79
OPŠTA PSIHOLOGIJA III

1356329108_opsta Psihologija III

Embed Size (px)

DESCRIPTION

psihologija

Citation preview

Page 1: 1356329108_opsta Psihologija III

OPŠTA PSIHOLOGIJA III

Page 2: 1356329108_opsta Psihologija III

PSIHOLOŠKE ŠKOLE I PRAVCI

Page 3: 1356329108_opsta Psihologija III

Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda

Page 4: 1356329108_opsta Psihologija III

• Sigmund Frojd - jedna od najuticajnijih figura 20. veka

• Figura briljantnog uma koji je svojim kontraverznim idejama šokirao čovečanstvo, ali ostavio i neizbrisiv trag u našoj kulturi i otvorio kapije do, do tada neistraženih, odaja ljudske psihe

• Sigmund Frojd je izmenio način na koji razmišljamo o sebi

Page 5: 1356329108_opsta Psihologija III

Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda

• Sigmund Freud (1856-1939) Najstariji od osmoro dece, veći deo života proveo u Beču Lekar i psiholog - započeo karijeru sa istraživanjima u

području neurofiziologije Bio je majčin ljubimac ”Čovek koji je bespogovorno bio majčin ljubimac, ceo

život zadržava osećanje da je osvajač, osećanje uverenosti u uspeh koje često dovodi do pravog uspeha.” (Jones, 1953).

Govorio je francuski, engleski, italijanski i španski jezik i proučavao dela Hegela, Ničea, Šekspira i Kanta.

Page 6: 1356329108_opsta Psihologija III

Frojd je svoju teoriju zasnovao na posmatranjima svojih pacijenta, kao i na samoanalizi

Rani uticaj na njega izvršio je Jozef Brojer (Josef Breuer), lekar veoma uvažen u Beču

Začetak psihoanalize – saradnja sa Brojerom na istraživanju histerije ( pacijentkinja Ana O)

Page 7: 1356329108_opsta Psihologija III

Brojer se koristio hipnozom kao tehnikom lečenja, što je usvojio i Frojd, ali je uskoro razvio sopstvenu  ”tehniku slobodnih asocijacija”, kako bi pomogao pacijentima da otkriju zaboravljena sećanja

Oni bi spontano iskazivali svoje necenzurisane misli i osećanja. Iz tih ”slobodnih asocijacija”, nit koja vodi do ključnih, davno zaboravljenih uspomena bila bi otkrivena

Page 8: 1356329108_opsta Psihologija III

• Godine 1900, Frojd je objavio knjigu “Tumačenje snova”

• Smatrao je da snovi simbolički reflektuju nesvesne želje. ”Tumačenje snova je kraljevski put ka spoznaji nesvesnih aktivnosti mozga”, kaže on

• Godine 1904, Frojd je objavio delo koje će postati njegova najpopularnija knjiga, “Psihopatologija svakodnevnog života”, gde opisuje kako se nesvesna osećanja i želje često reflektuju u lapsusima ili greškama

Page 9: 1356329108_opsta Psihologija III

• Kako je teorija jačala i stasavala, Frojd je pridobijao mnoge istomišljenike i sledbenike

• Nakon njegove smrti, mnogi psiholozi, poznatiji kao “Neofrojdijanci” su izučavali i revidirali njegovu teoriju.

Page 10: 1356329108_opsta Psihologija III

Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda

Društveni kontekst u kom je živeo - Viktorijansko doba: Seksualnost kao tabu Preovladjujući stav – racionalnost i samokontrola nas razlikuju od

životinja

U maju 1933. godine Frojdove knjige su spaljivane sa ostalim knjigama u Berlinu, kada je Adolf Hitler preuzeo vlast u Nemačkoj. Pet godina kasnije, nacisti su preuzeli kontrolu nad Austrijom; Frojd se, teška srca, seli u Englesku

Manje od godinu dana kasnije, rak vilice se vratio; umro je u Londonu, 23. septembra 1939, u 83. godini.

Page 11: 1356329108_opsta Psihologija III

Freudov psihoanalitički pristup

• Psihoanalitička teorija je vrlo sveobuhvatna:

– Teorija o ljudskoj prirodi– Model razvoja ličnosti– Metoda psihoterapije

• Identifikovao je dinamičke faktore koji motivišu ponašanje

• Naglašavao ulogu nesvesnog• Razvio prvi psihoterapijski metod

Page 12: 1356329108_opsta Psihologija III

Osnovne pretpostavke psihoanalitičkog pristupa

• Šta nas motiviše, pokreće na neku aktivnost?

• Freudov odgovor: u svakom od nas je izvor energije: psihička energija koja motiviše ponašanje

• Promene u ličnosti zbivaju se kao posledica preusmeravanja psihičke energije osobe

Page 13: 1356329108_opsta Psihologija III

Elementi psihoanalitičkog pristupa

Osnovni instinkti koji nas pokreću - libido i thanatos

Nesvesna motivacija

Psihički determinizam

Page 14: 1356329108_opsta Psihologija III

Osnovni instinkti: Šta nas pokreće?

• Instinkti su glavni izvor psihičke energije, oni pokreću psihički sistem

• Freudova teorija instikata pod uticajem Darwinove evolucijske teorije

Dva osnovna instinkta:1.Libido (eros) – seksualna energija, instinkt života osigurava preživljavanje pojedinca i ljudske rase

Orijentisan prema rastu, razvoju i kreativnosti

Funkcioniše na temelju principa zadovoljstva – cilj je osigurati zadovoljstvo i izbeći neprijatnost

Page 15: 1356329108_opsta Psihologija III

Osnovni instinkti: Šta nas pokreće?

2. Thanatos – instinkt smrti odgovoran za agresivne porive prema sebi i

drugima,

poriv prema smrti, povređivanju sebe i drugih, razaranju

Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snažno određuju ponašanje ljudi

Npr. silovanje je Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na način koji uključuje i seksualnu energiju

Page 16: 1356329108_opsta Psihologija III

• Psihoanaliza je teorija ličnosti koja ističe uticaj nesvesnih determinanti ponašanja, seksualne i agresivne nagone i trajne efekte iskustava iz ranog detinjstva na kasniji razvoj ličnosti

• Frojd je video ličnost i ponašanje kao rezultat stalnog uzajamnog uticaja između suprotstavljenih psiholoških sila

• Te psihološke sile deluju na tri nivoa svesti: svesno, podsvesno i nesvesno

Page 17: 1356329108_opsta Psihologija III

• Frojd je verovao da nesvesno takođe može biti otkriveno u nehotičnim radnjama, kao što su nesreće, greške, pojedini događaji ili zaboravljanje, jezički lapsus – koji se često zajednički nazivaju “Frojdijanske omaške”

• Za Frojda, naizgled slučajne ili nenamerne radnje nisu uopšte slučajne, već su određene nesvesnim motivima

Page 18: 1356329108_opsta Psihologija III

Nesvesna motivacija: ponekad ne znamo zašto činimo to što činimo

Ljudski um sastoji se od tri nivoa (santa leda):

1. Svesno – sadrži misli, doživljaje i osećanja kojih smo trenutno svesni

2. Predsvesno – sadrži informacije kojih trenutno nismo svesni, ali ih lako možemo dozvati u svest – znanja, sećanja

3. Nesvesno – najveći deo uma koji sadrži misli, osećanja i sećanja kojih nismo svesni – uključuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osećanja

Page 19: 1356329108_opsta Psihologija III
Page 20: 1356329108_opsta Psihologija III

Psihički determinizam: Ništa se ne događa slučajno

– Freud – postoji razlog za svaki naš postupak, misao i osećanje

– Sve što činimo, kažemo, mislimo, izraz je našeg uma – svesnog, predsvesnog ili nesvesnog

– Razlozi za naše ponašanje mogu se otkriti ako otkrijemo sadržaj nesvesnog

– Većina simptoma duševnih bolesti uzrokovana je nesvesnom motivacijom

– Da bi se izlečili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvesnom

Page 21: 1356329108_opsta Psihologija III

Vrste jezičkih omaški

1.Govorna omaška- npr.lekar koji pregleda privlačnu pacijentkinju kaže joj: ” Da li smo se mi verili “ (umesto “merili”)

2. Omaška u čitanju- npr. Frojd opisuje čoveka koji je lutao nepoznatim gradom i osetio hitnu potrebu za urinacijom. Ugledao je tablu sa koje je pročitao “klosethaus” iako je tamo pisalo “korsethaus”

3. Omaška u pisanju-Frojd navodi primer muža koji piše ženi da krenu na putovanje brodom Luzitanija iako se brod zove Mauritanija

Page 22: 1356329108_opsta Psihologija III

Struktura ličnosti

• Psihoanalitička teorija ličnosti objašnjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje nameće civilizacija

• Um kao hidraulički sistem – jedan deo stvara porive, drugi je “glas” društva i njegovih očekivanja, a treći deo pokušava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih društvenih ograničenja

• Tri osnovna dela ličnosti:– Id (iracionalni deo)– Ego (racionalni deo)– Superego (moralni deo)

Page 23: 1356329108_opsta Psihologija III

Struktura ličnosti

ID – zahtevno dete

– Najprimitivniji deo uma, izvor svih poriva/instikata i potreba

– Vođen principom zadovoljstva – želja za zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja

– Funkcioniše bez logičkih pravila, ne uzima u obzir realitet

Page 24: 1356329108_opsta Psihologija III

Struktura ličnosti

EGO – saobraćajni policajac

– Vođen principom realiteta - stavlja id u okvire stvarnosti

– Rešava probleme logičkim razmišljanjem – planiranjem i smišljenim delovanjem

Page 25: 1356329108_opsta Psihologija III

SUPEREGO – sudija

– Internalizuje vrednosti, norme i moral društva– Nameće poštovanje normi izazivanjem osećaja krivice– Kao unutrašnja reprezentacija roditeljskih i društvenih

vrednosti, superego ocenjuje prihvatljivost ponašanja i misli, onda ih odobrava i osuđuje

– Superego predstavlja našu savest

Page 26: 1356329108_opsta Psihologija III

Razvoj ličnosti: faze psihoseksualnog razvoja

• Svi ljudi prolaze kroz isti sled razvojnih faza

• U svakoj od prve tri faze deca moraju razrešiti specifičan konflikt koji se odnosi na način postizanja seksualnog zadovoljstva

• Ako dete ne razreši uspešno taj konflikt, može ostati fiksirano na toj fazi

• Prelazak u višu fazu označava zreliji način postizanja seksualnog zadovoljstva

Page 27: 1356329108_opsta Psihologija III

Faze psihoseksualnog razvoja

1. Oralna faza (rođenje – 18 m)

– Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik– Glavni izvor konflikta – odvikavanje od sisanja

2. Analna faza (18 m. – 3 godine)

Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izlučivanje, odnosno zadržavanje stolice

– Glavni izvor konflikta – detetova sposobnost da stekne samokontrolu

Page 28: 1356329108_opsta Psihologija III

Faze psihoseksualnog razvoja

3. Falusna faza (3-5 godina)

– Dete otkrije da ima (ili nema) penis– Seksualna želja usmerava se prema roditelju

suprotnog pola– Edipov i Elektrin konflikt – želja za posedovanjem

roditelja suprotnog pola i eliminacijom roditelja istog pola

– Razrešava se identifikacijom s roditeljem istog pola (npr. ako dečak ne može imati majku samo za sebe, identifikovati će se sa svojim ocem koji je ima)

Page 29: 1356329108_opsta Psihologija III

Faze psihoseksualnog razvoja

4. Faza latencije (6 god – pubertet)

– Nema značajnih promena u razvoju ličnosti– Dete usmereno na sticanje znanja i veština koje će

mu trebati u odrasloj dobi

5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)

– Libido se fokusira na genitalno područje– Nema specifičnog konflikta

Page 30: 1356329108_opsta Psihologija III

Razvoj ličnosti

• Oralna faza – Vezana uz kasnije nepoverenje i strah od odbacivanja

• Analna faza – Vezana uz kasniji problem lične moći, preteranu urednost,

sitničavost

• Falusna faza– Povezana s kasnijim stavovima u području seksualnosti

• Faza latencije– Doba socijalizacije

• Genitalna faza– Seksualna energija investirana je u svakodnevni život

Page 31: 1356329108_opsta Psihologija III

Odbrambeni mehanizmi

• Teskoba – signalizira da nešto nije u redu i da nešto treba učiniti

• Signalizira da je ego ugrožen događajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili preteranom kontrolom superega

• Funkcija ega je da se nosi s pretnjama i odupre opasnostima, čime će redukovati anksioznost

• Ego to postiže upotrebom odbrambenih mehanizama

Page 32: 1356329108_opsta Psihologija III

Obrambeni mehanizmi

• Potiskivanje/represija• Reakciona formacija• Poricanje/negiranje• Identifikacija • Kompenzacija • Sublimacija• Regresija• Racionalizacija

Page 33: 1356329108_opsta Psihologija III

ODBRAMBENI MEHANIZMI

• RACIONALIZACIJA – umesto pravih razloga i uzroka neuspeha, iznose se “izmišljeni”,iskonstruisani razlozi: sportista koji poraz obrazlaže pristrasnošću sudije

• -”kiselo grožđe” – cilj koji nije postignut, omalovažava se i potcenjuje

• “slatki limun” – ako je postignut manje vredan cilj, a ne onaj koji smo želeli, taj mali cilj se uvažava, predstavlja kao veliki i značajan

Page 34: 1356329108_opsta Psihologija III

IDENTIFIKACIJA

• Motive koje nismo uspeli da zadovoljimo, zadovoljavamo preko drugih, poistovećivanjem sa drugima: roditeljima, sportistima, umetnicima itd

• - navijači koji se identifikuju sa svojim klubom i igračima

Page 35: 1356329108_opsta Psihologija III

REPRESIJA

• Motive koji su u suprotnosti sa društvenim normama i vrednostima i neprijatnosti koje smo imali u procesu zadovoljavanja određenih motiva, potiskujemo iz svesti

• Zaboravimo da ispoštujemo neku obavezu, zaboravili smo na nju jer u stvari ne želimo da to uradimo

Page 36: 1356329108_opsta Psihologija III

REGRESIJA

• Vraćanje na načine reagovanja i ponašanja koji su bili karakteristični u ranijem periodu našeg života, vraćanje na niže, primitivnije načine ponašanja – dete usled razvoda roditelja počne da ponovo sisa prst

Page 37: 1356329108_opsta Psihologija III

KOMPENZACIJA

• Zamena motiva koje je teško ostvariti, motivima koji se mogu lakše ostvariti

• Nadkompenzacija – neostvareni cilj se ostvaruje u oblasti u kojoj postoji hendikep

• Demosten – govorna mana koja prerasta u vrhunsko govorništvo

Page 38: 1356329108_opsta Psihologija III

SUBLIMACIJA

• Zadovoljavanje određenih motiva posrednim putem koji je društveno značajan i priznat

• Umetničko i naučno stvaralaštvo kao sublimacija nezadovoljenih potreba i motiva – posebno seksualne prirode

Page 39: 1356329108_opsta Psihologija III

NEGIRANJE/PORICANJE

• Odbijanje da se vide i prihvate neprijatnosti• Bežanje od neprijatne realnosti i od neprijatne istine• Sportista koji gubi, a nada se da će se meč okrenuti u

njegovu korist

Page 40: 1356329108_opsta Psihologija III

REAKCIONA FORMACIJA

• Potisnuti sadržaj se okreće u svoju suprotnost

• Potisnuta agresivnost i neprijateljski stav prema nekoj osobi okreće se u preteranu ljubaznost prema njoj

• Ljudi koji imaju “prljave”želje, zle namere i sl, a koji se pretvaraju u preterane moraliste - čistunce

Page 41: 1356329108_opsta Psihologija III

• Osnovne funkcije mehanizama odbrane su:• Da što je moguće više smanje anksioznost, osećanja

zabrinutosti, straha, neprijatnosti• Da zaštite ličnost od naglog preplavljivanja emocijama i

neprijatnim sadržajima• Da omoguće i podrže zadržavanje neprijatnih sadržaja

van svesti

Page 42: 1356329108_opsta Psihologija III

Zašto je psihoanaliza važna?

• Prva teorija ličnosti, prva celovita teorija, prva psihoterapija - i danas uticajan pravac psihoterapije

• Mnoge ideje – npr. pojam nesvesnog i pojam odbrambenih mehanizama – i danas predmet interesa istraživača u području ličnosti

• Uticaj na popularnu kulturu i danas je veliki – objašnjenja ponašanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste

Page 43: 1356329108_opsta Psihologija III

Ali…

• teorija se temelji na vrlo malom broju slučajeva

• danas ima uglavnom istorijsku vrednost

• ne igra veliku ulogu u savremenom proučavanju ličnosti

Page 44: 1356329108_opsta Psihologija III

Frojdov kauč

Page 45: 1356329108_opsta Psihologija III

ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA

Page 46: 1356329108_opsta Psihologija III

ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA

• Jedan od najneobičnijih ličnosti u istoriji psihologije

• Rođen 1875 godine u Švajcarskoj, bio asistent čuvenog psihijatra Blojlera, bio sledbenik Frojda, potom se razišao sa njim

• U njegovom učenju prepliću se psihološki, antropološki, filozofski problemi, religija, mitologija

Page 47: 1356329108_opsta Psihologija III

ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA

• Jung: kumulativna iskustva drugih, ranijih naraštaja koja dosežu u davnu prošlost ljudske vrste, razvijaju i oblikuju ljude u njihov sadašnji oblik

• Ljudi su rođeni sa mnogim predispozicijama koje su im preneli njihovi preci

• Izvor podataka: snovi, vizije, simptomi neurotičara, halucinacije, doživljaji psihotičara itd.

Page 48: 1356329108_opsta Psihologija III

ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA

Struktura ličnosti ili psihe

Psihe se sastoji od nekoliko diferenciranih sistema: •ja, •lično nesvesno i njegovi kompleksi, •kolektivno nesvesno i njegovi arhetipovi, •persona, •anima, •animus i •senka

Page 49: 1356329108_opsta Psihologija III

Kolektivno nesvesno - transpersonalni latentni tragovi nasleđenih sećanja prethodnih generacija, nataložena iskustva, mudrost nesvesnog- energetski potencijal

Page 50: 1356329108_opsta Psihologija III

Arhetip- univerzalni oblik emocionalno važnih ideja - simboli - mitovi, religije, umetnost, kolektivno stvaralaštvo.

Univerzalni za sva društva, ne zavise od sredine

• Arhetip: opštečovečanski tip reakcije ljudske psihe, koja preko simbola koji imaju snažan energetski potencijal prenose pojedinačnom čoveku i čovečanstvu neka duboka sećanja čitavog ljudskog roda, nataložena u dubinama kolektivnog nesvesnog

Page 51: 1356329108_opsta Psihologija III

• Arhetip:• Svet u koji je dete došlo rođenjem već se nalazi kao

potencijalna slika u njemu

• Kada dete vidi svoju majku, ono već prethodno ima „sliku majke“ u kolektivnom nesvesnom koje je nasledilo od predaka

Page 52: 1356329108_opsta Psihologija III

• Persona – maska koju osoba prihvata kao odgovor na zahteve društva

• Anima i Animus- muški i ženski princip kod oba pola, nasleđena iskustva sa suprotnim polom razumevanje i izbor partnera (majka, zavodnica)

• Senka - animalna strana ljudske prirode, instiktivni deo

Page 53: 1356329108_opsta Psihologija III

• Nesvesno – odstupanje od klasičnog psihoanalitičkog shvatanja:

-sadržaji koji su nekad bili u svesnom, ali su izgubili intenzitet,

-raniji sadržaji svesti koji su zbog sukoba sa moralnim normama dospeli u nesvesno,

-sadržaji koji su putem subliminalne percepcije dospeli u nesvesno, a da ranije nisu bili u svesnom

Page 54: 1356329108_opsta Psihologija III

ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA

• Libido je za Junga duševna energija, a ne sinonim za polni nagon

• Psiha ima svojstvo da se raščlanjava u delove – shizofreni raspad ličnosti, histerična udvajanja ličnosti i sl. ali ona teži i ka celini i jedinstvu

Page 55: 1356329108_opsta Psihologija III

OCENA

• Nema žučne protivnike ni kritičare, ali ni brojne sledbenike - originalan i usamljen

Vrednosti• Plodna i uticajna u psihologiji, ali i umetnosti• Najsloženije analize ličnosti (intelektualaca)• Otvorio mnoštvo pojmovnih pogleda na psihu• Test asocijacija• Tipovi introvertni - ekstravertni

Page 56: 1356329108_opsta Psihologija III

OCENA

 Kritike

• Kolektivno nesvesno - nasleđivanje stečenog iskustva • Unošenje alhemije, religije, mitologije u službi dokaza• Teško metodološki dokazati

Page 57: 1356329108_opsta Psihologija III

Humanistički pristupAbraham Maslow i Carl Rogers

Page 58: 1356329108_opsta Psihologija III

Humanistički pristupAbraham Maslow i Carl Rogers

Osnovne postavke humanističke psihologije:• Vera u slobodnu volju (suprotno psihoanalitičkom

determinizmu)• Ljudi su u osnovi dobri• Svaka osoba je jedinstvena i ima potencijal za lični

razvoj• Naglasak je na ličnoj odgovornosti• Svaka osoba ima potrebu za samoostvarenjem ili

samoaktualizacijom (self-actualization) • Holistički pristup – istražuju celokupnu osobu

Page 59: 1356329108_opsta Psihologija III

Maslow: Samoostvarenje/samoaktualizacija

• Središnji pojam – samoaktualizacija

• Ideal ljudskog razvoja – potencijali koji su potpuno ostvareni

• Proučavao samoostvarene osobe (svega oko 1% u populaciji)

Page 60: 1356329108_opsta Psihologija III

Maslow: obeležja samoostvarene ličnosti

• Prihvatanje sebe, drugih i prirode – prihvataju i sebe i druge onakvima kakvi jesu, nemaju potrebu pretvarati se, “ostavljati utisak”

• Spontanost, jednostavnost i prirodnost – skloni nekonvencionalnom

– prihvataju pravila u onome što im nije važno

– kad se radi o onome što im je važno, ponašaju se prema sopstvenom uverenju

• Autonomija – ne zavise od mišljenja i naklonosti drugih, imaju sopstvene kriterijume zadovoljstva, važno im je sopstveno napredovanje i razvoj

Page 61: 1356329108_opsta Psihologija III

Maslow: obeležja samoostvarene ličnosti

• Odnosi s drugima – dublja i čvršća prijateljstva, ali s malo ljudi – prijateljstva traže vremena

• Razlikovanje dobra i zla – vrlo jasno razlikuju šta je dobro, a šta loše u svakoj prilici

• Humor - spontan i specifičan za situaciju – nisu skloni šalama na tuđi račun, izrugivanju

• Stvaralaštvo – spontanost i fleksibilnost, otvorenost, “dečija” radoznalost

Page 62: 1356329108_opsta Psihologija III

Maslow: tipovi ljudskih potreba

• Tri tipa potreba:

1. Osnovne potrebe

2. Potrebe za znanjem i spoznajom

3. Estetske potrebe

Page 63: 1356329108_opsta Psihologija III

Maslow: Hijerarhija osnovnih potreba

Potrebe za samoostvarenjem

Potrebe za poštovanjem

Potrebe za ljubavlju i pripadanjem

Potrebe za sigurnošću

Fiziološke potrebe – najniži nivo

Potrebe nižeg nivoa moraju biti zadovoljene pre nego što pređemo na potrebe višeg nivoa!

Page 64: 1356329108_opsta Psihologija III

Fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću

• Fiziološke potrebe -za hranom, vodom, vazduhom –najsnažnije potrebe, omogućavaju preživljavanje

• Uloga civilizacije - omogućiti zadovoljenje tih potreba kako bi se pojedinac mogao usmeriti na potrebe višeg reda

• Nakon što su zadovoljene fiziološke potrebe, na redu su potrebe za sigurnošću

• Potrebe za sigurnošću, redom, zaštitom

• Najjasnije se vide kod dece

Page 65: 1356329108_opsta Psihologija III

Potrebe za ljubavlju i pripadanjem

• Potreba da se daje i prima ljubav

• Potreba za

– druženjem

– prijateljstvom

– podrškom porodice

– bliskim odnosima

– pripadanjem grupi

• Problemi u zadovoljavanju ovih potreba u osnovi su mnogih mentalnih bolesti, npr. depresije

Page 66: 1356329108_opsta Psihologija III

Potrebe za poštovanjem

• Potreba osobe da joj drugi iskazuju poštovanje i da je cene

• Poštovanje dobijeno od drugih se internalizuje - samopoštovanje

• Potreba zadovoljena kad osoba doživi:– uspeh i postignuće – osećaj vlastite kompetentnosti– osećaj samopouzdanja– osećaj autonomije

Page 67: 1356329108_opsta Psihologija III

Potrebe za samoostvarenjem-samoaktualizacijom

• Osoba mora ostvariti, iskazati sopstvene unutrašnje potencijale

• Motivacija za lični rast i razvoj

• Ciljevi potrebe za samoostvarenjem –univerzalne vrednosti kao što su istina, lepota, pravda

• Većina drugih teoretičara to ne doživljava kao potrebu

Page 68: 1356329108_opsta Psihologija III

Potrebe za znanjem i spoznajom i estetske potrebe

• Znatno manje su razrađene i manje uticajne od hijerarhije osnovnih potreba

Potrebe za znanjem i spoznajom

• Ljudi žele saznati, naučiti i razumeti zbog znanja i spoznaje same, a ne samo da bi zadovoljili neke potrebe

• Intrinzična motivacija – nešto želim da naučim jer me to zanima!

Estetske potrebe

• Potrebe za redom, simetrijom, dovršenošću

• Univerzalne potrebe, postoje u svim kulturama

• Odnos s drugim potrebama nije jasan

Page 69: 1356329108_opsta Psihologija III

Carl Rogers

• “U psihološkoj klimi koja podržava rast i lični izbor nikad nisam sreo osobu koja bi odabrala put okrutnosti ili destrukcije…uticaji kulture najvažniji su faktor zla u našem ponašanju.”

•Ljudska je priroda u osnovi dobra

•Ljudi se razvijaju na pozitivan način i ostvaruju svoje potencijale ako ih spoljašnje okolnosti u tome ne spreče – samoostvarenje

•Ostvarenje sopstvenih potencijala je prirodna težnja svih živih bića

Page 70: 1356329108_opsta Psihologija III

Rogersov pristup

Fenomenološki pristup

• Rogers smatrao da svaka osoba doživljava svet na svoj jedinstveni način

• Potrebno je uživeti se u subjektivnu stvarnost svakog pojedinca da bi se razvilo empatičko razumevanje

• sva deca su rođena sa potrebom za bezuslovnim pozitivnim prihvatanjem, ali:

– Roditelji i društvo u celini postavljaju uslove za pozitivno prihvatanje - to je uslovljeno pozitivno prihvatanje

Page 71: 1356329108_opsta Psihologija III

Rogersov pristup

• Npr. uslovi pozitivnog prihvatanja: “dobićeš sladoled samo ako …”,

• “ako budeš dobar moći ćeš ići napolje sa prijateljima…”

• budući da imamo snažnu potrebu za pozitivnim prihvatanjem, prilagođavamo se zahtevima okoline čak i kad su oni u suprotnosti s našom težnjom ka samoostvarenju

• uslovno pozitivno prihvatanje dovodi do uslovljenog samopoštovanja – sebe cenimo i poštujemo samo ako zadovoljavamo standarde okoline (šta će drugi reći…), a ne sopstvenu težnju ka samoostvarenju

Page 72: 1356329108_opsta Psihologija III

Rogersov pristup

• Ključni strukturalni pojam ličnosti – self (ja, samstvo)• Self je ključni deo identiteta i osnova strukture

ličnosti• Ukupnost doživljavanja čini fenomenalno ili pojavno

polje• Način na koji čovek doživljava realnost –subjektivna

realnost je osnovni pokretač ponašanja, a ne realnost po sebi

• Svest nije odraz spoljašnje realnosti, već „prerađena realnost“

Page 73: 1356329108_opsta Psihologija III

Rogersov pristup

• Self čine „organizovani, dosledni pojmovi geštalt sastavljeni od opažaja odlika „Ja“ ili „mene“ i drugih, kao i raznih vidova života, zajedno sa vrednostima koje se pridaju ovim opažanjima“

• Za normalan razvoj deteta neophodno je da roditelji od najranijeg perioda poštuju detetovu ličnost

Page 74: 1356329108_opsta Psihologija III

Stvarno i idealno jastvarni self i idealni self

• Ono “ja” koje dobija bezuslovno prihvatanje i koje teži samoostvarenju – stvarno ja – “ja jesam”

• Ono “ja” koje uslovljava okolina, koje dobija samo uslovljeno prihvatanje i koje odgovara na standarde društva – idealno ja – “ja bih trebao/la biti”

• Raskorak između realnog i idealnog ja – anksioznost – nismo u skladu sa samima sobom, prepreke na putu ka samoostvarenju

Page 75: 1356329108_opsta Psihologija III

Potpuno ostvarena osoba

• Kao i Maslow, i Rogers je opisao osobu koja je potpuno ostvarila svoje potencijale

Obeležja:

1. Otvorenost ka iskustvu – prihvatanje realiteta, sopstvenih iskustava i osećajnja

2. Egzistencijalno življenje - življenje ovde i sada

3. Iskustvo slobode –potpuno ostvarena osoba prihvata slobodu izbora i odgovornost za vlastite izbore

4. ponašati se u skladu sa svojim stvarnim ja - činiti ono što osećamo da je ispravno i spontano

5. Kreativnost – ako se osećamo slobodni i odgovorni, bićemo kreativni u svemu što radimo

Page 76: 1356329108_opsta Psihologija III

VEŽBA

Page 77: 1356329108_opsta Psihologija III

1.Razmislite o svojim potrebama, onome što vas vodi i zadovoljava u životu

2. U skladu sa tim, razmislite šta bi za vas značio termin samoostvarena osoba –

kakvi biste vi to trebali da budete i šta da postanete da biste mogli reći sebi „ja sam se samoostvario/la,

realizovao/la sam sve svoje potencijale”

Page 78: 1356329108_opsta Psihologija III

VEŽBA

PRIMERIMA IZ PRAKSE VASPITAČA/TRENERA ILUSTRUJTE ODBRAMBENE MEHANIZME

Page 79: 1356329108_opsta Psihologija III

Odbrambeni mehanizmi

• Potiskivanje/represija• Reakciona formacija• Poricanje/negiranje• Identifikacija • Kompenzacija • Sublimacija• Regresija• Racionalizacija