Upload
lonely-ranger
View
219
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
psihologija
Citation preview
OPŠTA PSIHOLOGIJA III
PSIHOLOŠKE ŠKOLE I PRAVCI
Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda
• Sigmund Frojd - jedna od najuticajnijih figura 20. veka
• Figura briljantnog uma koji je svojim kontraverznim idejama šokirao čovečanstvo, ali ostavio i neizbrisiv trag u našoj kulturi i otvorio kapije do, do tada neistraženih, odaja ljudske psihe
• Sigmund Frojd je izmenio način na koji razmišljamo o sebi
Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda
• Sigmund Freud (1856-1939) Najstariji od osmoro dece, veći deo života proveo u Beču Lekar i psiholog - započeo karijeru sa istraživanjima u
području neurofiziologije Bio je majčin ljubimac ”Čovek koji je bespogovorno bio majčin ljubimac, ceo
život zadržava osećanje da je osvajač, osećanje uverenosti u uspeh koje često dovodi do pravog uspeha.” (Jones, 1953).
Govorio je francuski, engleski, italijanski i španski jezik i proučavao dela Hegela, Ničea, Šekspira i Kanta.
Frojd je svoju teoriju zasnovao na posmatranjima svojih pacijenta, kao i na samoanalizi
Rani uticaj na njega izvršio je Jozef Brojer (Josef Breuer), lekar veoma uvažen u Beču
Začetak psihoanalize – saradnja sa Brojerom na istraživanju histerije ( pacijentkinja Ana O)
Brojer se koristio hipnozom kao tehnikom lečenja, što je usvojio i Frojd, ali je uskoro razvio sopstvenu ”tehniku slobodnih asocijacija”, kako bi pomogao pacijentima da otkriju zaboravljena sećanja
Oni bi spontano iskazivali svoje necenzurisane misli i osećanja. Iz tih ”slobodnih asocijacija”, nit koja vodi do ključnih, davno zaboravljenih uspomena bila bi otkrivena
• Godine 1900, Frojd je objavio knjigu “Tumačenje snova”
• Smatrao je da snovi simbolički reflektuju nesvesne želje. ”Tumačenje snova je kraljevski put ka spoznaji nesvesnih aktivnosti mozga”, kaže on
• Godine 1904, Frojd je objavio delo koje će postati njegova najpopularnija knjiga, “Psihopatologija svakodnevnog života”, gde opisuje kako se nesvesna osećanja i želje često reflektuju u lapsusima ili greškama
• Kako je teorija jačala i stasavala, Frojd je pridobijao mnoge istomišljenike i sledbenike
• Nakon njegove smrti, mnogi psiholozi, poznatiji kao “Neofrojdijanci” su izučavali i revidirali njegovu teoriju.
Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda
Društveni kontekst u kom je živeo - Viktorijansko doba: Seksualnost kao tabu Preovladjujući stav – racionalnost i samokontrola nas razlikuju od
životinja
U maju 1933. godine Frojdove knjige su spaljivane sa ostalim knjigama u Berlinu, kada je Adolf Hitler preuzeo vlast u Nemačkoj. Pet godina kasnije, nacisti su preuzeli kontrolu nad Austrijom; Frojd se, teška srca, seli u Englesku
Manje od godinu dana kasnije, rak vilice se vratio; umro je u Londonu, 23. septembra 1939, u 83. godini.
Freudov psihoanalitički pristup
• Psihoanalitička teorija je vrlo sveobuhvatna:
– Teorija o ljudskoj prirodi– Model razvoja ličnosti– Metoda psihoterapije
• Identifikovao je dinamičke faktore koji motivišu ponašanje
• Naglašavao ulogu nesvesnog• Razvio prvi psihoterapijski metod
Osnovne pretpostavke psihoanalitičkog pristupa
• Šta nas motiviše, pokreće na neku aktivnost?
• Freudov odgovor: u svakom od nas je izvor energije: psihička energija koja motiviše ponašanje
• Promene u ličnosti zbivaju se kao posledica preusmeravanja psihičke energije osobe
Elementi psihoanalitičkog pristupa
Osnovni instinkti koji nas pokreću - libido i thanatos
Nesvesna motivacija
Psihički determinizam
Osnovni instinkti: Šta nas pokreće?
• Instinkti su glavni izvor psihičke energije, oni pokreću psihički sistem
• Freudova teorija instikata pod uticajem Darwinove evolucijske teorije
Dva osnovna instinkta:1.Libido (eros) – seksualna energija, instinkt života osigurava preživljavanje pojedinca i ljudske rase
Orijentisan prema rastu, razvoju i kreativnosti
Funkcioniše na temelju principa zadovoljstva – cilj je osigurati zadovoljstvo i izbeći neprijatnost
Osnovni instinkti: Šta nas pokreće?
2. Thanatos – instinkt smrti odgovoran za agresivne porive prema sebi i
drugima,
poriv prema smrti, povređivanju sebe i drugih, razaranju
Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snažno određuju ponašanje ljudi
Npr. silovanje je Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na način koji uključuje i seksualnu energiju
• Psihoanaliza je teorija ličnosti koja ističe uticaj nesvesnih determinanti ponašanja, seksualne i agresivne nagone i trajne efekte iskustava iz ranog detinjstva na kasniji razvoj ličnosti
• Frojd je video ličnost i ponašanje kao rezultat stalnog uzajamnog uticaja između suprotstavljenih psiholoških sila
• Te psihološke sile deluju na tri nivoa svesti: svesno, podsvesno i nesvesno
• Frojd je verovao da nesvesno takođe može biti otkriveno u nehotičnim radnjama, kao što su nesreće, greške, pojedini događaji ili zaboravljanje, jezički lapsus – koji se često zajednički nazivaju “Frojdijanske omaške”
• Za Frojda, naizgled slučajne ili nenamerne radnje nisu uopšte slučajne, već su određene nesvesnim motivima
Nesvesna motivacija: ponekad ne znamo zašto činimo to što činimo
Ljudski um sastoji se od tri nivoa (santa leda):
1. Svesno – sadrži misli, doživljaje i osećanja kojih smo trenutno svesni
2. Predsvesno – sadrži informacije kojih trenutno nismo svesni, ali ih lako možemo dozvati u svest – znanja, sećanja
3. Nesvesno – najveći deo uma koji sadrži misli, osećanja i sećanja kojih nismo svesni – uključuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osećanja
Psihički determinizam: Ništa se ne događa slučajno
– Freud – postoji razlog za svaki naš postupak, misao i osećanje
– Sve što činimo, kažemo, mislimo, izraz je našeg uma – svesnog, predsvesnog ili nesvesnog
– Razlozi za naše ponašanje mogu se otkriti ako otkrijemo sadržaj nesvesnog
– Većina simptoma duševnih bolesti uzrokovana je nesvesnom motivacijom
– Da bi se izlečili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvesnom
Vrste jezičkih omaški
1.Govorna omaška- npr.lekar koji pregleda privlačnu pacijentkinju kaže joj: ” Da li smo se mi verili “ (umesto “merili”)
2. Omaška u čitanju- npr. Frojd opisuje čoveka koji je lutao nepoznatim gradom i osetio hitnu potrebu za urinacijom. Ugledao je tablu sa koje je pročitao “klosethaus” iako je tamo pisalo “korsethaus”
3. Omaška u pisanju-Frojd navodi primer muža koji piše ženi da krenu na putovanje brodom Luzitanija iako se brod zove Mauritanija
Struktura ličnosti
• Psihoanalitička teorija ličnosti objašnjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje nameće civilizacija
• Um kao hidraulički sistem – jedan deo stvara porive, drugi je “glas” društva i njegovih očekivanja, a treći deo pokušava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih društvenih ograničenja
• Tri osnovna dela ličnosti:– Id (iracionalni deo)– Ego (racionalni deo)– Superego (moralni deo)
Struktura ličnosti
ID – zahtevno dete
– Najprimitivniji deo uma, izvor svih poriva/instikata i potreba
– Vođen principom zadovoljstva – želja za zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja
– Funkcioniše bez logičkih pravila, ne uzima u obzir realitet
Struktura ličnosti
EGO – saobraćajni policajac
– Vođen principom realiteta - stavlja id u okvire stvarnosti
– Rešava probleme logičkim razmišljanjem – planiranjem i smišljenim delovanjem
SUPEREGO – sudija
– Internalizuje vrednosti, norme i moral društva– Nameće poštovanje normi izazivanjem osećaja krivice– Kao unutrašnja reprezentacija roditeljskih i društvenih
vrednosti, superego ocenjuje prihvatljivost ponašanja i misli, onda ih odobrava i osuđuje
– Superego predstavlja našu savest
Razvoj ličnosti: faze psihoseksualnog razvoja
• Svi ljudi prolaze kroz isti sled razvojnih faza
• U svakoj od prve tri faze deca moraju razrešiti specifičan konflikt koji se odnosi na način postizanja seksualnog zadovoljstva
• Ako dete ne razreši uspešno taj konflikt, može ostati fiksirano na toj fazi
• Prelazak u višu fazu označava zreliji način postizanja seksualnog zadovoljstva
Faze psihoseksualnog razvoja
1. Oralna faza (rođenje – 18 m)
– Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik– Glavni izvor konflikta – odvikavanje od sisanja
2. Analna faza (18 m. – 3 godine)
Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izlučivanje, odnosno zadržavanje stolice
– Glavni izvor konflikta – detetova sposobnost da stekne samokontrolu
Faze psihoseksualnog razvoja
3. Falusna faza (3-5 godina)
– Dete otkrije da ima (ili nema) penis– Seksualna želja usmerava se prema roditelju
suprotnog pola– Edipov i Elektrin konflikt – želja za posedovanjem
roditelja suprotnog pola i eliminacijom roditelja istog pola
– Razrešava se identifikacijom s roditeljem istog pola (npr. ako dečak ne može imati majku samo za sebe, identifikovati će se sa svojim ocem koji je ima)
Faze psihoseksualnog razvoja
4. Faza latencije (6 god – pubertet)
– Nema značajnih promena u razvoju ličnosti– Dete usmereno na sticanje znanja i veština koje će
mu trebati u odrasloj dobi
5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)
– Libido se fokusira na genitalno područje– Nema specifičnog konflikta
Razvoj ličnosti
• Oralna faza – Vezana uz kasnije nepoverenje i strah od odbacivanja
• Analna faza – Vezana uz kasniji problem lične moći, preteranu urednost,
sitničavost
• Falusna faza– Povezana s kasnijim stavovima u području seksualnosti
• Faza latencije– Doba socijalizacije
• Genitalna faza– Seksualna energija investirana je u svakodnevni život
Odbrambeni mehanizmi
• Teskoba – signalizira da nešto nije u redu i da nešto treba učiniti
• Signalizira da je ego ugrožen događajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili preteranom kontrolom superega
• Funkcija ega je da se nosi s pretnjama i odupre opasnostima, čime će redukovati anksioznost
• Ego to postiže upotrebom odbrambenih mehanizama
Obrambeni mehanizmi
• Potiskivanje/represija• Reakciona formacija• Poricanje/negiranje• Identifikacija • Kompenzacija • Sublimacija• Regresija• Racionalizacija
ODBRAMBENI MEHANIZMI
• RACIONALIZACIJA – umesto pravih razloga i uzroka neuspeha, iznose se “izmišljeni”,iskonstruisani razlozi: sportista koji poraz obrazlaže pristrasnošću sudije
• -”kiselo grožđe” – cilj koji nije postignut, omalovažava se i potcenjuje
• “slatki limun” – ako je postignut manje vredan cilj, a ne onaj koji smo želeli, taj mali cilj se uvažava, predstavlja kao veliki i značajan
IDENTIFIKACIJA
• Motive koje nismo uspeli da zadovoljimo, zadovoljavamo preko drugih, poistovećivanjem sa drugima: roditeljima, sportistima, umetnicima itd
• - navijači koji se identifikuju sa svojim klubom i igračima
REPRESIJA
• Motive koji su u suprotnosti sa društvenim normama i vrednostima i neprijatnosti koje smo imali u procesu zadovoljavanja određenih motiva, potiskujemo iz svesti
• Zaboravimo da ispoštujemo neku obavezu, zaboravili smo na nju jer u stvari ne želimo da to uradimo
REGRESIJA
• Vraćanje na načine reagovanja i ponašanja koji su bili karakteristični u ranijem periodu našeg života, vraćanje na niže, primitivnije načine ponašanja – dete usled razvoda roditelja počne da ponovo sisa prst
KOMPENZACIJA
• Zamena motiva koje je teško ostvariti, motivima koji se mogu lakše ostvariti
• Nadkompenzacija – neostvareni cilj se ostvaruje u oblasti u kojoj postoji hendikep
• Demosten – govorna mana koja prerasta u vrhunsko govorništvo
SUBLIMACIJA
• Zadovoljavanje određenih motiva posrednim putem koji je društveno značajan i priznat
• Umetničko i naučno stvaralaštvo kao sublimacija nezadovoljenih potreba i motiva – posebno seksualne prirode
NEGIRANJE/PORICANJE
• Odbijanje da se vide i prihvate neprijatnosti• Bežanje od neprijatne realnosti i od neprijatne istine• Sportista koji gubi, a nada se da će se meč okrenuti u
njegovu korist
REAKCIONA FORMACIJA
• Potisnuti sadržaj se okreće u svoju suprotnost
• Potisnuta agresivnost i neprijateljski stav prema nekoj osobi okreće se u preteranu ljubaznost prema njoj
• Ljudi koji imaju “prljave”želje, zle namere i sl, a koji se pretvaraju u preterane moraliste - čistunce
• Osnovne funkcije mehanizama odbrane su:• Da što je moguće više smanje anksioznost, osećanja
zabrinutosti, straha, neprijatnosti• Da zaštite ličnost od naglog preplavljivanja emocijama i
neprijatnim sadržajima• Da omoguće i podrže zadržavanje neprijatnih sadržaja
van svesti
Zašto je psihoanaliza važna?
• Prva teorija ličnosti, prva celovita teorija, prva psihoterapija - i danas uticajan pravac psihoterapije
• Mnoge ideje – npr. pojam nesvesnog i pojam odbrambenih mehanizama – i danas predmet interesa istraživača u području ličnosti
• Uticaj na popularnu kulturu i danas je veliki – objašnjenja ponašanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste
Ali…
• teorija se temelji na vrlo malom broju slučajeva
• danas ima uglavnom istorijsku vrednost
• ne igra veliku ulogu u savremenom proučavanju ličnosti
Frojdov kauč
ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA
ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA
• Jedan od najneobičnijih ličnosti u istoriji psihologije
• Rođen 1875 godine u Švajcarskoj, bio asistent čuvenog psihijatra Blojlera, bio sledbenik Frojda, potom se razišao sa njim
• U njegovom učenju prepliću se psihološki, antropološki, filozofski problemi, religija, mitologija
ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA
• Jung: kumulativna iskustva drugih, ranijih naraštaja koja dosežu u davnu prošlost ljudske vrste, razvijaju i oblikuju ljude u njihov sadašnji oblik
• Ljudi su rođeni sa mnogim predispozicijama koje su im preneli njihovi preci
• Izvor podataka: snovi, vizije, simptomi neurotičara, halucinacije, doživljaji psihotičara itd.
ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA
Struktura ličnosti ili psihe
Psihe se sastoji od nekoliko diferenciranih sistema: •ja, •lično nesvesno i njegovi kompleksi, •kolektivno nesvesno i njegovi arhetipovi, •persona, •anima, •animus i •senka
Kolektivno nesvesno - transpersonalni latentni tragovi nasleđenih sećanja prethodnih generacija, nataložena iskustva, mudrost nesvesnog- energetski potencijal
Arhetip- univerzalni oblik emocionalno važnih ideja - simboli - mitovi, religije, umetnost, kolektivno stvaralaštvo.
Univerzalni za sva društva, ne zavise od sredine
• Arhetip: opštečovečanski tip reakcije ljudske psihe, koja preko simbola koji imaju snažan energetski potencijal prenose pojedinačnom čoveku i čovečanstvu neka duboka sećanja čitavog ljudskog roda, nataložena u dubinama kolektivnog nesvesnog
• Arhetip:• Svet u koji je dete došlo rođenjem već se nalazi kao
potencijalna slika u njemu
• Kada dete vidi svoju majku, ono već prethodno ima „sliku majke“ u kolektivnom nesvesnom koje je nasledilo od predaka
• Persona – maska koju osoba prihvata kao odgovor na zahteve društva
• Anima i Animus- muški i ženski princip kod oba pola, nasleđena iskustva sa suprotnim polom razumevanje i izbor partnera (majka, zavodnica)
• Senka - animalna strana ljudske prirode, instiktivni deo
• Nesvesno – odstupanje od klasičnog psihoanalitičkog shvatanja:
-sadržaji koji su nekad bili u svesnom, ali su izgubili intenzitet,
-raniji sadržaji svesti koji su zbog sukoba sa moralnim normama dospeli u nesvesno,
-sadržaji koji su putem subliminalne percepcije dospeli u nesvesno, a da ranije nisu bili u svesnom
ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA
• Libido je za Junga duševna energija, a ne sinonim za polni nagon
• Psiha ima svojstvo da se raščlanjava u delove – shizofreni raspad ličnosti, histerična udvajanja ličnosti i sl. ali ona teži i ka celini i jedinstvu
OCENA
• Nema žučne protivnike ni kritičare, ali ni brojne sledbenike - originalan i usamljen
Vrednosti• Plodna i uticajna u psihologiji, ali i umetnosti• Najsloženije analize ličnosti (intelektualaca)• Otvorio mnoštvo pojmovnih pogleda na psihu• Test asocijacija• Tipovi introvertni - ekstravertni
OCENA
Kritike
• Kolektivno nesvesno - nasleđivanje stečenog iskustva • Unošenje alhemije, religije, mitologije u službi dokaza• Teško metodološki dokazati
Humanistički pristupAbraham Maslow i Carl Rogers
Humanistički pristupAbraham Maslow i Carl Rogers
Osnovne postavke humanističke psihologije:• Vera u slobodnu volju (suprotno psihoanalitičkom
determinizmu)• Ljudi su u osnovi dobri• Svaka osoba je jedinstvena i ima potencijal za lični
razvoj• Naglasak je na ličnoj odgovornosti• Svaka osoba ima potrebu za samoostvarenjem ili
samoaktualizacijom (self-actualization) • Holistički pristup – istražuju celokupnu osobu
Maslow: Samoostvarenje/samoaktualizacija
• Središnji pojam – samoaktualizacija
• Ideal ljudskog razvoja – potencijali koji su potpuno ostvareni
• Proučavao samoostvarene osobe (svega oko 1% u populaciji)
Maslow: obeležja samoostvarene ličnosti
• Prihvatanje sebe, drugih i prirode – prihvataju i sebe i druge onakvima kakvi jesu, nemaju potrebu pretvarati se, “ostavljati utisak”
• Spontanost, jednostavnost i prirodnost – skloni nekonvencionalnom
– prihvataju pravila u onome što im nije važno
– kad se radi o onome što im je važno, ponašaju se prema sopstvenom uverenju
• Autonomija – ne zavise od mišljenja i naklonosti drugih, imaju sopstvene kriterijume zadovoljstva, važno im je sopstveno napredovanje i razvoj
Maslow: obeležja samoostvarene ličnosti
• Odnosi s drugima – dublja i čvršća prijateljstva, ali s malo ljudi – prijateljstva traže vremena
• Razlikovanje dobra i zla – vrlo jasno razlikuju šta je dobro, a šta loše u svakoj prilici
• Humor - spontan i specifičan za situaciju – nisu skloni šalama na tuđi račun, izrugivanju
• Stvaralaštvo – spontanost i fleksibilnost, otvorenost, “dečija” radoznalost
Maslow: tipovi ljudskih potreba
• Tri tipa potreba:
1. Osnovne potrebe
2. Potrebe za znanjem i spoznajom
3. Estetske potrebe
Maslow: Hijerarhija osnovnih potreba
Potrebe za samoostvarenjem
Potrebe za poštovanjem
Potrebe za ljubavlju i pripadanjem
Potrebe za sigurnošću
Fiziološke potrebe – najniži nivo
Potrebe nižeg nivoa moraju biti zadovoljene pre nego što pređemo na potrebe višeg nivoa!
Fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću
• Fiziološke potrebe -za hranom, vodom, vazduhom –najsnažnije potrebe, omogućavaju preživljavanje
• Uloga civilizacije - omogućiti zadovoljenje tih potreba kako bi se pojedinac mogao usmeriti na potrebe višeg reda
• Nakon što su zadovoljene fiziološke potrebe, na redu su potrebe za sigurnošću
• Potrebe za sigurnošću, redom, zaštitom
• Najjasnije se vide kod dece
Potrebe za ljubavlju i pripadanjem
• Potreba da se daje i prima ljubav
• Potreba za
– druženjem
– prijateljstvom
– podrškom porodice
– bliskim odnosima
– pripadanjem grupi
• Problemi u zadovoljavanju ovih potreba u osnovi su mnogih mentalnih bolesti, npr. depresije
Potrebe za poštovanjem
• Potreba osobe da joj drugi iskazuju poštovanje i da je cene
• Poštovanje dobijeno od drugih se internalizuje - samopoštovanje
• Potreba zadovoljena kad osoba doživi:– uspeh i postignuće – osećaj vlastite kompetentnosti– osećaj samopouzdanja– osećaj autonomije
Potrebe za samoostvarenjem-samoaktualizacijom
• Osoba mora ostvariti, iskazati sopstvene unutrašnje potencijale
• Motivacija za lični rast i razvoj
• Ciljevi potrebe za samoostvarenjem –univerzalne vrednosti kao što su istina, lepota, pravda
• Većina drugih teoretičara to ne doživljava kao potrebu
Potrebe za znanjem i spoznajom i estetske potrebe
• Znatno manje su razrađene i manje uticajne od hijerarhije osnovnih potreba
Potrebe za znanjem i spoznajom
• Ljudi žele saznati, naučiti i razumeti zbog znanja i spoznaje same, a ne samo da bi zadovoljili neke potrebe
• Intrinzična motivacija – nešto želim da naučim jer me to zanima!
Estetske potrebe
• Potrebe za redom, simetrijom, dovršenošću
• Univerzalne potrebe, postoje u svim kulturama
• Odnos s drugim potrebama nije jasan
Carl Rogers
• “U psihološkoj klimi koja podržava rast i lični izbor nikad nisam sreo osobu koja bi odabrala put okrutnosti ili destrukcije…uticaji kulture najvažniji su faktor zla u našem ponašanju.”
•Ljudska je priroda u osnovi dobra
•Ljudi se razvijaju na pozitivan način i ostvaruju svoje potencijale ako ih spoljašnje okolnosti u tome ne spreče – samoostvarenje
•Ostvarenje sopstvenih potencijala je prirodna težnja svih živih bića
Rogersov pristup
Fenomenološki pristup
• Rogers smatrao da svaka osoba doživljava svet na svoj jedinstveni način
• Potrebno je uživeti se u subjektivnu stvarnost svakog pojedinca da bi se razvilo empatičko razumevanje
• sva deca su rođena sa potrebom za bezuslovnim pozitivnim prihvatanjem, ali:
– Roditelji i društvo u celini postavljaju uslove za pozitivno prihvatanje - to je uslovljeno pozitivno prihvatanje
Rogersov pristup
• Npr. uslovi pozitivnog prihvatanja: “dobićeš sladoled samo ako …”,
• “ako budeš dobar moći ćeš ići napolje sa prijateljima…”
• budući da imamo snažnu potrebu za pozitivnim prihvatanjem, prilagođavamo se zahtevima okoline čak i kad su oni u suprotnosti s našom težnjom ka samoostvarenju
• uslovno pozitivno prihvatanje dovodi do uslovljenog samopoštovanja – sebe cenimo i poštujemo samo ako zadovoljavamo standarde okoline (šta će drugi reći…), a ne sopstvenu težnju ka samoostvarenju
Rogersov pristup
• Ključni strukturalni pojam ličnosti – self (ja, samstvo)• Self je ključni deo identiteta i osnova strukture
ličnosti• Ukupnost doživljavanja čini fenomenalno ili pojavno
polje• Način na koji čovek doživljava realnost –subjektivna
realnost je osnovni pokretač ponašanja, a ne realnost po sebi
• Svest nije odraz spoljašnje realnosti, već „prerađena realnost“
Rogersov pristup
• Self čine „organizovani, dosledni pojmovi geštalt sastavljeni od opažaja odlika „Ja“ ili „mene“ i drugih, kao i raznih vidova života, zajedno sa vrednostima koje se pridaju ovim opažanjima“
• Za normalan razvoj deteta neophodno je da roditelji od najranijeg perioda poštuju detetovu ličnost
Stvarno i idealno jastvarni self i idealni self
• Ono “ja” koje dobija bezuslovno prihvatanje i koje teži samoostvarenju – stvarno ja – “ja jesam”
• Ono “ja” koje uslovljava okolina, koje dobija samo uslovljeno prihvatanje i koje odgovara na standarde društva – idealno ja – “ja bih trebao/la biti”
• Raskorak između realnog i idealnog ja – anksioznost – nismo u skladu sa samima sobom, prepreke na putu ka samoostvarenju
Potpuno ostvarena osoba
• Kao i Maslow, i Rogers je opisao osobu koja je potpuno ostvarila svoje potencijale
Obeležja:
1. Otvorenost ka iskustvu – prihvatanje realiteta, sopstvenih iskustava i osećajnja
2. Egzistencijalno življenje - življenje ovde i sada
3. Iskustvo slobode –potpuno ostvarena osoba prihvata slobodu izbora i odgovornost za vlastite izbore
4. ponašati se u skladu sa svojim stvarnim ja - činiti ono što osećamo da je ispravno i spontano
5. Kreativnost – ako se osećamo slobodni i odgovorni, bićemo kreativni u svemu što radimo
VEŽBA
1.Razmislite o svojim potrebama, onome što vas vodi i zadovoljava u životu
2. U skladu sa tim, razmislite šta bi za vas značio termin samoostvarena osoba –
kakvi biste vi to trebali da budete i šta da postanete da biste mogli reći sebi „ja sam se samoostvario/la,
realizovao/la sam sve svoje potencijale”
VEŽBA
PRIMERIMA IZ PRAKSE VASPITAČA/TRENERA ILUSTRUJTE ODBRAMBENE MEHANIZME
Odbrambeni mehanizmi
• Potiskivanje/represija• Reakciona formacija• Poricanje/negiranje• Identifikacija • Kompenzacija • Sublimacija• Regresija• Racionalizacija