo je Papa aprenosi Radio Vatikan.Pastoralna briga Crkve prema seliocima i izbjeglicamasvjedoèanstvo je koje treba potaknuti cijeli svijet, dodao jeSveti Otac. Trebamo zajedno ohrabriti države da uskladeodgovarajuæe i djelotvorne odgovore na izazove kojenameæe migracijska pojava; a to trebamo uèiniti na temeljuglavnih naèela socijalnoga nauka Crkve. Osim toga, trebamose zauzeti kako bismo zajamèili da æe nakon rijeèî uslijeditikonkretno zauzimanje u znaku opæe zajednièkeodgovornosti, istaknuo je papa Franjo te na kraju potaknuoèlanove toga meðunarodnog povjerenstva da u odnosuprema seliocima i izbjeglicama oèituju milosrdnu Božjuljubav

Inozemne vijesti ika

26 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Ispovjednici - službenici, a ne gospodari milosrðaPapa Franjo sa sudionicima teèaja o odnosu ispovijedi irazluèivanja zvanjaVatikan, 9.3.2018. (IKA) - Tko ispovijeda treba biti svjedokmilosrða koji daje da se èuje Božji glas, ne utjeèuæi nasavjesti, posebice mladih, istaknuo je papa Franjosudionicima teèaja o odnosu ispovijedi i razluèivanja zvanjakoje je primio 9. ožujka. Uèitelj, odgajatelj, pastir, alisigurno uvijek svjedok milosrða, i nikada gospodar savjesti.Život ispovjednika treba biti u skladu s tim, upozorio je Papamlade sveæenike.Audijencija kod Svetoga Oca zakljuèila je èetverodnevni radna 29. teèaju koji je organiziralo Unutrašnje sudište Crkve,odnosno Penitenzieria Apostolica, prenosi Radio Vatikan.Papa se osvrnuo na temu teèaja, na odnos izmeðusakramentalne ispovijedi i razluèivanja zvanja, te odmahistaknuo više puta potvrðenu èinjenicu da sveæenik uispovjedaonici nije vlasnik neèega, nego je samo sredstvojedne veæe snage. Sveæenik ispovjednik nije vrelo milosrðani milosti; on je sigurno prijeko potrebno sredstvo, ali uvijekje samo sredstvo, istaknuo je Papa. A kada si sveæenik toprisvoji, prijeèi Božje djelovanje u srcima. Svijest o tomutreba mu pomoæi u pozornosti da ne postane „gospodarsavjesti", ponajviše u odnosu s mladima, èija se osobnost jošoblikuje, te je stoga mnogo lakše utjecati na njih.Što više sveæenik „nestaje", jasnije se pojavljuje Krist, vjeèniprvosveæenik, rekao je papa Franjo. To ispovjedniku pomažeu neizbježnoj poniznosti, potrebnoj kako bi se uvježbao udrugom uvjetu, a to je slušanje pitanja prije nego ponudiodgovore. Ispovjednik je pozvan biti èovjek ljudskogaslušanja pokajnika, i božanskoga slušanja Duha Svetoga.Slušajuæi uistinu brata u sakramentalnom razgovoru,slušamo samoga Isusa, siromašnoga i poniznoga. SlušajuæiDuha Svetoga stavljamo se u pozornu poslušnost, postajemoslušaèi Rijeèi, te stoga pružamo najveæu uslugu našimmladim pokajnicima, odnosno stavljamo ih u kontakt sasamim Isusom, objasnio je Papa.Ispovjednik može takoðer preuzeti ulogu duhovnoga oca,ako to mlada osoba želi. U tom je sluèaju u igri dimenzijarazluèivanja zvanja, odnosno razdoblje tumaèenja znakovakoje je sam Bog veæ stavio u život mlade osobe. Razgovor usakramentalnoj ispovijedi tako postaje povlaštena prigoda zasusret, prigoda u kojoj se i pokajnik i ispovjednik mogustaviti u stav slušanja Božje volje, otkrivajuæi kakav bimogao biti Njegov naum, neovisno o obliku zvanja. Doista,zvanje se ne podudara, i ne može se nikako podudarati snekim oblikom, to bi dovelo do formalizma. Zvanje je samodnos s Isusom: životan i prijeko potreban odnos, istaknuo jePapa. Na kraju je spomenuo osobine koje obilježavajuispovjednika, te istaknuo da je on „lijeènik i sudac", „pastir iotac", „uèitelj i odgajatelj". Okupljenim mladimsveæenicima, bogoslovima i ðakonima posebno je istaknuoda prije svega budu svjedoci milosrða koji znaju kako Isusžali zbog grijeha braæe, otvarajuæi im nov i velik obzor kojièovjeku može dati samo Bog.

Papa u rujnu pohodi Litvu, Latviju i EstonijuVatikan, 9.3.2018. (IKA) - Papa Franjo æe u rujnu ovegodine posjetiti Litvu, Latviju i Estoniju, priopæio je 9.ožujka ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Greg Burke,prenosi Radio Vatikan. Prihvaæajuæi poziv šefova država ibiskupa, Sveti Otac æe od 22. do 25. rujna biti u apostolskompohodu baltièkim zemljama, u Litvi æe pohoditi gradoveVilnius i Kaunas, u Latviji Rigu i naselje Aglonu, a uEstoniji Tallinn. Ravnatelj Tiskovnog ureda na kraju jenapomenuo kako æe program pohoda biti objavljen uskoro.

Objavljena su gesla i logoi Papina apostolskog pohoda timbaltièkim zemljama. Glavni elementi loga apostolskogpohoda Litvi su bijeli križ koji simbolizira Kristovu pobjedu,vjeru litvanskog naroda kao i Svetoga Oca, namjesnikaKristova; zatim vjetar Duha Svetoga, simbolizirajuæiistodobno plamen i golubicu, a koji izražava vjeru da æePapin pohod biti doživljen kao obnoviteljski silni vjetarDuha Svetoga za èitav litvanski narod; i, konaèno, geslo„Krist Isus – naša nada" uzeto iz Prve poslanice Timotejukoji podsjeæa da je Krist Isus središte vjere. U logu se ktomu nalaze i natpis „Latvija" kao i datum pohoda.U logu Papina pohoda Latviji istièu se natpis „Papa Franjo" igodina njegova pohoda Latviji, a nalaze se iznad obrisa karteLatvije. Rijeèi „Monstra te esse Matrem – Majkom sepokaži" uzete su iz poznatoga starog liturgijskog himna„Ave Maris Stella" koje se nalaze ispod ikone Gospe izAglone. Slika èudotvorne ikone Gospe iz Aglone simbolièkigrli Latviju, a ikona upuæuje na najvažnije kršæansko svetišteu toj zemlji, naime, na baziliku Uznesenja Blažene DjeviceMarije u Agloni.U logu apostolskog pohoda Svetog Oca Estoniji osimdatuma posjeta nalazi se i geslo „Probudi se, srce moje", anadahnuæe mu je istoimena estonska duhovna pjesma kojupoznaje gotovo svaki Estonac. Logo pak prikazuje Estoniju,a ukrašen je bojama sa zastave Svete Stolice, odnosno žutomi bijelom. Konaèno, na logu se nalazi i papa Franjo koji sesmiješi i pozdravlja.

Sastanak Zajednièkog odbora CCEE-a i KEK-aSt. Gallen, 10.3.2018. (IKA) - U Bruxellesu je 9. i 10.ožujka održan sastanak Zajednièkog odbora Vijeæaeuropskih biskupskih konferencija (CCEE) i Konferencijeeuropskih crkava (KEK) na kojem su èlanovi razmijenilimišljenja o temi „Svjedoèiti našu vjeru u sekulariziranomsvijetu". Tema je izravno povezana s predstojeæomgeneralnom skupštinom KEK-a 2018. koja æe se održati uNovom Sadu u Srbiji o temi „Bit æete mi svjedoci".U uvodnom obraæanju kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskupGenove i predsjednik CCEE-a, govorio je o tome kakoCrkva treba gledati izvan sebe te ujedno i nadahnjivati sesvijetom i poticati nadu.Predsjednik KEK-a Christopher Hill u svom razmišljanjusugerirao je da posljedice financijske krize, kaos na Bliskomistoku i s tim povezana migracijska kriza zahtijevajusnažnije svjedoèenje kršæanske vjere u Europi nego uprijašnjim stoljeæima. On je predstavio generalnu skupštinuKEK-a kao jedan od važnih naèina na koji njegovih 116Crkava èlanica mogu svjedoèiti svoju kršæansku vjeru.Razmišljajuæi o tome kako bi kršæani trebali svjedoèiti usekulariziranoj Europi, sudionici su prepoznali kako izazovetako i brojne moguænosti da se èitavu Radosnu vijest doneseu sve aspekte ljudskog života i u sve krajeve Europe. Danasse ljudi u Europi osjeæaju dezorijentirano. Èini se damoramo redefinirati što znaèi biti èovjek; što su želje i težnjenaroda? Sudionici su zamijetili neku vrstu nespremnosti dase sasluša argumente koji se temelje na punom razumskomshvaæanju. Na taj je naèin traženje istine jako otežano ujavnoj raspravi. Kako u takvim okolnostima možemoobnoviti i poticati na ono na što poziva evanðelje IsusaKrista, zapitali su se sudionici.Razglašavanje Božjeg milosrða snažan je poziv mnogima daponovno pogledaju na svoje živote i prepoznaju svoju željuza milosrðem, suosjeæanjem, oprostom, ozdravljenjem inovim poèetkom. Ovakav pristup su otvorena vrata. Onotkriva neke od najradikalnijih potreba ljudi danas. Možemonaviještati Gospodina samo iz naše slabosti, nikad iz naše

Inozemne vijestiika

2714. ožujka 2018. broj 11/2018

ljudske snage.Na sastanku Odbora bilo je rijeèi o Ekumenskoj povelji(Charta Oecumenice), koju su 2001. godine potpisala ta dvatijela. Odluèeno je da æe se ocijeniti kako se taj dokumentmože dodatno osuvremeniti i ojaèati doprinosom Crkava,Nacionalnog vijeæa Crkava i biskupskih konferencija diljemEurope, navodi se u priopæenju sa sastanka Zajednièkogodbora CCEE-a i KEK-a.

Inicijativa „24 sata za Gospodina" u VatikanuBog nam i u grijehu ostaje blizu, poruèio papa Franjotisuæama vjernika u bazilici Svetoga PetraVatikan, 10.3.2018. (IKA) - Bog nam i u grijehu ostajeblizu, rekao je papa Franjo tisuæama vjernika koji su se 10.ožujka okupili u bazilici Svetoga Petra u Vatikanu nakorizmenom pokornièkom bogoslužju u sklopu inicijative„24 sata za Gospodina". Za vrijeme slavlja Papa seispovjedio, a nakon toga je ispovjedio nekolicinu onih kojisu sudjelovali u pokornièkom bogoslužju, prenosi RadioVatikan. Sveti Otac u propovijedi je napomenuo da rijeèi iz PrveIvanove poslanice pružaju izvor radosti i utjehe: Božjaljubav prema nama toliko je duboka da nas je uèinio svojomdjecom, a kad ga budemo vidjeli licem u lice, otkrit æemotim više velièinu njegove ljubavi. Ta ljubav nadilazi sve štobismo ikad mogli zamisliti i dopire do nas usprkos grijehukoji nam naša savjest predbacuje, Božja ljubav naime nepoznaje granica. Grijeh je naèin kako se mi udaljavamo od Boga, no to neznaèi da se Bog udaljava od nas. Stanje slabosti i zbunjenostikoje je posljedica grijeha dodatni je razlog za Boga da ostaneblizu nas. Sigurnost toga bi nas trebala pratiti kroz èitav našživot. Njegova milost stalno djeluje u nama kako bi ojaèala našunadu da njegove ljubavi nikad neæe manjkati, unatoè bilokojem grijehu koji smo poèinili odbijajuæi njegovuprisutnost u svom životu, rekao je Sveti Otac.Potom je usmjerio pažnju na odlomak iz Evanðelja poMateju, toènije na prizor kad je Petar zanijekao Isusa. Petrovnas primjer uèi da na trenutke naš život gubi svoj smjer. Kadse oglasio pijetao, Petar se sjetio Isusovih rijeèi: „Prije negose pijetao oglasi, triput æeš me zatajiti" i iziðe te gorkozaplaka. Po svojim suzama Petar poèinje uviðati da se Bog objavio uKristu kojeg su udarali i vrijeðali, kojeg je on sam zanijekao,a koji sad ide umrijeti za njega. Petar koji je htio umrijeti zaIsusa sad shvaæa da mora dopustiti da Isus umre za njega.Petar je sad suoèen s Božjom ljubavlju, konaèno shvaæa daga Gospodin ljubi i traži od njega da dopusti da budeljubljen. Petar shvaæa da je uvijek odbijao biti ljubljen.Stalno je odbijao biti spašen jedino od Isusa, i stoga nije htioda ga Isus ljubi u potpunosti. Koliko li je samo teško dopustiti da budemo voljeni,istaknuo je papa Franjo. Uvijek bismo htjeli da dio nas budeosloboðen od duga zahvalnosti, dok smo zapravo upotpunosti zaduženi jer nas je Bog ljubio prvi i s ljubavljunas potpuno oslobaða. Zamolimo sad od Gospodina milostda upoznamo velièinu njegove ljubavi koja briše svaki našgrijeh. Dopustimo da nas oèisti ljubav kako bismoprepoznali istinsku ljubav, pozvao je na kraju Sveti Otac.

.

Umro kardinal Karl LehmannBio je povezan s Hrvatima, poglavito preko sestara franjevkiBosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca Marijina kojesu bile kuæanice u njegovu domu u Mainzu, te se živozanimao za stanje u Hrvatskoj i u Bosni i HercegoviniMainz, 11.3.2018. (IKA) - U nedjelju 11. ožujka, u svomdomu u Mainzu preminuo je umirovljeni biskup BiskupijeMainz kardinal Karl Lehmann, u 81. godini života, nakon štoje u rujnu 2017. godine pretrpio moždani udar. Roðen je 16.svibnja 1936. u gradu Sigmaringenu kao sin KarlaLehmanna, uèitelja u puèkoj školi, i njegove suprugeMargarete. Godine 1955. zapoèeo je svoju sveæenièkuformaciju. Prvo vrijeme svojeg djelovanja proveo je uzisusovaèkog teologa Karla Rahnera èiji je bio pomoænikprije i tijekom Drugoga vatikanskog sabora, a kasnije i nasveuèilištima u Münsteru i Münchenu. Samo godinu dananakon doktorata iz teologije 1968. godine, Lehmann jepostao profesor teologije. Potporu za svoju kandidaturudobio je od teologa Josepha Ratzingera. Najprije jepouèavao u Mainzu, a zatim u Freiburgu; meðu njegovimstudentima bio je i kardinal Gerhard Ludwig Müller.Drugi dio djelovanja kardinala Lehmanna zapoèeo je 1983.godine kada je imenovan za biskupa Mainza, gdje je ostaosve do 2016. godine. Posebno je znaèajnu ulogu imao zaCrkvu u Njemaèkoj, ali i opæu Crkvu kao predsjednikNjemaèke biskupske konferencije od 1987. do 2008. godine.U raspravi o savjetovanju trudnica u teškoæama, kardinal jeimao razlièito mišljenje od Rima; u raspravi o azilu zaimigrante i drugim predmetima, nije se bojao suèeliti sdržavom. Pismu koje je napisao zajedno s biskupimaOskarom Saierom iz Freiburga i Walterom Kasperom izStuttgarta o stavovima koje treba zauzeti premarastavljenima i ponovo vjenèanima, i u kojem su tražili da sedopusti u pojedinaènim sluèajevima, podrobnorazjašnjenima, nekim rastavljenima i ponovo vjenèanima,primati prièest, usprotivio se tadašnji prefekt Kongregacijeza nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger.Na svim podruèjima svojega djelovanja poput ekumenizma iostalim, kardinal Lehmann težio je prema integraciji. Bio jeèlan Kongregacije za nauke vjere od 1988. do 1998. godine iKongregacije za Istoène Crkve, kao i Papinskog vijeæa zajedinstvo kršæana i Papinskog vijeæa za društvenekomunikacije, a tijekom Biskupske sinode za Europu 1991.godine bio je poseban tajnik. Sveti papa Ivan Pavao II.imenovao ga je kardinalom 2001. godine, te je sudjelovao nakonklavama u izboru pape Benedikta XVI. 2005. godine, ipape Franje 2013. godine.Bio je povezan s Hrvatima, poglavito preko sestara franjevkiBosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca Marijina sasjedištem u Sarajevu, koje su bile kuæanice u njegovu domuu Mainzu, a živo se zanimao za stanje u Hrvatskoj i u Bosni iHercegovini. To je posebno bilo vidljivo poèetkom lipnja2016., kada je u Mainzu primio dušobrižnike hrvatskihkatolièkih misija, koje djeluju u biskupiji Mainz, a koji sumu u toj prigodi uruèili sliku - ulje na platnu hrvatskogaakademskog slikara iz Zagreba Vladimira Blažanoviæa. Slikapredstavlja vrlo uspjeli portret kardinala Lehmanna, amišljena je kao dar hrvatskih dušobrižnika biskupu kardinaludr. dr. Karlu Lehmannu u povodu njegova odlaska umirovinu, odnosno u povodu njegova 80. roðendana. „KodHrvata naroèito cijenim visoko cijenim njihovu vjerskusnagu i smisao za zajedništvo, ljubav prema vlastitomvjerskom blagu i spremnost na uzajamno pomaganje. Tosam na poseban naèin doživio za vrijeme rata, gotovo kaoèudo. Nadam se da to u uvjetima našeg sekulariziranogdruštva neæe oslabjeti i nestati", kazao je kardinal Lehmannu razgovoru za „Živu zajednicu" 2009. godine.


28 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Papina suæut povodom smrti kardinala LehmannaVatikan, 12.3.2018. (IKA) – Papa Franjo uputio je brzojavsuæuti povodom smrti kardinala Karla Lehmanna,umirovljenog biskupa Mainza, koji je preminuo 11. ožujka uMainzu. „S tugom sam primio vijest o smrti kardinala KarlaLehmanna. Upuæujem Vama i vjernicima biskupije Mainzizraze iskrene suæuti i jamèim svoje moje molitve zapokojnog kardinala. U svom dugom djelovanju kao teolog ibiskup, te kao predsjednik Njemaèke BK, dao je doprinosoblikovanju života Crkve i društva. Uvijek su mu bili na srcuotvorenost za pitanja i izazove vremena i pružanje odgovorai smjernica polazeæi od Kristove poruke, kako bi pratio ljudena njihovu putu, tražeæi ono što ujedinjuje onkraj granicavjeroispovijesti, uvjerenja i država. Neka Isus, Dobri Pastir,podari svome vjernom sluzi ispunjenje i puninu života unjegovu nebeskom kraljevstvu. Od srca Vama i svima kojioplakuju i spominju se u molitvi pokojnog kardinala,udjeljujem apostolski blagoslov", istaknuo je Papa ubrzojavu biskupu Mainza Peteru Kohlgrafu.

Brzojav suæuti predsjednika CCEE-a povodom smrtikardinala LehmannaSt. Gallen, 12.3.2018. (IKA) – Doznavši tužnu vijest o smrtikardinala Karla Lehmanna, umirovljenog biskupa Mainza,kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup Genove i predsjednikCCEE-a, uputio je brzojav suæuti predsjedniku Njemaèkebiskupske konferencije kardinalu Reinhardu Marxu ibiskupu Meinza Peteru Kohlgrafu. U brzojavu kardinalBagnasco jamèi blizinu i molitvu vjernicima biskupijeMainz i Katolièkoj Crkvi u Njemaèkoj te podsjeæa kako su„europski biskupi i, na poseban naèin, Vijeæe europskihbiskupskih konferencija, koje je kardinal Karl Lehmann biopotpredsjednik od 1993. do 2001., imali priliku upoznati iosjetiti blagodat njegove velike ljubavi prema Europi, aosobito prema ponovnoj evangelizaciji kontinenta i njegovepredanosti jedinstvu kršæana, ne samo u Njemaèkoj veæ naèitavom europskom kontinentu", priopæilo je TajništvoCCEE-a.

Papa Benedikt o pontifikatu pape FranjeVatikan, 13.3.2018. (IKA) - Papa Benedikt želio jepridonijeti unutarnjem duhovnom jedinstvu dvajupontifikata, rekao je mons. Dario Edoardo Vigano, proèelnikTajništva za komunikaciju, osvræuæi se na pismo koje mu jeposlao Papa emeritus. Rijeè je o osobnom pismu BenediktaXVI. o kontinuitetu pontifikata pape Franje. Pismo je mons.Vigano primio u prigodi predstavljanja niza publikacija podnaslovom „Teologija pape Franje", objavljenoga u nakladiVatikanske nakladnièke knjižare (Libreria Editrice Vaticana– LEV), a predstavljenoga u Rimu 12. ožujka, izvijestio jeRadio Vatikan. Podupirem tu inicijativu, napisao je BenediktXVI., koja se želi suprotstaviti i reagirati na nerazumnupredrasudu po kojoj je papa Franjo praktièan èovjek bezposebne teološke ili filozofske formacije, dok sam ja biosamo teolog teoretièar koji je slabo shvaæao konkretan životdanašnjega kršæanina. Papa emeritus zahvalio je za 11 knjigaprimljenih na dar, èiji su autori meðunarodno priznatiteolozi, a koje èine spomenuti niz koji je uredio don RobertoRepole, predsjednik Udruge talijanskih teologa. Te maleneknjižice, dodao je Benedikt XVI., s pravom pokazuju da jepapa Franjo èovjek temeljite filozofske i teološke formacije,te stoga pomažu vidjeti unutarnji kontinuitet izmeðu dvapontifikata, unatoè svim razlikama u stilu i temperamentu.

Papa posjetio Zajednicu svetoga EgidijaRim, 13.3.2018. (IKA) - Neka to bude kršæanska obljetnica,ali ne poradi bilance, nego da bismo vjeru preoblikovali unovu odvažnost za Evanðelje, te kako bismo ponovno istkaliljudsko tkivo periferija, prenosili evanðelje putemprijateljstva, pokazali da je život doista ljudski kada gaživimo uz najsiromašnije, i oblikovali društvo u kojemunitko više nije stranac, prijedlog je pape Franje koji je uputioZajednici svetoga Egidija povodom 50. obljetnice djelovanjazajednice, posjetivši 11. ožujka poslijepodne rimsko sjedišteZajednice u èetvrti Trastevere, prenosi Radio Vatikan.Pred predstavnicima 60.000 èlanova zajednice, koliko ih imau cijelom svijetu, pred mladima i siromašnim prijateljimazajednice, pred izbjeglicama koji su stigli u Italiju putemhumanitarnih koridora koje je organizirala Zajednica svetogaEgidija, pred starijim osobama, djecom iz „škola mira"predsjednik zajednice Marco Impagliazzo pozdravio jeSvetoga Oca te istaknuo da je žalosna Crkva u kojoj susiromašni klijenti, a ne braæa. Pritom je istaknuo dazajednica želi zajedno s papom Franjom sanjati Crkvu ukojoj nitko nije iskljuèen, u kojoj Božje milosrðe dotièe srcesvih ljudi.Zahvaljujuæi nazoènima za njihovu velikodušnost, Papa ih jepotaknuo da njihovo srce uvijek bude otvoreno za sve ljude,bez razlike, te je svima poželio sve najbolje za njihoveobitelji i za njihove snove. U bazilici Svete Marije inTrastevere susret je potom poprimio oblik liturgije rijeèi.Nakon proèitanoga Evanðelja i kratke meditacije, Papu supozdravila èetiri predstavnika današnje zajednice: 80-godišnja Giovanna, koja se unutar zajednice zauzima upokretu starijih osoba; 15-godišnji Jafar, Palestinac iz Sirijekoji je u Italiju došao putem humanitarnih koridora; nakonnjega je govorila 23-godišnja Laura, dragovoljka u Školimira za siromašnu djecu u Ostiji, nedaleko od Rima; teMauro Garofalo, odgovoran za meðunarodne odnoseZajednice svetoga Egidija, koji radi kao posrednik uSrednjoafrièkoj Republici. Na kraju je papu Franjupozdravio Andrea Riccardi, utemeljitelj zajednice, teistaknuo da je izazov za zajednicu svijet uèiniti boljim, i tosnagom poniznih i siromašnih.Papa je pozvao Zajednicu svetoga Egidija da svojuobljetnicu ne doživi samo kao proslavu dogaðaja iz prošlosti,nego ponajviše kao radosno oèitovanje odgovornosti premabuduænosti. Podsjetio je na talente zajednice, sažimajuæi ih utri rijeèi: molitvu, siromašne i mir, koje je istaknuo i uprigodi posjeta 15. lipnja 2014. godine.Ali, u prispodobi o talentima jedan sluga nije uložio svojtalent zbog straha, dodao je Papa te napomenuo: Kao idanašnji svijet u kojemu èesto vladaju strah i srdžba; strahkoji se èesto usredotoèuje na stranca, na onoga koji jedrukèiji od nas, koji je siromašan, gotovo kao da jeneprijatelj. Ako smo sami, i mi kršæani, lako popustimostrahu. Ali, vama put vaše zajednice pomaže gledatibuduænost zajedno s Crkvom, jer je dijete Drugogavatikanskog sabora, primijetio je papa Franjo, a potom seosvrnuo na ratove koji su u tijeku, spominjuæi se bolisirijskoga naroda.Istaknuvši potom važnost Božje Rijeèi koja ih je u prošlostizaštitila od napasti ideologija, a danas ih oslobaða odprijetnje straha, Papa je nazoène potaknuo da vole i sve višese utjeèu Bibliji. Svatko æe u njoj pronaæi izvor milosrðaprema siromašnima, ranjenima u životu i u ratu, kazao je.Tijekom proteklih 50 godina svijet je postao 'globalan'; aliako su se gospodarstvo i komunikacije spojili, za mnoge su,posebice za siromašne, podignuti novi zidovi, a njihove surazlike prilika za neprijateljstva.Još uvijek treba izgraditi globalizaciju solidarnosti i duha,

Inozemne vijestiika

2914. ožujka 2018. broj 11/2018

istaknuo je papa Franjo. Buduænost globalnoga svijeta jezajednièki život, a taj ideal zahtijeva zauzimanje u izgradnjimostova, održavanje otvorenoga dijaloga, i poticanje susreta.Nije to samo politièki i organizacijski èin. Svatko je pozvanpromijeniti vlastito srce poprimajuæi milosrdni pogled premadrugomu, kako bi postao tvorac mira i prorok milosrða,rekao je Papa.Uèinite od ove prigode „kršæansku obljetnicu"; ne vrijeme zabilancu, nego vrijeme u kojemu je vjera pozvana postatinova odvažnost za evanðelje, potaknuo je Papa te objasnio:Odvažnost nije jednodnevna hrabrost, nego strpljenjesvakodnevnoga poslanja u gradu i u svijetu. To je poslanjeponovnoga strpljivoga tkanja ljudskoga tkiva periferija, kojesu izmuèili nasilje i siromaštvo; to je poslanje prenošenjaevanðelja putem osobnih prijateljstava; oèitovanja da životpostaje uistinu èovjeèan kada ga se živi uz najsiromašnije; toje poslanje stvaranja društva u kojemu nitko nije stranac. Toje poslanje prelaska granica i zidova u svrhu ujedinjenja,istaknuo je papa Franjo.Ohrabrivši nazoène da odvažno nastave iæi tim putom, Papaih je potaknuo da budu uz djecu na periferijama, i to krozŠkole mira; budite i dalje uz starije osobe, koje su katkadaodbaèene, ali za vas su one prijatelji. Nastavite otvarati novehumanitarne koridore za one koji bježe od rata i gladi.Siromašni su vaše bogatstvo! Vi ste Kristovi! I budite uvijekKristovi u molitvi, u brizi za svoju najmanju braæu, utraženju mira, jer On je naš mir, rekao je na kraju papaFranjo.

Pet godina pontifikata pape FranjeNjegov je pontifikat u znaku milosrða, kulture susreta idijaloga, poziva na gradnju mostova, a ne zidova, brige zamarginalizirane, odbaèene, slabe i potrebite, skrbi za našzajednièki domVatikan, 13.3.2018. (IKA) - „Braæo i sestre, dobra veèer!"bile su prve rijeèi novoizabranoga pape Franje kojima se 13.ožujka 2013. godine obratio okupljenim vjernicima sasredišnje lože bazilike Svetoga Petra. Prošlo je tako petgodina od izbora argentinskoga kardinala Jorgea MariaBergoglia, prvog pape iz Latinske Amerike, a njegov jepontifikat u znaku milosrða, kulture susreta i dijaloga,poziva na gradnju mostova, a ne zidova, brige zamarginalizirane, odbaèene, slabe i potrebite, skrbi za našzajednièki dom. Crkvu pak vidi kao Crkvu siromašnih, kaopoljsku bolnicu, kao Crkvu u izlasku, istièe u osvrtuHrvatski program Radio Vatikana.Papa Franjo je tijekom svog pontifikata upozoravao naprobleme kako u Crkvi tako i u društvu. Biskupe i sveæeniketako upozorava na opasnost klerikalizma, dok na razinicjelokupnog društva kritizira globaliziranje ravnodušnosti,kulturu odbacivanja i otpada koja u središte stavlja korisnost,gospodarstvo koje nije u službi èovjeka, kulturološku iideološku kolonizaciju, nove oblike ropstva, naroèitotrgovinu ljudima, kao i druge fenomene koji se protiveljudskom dostojanstvu te ga gaze. Sveti Otac za vrijemesvog papinstva oèitovao je veliku brigu za selioce iizbjeglice, a takoðer se zalagao oko ekumenskog imeðureligijskog dijaloga. Papa je osim toga u više navratakritizirao širenje lažnih vijesti napominjuæi da je èišæenjeistinom protulijek za „virus laži", a u kontekstu našegodnosa prema prirodi pozvao je na ekološko obraæenje.

.

Kardinal Parolin o pontifikatu pape FranjeRekao bih da je upravo radost temeljna oznaka ovogpontifikataVatikan, 13.3.2018. (IKA) - Izbor pape i njegovo poslanjeuvijek su dar za Crkvu i èovjeèanstvo, èije se duhovno icrkveno znaèenje mora promatrati, procjenjivati, išèitavati usvjetlu vjere i djelovanja Providnosti, rekao je Papin državnitajnik, kardinal Pietro Parolin, u razgovoru za Radio Vatikanpovodom pete obljetnice njegova pontifikata onajznaèajnijim oznakama uèiteljstva pape Franje. Kardinal jekazao da najvažniji dokumenti pape Franje izravno ilineizravno upuæuju na radost: Evangelii gaudium, Amorislaetitia, Laudato si'. Rekao bih da je upravo radost temeljnaoznaka ovog pontifikata, radost koja oèigledno ne proizlaziiz nepažnje, nego iz spoznaje biti ljubljen od Gospodina,rekao je Papin državni tajnik.Sljedeæa je znaèajka ovoga papinstva, prema mišljenjukardinala Parolina, milosrðe, odnosno osobna i potpunaljubav koju Bog ima za svako svoje stvorenje i, s drugestrane, radost priopæavanja Radosne vijesti drugima.Naviještanje Isusova spasenja postaje izvor radosti ne samoza one koji ga primaju, nego i za one koji ga naviještaju.Rijeè je o radosti koja se dijeli. Postoji i treæi vidik, a to jeevangelizacija, Crkva u izlasku koja mora navijestitiEvanðelje svim stvorenjima, kazao je prelat, napominjuæi dasu te tri karakteristike, barem za njega, temeljne za ovajpontifikat.Kardinal Parolin podsjetio je da je papa Franjo otpoèetkasvoga pontifikata na umu imao Crkvu u izlasku, Crkvu upokretu, ne pozivajuæi se na naèelo „tako je oduvijek bilo"kako se ne bi uèinio korak prema naprijed. Papin državnitajnik rekao je da taj put vodi prema veæoj vjernosti Crkvesvojoj naravi kao naroda Božjega i Tijela Kristova, te premaveæoj djelotvornosti u njezinu poslanju evangelizacije.Napomenuo je da taj dinamizam koji je Sveti Otac istaknuo ikoji želi utisnuti u Crkvu, može biti razlog razlièitih, pa isuprotnih stajališta. U odreðenom je smislu normalno da jesvaki pontifikat bio podvrgnut kritikama, rekao je kardinal.Papin državni tajnik pritom razlikuje izmeðu agresivnih,destruktivnih, istinski zlobnih kritika i onih konstruktivnih.Dodao je k tomu da postoje razlièiti naèini kako reagirati iodgovoriti na ta dva oblika kritika. Što se tièe agresivnih idestruktivnih kritika, preostaje prihvatiti ih „na križu" ismatrati ih dijelom trnove krune koju svi mi moramo nositi,naroèito oni koji imaju odgovornost unutar Crkve i prematome takoðer javnu ulogu. Ništa se tu ne može uèiniti, kazaoje kardinal, mislim da nikad neæe nestati, da æe uvijek bitiprisutne.Što se konstruktivnih kritika tièe, nastavio je kardinalParolin, vjerujem da ih se treba uzeti u obzir jer mogupomoæi, mogu biti sredstvo unaprjeðenja, pa i usavršitivlastito služenje. Smatram da je konstruktivna kritika onakoja proizlazi iz temeljnog stava ljubavi i koja je usmjerenaprema izgradnji zajedništva u Crkvi. Takvim se kritikamaželi pomoæi Papi da bolje obavlja svoje uèiteljstvo kao isvoje poslanje na korist èitave Crkve, objasnio je kardinal.Vjerujem da je želja mnogih ljudi, kako unutar tako i izvanCrkve, ljudi koji gledaju na papu Franju kao na važnu iznaèajnu liènost u suvremenom svijetu da mu Gospodindade života, zdravlja, snage, hrabrosti kako bi nastaviovoditi Crkvu, kazao je kardinal Parolin, zakljuèivši razgovorrijeèima stare molitve: „Deus conservet eum et vivificet eum– Bog neka ga štiti i živa neka ga saèuva".


30 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Prilog dokumenti

Misa – Druga euharistijska molitvaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 7. ožujka2018. – Apeli Svetog OcaDraga braæo i sestre, dobar dan!Nastavljamo katehezi o svetoj misi. U ovoj katehezi govoritæemo o euharistijskoj molitvi. Kad se zakljuèi obred prinosakruha i vina, zapoèinje euharistijska molitva koja dajeprepoznatljivost misnome slavlju i predstavlja njezinsredišnji trenutak koji vodi prema prièesti. Ona odgovaraonome što je sam Isus uèinio, za stolom apostolima naPosljednjoj veèeri, kad je zahvalio na kruhu, a zatim na èašivina (usp. Mt 26, 27; Mk 14, 23; Lk 22, 17.19; 1 Kor 11,24): njegova zahvala ponovno oživljava u svakoj našojEuharistiji, pridružujuæi nas njegovoj žrtvi spasenja.

U toj sveèanoj molitvi – Euharistijska molitva je sveèana –Crkva izražava ono što èini kad slavi Euharistiju i razlogzbog èega je slavi, to jest da ostvari zajedništvo s Kristomstvarno prisutnim u posveæenom kruhu i vinu. Nakon štopozove okupljene da uzdignu svoja srca Gospodinu i da muzahvale, sveæenik izrièe molitvu naglas, uime svih prisutnih,obraæajuæi se Ocu po Isusu Kristu u Duhu Svetom. „Smisaoje te molitve da se cijeli zbor vjernika sjedini s Kristom uispovijedanju èudesnih Božjih djela i u prinošenju žrtve"(Opæa uredba Rimskog misala, 78). A da bi se ujedinio morarazumjeti. Zbog toga je Crkva htjela da se misa slavi najeziku koji ljudi razumiju, kako bi se svi mogli pridružitiovoj hvali i ovoj velikoj molitvi sa sveæenikom. Zapravo,„Kristova žrtva i žrtva Euharistije samo su jedna žrtva"(Katekizam Katolièke Crkve, 1367).

U Misalu postoje razlièiti obrasci euharistijske molitve, a svisu saèinjeni od karakteristiènih elemenata, na koje bih sadahtio podsjetiti (usp. OURM, 79, KKC 1352-1354). Svi sujako lijepi. Prije svega, tu je predslovlje, koje je èin zahvaleza Božje darove, osobito za slanje svoga Sina kao Spasitelja.Predslovlje se zakljuèuje poklikom „Svet", koji se u pravilupjeva. Lijepo je otpjevati „Svet": „Svet, Svet, SvetGospodin". Lijepo je otpjevati ga. Cijela zajednicapridružuje svoj glas glasu anðela i svetih u zahvaljivanju islavljenju Boga.

Slijedi zatim zaziv Duha da svojom moæi posveti kruh ivino. Zazivamo Duha da doðe i da se u kruhu i u vinunastani Isus. Djelovanje Duha Svetoga i djelotvornost istihKristovih rijeèi koje je izrekao sveæenik, èine stvarnoprisutnima, pod prilikama kruha i vina, njegovo Tijelo injegovu Krv, njegovu žrtvu prinesenu na križu jednomzauvijek (usp. KKC, 1375). Isus je bio vrlo jasan u vezi stim. Èuli smo kako sveti Pavao na poèetku govori Isusoverijeèi: „Ovo je tijelo moje, ovo je krv moja". „Ovo je tijelomoje, ovo je krv moja". Sam Isus je to rekao. Mi se ne bismotrebali išèuðavati nad tim: „Pa kako to da…". To je Isusovotijelo i toèka! Vjera: u pomoæ nam pritjeèe vjera; èinomvjere vjerujemo da je to Isusovo tijelo i krv. To je „tajnavjere", kao što kažemo nakon posvete. Sveæenik kaže: „tajnavjere", a mi odgovaramo poklikom. Slaveæi spomen smrti iuskrsnuæa Gospodinova, u išèekivanju njegova povratka uslavi, Crkva prinosi Ocu žrtvu koja pomiruje nebo i zemlju:prinosi Kristovu pashalnu žrtvu prinoseæi samu sebe zajednos njim i moleæi, po Duhu Svetom, da „u Kristu budemojedno tijelo i jedan duh" (Treæa euharistijska molitva; usp.Sacrosanctum Concilium, 48; OURM, 79f). Crkva nas želi

ujediniti s Kristom i da postanemo s Gospodinom jednotijelo i jedan duh. To je milost i plod sakramentskogzajedništva: blagujemo Kristovo tijelo da postanemo, mi kojiga blagujemo, njegovo Tijelo koje živi danas u svijetu.

To je tajna zajedništva, Crkva se pridružuje Kristovu prinosui njegovu zagovoru te u tome svjetlu, „Crkva je ukatakombama èesto prikazana u liku žene u molitvi,raširenih ruku u stavu moliteljice (orans), Crkva koja moli,koja uzdiže molitve Bogu. Lijepo je misliti na to kako Crkvamoli. Ima jedan odlomak iz Djela apostolskih; kad je Petarbio u zatvoru, kršæanska zajednica, kaže se u tekstu,„neprestano je molila za Njega". Crkva koja moli, Crkvamoliteljica. A kad mi idemo na misu idemo to èiniti: bitiCrkva moliteljica. Poput Krista koji je raširio ruke na križu,po njemu, s Njim i u Njemu i ona se prinosi i zauzima za sveljude" (KKC, 1368).

U euharistijskoj molitvi upuæuje se molitva Bogu da saberesvu svoju djecu u savršenstvu ljubavi, u jedinstvu s papom ibiskupom, koje se spominje po imenu, što je znak daslavimo u zajedništvu sa sveopæom Crkvom i spartikularnom Crkvom. Molitva, kao prinos, prikazuje seBogu za sve èlanove Crkve, žive i mrtve, koji išèekujublaženu nadu da æe postati dionicima vjeène baštine u nebu sDjevicom Marijom (usp. KKC, 1369-1371). Nitko i ništanije zaboravljeno u euharistijskoj molitvi, ali sve se ponovnovraæa Bogu, kao što to dokazuje doksologija kojom sezakljuèuje. Nitko nije zaboravljen. A ako imam neku osobu,roðake, prijatelje, koji su u potrebi ili su prešli s ovogasvijeta u drugi, mogu spomenuti njihovo ime u tometrenutku, u sebi i tiho ili dati da se zapiše i spomeneodreðeno ime. „Oèe, koliko moram platiti da se moje imetamo spomene?" - „Ništa". Jeste li razumjeli? Ništa! Misa sene plaæa. Misa je Kristova žrtva, koja je besplatna.Otkupljenje je besplatno. Ako želiš dati prilog uèini to, ali sene plaæa. To je važno shvatiti.

Ovaj kodificirani obrazac molitve, možda æe nam se èinitipomalo dalekim – to je istina, to je drevni obrazac - ali, akodobro shvatimo njegovo znaèenje, onda æemo sigurno boljesudjelovati. On, zapravo, izražava sve ono što èinimo ueuharistijskom slavlju; k tome nas uèi njegovati tri stavakoja nikada ne bi smjela izostati kod Isusovih uèenika. Tristava: prvi, uèiti „zahvaljivati, uvijek i svugdje", a ne samo uodreðenim prigodama, kada je sve dobro; drugo, uèiniti odsvoga života, slobodan i besplatan, dar ljubavi; treæe,izgraðivati konkretnu zajednicu, u Crkvi i sa svima. Dakle,ta središnja molitva na misi uèi nas, malo po malo, da odèitavog svog života uèinimo „euharistiju", to jest èin zahvale.

Apeli Svetog OcaApel povodom inicijative „24 sata za Gospodina"Iduæeg petka u bazilici Sv. Petra slavit æu pokornièkobogoslužje prigodom tradicionalnih 24 sata za Gospodina.Nadam se da æe naše crkve ostati dugo otvorene da primesve one koji se žele pripremiti za Uskrs, slaveæi sakramentpomirenja, i tako iskusiti Božje milosrðe.

Prilog dokumentiika

3114. ožujka 2018. broj 11/2018

Apel povodom Zimskih paraolimpijskih igara uPyeongChanguZa dva dana æe biti otvorene Zimske paraolimpijske igre ugradu PyeongChangu, u Južnoj Koreji, koji je nedavno biodomaæin Olimpijskih igara. Te su igre pokazalo kako sportmože podizati mostove meðu zemljama u sukobu i datiznaèajan doprinos perspektivama mira meðu narodima.Paralimpske igre, još više, potvrðuju da se kroz sport možeprevladati vlastitu invalidnost. Paraolimpijci i paraolimpijkeza svakoga su primjer hrabrosti, postojanosti i izdržljivosti unepopuštanju pred ogranièenjima. Sport predstavlja velikuškolu ukljuèivosti, ali i nadahnuæa za vlastiti život izauzimanja oko preobrazbe društva.Upuæujem pozdrav Meðunarodnom paraolimpijskomodboru, sportašima i sportašicama, korejskim vlastima inarodu. Jamèim svoju molitvu da ovaj dogaðaj budedoprinos danima mira i radosti za sve.

Bog je s nama i zbog toga se „veselimo"Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 11.ožujka 2018.Draga braæo i sestre, dobar dan!Na ovu èetvrtu korizmenu nedjelju, poznatiju kao nedjelja„laetare", odnosno „veseli se", jer tako glasi ulazna pjesmadanašnje liturgije koja poziva na radost: „Veseli se,Jeruzaleme! […]. – to je poziv na radost – Radujte se,radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali!". Takopoèinje misa. Koji je razlog te radosti? To je velika Božjaljubav prema èovjeèanstvu, kao što nam pokazuje odlomakiz današnjeg Evanðelja: „Bog je tako ljubio svijet te je daosvoga Sina Jedinoroðenca da nijedan koji u njega vjeruje nepropadne, nego da ima život vjeèni" (Iv 3, 16). Te rijeèi,koje Isus izgovara u razgovoru s Nikodemom, sažimajutemu koja se nalazi u središtu kršæanskog navještaja: èak ionda kad se situacija èini beznadnom, Bog intervenira,nudeæi èovjeku spasenje i radost. Bog se, naime, ne drži postrani, nego ulazi u povijest èovjeèanstva, „upliæe se", ulaziu naš život kako bi ga svojom milošæu oživio i spasio.

Pozvani smo slušati taj navještaj i odbaciti napast damislimo da je naša sigurnost u nama samima, da možemobez Boga, smatrajuæi da smo apsolutno slobodni od Njega injegove Rijeèi. Kad otkrijemo hrabrost priznati se onakvimakakvi doista jesmo – za to je potrebna hrabrost! –, postajmosvjesni da smo pozvani nositi se sa svojom krhkošæu isvojim ogranièenjima. Tad se može dogoditi da nas obuzmetjeskoba, strepnja za buduænost, strah od bolesti i smrti. Toobjašnjava zašto mnoge osobe, tražeæi izlaz, ponekad iduopasnim preèacima, primjerice, tunelom droge ili pak putompraznovjerja ili razornih magijskih rituala. Dobro jepoznavati vlastita ogranièenja i slabosti, moramo ihpoznavati, ali ne kako bismo oèajavali, nego da bismo ihprikazali Gospodinu. On nam pomaže na putu iscjeljenja,prima nas za ruku i nikad nas ne ostavlja same. Bog je snama i zbog toga se „veselim", zbog toga se „veselimo"danas: „Veseli se, Jeruzaleme", kaže se, jer Bog je s nama.

Mi posjedujemo istinsku i veliku nadu u Boga Oca bogatogmilosrðem, koji nam je dao svoga Sina kako bi nas spasio ito je naša radost. Takoðer imamo brojne tuge, ali kad smoistinski kršæani, postoji ona nada koja je malena radost štoraste i koja nam daje sigurnost. Ne smijemo se obeshrabritikad uoèimo svoja ogranièenja, svoje grijehe, svoje slabosti:Bog je blizu, Isus je na križu da nas ozdravi. To je Božjaljubav. Gledati Raspetoga i govoriti u sebi: „Bog me ljubi".Istina, postoje ta ogranièenja, te slabosti, ti grijesi, ali On jeveæi od ogranièenja, slabosti i grijeha. Nemojte to zaboraviti:Bog je veæi od naših slabosti, nevjernosti i grijeha. UzmimoGospodina za ruku, gledajmo u Raspetoga i kroèimo daljekroz život.

Neka nam Marija, Majka milosrða, u srce stavi sigurnost danas Bog ljubi. Neka nam bude blizu u trenucima kad seosjeæamo usamljenima, kad smo u iskušenju predati se predživotnim teškoæama. Neka nam prenese osjeæaje svoga SinaIsusa kako bi naš korizmeni hod postao iskustvo praštanja,prihvaæanja i ljubavi.

Nakon Angelusa[…]Posebno pozdravljam studente iz raznih dijelova svijeta kojisudjeluju na prvom „Vatikanskom Hackathonu" ("VaticanHackathon"), koji je organizirao Dikasterij za komunikaciju:dragi mladi, lijepo je staviti umnost koju nam je Bog dao uslužbu istine i onih najpotrebitijih.Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas, ne zaboravitemoliti za mene. Dobar tek i doviðenja!

Prilog dokumenti ika

32 14. ožujka 2018. broj 11/2018

Documents

11/2018 - ika.hrDan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Euharistijsko slavlje o 10. obljetnici smrti Chiare Lubich Pokop mons. dr. Eduarda Perièiæa Ðakonsko