101

4. MANIPULACIJSKA SREDSTVA

4.1. Osvrt na poetak razvoja i ulogu manipulacijskih sredstava

Pokuaji racionalizacije transportnih manipulacija vezani su uz pojavu prve dizalice u XV. stoljeu. Prva dizalica namijenjena dizanju tereta bila je od drva. Do tada su se manipulacije teretom, ako se taj pojam uope moe koristiti, obavljale s pomou ekia i vitla, odnosno jednostavnijim napravama, ako se teret premjetao horizontalno.

Dizalica na parni pogon sagraena je 1843. godine, dakle etiri desetljea nakonpronalaska parne lokomotive. Pojava parne dizalice nije unijela bitne promjene u racionalizaciju procesa koji nazivamo manipulacijom.

Kvalitetnije promjene u premjetanju tovarne jedinice nasluivale su se s pojavom elektrinog pogona. Od tada do danas ubrzano dolazi do promjena u podsustavu tehnologije prijevoza (koji smo nazvali podsustavom sredstava za manipulacije).

Dananja manipulacijska sredstva veoma su sloena suvremena tehnika rjeenja velikoga kapaciteta, brzine i jednostavnosti rada. Ona su ve zasebni dio strojogradnje i zahtijevaju specijalizirane kadrove i u proizvodnji i razvoju i u koritenju.

Daljnji razvoj manipulacijskih sredstava moe se spoznati i iz toga to danas ve postoje potpuno automatizirani procesi premjetanja predmeta rada (to je u odreenom smislu manipulacijski proces). Postoje i dizalice na tiristorski pogon i programirane faze kretanja rada.

Te promjene izazvane su prije svega pojavom i razvojem "prijevoznih ureaja" koji su omoguili okrupnjavanje jedinice manipuliranja. Novi su "prijevozni ureaji" omoguili nastanak novih tehnologija u prijevozu, a te tehnologije uvjetovale su i drukija sredstva za manipuliranje (premjetanje).

Na dananjoj razini razvoja tehnologije prometa postoje brojni ureaji, naprave, strojevi pa i itava postrojenja, koji mogu obavljati funkciju prekrcajnih i smjetajnih manipulacija.

Prema tomu, sada ve i nije iznenaujue ako sredstva za manipulaciju posjeduju informacijske podsustave koji omoguuju savrenu preciznost rada ureaja za manipuliranje, dajui sve potrebne informacije operatoru i informacijskom sustavu vieg reda koji je smjeten u centrali terminala.

Uvoenjem tih rjeenja izmijenjena je uloga operatora u terminalu jer realizacija manevra nije vie iskljuivo ovisna o sposobnosti operatera, nego je to prije svega posljedica automatskog programa.

U novim uvjetima mijenja se i nain i oblik kontrole.

102

4.1.1. Uloga manipulacijskih sredstava

Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dio prijevoznog procesa. Prema tomu, i sredstva kojima se obavljaju te manipulacije trebaju pratiti obiljeja sredstava na kojima se temelji ukupni prijevozni proces.

Ako bi se promatrala uloga manipulacijskih sredstava u funkciji vremena razvoja prijevoznog procesa, tada bi se spoznalo da se ta uloga nije smanjivala, naprotiv, ona je rasla. To je i logino, jer u neuinkovitom prijevoznom procesu i procesu iji je ukupni uinak bio znatno manji, gubitak vremena u sporednoj meufazi nije mogao bitno poremetiti ritam ukupnosti procesa. Danas su znaajke prijevoznog procesa kvalitetno drukije, dinaminije. Faze prijevoza, u opem smislu, postaju sve krae, jer se realiziraju suvremenim prijevoznim sredstvima o kojima i ovisi ta uinkovitost, a faze pripreme procesa ili pomone faze, u koje pripada i faza manipulacije, sve su dulje, i osim tehnikog elementa ukljuuju i ostale. Ti ostali elementi mogu imati i specifina obiljeja, ali su unato tomu u interakciji s tehnikom kojom se obavljaju manipulacije i tako se krug zatvara, a povratna veza djeluje. Dananje stanje je takvo da faza vonje u klasinom procesu prijevoza iznosi samo 30 do 40% vremena prijevoznog procesa i u razvijenim gospodarstvima. Prema rezultatima istraivanja, etvrtina fonda radnog vremena u procesu drutvene reprodukcije otpada na aktivnosti transportno-manipulacijskih i skladinih aktivnosti, a trokovi realizacije tih aktivnosti iznose oko 50% ukupnih trokova.62

Osnovna injenica koju treba imati na umu u fazi analize procesa prometne proizvodnje je ta da prijevozno sredstvo (koje je redovito skupo) miruje, dok tehnika namijenjena manipulaciji djeluje. Iz toga se zakljuuje da ulaganje u razvoj prijevoznog sredstva, a zapostavljanje sredstava za manipulacije (u tehnikom smislu), uzrokuje suboptimalnost rjeenja. Ako proces o kojemu govorimo po opsegu raste (a za opseg prijevoza robe znamo da je tako), tada se i posljedice "raskoraka" poveavaju.

O optimalnom se razvoju manipulacijskih sredstava u naim uvjetima naalost ne moe govoriti. Manipulacijska sredstva, ukljuujui i ona koja djeluju u unutarnjem -proizvodnom krugu, zaostaju za razvojem prijevoznih sredstava. To zaostajanje nije ujednaeno. U kopnenom dijelu prometnog procesa ono je istaknutije.

Mjera kvalitete manipulacijskih operacija moe se promatrati preko koeficijenta mehaniziranosti koji se u literaturi nalazi pod oznakom (fm) i oznauje kolinik uinka ukrcaja ostvaren primjenom sredstava za manipulacije prema ukupnom uinku u procesu promatrane manipulacije:

iririmim

imimm nqnq

nqf (37)

62 Izvor M. Sretenovi: Mogunosti racionalizacije pretovarno skladinih procesa koji se realiziraju

viljukarom primenom stohastikih modela odluivanja. Disertacija, Saobraajni fakultet Beograd, Beograd, 1984, str. 11.

103

gdje je:

qim - koliina tereta izmanipuliranog strojno ili primjenom sredstava za manipulaciju (t)

qir - koliina tereta izmanipulirana runo (f)nim - broj radnika koji sudjeluju u procesu mehanizirane manipulacijenir - broj radnika koji runo obavljaju ukrcajno - iskrcajne manipulacije.Razlika izmeu prijevoznih i manipulacijskih sredstava najbolje se oituje u tomu

to pojedina sredstva za prijevoz i sama posjeduju sredstvo za manipulaciju koje im onda u fazi procesa prijevoza djeluje kao "balast". To se ponajprije pojavilo u pomorskom prometu, gdje su se na plovnim jedinicama ugraivala sredstva za manipulacije (razne vrste dizalica). Proces se nastavio u podruju cestovnog prijevoza i sastoji se u tomu da se na cestovna vozila, koja poprimaju obiljeja specijalnih, ugrauje vlastita tehnika za manipulacije. To je ee u graevinskoj industriji, umarstvu, poljoprivredi itd., a rezultiralo je veom atraktivnou vozila cestovnog prometa. Uz postojanje objektivnih razloga i opravdanja za takav razvoj dogaaja, nalazimo i subjektivne razloge, a oni se, po naoj ocjeni, ogledaju u ope smanjenoj brizi za fazu procesa prijevoza koju smo nazvali fazom manipulacije, a samim time i smanjenjem aktivnosti, koje se mogu staviti u funkciju razvoja ovog elementa. Razvoj koji je uslijedio vie je posljedica, a manje planirani tijek dogaaja.

Globalne posljedice dosadanje prakse u naim uvjetima su takve da moemo govoriti o zaostajanju faze manipulacije u strukturi ukupnog prometnog procesa ukljuujui tehniku komponentu, ali i kadrovsku za koju nema objektivnog opravdanja, jer u "hiperprodukciji kadrova" ne moe biti (ne bi smjelo) "kadrovskog deficita".

4.1.2. Aspekti razmatranja manipulacijskih sredstava

Manipulacijska sredstva, openito, nisu samo u funkciji ukrcaja ili iskrcaja. Neka od njih mogu biti namijenjena i samom prijevozu koji moe, ali ne mora imati obiljeje meufaznog (transporteri, prenosilice i sl.).

Ako bismo htjeli analizirati prijevoznu funkciju manipulacijskih sredstava, trebali bismo obaviti niz podjela, kako u vezi s relacijom na kojoj se obavlja prijevoz jedinica tereta ili tereta u cjelini, tako i u vezi s mjestom djelovanja, kapacitetom, vrstom pogona, nainom djelovanja i slino. To, meutim, za ovu svrhu promatranja nije nuno, jer nam je svrha prikazati osnovne predstavnike sredstava za prekrcajne aktivnosti, s naglaskom na tehnologijama koje i danas dominiraju.

U pristupu ovom razmatranju nuna su jo neka ogranienja, koja se smatraju potrebnima. Tako npr. treba upozoriti na to da se ova sredstva prouavaju u manjoj ili veoj mjeri i u drugim predmetima obrazovnog programa VI. i VII. stupnja. Naa pozornost bit e usmjerena na ona sredstva koja u uvjetima djelovanja suvremene transportne tehnologije imaju najvee znaenje.

Treba istaknuti da su sredstva za prekrcajne manipulacije vaan element zaokruenog procesa koji nazivamo "transportnim procesom". To je vaan element ne samo radi uspostavljanja kontinuiteta u kretanju, odnosno premjetanju robe od isporuitelja do primatelja, nego i zato to ta sredstva posjeduju naglaena specifina

104

obiljeja u tehnikom i tehnolokom smislu. Interdisciplinarnost prijevoznog procesa i prometne tehnologije dodatni je razlog za potrebu prouavanja svojstava i znaajki sredstava za manipulacije. Aspekt razmatranja trebao bi uvjetovati program razmatranja. Kad se svi ti aspekti sjedine, morali bismo stei ukupna znanja, vana za funkcioniranje ovog podsustava.

U takvom pristupu trebalo bi definirati mjesto i ulogu manipulacijskih sredstava u sklopu tehnologije prometa. Sasvim je sigurno da u ovom gledanju nije mogue razmatrati konstrukcijski ili razvojno-tehniki aspekt sredstava za manipulacije. Isto tako nije nuno i ne bi trebalo razmatrati isto ekonomski dio problema (kao to su analize cijena, trokova, amortizacije i slino). To bi trebalo prouavati u odgovarajuim predmetima koji ve postoje na Fakultetu prometnih znanosti.

U razmatranju tehnologije prometa, kao sustava vieg reda, manipulacijska su sredstva, kao to smo vidjeli, jedan od podsustava. I tu su mogue varijante, jer se u hijerarhijskoj strukturi ta sredstva mogu razmatrati samostalno, ali i kao element ili komponenta jednog od osnovnih podsustava (npr. podsustava infrastrukture ako djeluju u sastavu infrastrukturnih objekata).

Postoji i trea mogunost - da se manipulacijska sredstva razmatraju u okrilju osnovnih podsustava tehnologije (npr. pri razmatranju tehnologije RO-RO ili huckepack, tehnologije prijevoza s primjenom kontejnera i dr.).

U ovom pristupu opredijelili smo se za razmatranje manipulacijskih sredstava na razini osnovnog podsustava tehnologije cestovnog prometa. Osnovna namjera jest istaknuti znaenje ovog segmenta tehnologije. Drugi je razlog za ovakvo opredjeljenje u uvjerenju da se tehnologija cestovnog prometa kao sustav moe najbolje spoznati sustavnim pristupom.

4.2. Podjela manipulacijskih sredstava

U literaturi koja obrauje manipulacijska sredstva nailazi se uglavnom na podjelu tih strojeva i postrojenja (slika 48.) u dvije osnovne skupine:

- u eksploatacijskom i- tehnikom pogledu.

4.2.1. Podjela u eksploatacijskom smislu

U eksploatacijskom smislu manipulacijska sredstva svrstavaju se u tri osnovne podskupine:

- prema obiljejima tereta,- prema mjestu na kojemu se rabe i- prema nainu kretanja jedinice tereta.

105

4.2.1.1. Osnovna podjela manipulacijskih sredstava premaobiljejima supstrata

Prema obiljejima tereta manipulacijska se sredstva takoer svrstavaju u tri osnovne skupine:

- sredstva za generalni (komadni) teret,- rasuti teret i- tekuine. Tipini predstavnici sredstava za manipulaciju generalnog tereta su viliari i

dizalice. Postoji velik broj tipova tih sredstava, tako da se moe i treba govoriti o univerzalnosti i dominaciji tih dviju vrsta. Ona se mogu ilustrirati i slikama koje pokazuju i velike promjene (poboljanja) tijekom razvoja tih vrsta sredstava.

Slika 48. Aspekti promatranja sredstava za prekrcajne manipulacije

Na slikama koje slijede pokazan je samo manji broj dvaju najzastupljenijih predstavnika sredstava (viliari i dizalice)63; za viliare, od runog do onoga namijenjenog manipuliranju kontejnerima, a za dizalice, od dizalice u klasinom smislu do mostova za manipulacije najkrupnijim jedinicama.

Osim tih dviju osnovnih skupina sredstava za prekrcajne manipulacije, ne mogu se podcijeniti ni naoko jednostavnija sredstva, poevi od runih kolica, raznih vrsta rampa i pneumatskih i hidraulinih platforma prijenosnika, transportera, kliznica i dr.

63 Fotografije su iz asopisa Fracht Management.

horizontalna putanja

vertikalna putanja

kosa putanja

proizvodne linije

terminali

obiljejasupstrata

nainkretanja

mjestouporabe

eksploatacijskiaspekt

rad s prekidnimdjelovanjem

neprekidni radradnog

elementa

tehniki aspekt

sredstva za

prekrcajne manipulacije

rasuti

tekui

generalni

106

Slika 49. Runi viliari

Slika 50. Boni viliar

107

Slika 51. Klasini viliar

Slika 52. Viliar za manipulacije kontejnerom

Slika 53. Viliar za manipulacije bavama i cijevima

108

Slika 54. Tipovi zahvatnih tijela viliara

Slika 55. Viliar nosivosti 120 t

Slika 56. Prijenosnik kontejnera

109

Slike 57. Prijenosnik kontejnera

Slika 58. Prekrcajni most

Slika 59. Suvremeni prekrcajni most

110

Slika 60. Platforma za dizanje tereta

Slika 61. Runa kolica

Slika 62. Primjena platforme i rampe pri ukrcaju

111

Slika 63. Prekrcajna rampa

Slika 64. Tehniki nacrt hidrauline rampe tipa PSV

112

Tablica 10. Tehniki podaci hidrauline rampe PSVProduenje 500 mm Produenje 1000 mm

Tip L2 L1 S O U L1 S O Umm mm mm mm mm mm mm mm mm

I 2000 2500 3435 310 375 3000 2935 380 445II 2500 3000 2935 380 445 3500 3435 450 515III 3000 3500 3435 450 515 4000 3935 520 585

Nosivost za sve tipove je 30 kN, 40 kN, 50 kN,60 kN.irina pojedinih tipova je 1500 mm, 1750 mm, 2000 mm.

Slika 65. Prekrcajna rampa tipa PS

Tablica 11. Tehniki podaci rampe tipa PSTip L1 O U

mm mm mmI 1200 175 245II 1500 225 295III 1750 265 340IV 2000 310 390

Nosivost za sve tipove, ovisno o materijalu izrade, je do 40 odnosno do 60 kN.irina pojedinih tipova je 1500 mm, 1750 mm, 2000 mm.

113

Slika 66. Prekrcajna rampa tipa STKVPN

Tablica 12. Tehniki podaci rampe tipa STKVPNTip L1 L2 P V S O U BH

mm mm mm mm mm mm mm mmI 3700 3200 1200 500 2000 260 350 930II 4200 3700 1200 500 2500 330 350 930III 4700 4200 1200 500 3000 400 350 930IV 5200 4700 1200 500 3500 470 350 930V 5700 5200 1200 500 4000 530 350 930VI 6200 5700 1200 500 4500 600 350 1000

Nosivost za sve tipove je od 40 do 60 kN. irina pojedinih tipova je 1750 mm, 2000 mm, 2250 mm i 2400 mm.

Slika 67. Transporter kao manipulacijsko sredstvo

114

Slika 68. Transporter

Po slikama se moe zakljuiti da su u relativno kratkom razdoblju ostvarene suvremene konstrukcije koje u osnovi "izlaze" iz okvira osnovne skupine sredstava to su im prethodila. Zar se viliar za kontejnere sa spreaderom kao zahvatnim organom na slici 52. moe usporediti s klasinim viliarima?!

I slika 62 (a,b,c,d,e,f,g,h,i) dovoljno zorno i argumentirano kazuje o ulozi raznih tipova rampi i platformi.

Razvoj tih dvaju osnovnih predstavnika sredstava za manipulacije generalnim teretom uvjetovan je nastankom i razvojem specifine industrije za proizvodnju manipulacijskih sredstava koja je u stalnom razvitku.

Druga osnovna skupina manipulacijskih sredstava, s obzirom na obiljeja tereta, jesu transporteri namijenjeni prije svega sipkim teretima (iako transporteri mogu biti i u funkciji manipulacija komadnim teretom).

S obzirom na mjesto primjene, razlikuju se sredstva koja se primjenjuju u terminalima i sredstva koja djeluju na linijama proizvodnog procesa (bez obzira na industrijsku granu). Ta se podjela moe i dalje ralanjivati (ovisno o vrsti terminala i obiljejima supstrata i dr.).

4.2.1.2. Podjela manipulacijskih sredstava s obzirom na putanju kretanja supstrata

U ovom smislu najjednostavnija je podjela na sredstva iji zahvatni organ s jedinicom manipulacije ima kosu, vodoravnu ili pak okomitu putanju.

Ta podjela, iako je uobiajena, ne govori mnogo i ne definira posebno pojedine skupine tih sredstava. Stoga se moe prigovoriti opravdanosti njenog egzistiranja. Neka sredstva ne mogu npr. istodobno obavljati sva tri naina kretanja (dizalice), pa bi se u tom sluaju moglo govoriti o podjeli po naelu univerzalnosti, a stupanj univerzalnosti

115

ukazivao bi na podobnost uporabe. Podjela bi se mogla obaviti i ovisno o nainu rada pogonskog sredstva i dr.

4.2.2. Podjela manipulacijskih sredstava u tehnikom smisluU tehnikom pogledu, sredstva za manipulacije svrstavaju se u dvije osnovne

skupine, ovisno o kontinuitetu kretanja radnog organa, i to na:

- sredstva s prekidnim djelovanjem i- sredstva s kontinuiranim djelovanjem.

Opravdanje za takvu podjelu nalazi se u specifinosti prorauna manipulacijske moi. Manipulacijska mo, uinak ili kapacitet redovito su vei u sredstava koja u svom radu nemaju praznog hoda, ali to nije jedini element uspjenosti djelovanja.

Ako bismo htjeli analizirati manipulacijski uinak, mogli bismo analizirati uinak iskazan koliinom izmanipulirane robe (u t/h).

Uinkovitost bismo mogli iskazivati i s obzirom na:- cijenu izmanipulirane jedinice supstrata i- potronju pogonske energije i dr.

Iskazivanje uinkovitosti s obzirom na cijenu izmanipulirane robe ima opravdanja, posebice u sluajevima kada postoji mogunost komparativnih rjeenja. U tom sluaju morali bismo uzeti u obzir sve elemente analize koji su zastupljeni u cijeni.

Analiza s obzirom na potronju pogonske energije, osim ekonomskog, moe ukljuivati i druge aspekte razmatranja koji se temelje, na primjer, na dostupnosti, raspoloivosti i sl.

4.3. Radni uinak manipulacijskih sredstava

Pod radnim uinkom manipulacijskih sredstava podrazumijeva se uinak odgovarajueg sredstva u jedinici vremena iskazan u broju tona (t) ili u komadima izmanipulirane robe. Treba razlikovati uinak koji manipulacijska sredstva mogu postii s obzirom na svoje tehnike znaajke od uinka koji se postie u objektivnim uvjetima. Radni je uinak u normalnim uvjetima redovito manji od teorijskog. U objektivnim uvjetima radni je uinak poznat pod pojmom "eksploatacijska norma proizvodnosti", a teorijski radni uinak pod pojmom "tehnika norma proizvodnosti".

Postupak prorauna radnog uinka manipulacijskih sredstava razlikuje se ovisno o nainu djelovanja zahvatnog ureeja.

116

4.3.1. Radni uinak manipulacijskih sredstava s prekidnim djelovanjem

Za sredstva s prekidnim (ciklinim) djelovanjem radni uinak se odreuje primjenom modela

t/h 3600 1 TGQ n (38)

gdje je:

Gn - nazivna nosivost odreenog manipulacijskog sredstva u (t)T - vrijeme trajanja cilusa u (s)

Modelom (38) iskazan je nazivni uinak koji je, kao to je navedeno, vei od uinka u uobiajenim radnim uvjetima.

Smanjenje radnog uinka u praksi moe biti posljedica raznih okolnosti koje se najee manifestiraju preko tri osnovna parametra (, , ).

Ukljuivanjem tih elemenata u model (38) dobiva se uinak u realnoj sredini koji glasi:

1QQ R (39)odnosno

13600 1TGQQ nR (40)gdje je:

- koeficijent zahvata (koji predstavlja kolinik izmeu praktinog i teorijskog zahvata)

- koeficijent korisne nosivosti koji se moe mijenjati s promjenom zahvatnog ureaja:

11 nn GGG (41)1

- gubitak vremena na radu u (%)G - korisna nosivost u (t)G1 - masa zahvatnog ureaja u (t)Ako bi trebalo analizirati radni uinak u nekoj drugoj vremenskoj jedinici, npr.

smjeni () ili danu (d), tada bismo model (38) pomnoili s odgovarajuim elementom , odnosno ( s) (brojem smjena u danu).

117

4.3.2. Radni uinak manipulacijskih sredstava s neprekidnim djelovanjem

Radni uinak manipulacijskih sredstava s neprekidnim djelovanjem takoer se analizira u teorijskim i praktinim vrijednostima.

Razlikujemo i postupak prorauna za komadni ili generalni teret prema rasutom teretu.

Nazivni radni uinak za komadni teret nalazi se primjenom modela

t/h 6.3 1 lvGQ (42)a za rasutu robu

t/h 3600 vFQ (43)odnosno

hvFQ /m 3600 3 (44)gdje je:

G - masa komadnog tereta u (kg)v - brzina kretanja radnog organa u (m/s)l - razmak tereta na radnom organu u (m)F - povrina rasute robe na radnom organu u (m2) - zapreminska masa (t/m3).Ako je poznato optereenje (po 1 m iskazano u kg) na radnom organu za rasuti

teret, tada se radni uinak nalazi prema modelu:

t/h 6.3 vqQ (45)Stvarni uinak manipulacijskih sredstava s kontinuiranim djelovanjem i ovdje se

nalazi korekcijom modela (43) gubitkom vremena na radu i koeficijentom iskoritenosti teorijskog poprenog presjeka, nakon ega se dobiva model (46)

t/h 13600 vFQ R (46)Postupak prorauna radnog uinka u nekoj drugoj jedinici vremena identian je

ranije prikazanom postupku.

118

4.4. Vremenske analize i pokazatelji djelovanja manipulacijskih sredstava

Osnovne predstavnike manipulacijskih sredstava treba promatrati u funkciji tehnologije prijevoza (MS=f(Teh)). Prvim najstarijim tehnologijama prijevoza, koje smo prethodno nazvali prvim klasinim tehnologijama, pripadala su jednostavna sredstva za manipulacije, poevi od pajsera i kliznica do runih kolica. Pojavom suvremenih tehnologija mijenja se i uloga sredstava za manipulacije. U dananjim uvjetima osnovni je predstavnik tih sredstava nedvojbeno viliar koji se, kao to smo ve vidjeli, razvio s brojnim specifinim obiljejima koja omoguuju njegovu najrazliitiju primjenu (univerzalnost). U dananjim uvjetima viliar je nezamjenjivo manipulacijsko sredstvo koje se uspjeno primjenjuje u gotovo svim suvremenim tehnologijama prometa. Ta irina primjene i univerzalnost zahtijevaju neto podrobnije upoznavanje znaajki tog sredstva.64

Osim analize uinka o kojem smo ve govorili i pri emu posebnu pozornost treba pokloniti analizi ciklusa djelovanja (Tc), nuno je analizirati i osnovne pokazatelje uinkovitosti uporabe sredstava za manipulacije. U tom smislu, po uzoru na cestovna prijevozna sredstva, poeljno je, osim uinka, pratiti i analizirati jo neke pokazatelje kao to su:

- vremenski uinak rada,- tehnika ispravnost,- uestalost uporabe i dr.Praenje tih pokazatelja omoguit e uvid u uspjenost djelovanja, a na temelju

toga i ukupnu uinkovitost primijenjenog manipulacijskog sredstva.

4.4.1. Analiza vremena djelovanja manipulacijskih sredstava

4.4.1.1. Knjigovodstveno vrijeme

nmmumkm DDDD (47)

gdje je:

kmD - knjigovodstveni dani manipulacijskog sredstva

umD - dani uporabe manipulacijskog (manipulacijskih) sredstva

mD - dani provedeni u ekanjunmD - dani provedeni u kvaru (nesposobnost)

64 to se tie tehnikih znaajki, njih bi tehnolog prometa trebao podrobnije prouavati u ostalim

nastavnim predmetima. Tehnoloka obiljeja, te uinci i analiza primjene, predmet su interesa ovog nastavnog predmeta, ali u odreenoj mjeri i drugih strunih predmeta koji se sluaju na ovom fakultetu.

119

Ako se analizira rad vie jedinica manipulacijskih sredstava iste marke i tipa, tada model (47) treba mnoiti s brojem sredstava, pri emu je:

MS

iinmimiumikm DDDMSD i

1(48)

odnosno

nuk DDDDMS (49)

gdje je:

MS - broj homogenih manipulacijskih sredstava

MS

ininm

MS

iim

MS

iuium DDDDDD

111;;

Ako se dogodi da struktura sredstava za manipulacije nije homogena, neovisno o tomu jesu li razlike u markama ili tipovima, odnosno nosivosti manipulacijskih sredstava, bilo bi poeljno (da se ne kae nuno) izraditi vremensku analizu u funkciji strukture.

U tom bi sluaju model (48) trebalo primijeniti za pojedine homogene skupine, to se opisuje modelom (50).

nniiii ikmikmikmikmMSDMSDMSDMSD ...

2211(50)

n

iikmikm iiii

MSDMSD1

(51)

odnosno

ni kkkkDMSDMSDMSDMS ...

21(52)

n

ikk ii

DMSDMS1

(53)

gdje je:

MS - broj sredstava za manipulacije u homogenoj skupinin - broj homogenih skupina manipulacijskih sredstavak - oznaka za knjigovodstveni (indeks "m" koji kazuje da je rije o

manipulacijskim, za razliku od prijevoznih sredstava, izostavlja se radi pojednostavljenja).

120

4.4.1.1.1. Dani djelovanja manipulacijskih sredstava pri heterogenoj strukturi

Potreba za pojedinanom analizom dana rada manipulacijskih sredstava, kada je rije o heterogenoj strukturi, uvjetovana je prije svega razliitim uvjetima rada, zatim konstrukcijskim znaajkama pojedinih tipova i skupina sredstava i dr.

Opi prikaz dana rada uporabe manipulacijskih sredstava ukljuuje sve radne dane svih skupina sredstava, to se moe predoiti u obliku:

nn uuuuuuuuMSDMSDMSDMSD ...

2211(54)

odnosno, s obzirom na (53)

n

iuu i

DMSDMS1

(55)

4.4.1.2. Koeficijent djelovanja (angairanja) manipulacijskih sredstava (m)

Koeficijent djelovanja ili angairanosti sredstava za manipulacije kazuje o njihovoj iskoritenosti s obzirom na knjigovodstveno (inventarsko) vrijeme.

Potreba za spoznavanjem koeficijenta djelovanja pojedinih sredstava manipuliranja pojavljuje se iz dva osnovna razloga:

- zbog sve vee primjene manipulacijskih sredstava u procesima izmjene sredstava za prijevoz pa i prijevoza na kraim relacijama i

- zbog sve veih nabavnih cijena manipulacijskih sredstava.Polazei od poetne definicije proizlazi da je

kum DD / (56)

Ako je rije o nehomogenoj strukturi manipulacijskih sredstava, tada je:

111/ kum DMSDMS (57)

222/ kum DMSDMS (58)

333/ kum DMSDMS (59)

jjj kumDMSDMS / (60)

Slijedom toga zajedniki bi se koeficijent djelovanja manipulacijskih sredstava ( m ) dobio pronalaenjem ponderirane aritmetike sredine

121

jj

jj

kkkkkk

mjkkmkkmkkm MSDMSDMSD

MSDMSDMSD

...

...

2211

2211 21

(61)

odnosno:

n

ik

n

imikk

m

i

ii

DMS

MSD

1

1

(62)

4.4.1.3. Tehnika ispravnost manipulacijskih sredstava (mt

)

k

ut D

DDm

1

(63)

(za jedno sredstvo) odnosno za raspoloivih (n) sredstava i homogenu strukturu:

i

ii

mnk

n

iu

t D

DD 1 (64)

I ovdje se postavlja pitanje je li nuno pratiti ispravnost manipulacijskih sredstava po markama i tipovima. Odgovor bi trebao biti potvrdan, jer se jedino pri takvom zasebnom praenju manipulacijska sredstva mogu usporeivati.

1111/ kut DMSDMSm (65)

2212/ kut DMSDMSm (66)

nnmn kutDMSDMS / (67)

Zajedniki koeficijent tehnike ispravnosti ( tm ) dobio bi se modelom:

nn

nnn

kkkkkk

mtkkmtkkmtkktm MSDMSDMSD

MSDMSDMSD

...

...

2211

2211 21

(68)

n

ikk

n

itmikk

tm

ii

ii

MSD

MSD

1

1

(69)

122

4.4.1.4. Iskoritenost manipulacijskih sredstava u tijeku dana (24 sata) ( md )

a) za jedno manipulacijsko sredstvo za jedan dan ( 1md )24/

1 umdH (70)

b) za homogena manipulacijska sredstva ( hmd )

uumd DMSHMSh 24/ (71)

Ako je rije o nehomogenim manipulacijskim sredstvima tada je:

nuuuuHMSHMSHMSHMS ...

21

pa je

n

imk

n

iu

md

ii

i

nMSD

HMS

1

1

24 (72)

gdje je:

n

iui

HMS1

- ukupni sati koritenja (djelovanja) manipulacijskih sredstava

koja se promatraju

nmd - iskoritenost sredstava za manipulacije s nehomogenom strukturom u tijeku dana

iuHMS - sati uporabe i-te homogene skupine

n - broj homogenih skupina manipulacijskih sredstava

4.4.1.5. Uinkovitost koritenja vremena na radu (me)

uueme HH / (73)gdje je:

H ue - vrijeme efektivnog rada koje se dobije kad se od vremena na radu odbije vrijeme ekanja zbog doruka (Hud), zatim promjene operatera, nepotrebno stajanje i drugi gubici (Hug).

Prema tomu, vrijeme uporabe (Hu) razlae se na:

ugudueu HHHH (74)

123

uguduue HHHH (75)

ugudue

ugudume HHH

HHH

(76)

To je jedan od bitnih pokazatelja i prua veoma dobar uvid u ukupnu uinkovitost primjene sredstava za manipulacije. Jedini mu je nedostatak to ne pokazuje u kojoj je mjeri uinkovitost vremena na radu stvarno realizirana jer ne razlikuje uinkovitost u funkciji iskoritenosti nazivne nosivosti kao i prijeenog puta.

Ako bi zahvat sredstva bio manji od nazivne nosivosti (Gn), to se esto dogaa, a ako uz to postoje i tekoe u povratku (zaobilazni put), tada je nuno podrobnije analizirati ta dva elementa, to s obzirom na prijanja znanja nee biti teko.

Iz prethodnih je izlaganja oito da se uspjenost koritenja vremena na radu moe i treba promatrati zasebno ako je rije o heterogenoj strukturi sredstava mehanizacije. Postupak analize bio bi jednak ve naznaenom.

4.4.2. Osvrt na osnovna obiljeja viliara i dizalica kao manipulacijskih sredstava od interesa za tehnologiju prometa

4.4.2.1. Viliar

Viliar pripada skupini manipulacijskih strojeva koji se u praksi koriste u velikom broju. Ako se postavi pitanje postoji li u suvremenim transportnim procesima alternativa viliaru, odgovor je negativan.

Na dananjem stupnju razvoja tehnologije prometa postoje i koriste se razne vrsti i tipovi viliara, to se moe uoiti na priloenim fotografijama. Njihova primjena i uloga gotovo je nezamjenjiva u veini proizvodnih procesa, na terminalima i u skladitima. Pri opisu znaajki viliara najee se kae da su to strojevi sa suvremenim ekonomsko-tehnikim rjeenjima i znaajkama koje im osiguravaju pouzdanost i ekonominost u primjeni. U strukturi zastupljenosti najbrojniji su runi viliari kojih ima oko 85%, a nosivost im je i do 2000 kg. S obzirom na konstrukciju i mjesto djelovanja, viliari se mogu razlikovati po skupinama, tako da se, na primjer, s obzirom na irinu djelovanja istie da postoje tri generacije viliara.

U prvu se generaciju svrstavaju viliari sa slobodno noenim teretom, u drugu "hibridni" viliari, a suvremeni viliari u skladitu pripadaju treoj generaciji. "Hibridne" konstrukcije ukljuuju dobra svojstva prethodnih konstrukcija i imaju mogunost pomicanja teita tereta koje je pri zahvaanju i ostavljanju izvan baze viliara, a u kretanju unutar baze, to im daje prednost pri djelovanju u zatvorenim prostorima ogranienih dimenzija.

124

Viliare tree generacije karakterizira mogunost slobodno noenog tereta zahvaenog specijalnom zahvatnom napravom koja omoguuje rad bez manevriranja. irina operativnog prostora je u tom sluaju jo manja.

Ako se promatra operativni prostor za djelovanje navedenih skupina viliara, uoava se npr. da druga generacija viliara, za razliku od prve, tedi irinu prostora za oko 23%, a trea za oko 55%.

Rast proizvodnje viliara u Njemakoj65 je kontinuiran (sl. 69). Za nae uvjete nema podataka o manipulacijskim sredstvima a u okviru toga ni o viliarima i prognozi njihova razvoja.

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

1967 1973 1979 1985 1991 1997

Slika 69. Pregled i prognoza proizvodnje viliara u NjemakojAko se analizira mjesto primjene viliara u praksi, uoava se, takoer vana

spoznaja, da je samo oko 6% viliara u vlasnitvu velikih pogona a ostalih oko 94% je u malim i srednjim proizvodnim pogonima.

Za viliar budunosti oekuje se da udovoljava sljedeim osnovnim zahtjevima:1. lakoa upravljanja2. sigurnost pri radu3. minimalan utjecaj na okoli4. lakoa odravanja5. mogunost nabave rezervnih dijelova6. standardiziranost konstrukcije8. tipizirani konstrukcijski dijelovi9. minimalan gubitak vrijednosti.

S obzirom na vrstu pogona, razlikuju se viliari s dizelskim motorom, viliari s Ottovim motorom ukljuujui i one s pogonom na plin, i viliari s elektromotorom. Brzina kretanja u operativi moe biti razliita to zavisi od konkretnih uvjeta. Mogu se nai i podaci o brzini kretanja veoj od 20 km/h.

65 Logistik im Unternehmen, 1-2/2001.

125

U dizelskih motora snaga je u funkciji namjene i u rasponu je od 15 kW do 75 kW, ali moe biti i znatno vea.

Viliari na elektropogon napajaju se s 12, 24, 36 ili 48 V.Viliari se uglavnom proizvode serijski za trite i nepoznatog kupca. S obzirom

na vrstu pogona, sve vie dolaze do izraaja viliari s elektropogonom, prije svega zbog poznatih ekolokih prednosti. S obzirom na nosivost, standardni se viliari mogu svrstavati na razne naine. Tako se npr. nailazi na podjelu elnih viliara po sljedeim skupinama:

a) nosivosti do 0,8 t,b) nosivosti od 1 do 1,6 t,c) nosivosti od 2 do 2,5 t,d) nosivosti 3 do 3,5 t.

Radna sposobnost klasinih viliara je do 5000 kg, ali postoje i viliari znatno vee nosivosti (120 t).

Najvei viliari na svijetu su oni nosivosti od 120 t. Manipulirao je teret od 110 t na razmaku teita od toke oslonca 1,2 m. Ako se takav viliar optereti sa 80 t, tada teite tog tereta moe biti i na 2,3 m od toke oslonca. Vilice tog viliara dugake su 3,65 m, a iroke 350 mm svaka. Viliar je opremljen dizelskim motorom snage 399 kW. irina viliara je 350 mm, a duina 365 mm, a proizveden je u seriji od 10 komada.66

Viliari s jednostupnjevitom diuom konstrukcijom ili simpleksom mogu dizati terete samo do svoje visine. Visina viliara se ne mijenja u tijeku dizanja. Takav viliar nije prikladan za dizanje na vee visine, ali je vrlo jednostavan. Rabi se za dizanje tekih tereta, ak do 12 tona.

Dvostupnjevita se konstrukcija naziva dupleks. Pri dizanju tereta gabarit viliara se ne poveava pa je stoga vrlo praktian, a uvelike se primjenjuje u proizvodnom i transportnom lancu.

Konstrukcija s tri stupnja naziva se tripleks. Viliari s takvim mehanizmom mogu prolaziti kroz nie otvore i dizati teret na vee visine, sve do 6 m, ali samo manje terete.

S obzirom na poloaj tereta u odnosu na viliar, razlikuju se dvije skupine: boni i elni viliari. Pri usporedbi radnog prostora, to se smatra jednim od osnovnih obiljeja, vidljivo je da klasini viliar moe djelovati u znatno uem prostoru ako duina tereta ne prelazi 2 m (slika 70).

66 Fracht Management, 3/85, str. 19.

126

Slika 70. Usporedba operativnog prostora za primjenu elnog i bonog viliara

Slika 71. Operativni prostor prema duini tereta

4.4.2.1.1. Jedinice manipuliranja u primjeni viliara

U praksi se pojavljuje veliki broj jedinica tereta pakiranih na razne naine po obliku i dimenzijama. Moemo ih svrstati u skupine koje imaju zajednika svojstva s obzirom na manipulaciju i transport. Najbolje su za transport viliarom paletno-paketne jedinice raznih vrsta i dimenzija, ovisno o vrsti i tipu palete.

Osim paletno-paketnih jedinica, postoje druge jedinice tereta, npr.:

- cilindrinog oblika (koturi, ice, role papira, betonske cijevi i dr.),- u vezovima (cijevi, ipke, eljezni profili u vezovima i dr.),

127

- valjkastog oblika (balvani, bave i dr.),- u tekstilnoj i papirnoj industriji,- u drvnoj industriji (rezana graa, sanduci, celulozno drvo i dr.),- u ljevaonikoj industriji,- rasutih materijala, i dr.

Ti se tereti, osim vilicom, zahvaaju i raznim drugim vrstama ureaja ili zahvatnih organa. Najbrojnija su razna klijeta: za ciglu, za bale i za roto-papir, hidraulika rotacijska ploa za bono okretanje i istresanje razliitih tereta (rasutih i tekuih), klijeta za betonske blokove, mehanika lica, klijeta za bave, kao i druge varijante i oblici.

to se tie operativne duine djelovanja (relacije manipulacije) viliara, ona u viliara na elektropogon iznosi do 50 m, a u viliara na pogon s motorom s unutarnjim izgaranjem do 100 m.

U istraivanju provedenom u radnim uvjetima, podruju djelovanja viliara (relaciji prijevoza) pridana je znatna pozornost, pri emu se upozorava na potrebu da se pronae gornja granina vrijednost relacije manipulacije na temelju trokova koje zahtijeva pojedina varijanta.

Elektroviliar nije prikladan za rad na neravnoj podlozi zbog mogunosti prekida napajanja. I nagib operativne zone utjee na izbor pogona pri emu se daje prednost pogonu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Doputeni uspon ne bi trebao biti vei od 15%, a pad ne bi smio biti vei od 7 do 10%.

Kad je rije o radnoj sposobnosti klasinog elektroviliara mogu se nai podaci da viliar nazivne nosivosti 1,5 t jednim punjenjem baterija moe ostvariti uinak od oko 300 t u smjeni pod pretpostavkom da manipulira na prosjenoj udaljenosti od 20 m, pri nagibu od 5% i dizanju tereta na visinu 1,2 m.

elni viliari, posebice oni male i srednje nosivosti, imaju mali razmak osovina s uskim kolotragom.

Ako bi se razvrstavala znakovita obiljeja viliara, tada bi ta obiljeja trebalo promatrati s etiri osnovna aspekta:

- s aspekta konstrukcije viliara, obino se razlikuju nain djelovanja (kontinuirani ili diskontinuirani), oblik putanje kretanja s mogunou mijenjanja ili bez mogunosti mijenjanja putanje, stupnjevi slobode kretanja radnog ureaja gdje se mogu razlikovati putanje s jednim ili vie stupnjeva slobode; s obzirom na vrstu pogona, moe se govoriti o runim i motornim pogonima, a s obzirom na kapacitet - o malom, srednjem i velikom kapacitetu;

- s aspekta relacije prijevoza - manipuliranja obino se razlikuju tri tipa relacija: male, srednje i dulje relacije pri kojima se moe djelovati i u sprezi s prikolicom;

- s aspekta supstrata ijem manipuliranju je namijenjen, obiljeja viliara su uvjetovana agregatnim stanjima supstrata pri emu se supstrat moe promatrati u funkciji oblika supstrata i njegove prilagoenosti procesu djelovanja viliara;

128

- etvrti se aspekt odnosi na subjektivni imbenik i u okviru njega bi trebalo govoriti o priuenosti operatora.

Boni viliar namijenjen je manipulaciji svih vrsta tereta u kojih je zbog velike duljine otean prijenos. To su npr.: trupci, grede, daske, cijevi, sanduci, limovi, profilirano eljezo i ostali glomazni dugi tereti. Nosaem tereta, s pomou teleskopskih hidraulinih cilindara, obavlja se uvlaenje i izvlaenje vilica kao i podizanje, sputanje i odlaganje.

4.4.2.1.2. Osnovni elementi izbora viliara

Izbor viliara u pravilu je funkcija dvaju elemenata: tehnolokih zahtjeva i trinih mogunosti.

Analizirajui kriterije podobnosti viliara, obino se spoznaju etiri vrste kriterija: mogunosti zahvaanja manipulacijske jedinice, brzine rada, zahvaanja prostora te preglednosti omoguene operatoru.

Budui da je viliar tipian predstavnik sredstava s prekidnim djelovanjem s tehnolokog aspekta pri izboru osnovnu pozornost treba pokloniti vremenskoj analizi ciklusa. Obino se trajanje ciklusa promatra po elementima:

11

1iitT (77)

pa je u tom sluaju potrebno analizirati svih jedanaest pojedinanih vremena.Vremensku analizu ciklusa mogue je meutim obaviti i skraenim postupkom u

kojemu se polazi od podataka proizvoaa.Prema tom postupku unutar uobiajenih jedanaest elemenata mogu se izdvojiti tri

skupine elemenata:

- skupina elemenata koji se odnose na kretanje,- skupina elemenata koji se odnose na okomiti tijek tereta i- skupina elemenata koji obuhvaaju manevriranje zahvaanja, odnosno

odlaganje supstrata.

Na temelju tih triju osnovnih elemenata utvruje se orijentacijsko vrijeme trajanja ciklusa. Takav pristup omoguuju podaci proizvoaa koji se nalaze u reklamnim prospektima (maksimalna brzina, sposobnost ubrzanja i usporenja i brzina kretanja zahvatnog ureaja). U tom sluaju orijentacijski model za proraun vremena ciklusa bio bi:

dsdsd

p

srsrt

V

h

V

h

V

l

a

V

V

l

a

VT

pp

p 21max

max

max

0max 22

00

0 (78)

gdje je:

T - vrijeme trajanja ciklusa (s)

129

0maxV - maksimalna brzina kretanja optereenog viliara (m/s)

0sra - srednje ubrzanje i usporenje kretanja viliara pod teretom (m/s2)0l - udaljenost prijevoza tereta u (m)

pVmax - maksimalna brzina kretanja neoptereenog viliara (m/s)

psra - srednje ubrzanje i usporenje kretanja neoptereenog viliara (m/s2)

pl - udaljenost kretanja neoptereenog viliara u svrhu novog zahvata (m)h1 - srednja visina dizanja i sputanja tereta na mjestu zahvaanja (m)h2 - srednja visina dizanja i sputanja tereta na mjestu ostavljanja tereta (m)

sdV - srednja brzina dizanja i sputanja zahvatnog organa pri uzimanju i

ostavljanju tereta (m/s)td - vrijeme koje se dodaje kao neproduktivno (s)

Radi spoznavanja pojedinih elemenata i postupka njihovog prorauna iznose se znakoviti grafiki prilozi za viliare promatranih skupina ija je primjena promatrana za prekrcajno-skladine procese. To meutim ne umanjuje vanost spoznaje iz ovog pristupa jer se moe primijeniti i na bilo koji drugi manipulacijski zadatak iz djelokruga rada viliara.

Slika 72. Brzina sputanja zahvatne naprave pod optereenjemBrzina djelovanja u pojedinim fazama ciklusa nezaobilazan je kriterij. Rezultati

istraivanja brzine za klase viliara glase:

spsodpdo

sd

VVVV

V1111

4

130

gdje je:

sdV - srednja (harmonijska) brzina

doV - brzina dizanja zahvatne naprave pod optereenjemdpV - brzina dizanja zahvatne naprave bez optereenjasoV - brzina sputanja zahvatne naprave pod optereenjemspV - brzina sputanja zahvatne naprave bez optereenja

Slika 73. Brzina dizanja optereene zahvatne naprave

131

Slika 74. Brzina kretanja viliara

4.4.2.1.2.1. Analiza dijagrama brzine kretanja viliara

S obzirom na to da se u modelu (78) pojavljuju srednje (harmonijske) vrijednosti za ubrzanje i usporenje, ovo se ubrzanje izvodi iz uvjeta da je zbroj vremena ubrzanja i usporenja jednak dvostrukoj vrijednosti nekoga srednjeg vremena, dobivenog na osnovi srednjeg ubrzanja, odnosno:

maxmax

2

max

1

max :2 Va

V

a

V

a

V

sr (79)

132

Slika 75. Srednja brzina zahvatne naprave viliara

sraaa

211

21 (80)

odnosno:

21

212

aa

aaasr

(81)

(to je harmonijska sredina ubrzanja i usporenja)

Budui da prvu skupinu vremena ciklusa oznauje vrijeme provedeno u kretanju viliara, nuan je osvrt na vrijeme vonje viliara u teorijskom smislu koje se moe predoiti slikom 76.

Na slici je pokazana brzina kretanja viliara (v) u funkciji vremena (t).

133

Slika 76. Dijagram brzine kretanja viliara u funkciji vremena kada se proces kretanja sastoji od faze usporenja, faze vonje maksimalnom

brzinom i faze kretanja pri usporenju

Iz dijagrama se uoava da se u procesu kretanja viliara od izvora do cilja manipuliranja supstrata pojavljuju tri znakovita kretanja, odnosno vremena u kojima se ta kretanja realiziraju.

Prvo znakovito kretanje odvija se u vremenu koje je potrebno da se prijee iz poetne (nulte) brzine u maksimalnu brzinu kretanja. To se vrijeme moe oznaiti vremenom (t1) a njegova vrijednost s vmax/a1.

Drugi segment znakovitoga kretanja u predoenom sluaju odgovara kretanju viliara konstantnom maksimalnom brzinom (vmax).

Trei segment je kretanje viliara uz usporenje koje poinje pri vmax a zavrava pri brzini v = 0. Vrijednost tog dijela, vremenski, iznosi vmax/a2.

to se tie brzine kretanja viliara, ona se u predoenom dijagramu moe predstaviti na sljedei nain:

vv tttta

ttv

ta

tv

222

21max

11

tza

tza

tt

134

Rjeenjem i uvrtavanjem dobiva se model za prijeeni put koji glasi:

srv a

vtvl

2max

max (85)

Ako je

1

max2

a

vtv

tada se u tom vremenu ne moe postii maksimalna brzina ( vmax) pa se ubrzanje ostvaruje do vremena t1 a nakon toga dolazi do usporenja. Model za nalaenje puta (86) u tom je sluaju

vt

dttvl0

(86)

a nakon rjeenja dobije se

m 4

2vsr tlal

(87)

Prema tomu, duljina puta (1) koja se prijee viliarem u vremenu tv za analizirana dva sluaja jest:

sr

vsr

srsrv

v

a

vta

a

v

a

vtv

tlmax

v

2

maxv

2max

max

2 tza

4

2 tza

(88)

Rjeenjem tih jednadbi po (tv) dobije se

srv

vsr

srv

srv

a

vt

ta

a

vts

va

v

ltmax

22

max2

max

max

za 4

za 1

(89)

U klasinom proraunu trajanja ciklusa analizira se svaki od deset vremenskih elemenata: vrijeme zahvata (t1), vrijeme okretanja viliara s teretom (t2), vrijeme kretanja u svrhu svladavanja relacije manipulacije (t3), vrijeme dovoenja teleskopa u poloaj za ostavljanje tereta (t4), vrijeme visinskog dovoenja radnog organa iz poloaja za vonju u poloaj ostavljanja tereta (t5), vrijeme odlaganja tereta (t6), vrijeme vraanja - dovoenja teleskopa odnosno zahvatnog organa u poloaj za vonju

135

(t7), okretanje viliara radi povratne vonje (t8), vrijeme vraanja viliara u ciljnu poziciju (t9) i vrijeme dovoenja zahvatnog organa u poloaj zahvata (t10).

U realnim uvjetima model (87) moe se uspjeno primijeniti i u sluaju

sra

vl

2max

i u sluaju

sra

vl

2max

zbog male pogreke u proraunu. Time je ujedno i dokazana ispravnost modela (87).

4.4.2.1.2.2. Grafiki prikaz elemenata koji su vani u izboru viliara

U opredjeljivanju pri izboru viliara u konkretnim uvjetima nuno je spoznati tehnike znaajke viliara i uvjete rada u kojima e se odvijati proces manipulacije. Oito je, meutim, da e se rijetko moi oekivati istovjetni proces manipulacije (homogenost) jer se viliaru postavljaju razliiti zadaci. Isto tako, ti radni zadaci mogu biti vie ili manje promjenljivi (stohastini i nestacionarni).

U tom sluaju treba poi od odreenog razdoblja u kojemu se analiziraju mogua stanja (tehnologija manipulacija). Ta stanja zavise od pripadajuih uvjeta, elemenata, i tomu treba dati primjerenu pozornost.

Opi pristup koji prethodi opredjeljenju pri izboru viliara moe se predoiti grafiki (sl. 77).

Zahtjev za izbor viliara

Tehnoloki elementi

Modeli djelovanja

Elementi opredjeljenja

Izlazni rezultati

Slika 77. Elementi procesa izbora viliaraNoviji, suvremeni pristup od moguih metoda za proraun broja viliara na temelju

prethodno definiranih relevantnih elemenata, opredjeljuje se za metodu simulacije.

136

TEHNOLOKI ZAHTJEV

VARIJANTA RJEENJA- za formiranje prijevozne jedinice- za formiranje jedinice manipulacije- mogunost skladitenja

Prijevozni kapaciteti

Skladina podobnost

Manipulacijski kapaciteti

Ogranienja

Varijanta rjeenja

Optimalno rjeenje

Slika 78. Blok-dijagram postupka formiranja optimalne jedinice manipulacije

U sklopu prorauna broja viliara, neovisno o metodi prorauna, upitno je u kojoj je mjeri proraunani broj viliara iskoriten, a ako ne postoji optimalna iskoritenost, moe li se ona postii kombiniranim angairanjem viliara itd. Ako se, pak, pojavljuje povremena potreba za koritenjem viliara, postavlja se pitanje mogu li se oni u slobodnom vremenu angairati na poslovima koji su dislocirani od analizirane lokacije.

to se tie postupka formiranja optimalne jedinice manipulacije, pristup bi trebao zadovoljiti sve tehnoloke zahtjeve i uvaavati postojea ogranienja.

U tom smislu je i slika 78.

4.4.2.1.3. Elementi prorauna broja viliara u procesu manipulacije

U uvjetima definiranih elemenata koji utjeu na izbor odreenog tipa viliara esto se postavlja i problem dimenzioniranja broja viliara koji bi trebali zadovoljiti potrebe za manipuliranjem.

Uz prethodnu spoznaju o opsegu supstrata za manipuliranje, uz opis radnog zadatka, poznavanje tehnikih znaajki viliara te postojanje uvjeta za njihov kontinuirani rad, broj viliara dobiva se primjenom modela

137

sqTQ

np

psv

160 (90)

Kada se broj viliara proraunava na temelju raspoloivog fonda vremena, tada je manipulacijska sposobnost jednog viliara u tijeku dana

T

sn

1601 (91)

a broj viliara koje treba angairati na manipuliranju dnevne koliine supstrata

1n

Zpzn

dnv (92)

gdje je:

dnvn - broj angairanih viliara u danu

vn - broj viliara u smjenipsQ - koliina supstrata u smjeni iskazana brojem manipulacijskih jedinica

(zahvata) (t)T - vrijeme trajanja ciklusa viliaraqp - prosjena masa supstrata (manipulacijske jedinice) (t) - broj sati rada u smjenis - broj smjena u tijeku danan1 - manipulacijska sposobnost jednog viliaraZpz - koliina supstrata pogodnog za primjenu viliara u tijeku dana iskazana

brojem zahvata (broj dnevnih zahvata) - gubitak vremenaBroj viliara na istodobnim zadacima na odreenoj lokaciji moe se traiti i

drugim postupcima. Tako se npr. moe koristiti i model (93).

nq

Qn dn (93)

gdje je:

dnQ - dnevna koliina supstrata (t) koju treba izmanipulirati primjenom viliara

q - nazivna nosivost viliara (t) - srednja statika odnosno dinamika iskoritenost viliaran - broj manipulacija (vonji) u tijeku dana

138

4.4.2.1.3.1. Upravljanje viliarom u procesu manipulacije

U procesu manipulacije supstrata na operativnom prostoru primjenom viliarapostoje tri osnovna naina na kojima se temelji kretanje.

Prvi, osnovni nain jest taj da voza viliara nakon dobivenih uputa o radnom zadatku na poetku radnog dana samostalno upravlja viliarem.

Drugi, neto odreeniji postupak jest onaj pri kojem operator na viliaru ima stalnu operativnu beinu vezu s operativnim centrom iz kojeg dobiva potrebne upute o radnim zadacima koje e obavljati.

Trei, automatski proces manipulacije, je onaj u kojemu se ostvaruje daljinsko upravljanje viliarom. Takvo je upravljanje potpuno programirano i bez suvinih faza u ciklusu. U tom nainu odvijanja manipulacijskih radnji ulogu operatora preuzima raunalo koje prenosi naredbe iz prethodno pripremljenog programa. Oito je da takav nain upravljanja procesima manipulacije moe postojati samo u odreenim uvjetima kad su zadovoljene pretpostavke za takav rad.

Jedan od osnovnih uvjeta za to jest kontinuitet u djelovanju. Ondje gdje ne postoji kontinuitet ne postoji ni ekonomsko opravdanje za relaciju tako postavljene tehnologije manipuliranja.

Oito je da se svaki od navedenih pristupa, odnosno naina, moe podrobnije objanjavati i opisati za to su, posebice u treem sluaju, potrebna i znanja iz informacijskog podruja.

4.4.2.1.4. Proraun nosivosti i optereenja podloge u djelovanju viliara

Nosivost viliara odreuje se na osnovi teine i dimenzija jedinica tereta, vodei rauna o sigurnosti transportiranja.

Nosivost viliara smanjuje se s udaljenou teita tereta od okomitoga kraka vilica prema izazu:

cb

cbGG nn

(94)

gdje je:

nG - nazivna nosivost viliarac - udaljenost okomitoga krana vilica od prednje osi viliarab - nazivna udaljenost teita tereta od nosaa vilica na teleskopub' - stvarna udaljenost teita tereta od okomitog nosaa vilicaStabilnost viliara ovisi i o silama koje djeluju u procesu manipuliranja. U provjeri

stabilnosti (ks) najee se koristi statika metoda koja polazi od uvjeta ravnotee s prednjega kotaa pri emu se usporeuju momenti teine (Mv) i momenti tereta (Mt).

139

tvs MMk / (95)

odnosno

cbGeB

kt

vs

(96)

1sk

Za dinamiku stabilnost mora se uzeti u obzir poloaj teleskopa, nain pokretanja i zaustavljanja, poloaj tereta i djelovanje vanjskih sila (sile vjetra), a nalazi se iz uvjeta

hmahamcbGeG tv 11 (97)odnosno

11

1

hhg

acb

hg

aG

Gv

t

(98)

kad je teleskop u okomitom poloaju

cos

1

11

`

hhg

acb

hg

aG

Gv

t

(99)

pri nagnutom teleskopu za kut

cossin

coscos

sin 1

``

hg

acb

hhg

aeG

Gv

t

(100)

pri kosom poloaju teleskopa (sl. 79) i nagibu terena ()gdje je:

tG - doputena nosivost (t)

vG - masa viliara (t)h - visina teita viliarah1 - visina teita tereta(b+c) - udaljenost teita tereta od osi prednjega kotaa (m)e - udaljenost teita viliara od osi prednjega kotaa (m)

140

a - ubrzanje pri pokretanju (m/s2)m1 - masa tereta

Sposobnost optereenog viliara u svladavanju uspona moe se provjeriti iz relacije

wGG

fGi

tv

a (101)

gdje je:

i - maksimalni usponf - koeficijent trenja izmeu podloge i kotaaw - otpor kretanju po istoj horizontalnoj podlozi

to se tie optereenja podloge, treba voditi rauna da bude zadovoljen uvjet

vp PP (102)

pri emu je:

P

kQP

v

v (103)

gdje je:

P - nosivost podloge

vP - optereenje podlogeQ - masa viliara s teretom

pP - faktor vibracija

vk - povrina na koju se prenosi optereenjeOd ostalih utjecaja treba voditi rauna o vodi koja u elektroviliara moe ubrzati

pojavu oksidacije, a time i pranjenja. Isto tako, na viliare s pogonom motorima s unutarnjim izgaranjem nepovoljno djeluje praina, to se otklanja ugradnjom dodatnih filtara.

141

Slika 79. Viliar i elementi njegove dinamike stabilnostiViliar moe negativno utjecati na okolinu stvaranjem buke, oneienjem zraka i

irenjem neugodnog mirisa. Prema tom kriteriju, dobrih su svojstava elektroviliari, jer ne isputaju ugljini dioksid (CO2) i ne stvaraju buku. Prema tomu, za rad u zatvorenim prostorijama treba koristiti elektroviliare, a na otvorenom viliare s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Radi izbjegavanja poara mogu se obaviti posebne preinake na motoru u usisnom i ispunom sustavu, mogu se ugraditi dodaci u obliku filtra povratnog plamena, vodenog hladnjaka ispunih plinova, a mogu se ugraditi i posebne instalacije pa i obloiti vilice slojem bakra.

4.4.2.1.5. Istraivanje strukture viliara u Republici Hrvatskoj

Viliari su najzastupljenije manipulacijsko sredstvo u prijevoznom i transportnom procesu, a osobito u unutarnjem transportu. Unato toj injenici, primjena viliara u praksi nije pobudila potreban struni i znanstveni interes. Ako se za neko pitanje u sklopu transportnih procesa moe rei da zasluuje pozornost zbog problema koji su se pojavili njegovim djelovanjem u praksi, tada se to s punim pravom moe rei za podruje primjene viliara. Prometni tehnolozi, i ne samo oni, naalost nisu jo u dovoljnoj mjeri uoili da se u djelokrugu rada viliara mogu postii zapaeni gospodarski rezultati, koji mogu znatno pripomoi i u traenju optimalnog modela upravljanja ireg okruenja.

Teorijske spoznaje o upravljanju procesima u kojima sudjeluju viliari i metodologija praenja rada viliara takoer su nedovoljno obraene, ali su ipak iznad praktinih rezultata. To dokazuju istraivanja na uzorku od oko 7700 viliara u gospodarstvu Republike Hrvatske. Prvo istraivanje te vrste u Republici Hrvatskoj provedeno je u okviru Zavoda za logistiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Ono je pokazalo da je i zakonodavna praksa kao jedan od imbenika odsutna u

142

reguliranju vanih pitanja iz djelokruga djelovanja viliara kao osnovnog i vanog manipulacijskog sredstva.

Za promjene koje tee optimalnom upravljanju procesom manipulacije potrebno je metodoloko praenje rada (po uzoru na metodologiju praenja rada prijevoznih sredstava). Potrebno je i definiranje kriterija kvalitete.

Iako sveukupnu ocjenu o uspjenosti djelovanja viliara u dravnom gospodarstvu nije jednostavno dati, naa istraivanja o osnovnim pitanjima (strukturi proizvoaa, strukturi pogona, strukturi nosivosti, starosnoj strukturi, strukturi vlasnitva, nositeljima i nainima odravanja, oekivanim investicijama i metodologiji praenja rada) pokazuju anarhinost gospodarenja, osobito kad je rije o pitanjima nabave, koritenja i odravanja viliara. U usporedbi s prijevoznim sredstvima i "dravna intervencija" i struni i znanstveni interes neusporedivo su manji. Oekuje se da e ovaj rad pobuditi zanimanje za sustavno izuavanje manipulacijskih sredstava kao vanog segmenta dananjih transportnih, a time i gospodarskih procesa.

4.4.2.1.5.1. Osvrt na osnovna obiljeja istraivanja dananjeg stanja viliara u RH

Struktura viliara s obzirom na marku pokazuje da su u gospodarstvu Republike Hrvatske prisutni gotovo svi proizvoai viliara iz europskih, a sve vie i iz ostalih zemalja svijeta, ali se meu njima izdvaja struktura iznesena na slici 80.

INDOS

LITOSTROJ

ELIKPRIMAT

LINDE

JUNGHEINRICH

POBEDA

CLARK

STILL

LANCER BOSS

Slika 80. Struktura viliara s obzirom na marku

S obzirom na vrstu pogona prisutna je struktura u kojoj sukladno oekivanjima dominiraju dizelski pogon s oko 54%, elektrini s oko 27%, runi s oko 14% i ostali s oko 5%.

143

EUROSUPER 0,1%

PLINSKI 4,1%

RUNI 14,3%

ELEKTRINI 27,4%

DIZELSKI 54,1%

Slika 81. Struktura viliara s obzirom na vrstu pogonaAnalizirajui obiljeje strukture nosivosti nalazi se da dominiraju viliari manje

nosivosti, a sasvim mali broj ih je s nosivou veom od 5 t (slika 82).

PLINSKI 4%

RUNI 14%

ELEKTRINI 27%

DIZELSKI 55%

Slika 82. Struktura viliara s obzirom na nosivostStarosna struktura upuuje na zakljuak da je najvei broj viliara stariji od 7

godina, to je nesumljivo znak tehnoloke zastarjelosti, a to povlai i niz drugih ocjena o moguim tekoama u vezi s odravanjem ali i u pogledu ukupne efikasnosti.

Stupanj otpisanosti (amortiziranosti) opisan je slikom 83 i gotovo da nije potreban dodatni komentar. U vezi sa stupnjem otpisanosti su i planovi nabave kojima se

144

upozorava da oko 34% gospodarskih subjekata planira nabavu novih viliara. Struktura elja nabave vidljiva je i iz sljedeih slika.

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

Udio

vili

ara

u u

kupn

om u

zork

u

0-10% 10-20% 20-30% 30-40% 40-50% 50-60% 60-70% 70-80% 80-90% 90-100%

Slika 83. Stupanj otpisanosti viliara

do 1,5 t

1,5 do 2,5 t

2,5 do 5 t

vie od 5 t

Slika 84. Namjera nabave s obzirom na nosivost

145

LANCER BOSS

TVILL BOSS

LUGLI

MITSUBISHI

DESTA

INDOS

LINDE

LITOSTROJJUNGHEINRICH

STILL

NISSAN

CLARK

STEINBOCK BOSS

HYSTER

Slika 85. Namjera nabave s obzirom na marku

DIZELSKI

ELEKTRINI

PLINSKI

RUNI

Slika 86. Namjera nabave s obzirom na pogon

Odravanjem viliara u Republici Hrvatskoj bavi se neoekivano veliki broj subjekata, a njih 48 se najee spominju. Ovo je takoer pitanje koje zasluuje dublju

146

analizu s obzirom na moguu kvalitetu, koliinu rezervnih dijelova, brzinu obavljanja popravaka i angairanost obrtnih sredstava.

Specifinosti odravanja a time i kvaliteta mogu biti u vezi s injenicom da se tako veliki broj subjekata odravanja javlja unato injenici da se samo oko 28% opsega odravanja obavlja u eksternim servisima.

4.4.2.1.6. Metodologija optimalizacije viliara

Ne moe se oekivati potpuna homogenizacija manipulacijskih sredstava u gospodarstvu neke zemlje. S druge strane, naglaena heterogenost kakva se uoava u ovom istraivanju ne samo to nije dobra, ona je naglaeno nepovoljna. Ovakav zakljuak proistjee i iz ope spoznaje o prednostima i nedostacima homogenizacije bilo kojeg strojnog parka, pa i prijevoznog i manipulacijskog.

U uvjetima u kojima je danas nae gospodarstvo (i transportni procesi u njemu) teko je propisivati optimalne postupke izbora manipulacijskih sredstava. Od brojnih razloga mogu se istaknuti samo neki, kao na primjer potpuna samostalnost poduzea u odluivanju, smanjene financijske mogunosti poduzea, nedostatak informacija o realizaciji manipulacijskih procesa i iskoritenju postojeih kapaciteta, nedostatak razvojnih planova, nedostatak kadrova koji bi realizirali optimalne programe itd.

U tim uvjetima i analitiko teorijski pokuaj rjeavanja ovog problema moe imati oekivani smisao. U tom uvjerenju ini se korisnim iznijeti i postupak optimalizacije izbora viliara. Uzimanjem u obzir barem opih osnovnih kriterija moe se uvesti vie reda u praksi. Oni se mogu nazvati: kriterij korisnika, kriterij davatelja usluga, kriterij okruenja, ili jo konkretnije:

opim kriterijima prijevoznih zahtjeva kriterijima koje uvjetuje ekonomino poslovanje i propisuje prometni tehnolog i kriteriji okruenja,

U ogranienim mogunostima prezentacije ukupne metodologije praenja rada manipulacijskih sredstava, a time i viliara, iznosi se samo druga do sada teorijski nedovoljno razraena i praktiki zapostavljena skupina kriterija. Za ovu skupinu kriterija moe se rei da su u osnovi subjektivna obiljeja, jer ne postoje objektivni razlozi za njihovo zanemarivanje kako u teoriji tako i u praksi. Ovi kriteriji iznose se modelima (104), (105) i (106).

Kriterij angairanosti

n

i

n

i

n

inrr

n

iavk

av

iii

ii

DVDVDV

DV

1 1 1

1

(104)

147

Kriterij ispravnosti

n

in

n

ir

n

ir

isvn

ik

isv

iii

ii

DVDVDV

DV

111

1

(105)

Kriterij dinamike iskoritenosti

ii

iii

v

t

n

ivn

tn

id

d

VLq

VLq

1

1

(106)

uz uvjet 1dgdje je:

va - koeficijent angairanosti nehomogene skupine viliara

va - koeficijent angairanosti homogene skupine viliara

rDV - dani rada viliararDV - dani u rezervi

nDV - neispravni dani viliarakDV - knjigovodstveni dani viliara

isv - koeficijent ispravnosti nehomogene skupine viliaraisv - koeficijent ispravnosti homogene skupine viliara

vd - koeficijent dinamikog iskoritenja nehomogene skupine viliara

vd - koeficijent dinamikog iskoritenja homogene skupine viliara

iq - optereenje viliara tijekom vonje (i)

inq - nazivna nosivost viliara (i)

tVL - preeni put viliara pod teretom.

Navedeni kriteriji vani su ponajprije radi mogunosti kvantifikacije i usporedbe pojedinih viliara. Bez takvog postupka mogua je samo povrna intuitivna ili subjektivna analiza i ocjena, a to se vie ne bi trebalo dopustiti.

Prema naoj ocjeni, oekivane promjene u postojeim procesima primjene viliara u praksi mogle bi na primjer prije svega rezultirati:

povoljnijim ekolokim imbenicima

148

manjim utjecajem (a tim i nepovoljnostima) na sustave transporta, povoljnijim uvjetima odravanja, veom sigurnosti djelovanja, smanjenim tekoama u razradi planova nabave viliara i rezervnih dijelova, smanjenjem zaliha, rezervnih dijelova, veom iskoritenosti viliara i dr.

Veina od navedenih imbenika su globalna oekivanja koja bi trebala omoguiti suvremenije konstrukcije viliara u budunosti. Ova oekivanja su prisutna i u radovima autora iz ovog podruja u razvijenijem svijetu.

Vie reda u podruju primjene viliara u praksi ve danas je potrebno i zboginjenice to najvei broj njih djeluje u sredinama koje ne raspolau kadrovima koji mogu nametnuti kvalitetne promjene, ako se one uope i oekuju. Specifinost disperzije vlasnitva nije samo obiljeje naeg gospodarstva, nego i najsuvremenijih privreda u kojima se na primjer mogu nai podaci da oko 94% viliara u praksi djeluje u malim i srednjim poduzeima za koje se takoer moe pretpostaviti da ne obiluju kadrovima za detaljniju strunu, a osobito ne znanstvenu analizu, pa i u tim okolnostima treba promatrati potrebu podizanja spoznaja o opoj metodolokoj obradi ovog problema, jer gotovih metodolokih aplikativnih rjeenja nema. Ako se i nau nuno ih je prilagoditi naim konkretnim uvjetima.

4.4.2.2. Dizalice i prijenosnici

U ovom razmatranju pod dizalicama i prijenosnicima podrazumijevaju se sredstva koja se primjenjuju u procesu prekrcaja i prijenosa veih jedinica tereta, odnosno transportnih ureaja u operativnim zonama manipulacije ili smjetaja. S obzirom na dananji razvoj tehnologije prometa, oito je da se ovdje prije svega misli na manipulacijska sredstva iji je osnovni predmet rada kontejner.

Dizalice mogu biti raznih vrsta, poevi od autodizalice koja moe biti i u funkciji manipulacijskog sredstva, dizalice koja posjeduje znaajke viliara, mobilne kombinirane dizalice na tranicama s vlastitim pogonom i mogunou brzog pa i daljinskog premjetanja do dizalica poznatih pod nazivom prekrcajni mostovi.

Prijenosnici mogu biti malog i velikog raspona, ali i viliar moe biti u funkciji prijenosnika, kao to moe, u odgovarajuem smislu, posluiti i kao dizalica s ogranienim djelovanjem. I u jednom i u drugom sluaju viliar, meutim, ostaje s klasinim zahvatnim organom za razliku od spreadera koji se najee pojavljuje kao zahvatni organ u dizalica i prijenosnika.

Polazei od toga da su dizalice i prijenosnici sloena manipulacijska sredstva za iju su nabavu potrebna veoma velika financijska sredstva i ije znaajke (a prije svega tehnike) trae specifina - specijalistika znanja ne samo prometne nego i elektrostrojarske struke, osvrnut emo se na osnovna tehnoloka obiljeja tih sredstava.

149

Pritom se istie da se za praenje i analizu rada ove skupine sredstava mogu koristiti prethodno predoeni pokazatelji.

4.4.2.2.1. Prekrcajni most

To je jedno od najvanijih manipulacijskih sredstava u terminalima. U lukom terminalu smjeta se na operativnoj obali, dok se u kontinentalnom terminalu nalazi iznad prekrcajnih kolosijeka. To su redovito sredstva velikoga kapaciteta koja se mogu kretati uzdu cijele operativne obale i posluivati nekoliko prijevoznih sredstava. Ritam rada mostova razliitih proizvoaa ne razlikuje se bitno, a na njega prije svega utjeu:

- objektivni i- subjektivni uvjeti djelovanja (organizacija rada).

Uz ta dva elementa moe se izdvojiti i kadrovska osposobljenost, ali ona moe poprimiti obiljeja i subjektivnog i objektivnog elementa.

Prema nekim podacima uinak prekrcajnih mostova u idealnim sluajevima iznosi 60 kont./sat. Pojavom velikih kontejnera dolazi i do neizbjene izmjene strukture prekrcajnih kontejnerskih dizalica s mogunou dizanja do 600 kN (60 tona), to je poveanje s dosadanjih mogunosti dizanja od 450-500 kN (45-50 t).

Gotovo tri etvrtine dizalica proizvedenih do 1991. godine po broju pripadaju ukategoriju zahvata do 35 metara. Meutim, vie od polovice onih proizvedenih nakon 1991. su sa zahvatom veim od 35 metara, a grade se sve vie i one s radijusom veim od 40 metara, tako da je njihov udio u svijetu vei od dvije petine. Najvei brodovi, irine 39,3 metra, zahtijevaju radijus lukih kontejnerskih dizalica vei od 40 metara. Visina dizanja kontejnera je takoer odluujua u eksploataciji tako velikih kontejnerskih brodova. Gotovo tri petine kontejnerskih dizalica proizvedenih do osamdesetih godina imaju visinu dizanja do 25 metara, dok one sagraene kasnije imaju visinu vie od 26 pa i 30 metara, iji je udio u svijetu u 1988. bio 54%. Dizalice etvrte generacije imaju domet od 46,3 metra i visinu dizanja od 39 metara (prethodna generacija je imala domet od 33,5 i visinu dizanja od 27,4 metra).

U optimalnim uvjetima kontejnerska dizalica moe prekrcati do 60 kontejnera u satu. U praksi, meutim, tri etvrtine kontejnerskih dizalica mogu prekrcati 20-30 kontejnera, a veoma mali broj vie od 35 kontejnera u satu. Najvei uinak po dizalici postie se u lukama Dalekog istoka; godinje se u Tajvanu prekrca oko 96000 TEU jednom dizalicom, u Singapuru oko 89000, Hong Kongu oko 89000, a u Europi znatno manje (Nizozemska oko 67000, Velika Britanija oko 38000, ali Felixstowe oko 90000 TEU), kao i u Americi (47000 TEU), a jo manje u zemljama u razvoju. Procjenjuje se da se postie visoka produktivnost pri prekrcaju od 50000 TEU godinje po jednoj dizalici, ali je tako visoku produktivnost mogue postii jedino kompjutorskim upravljanjem. Istraivanja u tvrtki "Peiner" pokazala su da je trajanje jednostavnog ciklusa (bez povratnog tereta) 100-140 sekundi, dok je za sloeni ciklus potrebno 180-200 sekundi.

150

Najvaniji je podatak za prekrcajni most da on moe manipulirati najvee kontejnere od 35 i 40 tona, i to na kraku oko 35 m (s tendencijom rasta) na strani broda, dok na kopnenoj strani taj dohvat varira izmeu 9 i 25 m. Vanost tog razmaka ogleda se u broju trakova ili kolosijeka koji se mogu smjestiti u taj razmak. Trakovi su predvieni za izravan ukrcaj s prikolica i kamiona. Dakako da tu mora biti osigurana povrina za kratkorono odlaganje kontejnera koji se nakon odlaska kontejnerskog broda mogu krcati na opslune (feeder) brodove za obalni razvoz.

Slika 87. Prekrcajni most

Na slici 87. predoen je pretovarni most instaliran u Rijekoj luci a njegova obiljeja su:

Proizvoa "Liebherr", Republika Irska, u kooperaciji s "METALNOM" Maribor.Doputeno optereenje dizalice je 35 tona. Osim toga, dizalica je konstruirana za

dizanje dodatnih 15 tona. To se smatra maksimalnom masom uz koritenje bilo kojeg od dizajuih radnih organa, na primjer spreadera, grede s kukom itd.

Dizalica radi do brzine vjetra od 72 km/sat (25 kg/m2). Fizike dimenzije su sljedee:

- raspon 30,50 m- dohvat s morske strane 30,00 m- dohvat s kopnene strane 7,50 m- visina spreadera iznad staze 21,00 m- razmak meu kotaima - morska strana 23,00 m- razmak meu kotaima - kopnena strana 23,00 m- najvia toka spreadera ispod staze 11,00 m- ukupna visina dizanja 32,00 m

151

4.4.2.2.2. Prijenosnik malog raspona (straddle carrier)

Ovaj je prijenosnik prikladan za rad na manjim udaljenostima. Veliki mu je nedostatak to zahtijeva velike trokove odravanja (oni iznose oko 1/6 poetne investicije za samo sredstvo godinje), pa se preporuuje uglavnom za slagalita kontejnera. Najvei broj tih prijenosnika moe slagati kontejnere od 20' dva ili tri reda u visinu. Prijenosnik koji slae kontejnere tri reda u visinu ne posjeduje veliku selektivnost na slagalitu, a razmak izmeu kontejnera za prolaz prijenosnika iznosi 1,2 - 1,4 m (slika 88).

Slika 88. a) i b) Prijenosnik malog raspona

4.4.2.2.3. Prijenosnik velikog raspona (transtainer)

To je specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilino je mobilan, te moe sluiti na slagalitu, moe krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velika sredstva za odravanje. Velike dimenzije omoguuju mu da radi iznad polja od pet kontejnera u irinu i tri reda u visinu, tako da se mogu postii znatne utede u prostoru i odreivanju preglednosti, a prolaz izmeu kontejnera jo uvijek iznosi 1,2 - 1,4 m. Unato dimenzijama ima dobru preglednost.

152

Slika 89. Prijenosnik velikog raspona

Mogunosti djelovanja mogu se spoznati iz injenice da djeluje na duini od oko 220 m, te da natkriva dva cestovna traka, jednu eljezniku prugu i jedan operativni prostor za slaganje kontejnera.

Obiljeje ovog postrojenja oituje se i u tomu to je financirano udruenim sredstvima cestovnog i eljeznikog prometa.

4.4.2.2.4. Autodizalice

Slika 90. Autodizalica

153

Prikazana autodizalica ima nosivost 28 t pri duini teleskopske grane od 18 m. Proizvode se, meutim, autodizalice nosivosti i do 90 t, s teleskopskim granama dugim vie od 40 m.

4.4.2.3. Ostala manipulacijska sredstva

Iz dosadanjeg izlaganja moe se zakljuiti da manipuliranje veeg broja jedinica u operativnoj zoni zahtijeva, osim osnovnih, i sporedna manipulacijska sredstva. Broj i vrste tih sredstava uvjetovani su opsegom osnovnih manipulacijskih sredstava, a ona pak mjestom i ulogom terminala ili operativnog prostora u prometnom sustavu. U osnovne predstavnike ostalih manipulacijskih sredstava pripadaju u prvom redu traktori, tegljai i prikolice.

154