28
13. NAJAMNINE I 13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADA TRŽIŠTE RADA dr Svetislav Polovina dr Svetislav Polovina

13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADA

  • Upload
    tress

  • View
    56

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADA. dr Svetislav Polovina. DEFINICIJA NAJAMNINE. Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljama. VRSTE NAJAMNINA. a. Nominalna najamnina b. Realna najamnina. NOMINALNE NAJAMNINE. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

13. NAJAMNINE I 13. NAJAMNINE I TRŽIŠTE RADATRŽIŠTE RADA

dr Svetislav Polovinadr Svetislav Polovina

Page 2: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

DEFINICIJA NAJAMNINEDEFINICIJA NAJAMNINE

Najamnine su dohodak od rada Najamnine su dohodak od rada koji se međusobno razlikuje po koji se međusobno razlikuje po vrstama posla, po ekonomskim vrstama posla, po ekonomskim granama, po spolu i po zemljamagranama, po spolu i po zemljama..

Page 3: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

VRSTE NAJAMNINAVRSTE NAJAMNINA

a. Nominalna najamninaa. Nominalna najamninab. Realna najamninab. Realna najamnina

Page 4: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

NOMINALNE NAJAMNINENOMINALNE NAJAMNINE

Nominalne najamnine su one koje Nominalne najamnine su one koje su izražene u novčanim su izražene u novčanim jedinicama.jedinicama.

Na pr. Nominalna najamnina u Na pr. Nominalna najamnina u Hrvatskoj iznosi 4500 kn Hrvatskoj iznosi 4500 kn mjesečnomjesečno..

Page 5: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

REALNE NAJAMNINEREALNE NAJAMNINE

Realne najamnine su one koje izražavaju Realne najamnine su one koje izražavaju kupovnu moć nominalnih najamnina.kupovnu moć nominalnih najamnina.

Za razliku od nominalnih najamnina koje Za razliku od nominalnih najamnina koje se izražavaju u novcu realne najamnine se se izražavaju u novcu realne najamnine se izražavaju u količini roba koje se kupuju izražavaju u količini roba koje se kupuju za nominalne najamnine.za nominalne najamnine.

Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim najamninama i visini cijena.najamninama i visini cijena.

Page 6: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

PORAST REALNIH NAJAMNINAPORAST REALNIH NAJAMNINA

Realne najamnine rastu ako se pri Realne najamnine rastu ako se pri danim cijenama povećava dohodak.danim cijenama povećava dohodak.

Realne najamnine rastu ako se pri Realne najamnine rastu ako se pri danom dohotku smanjuju cijene.danom dohotku smanjuju cijene.

Realne najamnine rastu ako se cijene Realne najamnine rastu ako se cijene smanjuju brže od pada dohotka.smanjuju brže od pada dohotka.

Page 7: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

SMANJENJE REALNIH SMANJENJE REALNIH NAJAMNINANAJAMNINA

Realne najamnine padaju ako se pri Realne najamnine padaju ako se pri danim cijenama smanjuje dohodak.danim cijenama smanjuje dohodak.

Realne najamnine padaju ako se pri Realne najamnine padaju ako se pri danom dohotku cijene povećavaju.danom dohotku cijene povećavaju.

Realne najamnine padaju ako cijene Realne najamnine padaju ako cijene rastu brže od dohotka.rastu brže od dohotka.

Page 8: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

TRŽIŠTE RADATRŽIŠTE RADA

Može biti: a) savršeno i b) Može biti: a) savršeno i b) nesavršeno konkurentno.nesavršeno konkurentno.

Page 9: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

OBILJEŽJA SAVRŠENO OBILJEŽJA SAVRŠENO KONKURENTNOG TRŽIŠTA KONKURENTNOG TRŽIŠTA

RADARADA a. Postojanje velikog broja radnika koji a. Postojanje velikog broja radnika koji

traže posao i postojanje velikog broja traže posao i postojanje velikog broja poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne poslodavaca pri čemu nijedan od njih ne može diktirati najamnine.može diktirati najamnine.

b. Rad je homogen – svi su radnici b. Rad je homogen – svi su radnici jednako vješti i produktivnijednako vješti i produktivni

c. Radnici su savršeno pokretljivi.c. Radnici su savršeno pokretljivi. d. Radnici su potpuno informirani o d. Radnici su potpuno informirani o

promjenama na tržištu rada.promjenama na tržištu rada.

Page 10: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

OBILJEŽJA NESAVRŠENO OBILJEŽJA NESAVRŠENO KONKURENTNOG TRŽIŠTA KONKURENTNOG TRŽIŠTA

RADARADA Bitno obilježje ovog tipa tržišta je Bitno obilježje ovog tipa tržišta je

postojanje monopola ponude odnosno postojanje monopola ponude odnosno potražnje rada.potražnje rada.

Monopol ponude rada javlja se u vidu Monopol ponude rada javlja se u vidu radničkih sindikata dok se monopol radničkih sindikata dok se monopol potražnje rada javlja u vidu udruga potražnje rada javlja u vidu udruga poslodavaca.poslodavaca.

Sindikata i udruga poslodavaca nema na Sindikata i udruga poslodavaca nema na savršeno konkurentnom tržištu rada.savršeno konkurentnom tržištu rada.

Page 11: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

FORMIRANJE NAJAMNINA NA FORMIRANJE NAJAMNINA NA TRŽIŠTU RADATRŽIŠTU RADA

Najamnine se na tržištu rada Najamnine se na tržištu rada formiraju pod utjecajem potražnje i formiraju pod utjecajem potražnje i ponude rada.ponude rada.

Grafički se to prikazuje pomoću Grafički se to prikazuje pomoću presjecišta krivulje ponude rada (SL) i presjecišta krivulje ponude rada (SL) i krivulje potražnje rada (DL). Na krivulje potražnje rada (DL). Na apscisi se očituje broj radnih sati a na apscisi se očituje broj radnih sati a na ordinati visina najamnine.ordinati visina najamnine.

Page 12: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

POTRAŽNJA ZA RADOMPOTRAŽNJA ZA RADOM

Potražnja pojedinog poduzeća za radom Potražnja pojedinog poduzeća za radom određena je prihodom graničnog određena je prihodom graničnog proizvoda rada (MRPL).proizvoda rada (MRPL).

MRPL ovisi o graničnom proizvodu rada i MRPL ovisi o graničnom proizvodu rada i cijeni (graničnom prihodu) finalnog dobra.cijeni (graničnom prihodu) finalnog dobra.

Granični proizvod rada ovisi o njegovoj Granični proizvod rada ovisi o njegovoj graničnoj produktivnosti, dok cijena graničnoj produktivnosti, dok cijena finalnog dobra ovisi o odnosu ponude i finalnog dobra ovisi o odnosu ponude i potražnje tog dobra na tržištu outputa.potražnje tog dobra na tržištu outputa.

Page 13: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

PROMJENE POTRAŽNJE ZA PROMJENE POTRAŽNJE ZA RADOMRADOM

Potražnja za radom će se povećati ako se Potražnja za radom će se povećati ako se poveća njegova faktorska produktivnost poveća njegova faktorska produktivnost odnosno povećaju cijene finalnog dobra.odnosno povećaju cijene finalnog dobra.

Potražnja za radom će se smanjiti ako se Potražnja za radom će se smanjiti ako se smanji njegova faktorska produktivnost smanji njegova faktorska produktivnost odnosno smanje cijene finalnih dobara.odnosno smanje cijene finalnih dobara.

Page 14: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

RAZLIKE U VISINI NAJAMNINERAZLIKE U VISINI NAJAMNINE

Razlike u visini najamnine objašnjavaju se Razlike u visini najamnine objašnjavaju se a. naknadnim ili kompenzacijskim a. naknadnim ili kompenzacijskim

razlikama,razlikama, b. razlikama u kvaliteti rada,b. razlikama u kvaliteti rada, c. razlikama u specifičnim sposobnostima c. razlikama u specifičnim sposobnostima

pojedinaca,pojedinaca, d. segmentacijom tržišta rada,d. segmentacijom tržišta rada, e. diskriminacijom po različitim osnovamae. diskriminacijom po različitim osnovama

Page 15: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

RAZLIKE U KVALITETI RADARAZLIKE U KVALITETI RADA

Značaj razlika u kvaliteti rada i po osnovi Značaj razlika u kvaliteti rada i po osnovi diskriminacije proučavao je Nobelovac diskriminacije proučavao je Nobelovac Gary Becker (1992). On je prvi u teoriji Gary Becker (1992). On je prvi u teoriji ljudskog kapitala dokazivao da osobe ljudskog kapitala dokazivao da osobe ulažu u svoje obrazovanje isto tako kao ulažu u svoje obrazovanje isto tako kao što poduzeće investira u novi fiksni što poduzeće investira u novi fiksni kapital. On je logiku ekonomskog kapital. On je logiku ekonomskog zaključivanja primijenio na društvena zaključivanja primijenio na društvena pitanjapitanja

Page 16: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

PONUDA RADAPONUDA RADA

Izražava se brojem radnih sati koje je Izražava se brojem radnih sati koje je stanovništvo spremno odraditi na stanovništvo spremno odraditi na poslovima koji donose najamninu.poslovima koji donose najamninu.

Ovisi o : a) broju radnih sati, b) participaciji Ovisi o : a) broju radnih sati, b) participaciji radne snage, c) useljavanju.radne snage, c) useljavanju.

Page 17: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

GRAF PONUDE RADNE SNAGEGRAF PONUDE RADNE SNAGE

Page 18: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKADOHOTKA

Kod efekta supstitucije radnik Kod efekta supstitucije radnik zamjenjuje slobodno vrijeme radnim zamjenjuje slobodno vrijeme radnim vremenom . Porast najamnine vremenom . Porast najamnine uzrokuje porast ponude radne snage.uzrokuje porast ponude radne snage.

Kod efekta dohotka radnici zamjenjuju Kod efekta dohotka radnici zamjenjuju slobodno vrijeme radnim vremenom. slobodno vrijeme radnim vremenom. Porast najamnine uzrokuje smanjenje Porast najamnine uzrokuje smanjenje ponude radne snage.ponude radne snage.

Page 19: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

PARTICIPACIJA RADNE SNAGEPARTICIPACIJA RADNE SNAGE

Tijekom 20. stoljeća mijenja se sve više Tijekom 20. stoljeća mijenja se sve više struktura radne snage. Sve je više žena, struktura radne snage. Sve je više žena, a manje muškaraca u radnom odnosu a manje muškaraca u radnom odnosu iako apsolutno ovi zadnji prevladavaju.iako apsolutno ovi zadnji prevladavaju.

To je posljedica viših realnih najamnina To je posljedica viših realnih najamnina koje su rad ženama učinile atraktivnijim koje su rad ženama učinile atraktivnijim kao i promjenama tradicionalnog kao i promjenama tradicionalnog svjetonazora.svjetonazora.

Page 20: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

USELJAVANJEUSELJAVANJE

Obilježje zaposlenosti danas u razvijenim Obilježje zaposlenosti danas u razvijenim zemljama je sve veća prosječna starost zemljama je sve veća prosječna starost uposlenih kao i produženje očekivanog doba uposlenih kao i produženje očekivanog doba življenja.življenja.

Posljedica toga je sve veći teret na Posljedica toga je sve veći teret na umirovljeničke fondove koji se alimentiraju od umirovljeničke fondove koji se alimentiraju od zarada zaposlenih.zarada zaposlenih.

Iz tog razloga iako useljavanje stranaca nigdje Iz tog razloga iako useljavanje stranaca nigdje nije popularno ono je ekonomski opravdano a nije popularno ono je ekonomski opravdano a često puta i najlakše i najbezbolnije rješenje.često puta i najlakše i najbezbolnije rješenje.

Page 21: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

SINDIKATISINDIKATI

Sindikati su dobrovoljne organizacije Sindikati su dobrovoljne organizacije radnika udruženih zbog povećanja radnika udruženih zbog povećanja najamnina i poboljšanja uvjeta rada.najamnina i poboljšanja uvjeta rada.

Na tržištu rada djeluju kao monopolisti Na tržištu rada djeluju kao monopolisti pa je njihovo postojanje znak postojanja pa je njihovo postojanje znak postojanja nesavršeno konkurentnog tržišta radanesavršeno konkurentnog tržišta rada..

Page 22: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

VRSTE SINDIKATAVRSTE SINDIKATA

Granski sindikati koji Granski sindikati koji okupljaju radnike okupljaju radnike zaposlene u istoj grani zaposlene u istoj grani neovisno o njihovoj struci.neovisno o njihovoj struci.

Strukovni sindikati Strukovni sindikati okupljaju radnike iste okupljaju radnike iste struke neovisno o tome u struke neovisno o tome u kojoj grani ili djelatnosti kojoj grani ili djelatnosti radiliradili..

Page 23: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

KOLEKTIVNI UGOVORIKOLEKTIVNI UGOVORI

Sindikati pregovaraju s udrugama Sindikati pregovaraju s udrugama poslodavaca o kolektivnim ugovorima poslodavaca o kolektivnim ugovorima kojima se reguliraju prava i obveze kojima se reguliraju prava i obveze obaju strana za vrijeme trajanja obaju strana za vrijeme trajanja kolektivnog ugovora (najamnine, kolektivnog ugovora (najamnine, uvjeti rada, uvjeti zapošljavanja itd.).uvjeti rada, uvjeti zapošljavanja itd.).

U slučaju da ne dođe do koncenzusa U slučaju da ne dođe do koncenzusa u pregovore se uključuje država kao u pregovore se uključuje država kao posrednik. posrednik.

Page 24: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

LOCKOUTLOCKOUT

Lockout je sredstvo Lockout je sredstvo pritiska poslodavaca na pritiska poslodavaca na radnike kako bi prihvatili radnike kako bi prihvatili njihove uvjete.njihove uvjete.

Lockout se sastoji u Lockout se sastoji u fizičkom onemogućavanju fizičkom onemogućavanju radnika da dođu na svoja radnika da dođu na svoja radna mjestaradna mjesta..

Page 25: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

ŠTRAJKŠTRAJK

Štrajk je obustava rada od strane Štrajk je obustava rada od strane radnika sradnika s ciljem da se izvrši pritisak na ciljem da se izvrši pritisak na poslodavce kako bi prihvatili njihove poslodavce kako bi prihvatili njihove uvjete stvarajući im financijske uvjete stvarajući im financijske gubitke.gubitke.

Iako je štrajk veoma moćno sredstvo Iako je štrajk veoma moćno sredstvo pritiska relativno se rijetko koristi jer pritiska relativno se rijetko koristi jer on ne pogađa samo poslodavce već i on ne pogađa samo poslodavce već i korisnike usluga štrajkaša.korisnike usluga štrajkaša.

Zbog toga je pokretanje štrajka Zbog toga je pokretanje štrajka regulirano zakonom.regulirano zakonom.

Page 26: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

OGRANIČENJA USPJEŠNOSTI OGRANIČENJA USPJEŠNOSTI ŠTRAJKAŠTRAJKA

Konkurencija sindikalno Konkurencija sindikalno neorganiziranih radnika,neorganiziranih radnika,

Konkurencija stranih radnika kroz Konkurencija stranih radnika kroz uvoz robe koju proizvode štrajkaši,uvoz robe koju proizvode štrajkaši,

Deregulacija onih grana privrede u Deregulacija onih grana privrede u kojima sindikati drže monopol ponude kojima sindikati drže monopol ponude radarada..

Page 27: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

KAKO SINDIKATI MOGU KAKO SINDIKATI MOGU POVEĆATI NAJAMNINE SVOJIH POVEĆATI NAJAMNINE SVOJIH

ČLANOVA ?ČLANOVA ?

a. ograničenjem ponude rada a. ograničenjem ponude rada b. povećanjem potražnje radab. povećanjem potražnje rada c. korištenjem svoje moći da izravno c. korištenjem svoje moći da izravno

povise najamnine iznad ravnotežne povise najamnine iznad ravnotežne razinerazine

d. odolijevanjem poslodavcima koji d. odolijevanjem poslodavcima koji imaju monopsonističku pregovaračku imaju monopsonističku pregovaračku moć.moć.

Page 28: 13. NAJAMNINE  I  TRŽIŠTE  RADA

PRIGOVORI VS SINDIKATAPRIGOVORI VS SINDIKATA

Sindikati povećavaju najamnine ne na Sindikati povećavaju najamnine ne na račun profita već na teret najamnina račun profita već na teret najamnina sindikalno neorganiziranih radnika.sindikalno neorganiziranih radnika.

Sindikati ne mogu povećati realne Sindikati ne mogu povećati realne najamnine ali svojim zahtjevima za višom najamnine ali svojim zahtjevima za višom cijenom rada mogu pokrenuti inflacijsku cijenom rada mogu pokrenuti inflacijsku spiralu.spiralu.

Sindikati mogu povećati nezaposlenost Sindikati mogu povećati nezaposlenost koja se može javiti bilo kao nezaposlenost koja se može javiti bilo kao nezaposlenost čekanja ili klasična nezaposlenostčekanja ili klasična nezaposlenost..