Održivo gospodarenje tlomOdrživo gospodarenje tlom

III) Održivo gospodarenje tlom

obrada tla

primjena GIS tehnologije

kontrola erozije

utjecaj osobina tla na prinos kultura

popravke fizikalnog kompleksa tla

utjecaj reducirane obrade tla u održivom gospodarenju.

Obrada tlaObrada tla

4 revolucije u poljoprivredi

PRVA: UVOĐENJE OBRADE TLA - prvi prekid prirodne ravnoteže, korak ka evoluciji agroekosustava i povećanje njegove produktivnosti. Smanjenje površina po glavi stanovnika i porast prinosa po jedinici površine.

DRUGA: UPORABA LEMEŠNOG PLUGA i PLODOREDA. Norfolški travopoljni plodored uvod u jedno uravnoteženo razdoblje ratarenja.

TREĆA: KEMIJSKA REVOLUCIJA. REZULTAT: intenzivna poljoprivreda, uska specijalizacija, visoki prinosi, visok INPUT (ulaz) energije, sredstava, materijala, sveobuhvatna primjena znanstvenih dostignuća.

Znači, proizvodnja je: specijalizirana ekonomski djelotvorna minimalno sudjelovanje ljudskog rada visokoproduktivna (jeftina)

Ali i EKOLOŠKI rizična

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Ekološki rizik ovakve proizvodnje očituje se kao:

degradacija fizikalnih značajki tla (antropogena zbijanja)

degradacija kemijskih značajki tla (zakiseljavanje, pad

sadržaja humusa, onečišćenja pesticidima, teškim

kovinama, polucija vode, tla i zraka nitratima...)

degradacija bioloških značajki tla (poremećen odnos

mikroorganizama)

proizvedena hrana nosi u sebi ista onečišćenja koja prate

tlo i vodu.

ČETVRTA: TRAŽENJE ALTERNATIVA postojećoj, konvencionalnoj

tehnologiji: preispitivanje primjenjivanih zahvata. To je “održiva”

poljoprivreda - SUSTAINABLE AGRICULTURE. Nema

adekvatnog izraza u hrvatskom jeziku pa se prevodi kao:

postojana, opstojna, ekološki prihvatljiva poljoprivreda.

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Obrada tla predstavlja svaki mehanički zahvat u pedosferu, s ciljem:

– stvaranja antropogenog (kulturnog) sloja tla

– stvaranja povoljnih vodozračnih odnosa

– uništavanja biljnog pokrivača

– unošenja gnojiva u tlo

– korigiranja klime (akumulacija, konzervacija, odvodnja)

– popravljanja fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Suvremena agrikultura – obrada tla temeljena je na 13 000 godina iskustva

Počeci obrade tla → počeci stvaranja antropogenog tla

ručna

sprežna

strojna

Tri etape obrade tla kroz povijest:

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Datiranja pretpostavki prvih početaka obrade tla:

- 13 000 godina (Sirija)

- 10 000 godina (Maye, Azteci i Inka indijanci)

- 7 000 godina (Egipat i Mezopotamija) Ručna obrada tla (do domestikacije domaćih životinja)

- drveni štap

- drvena kuka

- motika, budak, pijuk, lopata ...

današnjica – motičarstvo – vrlo ekstenzivna poljoprivreda

Zuñi indijanci Sjeverne Amerike pri ručnoj “obradi” tla

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Od prapočetka agrikulture, čovjek je uvidio nužnost izmjene usjeva. Praoblik:

1. PRELOŽNI SUSTAV - spaljena šuma, uporaba, nakon iscrpljivanja napuštanje- SELILAČKI TIP gospodarenja. Prelazilo se na novu površinu.

2. ZALEŽAJNI TIP - osvajanje prašume, eksploatacija, napuštanje i nakon nekoliko desetljeća prirodne vegetacije ponovni povratak na istu površinu.

3. U prostranstvima prirodnih travnjaka razvili su se POLJSKO-TRAVNJAČKI PRELOŽNI SUSTAVI. Stoka je napasivana određeno vrijeme i nakon iscrpljivanja napuštana površina.

4. Kad se čovjek stacionirao na jednom mjestu započeo je SUSTAV STACIONARNOG RATARENJA. Započeo je stalni plodored. Prva inačica ovakvog plodoreda vezana je za stare civilizacije Sredozemlja:

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Sprežna obrada tla (nakon domestikacije domaćih životinja)

- kuka (drvo)

- ralica (drvo, kamen, metal) – “ORD” (korijen riječi orati)

- plug (drvo, metal)

današnjica – Azija i Afrika – ekstenzivna poljoprivreda

Začeci sprežne obrade tla u Kini, Egiptu i Mezopotamiji

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Čovjek

govedo

deva

magarac

mazga

mula

konj

Razvoj spregeO

bra

da t

laO

bra

da t

la

Razvojem sprege odnosno sprežnih oruđa – povećanje dubine obrade tla

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Strojna obrada tla (nakon otkrića parnog stroja u 18.st.)

Pronalaskom i primjenom stroja u poljoprivredi otvorena je nova-

suvremena epoha u procesu uzgoja bilja, koja traje i danas.

- parni stroj

- motori SUI

- električni motori

- ?????????

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Prvo oranje metalnim plugom, vučenim parnim strojem, u Europi - 1846. g.Prvo oranje parnim strojem u Hrvatskoj–“Belje” – 1870., a zadnje 1958. g.Prvo oranje traktorima –“Belje” – 1927. g.

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Razvoj obrade tla usko je povezan s razvojem i usavršavanjem

strojeva i oruđa za njegovu obradu

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Obrada tla prema dubini i volumenu obrađenog tla

1 - vrlo plitka obrada do 10 cm

2 - plitka obrada do 20 cm

3 - srednje duboka obrada do 40 cm

4 - duboka obrada do 100 cm

5 - vrlo duboka obrada više od 100 cm

Obrada tla prema broju prohoda strojevima i oruđima

1 – sustavi obrade tla za ozimine:

- prašenje strništa, ljetno oranje, oranje za sjetvu, predsjetvena priprema, sjetva

2 – sustavi obrade tla za jarine:

- prašenje strništa, ljetno oranje, jesensko oranje, zatvaranje zimske brazde, predsjetvena priprema, sjetva

1020

40

100

>100

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Dubina obrade tla se kroz povijest mijenjala, i to gotovo redovno s tendencijom povećanja dubine

Trend povećanja dubine osnovne obrade tla zaustavlja se početkom 20 st., (pilot pokušaji u 19. st.), a obrada tla postaje “dvosmjerna”:

- stagnacija povećavanja zahvata dubine obrade

- smanjenje dubine i broja zahvata pri obradi tla

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Razlozi smanjenju dubine obrade tla i broju zahvata pri obradi proizlaze iz negativnih učinaka obrade koji su često prikriveni rastućim tehnološkim razvojem u poljodjelstvu, npr:

kvarenje strukture tla

mehanička disperzija zbijanjem tla u vlažnom stanju

erozija vodom i vjetrom

stvaranje tabana obrade (bolest "tabana pluga i tanjurače")

stvaranje diskontinuiteta u tlu (dubinska zbijanja)- nepropusni slojevi (barijere za prodor korijena, zraka, vode, topline)

pogoršanje hidrauličkih svojstava tla – retencija vode, hidraulička vodljivost (vodopropusnost), infiltracija, uskladištenje vode (kapacitet za vodu)

promjene u volumnoj gustoći – porozitet i distribucija pora

inenziviranje nehomogenosti tla (pukotine, kanalići, velike šupljine)

veće amplitude temperatura kod obrađivanog tla

reduciranje biokomponente tla

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Suvremena načelaproizvodnje bilja

Maksimalizacija Specijalizacija Učinkovitost

Poljoprivredni sustav

Ruralni Industrijski

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

ODRŽIVA POLJOPRIVREDA predstavlja poljoprivredu zamišljenu

tako da: štiti tlo, štiti vodu, štiti biljne i animalne genetske resurse, nije za okoliš degradirajuća, tehnički je primjerena, ekonomski opstojna, socijalno prihvatljiva.

Zahvati u održivoj poljoprivredi nisu egzaktno definirani, oni

obuhvaćaju nestandardizirane postupke pod nazivom: ODRŽIVO GOSPODARENJE TLOM (SLM-Sustainable Land

Management) INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA (IPM - Integrated Pest

Management) i INTEGRALNA ISHRANA BILJA (IPNS - Integrated Plant

Nutrition System).

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Cilj održivog gospodarenja tlom je:podizanje produktivnosti tlazaštita tla kao resursaminimalizacija negativnih utjecaja na okoliš

Kreiranje mjera za djelotvornije gospodarenje tlom koje bi bilo održivo na duži rok.

Tlo se našlo na listi prioriteta Programa 21 (Agenda 21) Konferencije za okoliš OUN - Rio de Janeiro 1992.

Održivo gospodarenje predstavlja uzgojne zahvate, političke i gospodarske mjere i aktivnosti usmjerene prema integraciji socio-ekonomskih načela s brigom za okoliš, a da se istodobno ispune slijedeći uvjeti:

održava se ili povećava postignuta razina proizvodnje (Produktivnost)smanjuje se rizik podbačaja (Sigurnost)zaštita resursa - sprječava se degradacija tla i vode (Zaštita)osigurava se gospodarska opravdanost (Ekonomičnost)sustav je socijalno prihvatljiv (Prihvatljivost)

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Suštinska razlika u odnosu na konvencionalnu, intenzivnu

proizvodnju je u konceptu koji se temelji na ZNANJU umjesto

VISOKIH ULAGANJA.

OBRADA TLA će i dalje služiti za modificiranje ili ublažavanje

ograničenja prouzročenih klimom ili značajkama tla, ali na temelju

informacijske tehnologije:

kontrola erozije,

ispiranja hraniva,

potencijali ekosustava,

pedološke karte,

primjena gnojiva

sve pomoću računala

Ob

rad

a t

laO

bra

da t

la

Obrada tla u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji ima dugoročnu

zadaću: održavanje plodnosti tla uz adekvatnu zaštitu tla i voda,

održavanje organske tvari na visokoj razini, održavanje strukture

tla i stabilnosti pora

Primjena GIS tehnologijePrimjena GIS tehnologije

Gis – Geografski Informacijski Sustav

GIS omogućuje proizvođačima različite mogućnosti za povećanje produktivnosti, smanjenje troškova i veću brigu za tlo.

Kompjutersko mapiranje na polju

Integracija, interpolacija, analiza i interpretacija podataka

Analiza i interpretacija podataka

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Pri

mje

na G

IS t

eh

nolo

gije

Spatial distribution of soil physical degradation risk in the Nyando River Basin

Image processed to reveal areas with both high erosion risk and elevated soil phosphorus levels

Map of soil erosion phases is used to establish sampling blocks for prospective studies

Kontrola erozijeKontrola erozije

Erozija je svaki premještaj materijala (tlo, stijene i drugi materijal) vodom i vjetrom u ovisnosti o gravitaciji.

Problem erozije pojavio se onog trenutka kada se čovjek počeo baviti poljoprivredom i nastavio se smanjenim intenzitetom tijekom cijele povijesti civilizacije

Čimbenici koji utječu na stupanj erozije jesu oborine, površinsko otjecanje (otplavljivanje), vjetar, tlo, nagib, biljni materijal i prisutnost odnosno odsutnost mjera zaštite tla.

Erozija tla – proces u tri faze: → odvajanje pojedinih čestica od mase tla → prenošenje erozijskog materijala (vodom i

vjetrom) → taloženje

Stupanj gubitka tla obično se izražava u jedinicama mase ili volumena po jedinici površine u jedinici vremena

Glavni uzročnik erozije tla je izraženi reljef. Stoga, obrada tla mora uvažiti osnovne principe, shodno podjeli površina prema reljefu.

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Prevencija erozije tla zahtijeva političke, ekonomske i tehničke promjene

Aspekti tehničkih promjena uključuju:

upotreba konturne obrade tla

zatravljivanje pojaseva između obrađenih površina

kontinuirana (neprekidna) smjena uzgajanih biljaka na površini

obogaćivanje tla humusom (stvaranje organo-mineralnog kompleksa)

izbjegavanje prekomjernog gaženja tla poljoprivrednom mehanizacijom

podržavanje biološke raznolikosti sjetvom kultura u konsocijaciji

konzervacija vlažnih tala

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Kon

trola

ero

zije

Utjecaj osobina tla na prinos Utjecaj osobina tla na prinos kulturakulturaGlavni zadatak obrade tla u današnje vrijeme je u ostvarivanju njegove povoljne strukture:

- postojani ležaj za sjeme

- dobar kapilarni ustroj

- površina tla bez stvaranja pokorice

- povoljna rahla struktura

- nesmetana infiltracija i aeracija

Ispunjenje navedenih zahtjeva ovisi o tipu tla, odnosno o njegovoj teksturi i strukturi

Za svaki tip tla, a prema njegovim osobinama, treba precizirati i definirati najprikladniji način obrade tla → znanstveno zasnovano, ovisno i održivo sredstvo proizvodnje

Pedološka klasifikacija tala u Hrvatskoj:

RAZDJELI:

I. AUTOMORFNA TLA – vlaženje tla samo oborinama, nema

stagniranja vode i glejnih procesa (tzv. oglejavanja)

II. HIDROMORFNA TLA – tla su povremeno ili trajno prekomjerno

vlažena, bilo zbog slabe propusnosti slojeva, bilo podzemnim

vodama dolazi do redukcije spojeva željeza, mangana,

sumpora, praćene mijenjanjem boje istih

III. HALOMORFNA TLA – tla koja se formiraju pod utjecajem lako

topivih soli (naročito natrija)Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Podjela razdjela na TIPOVE:

I Tipovi AUTOMORFIH tala:1) Kamenjar (litosol): profil (A)-R, plitko tlo na stijenama, vrlo male

plodnosti2) Sirozem (regosol): profil (A)-C, slično kao i 1), ali na finijem

matičnom supstratu3) Eolski pijesak (arenosol): profil (A)-C, tzv “živi pijesci”, potrebno

spriječiti eolsku eroziju 4) Rendzine: profil Amo-AC-C-R, karakteristične na matičnim supstratima

s >10% CaCO3, dobre strukture A horizonta, visoke poroznosti, jake

dreniranosti, ali i slabe vododrživosti5) Humusno-silikatno tlo (ranker): A-R ili A-C-R, na silikatnim

supstratima, na strmim nagibima, s dosta skeleta6) Vapnenačko-dolomitna crnica (kalcimelanosol): Amo-R, na matičnim

supstratima s >98% CaCO3 i dosta skeleta

7) Smonica (vertisol): Amo-AC-C, karakterizirana s >30% gline, pretežito

montmorilonita, s izraženim procesima bubrenja/skupljanja koji stvaraju duboke pukotine u koje se onda ispiru čestice s površine (“argilo-pedoturbacija”)

8) Černozem: Amo-AC-C, tlo aridne i semiaridne klime, stepa i prerija,

dubokog humusnog horizonta (Amo) stabilne strukture

9) Eutrično smeđe tlo (eutrični kambisol): A-(B)v-R ili A-(B)v-C-R, tlo

semihumidne klime i neutralno-bazičnog matičnog supstrata (prapor, sedimenti, eruptivi), s dosta ilovače, prevladavajućim procesom argilosinteze i nastajanjem iluvijalnog B sloja s više gline

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Podjela razdjela na TIPOVE:

I Tipovi AUTOMORFIH tala (nastavak):10) Distrično smeđe tlo (distrični kambisol): A-(B)-C-R ili A-(B)-R, kiseliji

mat. supstrat nego 9), dominantan proces braunizacije (akumulacija oksida željeza) – problemi sa zakišeljavanjem tla i mobilizacije aluminij-iona

11) Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol): Amo-(B)rz-R,

nastaje isključivo na tvrdim i čistim vapnencima i dolomitima s <1% nerastvorivih ostataka, dosta plitko i stjenovito do 1000 godina za 1 cm tla

12) Crvenica (terra rossa): Amo-(B)rz-R ili Aoh-(B)rz-R, za razliku od 11),

dublje, manje stjenovito i s izraženim procesom rubifikacije (dehidratacija i kristalizacija oksida željeza – hematita)

13) Lesivirano tlo (luvisol): A-E-B-C, karakteristično ispiranje čestica gline iz eluvijalnog (E) horizonta u iluvijalni (B) horizont, mat. supstrat ilovaste teksture

14) Podzol: O-A-E-Bh-Bfe-C, kremeno-silikatni mat. supstr. pjeskovite

teksture, tlo hladnih i vlažnih regija, kiselost površinskih slojeva (O i A) uzrokuje destrukciju Al-Si jezgri i ispiranje iz E horizonta Fe, Al i humusa u B horizont, što ostavlja E horizont pepeljaste boje (pepeo na ruski: podzol)

15) Smeđe podzolasto tlo (brunipodzol): O-A/E-Bh-C, slični procesi kao i

14)

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Rendzina na dolomituRendzina na moreniCrnica na vapnencu

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Černozemi

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Eutrično smeđe tlo Distrično smeđe tlo

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Crvenica

Lesivirano tlo PodzolUtj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

II Tipovi HIDROMORFNIH tala:

16)Pseudoglej: A-Ig-IIg-C i A-Eg-Bg-C, nastaje pod utjecajem smjene suhog

i vlažnog razdoblja na ravnim i blago nagnutim terenima, što uvjetuje smjenu redukcijsko-oksidacijskih procesa i mramorirani izgled profila (sivo-reducirano se smjenjuje s crvenim-oksidiranim mineralima), kao i konkrecije željeza i mangana. Tla slabije strukture

17)Recentno aluvijalno tlo (recentni riječni nanos, fluvisol): (A)-I-II18)Fluvijativno livadsko tlo (humofluvisol, semiglej): x-x-x-G, praktično

sva tla s C supstratom s podzemnom vodom ispod 1 m dubine

19)Pseudoglej-glejno tlo: A-Eg-Bg-G, pseudooglejavanje i hipooglejavanje

20)Ritska crnica (molični humoglej): Aa-Gso, najniže riječne terase, mat.

supstr. je ilovasto-glinasti riječni nanos (slabo propusna tla), podzemna voda povremeno vlaži čak do površine (što pogoduje akumulaciji humusa u A horizontu)

21)Močvarno glejno tlo (epiglej): A-Gso-Gr, tlo pod utjecajem poplavnih

voda (epi- starogrčki iznad)

22)Močvarno glejno tlo (hipoglej): A-Gso-Gr ili A/T-Gso-Gr, (hipo- starogrčki

ispod) vezan za reljefske depresije gdje je visoka podzemna voda (iznad 80 cm dubine) malog kolebanja (Gr horizont se podudara sa zonom stalne stagnacije vode), T označava treset

23)Amfiglej: Aa-G-C-G ili Aa-G-G, kombinacija djelovanja poplavnih i

podzemnih voda

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Pseudoglej obronačni Pseudoglej ravničarski

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Semiglej Hipoglej

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

III tipovi HALOMORFNIH tala:

24)Solončak: Asa-G ili Asa-C-G, akutno zaslanjeno tlo, na površini se javlja

pokorica od kristala soli (zaslanjena voda iz dubine isparava i ostavlja sol na površini), karakteristična halofitna vegetacija. Privođenje kulturi jako zahtijevno (melioracija tla koja sprječava povišenje zaslanjene podzemne vode i omogućuje evakuaciju ispranih soli, ispiranje soli neslanom vodom, kemo-melioracija

zamjenom Na+ s Ca2+ ionom (gips: CaSO4x2H2O, sumporna kiselina)

25)Solonec: A/E-Btna-C, visoka koncentracija Na, eluvijalno-iluvijalni

procesi (iz A/E u Btna horizont), najčešće pod utjecajem podzemne vode s visokom Na koncentracijom, karakteristična stubasta struktura nastala pod utjecajem Na-iona na peptizaciju, bubrenje i kontrakciju gline akumulirane u B horizontu, koji može imati i pH=10

Solončak Solonec

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Organogene crnice i

rendzine

Organomineralne i posmeđene

crnice i rendzine

Smeđa tla na vapnencima i dolomitima

Lesivirana tla

dekarbonizacija i humizacija

dekarbonizacija i argiloakumulacija

ispiranje baza i gline

O O O

R

A A A A

E(B)

B

O – organski horizontA – akumulativni humusni horizontE – eluvijalni horizont iz kog se ispire glina, humus, seskvioksidi(B) – kambični horizont, akumulacija nerastvorivog ostatka vapnenca i dolomitaB – iluvijalni, argiluvični horizont u kom se akumulira glina iz gornjeg horizontaC – rastresiti matični supstratR – čvrsti matični supstrat

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Humusne komponente Huminske tvari

Topivo

Netopivo:Humini

NaOH

HCl

Ne taloži se:Fulvokiseline

Taloži se:Huminske kiseline

NetopivoTopivo:

Himelatomelanska kiselina

Topive:Smeđe

huminske kiseline

NaOH + NaCl

Netopive:Sive

Huminskekiseline

Etanol

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Shematski prikaz odnosa između pH i pedogenetskih procesa i dostupnosti hraniva(širina trake odaje intenzitet procesa i pristupačnosti hraniva)

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Shematski prikaz odnosa između pH i pedogenetskih procesa i dostupnosti hraniva(širina trake odaje intenzitet procesa i pristupačnosti hraniva)

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Srednje teška i lagana tla povoljnu strukturu zadržavaju duže vrijeme, stoga je zadovoljavajuća ekstenzivnija obrada

Tla s više gline i praha imaju tendenciju čvršćeg međusobnog povezivanja (slabije kretanje vode i zraka) – intenzivnija i smišljenija obrada

Kod organogenih tala postoji opasnost od prekomjernog rahljenja obradom (brza oksidacija organske tvari, slab kontakt sa zdravicom i erozija vjetrom

Tla aridnih područja s niskim sadržajem organske tvari i nestabilnom strukturom, vrlo su osjetljiva na zbijanje, stvaranje pokorice i eroziju

Stoga, prilagodba svakog uzgojnog sustava fizikalnom stanju i mogućnostima pojedinog tla, kao i klimatskim specifičnostima uzgojnog areala

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Utj

ecaj osob

ina t

la n

a p

rin

os k

ult

ura

Popravke fizikalnog Popravke fizikalnog kompleksa tlakompleksa tla

Suvremeni pristup obradi tla → niska ili niža ulaganja

Metode obrade tla mogu igrati značajnu ulogu u održivim

sustavima gospodarenja → izravno modificiranje ili ublažavanje

ograničenja prouzročenih klimom ili značajkama tla

Proizvodni potencijal nekog tla može se izraziti fizikalnim

indeksom (temeljen na fizikalnim svojstvima tla), a služi kao

pokazatelj pogodnosti tla za gospodarenje na načelima održive

poljoprivrede

Reguliranje fizikalnog stanja tla → pogodni uvjeti za razvoj bilja

Reguliranjem fizikalnog stanja tla regulira se i kemijsko i biološko stanje tla

Reguliranje fizikalnog stanja tla → konzervacija tla (struktura, voda...)

Na fizikalno stanje tla utječu brojni čimbenici: način korištenja tla, način skupljanja plodina, postupak sa žetvenim ostacima, drenaža, natapanje, obrada tla i dr.

Fizikalni indeks (Gupta i Abrol)

FI = A x B x C x D x E x F x G x H

A = dubina tla u cm

B = volumna masa površinskih 100 cm u t m-3

C = infiltracija ili ukupna hidraulička vodljivost u cm h-1

D = kapacitet tla za biljci pristupačnu vodu u gornjih 100 cm

E = agregacija tla pomoću organske tvari u %

F = nekapilarni porozitet gornjih 60 cm u %

G = dubina podzemne vode u cm

H = nagib površine u %Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

Na temelju fizikalnog indeksa – razredi pogodnosti tla

I. Razred – tla s fizikalnim indeksom većim od 0.90 smatraju se

vrlo pogodnim i mogu dati visoke prinose usjeva

II. Razred – tla s indeksom 0.75-0.90 smatraju se pogodnima, a

na njima se može očekivati 75% prinosa od potencijalno

mogućeg

III. Razred – tla s indeksom 0.50-0.75 umjereno su pogodna, s

očekivanim prinosom 50% od mogućeg

IV. Razred – tla s indeksom 0.25-0.50 smatraju se slabo

pogodnima. Prinosi su niski, a mogli bi se povećati

odgovarajućim agrotehničkim zahvatima

V. Razred – tla s indeksom manjim od 0.25, a tu spadaju

nepogodna tla

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

Fizikalni indeks (klasifikacija pogodnosti tala), u neposrednoj je vezi s načinima i metodama obrade tla

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

Osnovni zadaci obrade tla: optimizacija stanja tla za klijanje sjemena, nicanje i razvoj usjeva

Specijalna oruđa i zahvati za popravljanje fizikalnog stanja tla:

RIGOLANJE- oranje na veću dubinu od 50 cm, izuzetno 200 cm.

Zbog nepovoljnog odnosa dubine prema širini plastice, nepravilno mješanje horizonata. Nakon rigolanja: ravnanje, izmrzavanje, biogenizacija tla (površinskog sloja).

Zadatak-cilj rigolanja

1. Meliorativni zadatak – tlo nepovoljne uslojenosti (lesivirano,

pseudoglejno tlo)

2. Popravka mehaničkog sastava oraničnog sloja (lesivirana tla, malo

gline u oraničnom sloju

3. Neke kulture to izričito zahtjevaju (hmelj)

4. Korektura klime ( i vlažnije i aridnije)

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

Tri su stupnja rigolanja:- 50-100 cm- 100-150 cm- više od 150 cm

Rigolaju se samo tla velike efektivne dubine. Prate ga ogromna organska i mineralna gnojidba – humizacija, fosfatizacija, kalizacija, često i kalcizacija.

Djelovanje meliorativne obrade tla ovisi o tipu tla , kulturi i vremenskim prilikama

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

DUBINSKO RAHLJENJE TLA

Bit zahvata - obrađeni sloj ostaje “in situ” na mjestu, samo ga se narušava.

Razlozi za ove zahvate (u odnosu na rigolanje):1) osjetljivost kulture na izbačeno “sirovo” tlo (mrtvo) na površinu, u sjetveni sloj2) postojanje tvrdog, teško propusnog sloja (horizonta) u profilu – zdravici, dakle nepovoljna stratifigrafija,

3) zbijena (antropogena) zdravica, a sve to sprečava prodor korijena i vode.

Učinci:Dubinskim rahljenjem produbljuje se fiziološki aktivni profil, razbija se zbijen, nepropusan sloj (infiltracija vode, korijena) i jača mikrobiološka aktivnost tla.

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

PODRIVANJE

- dublje zadire u zdravicu, 8-15 cm, ali tlo ostaje razrahljeno u mjestu.

Razlozi podrivanja - na zbitim (tlima) zdravicama i ako ima dokaza da bi dubljim oranjem došlo do pada prinosa. Inače, prednost ima oranje do te dubine.Podrivati dok je tlo na toj dubini suho (ljeto). Može i kombinacija s gnojidbom.

Maksimalna povećanja prinosa 60% (20-30%), a trajanje učinka 1-2 godine

Djelovanje podrivanja u odnosu na oranje na istu dubinu, obično ne daje prednost.

Na podrivanje kulture različito reagiraju, a također i vremenske prilike utječu na reakciju

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

VERTIKALNO DUBINSKO RAHLJENJE

Primjena: na tlima koja imaju zbiti, nepropusni sloj ispod 40 cm, a težeg su mehaničkog sastava.

Oruđa: Rahljači u dvije izvedbe:1. pasivni2. vibracijski (VIBROTILERI), i to vibrira:

a) cijeli okvir sa vodnim organimab) samo ralo ili pločica iznad.

Među najnovija oruđa za dubinsko rahljenje spadaju oruđa koja imaju pogon s priključnog vratila, a mogu raditi i kad je tlo vlažnije, a među poznatijima je Vibratiler, TGL-12

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

Važno:

Nakon vertikalnog dubinskog rahljenja tlo je osjetljivo na gaženje i ako se želi sačuvati učinak rahljenja tlo se ne smije gaziti mokro, a obrađivati ga treba što manje i plitko. Učinak traje obično 6-9 godina, ovisno o tipu tla, klimi, a najviše o kasnijoj tehnologiji – gaženju!

Često uz vertikalno dubinsko rahljenje ide i drenaža 20 cm ispod linije rahljenja, okomito ili koso. Naime, na težim tlima bez drenaže može doći do saturacije tla vodom i u radu do dubljeg propadanja traktora. Oprez s plodoredom! Nakon rahljenja uzgajati žitarice, izbjegavati šećernu repu, izuzetno kukuruz i isključiti jarine!

U povećanju prinosa, na dubinsko rahljenje najbolje su reakcije biljaka u vlažnim godinama, ali i u sušnim ( konzervacija vlage!). Šećerna repa dobro reagira.

Obično se zahvati ponavljaju svake 3-4 godine

Djelovanje podrivanja i vertikalnog dubinskog rahljenja također ovisi o tipu tla, vremenskim prilikama i kulturi

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laKRTIČNA DRENAŽA

-na teškim, glinovitim, vlažnim tlima kao zamjena za cijevnu drenažu. Za travnjake, nesigurna za oranice radi “zasipavanja” drena.

Oruđe je slično dubinskom rahljaču uz dodatak “čunja”, Ø 7-10 cm, na razmak 2-3 m, 25-50 cm dubine.

Zamjenjuje ju CIJEVNA DRENAŽA zbog sigurnosti, duljeg trajanja i učinkovitosti.

POSEBNI NAČINI OSNOVNE OBRADE TLA- isključivo meliorativno obilježje

IZBACIVANJE PIJESKA na površinu radi popravke mehaničkog sastava oraničnog sloja.Beskonačna pužnica pod kutem 45°, sa dubine (može do 3 m) vadi pijesak, 3-5 cm na površinu, koji se miješa sa tlom oraničnog sloja.- POLDERI u Nizozemskoj.

PREMJEŠTANJE HORIZONATA s niže na višu razinu u profilu (ispod oraničnog sloja)Dubinski rahljači sa krilima na donjem dijelu radnih organa prolazom kroz tlo, miješaju donje slojeve.

Pop

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

laP

op

ravke fi

zikaln

og

kom

ple

ksa t

la

* Reducirana obrada tla predstavlja u odnosu na klasičnu obradu tla, pojednostavljenu, jeftiniju obradu tla, odnosno – obradu sa smanjenim brojem operacija ovisno o zemljišnim, klimatskim i gospodarskim uvjetima.

Kakvo je stanje obrade tla u širokoj praksi?

* Velik broj operacija i prohoda

* Obrada je skupa. 38-42% od ukupnih troškova otpada na obradu, od toga 70-80% na oranje. Izvor energije je nafta. Sve je ima manje, manje je izvora. Skupa je.

* Jaka antropogena zbijanja zbog gaženja

* Erozija na valovitom terenu (vodom)

* Erozija vjetrom (Velika Ravnica – SAD)

* Organizacijski problemi za visokog utroška u mehanizaciji i ljudskom radu.

Utjecaj reducirane obrade tla u Utjecaj reducirane obrade tla u održivom gospodarenjuodrživom gospodarenju

Dio navedenih problema rješava pojednostavljena REDUCIRANA obrada tla.

Zahtjevi za ovakvom obradom sežu čak u pretprošlo stoljeće.

Među prvima zahtjevima za reformu u obradi tla bile su kritike lemešnog pluga zbog bolesti tabana pluga.

Krilatica je išla sa zahtjevom “van s plugom – LOS VOM PFLUG“ i zamjena kultivacijom. Rezultati su bili povoljni u sadašnoj klimi i lakšim tlima, a u humidnijoj kultivatori su se ugušili u korovu.

Osim “bolesti tabana pluga”, oranje je bilo uzrok i drugim problemima pada plodnosti tla: negativne promjene strukture, gubitak humusa, erozija vodom i vjetrom.

Počeci razvoja reducirane obrade tla – kraj 19. i početak 20. st.

Prve ideje: Mendeljejev, Ovsinski, Achenbach, Horski, Faulkner, Campbell, Görbing, Sekera, Maljcev ...

Intenziviranje reducirane obrade u SAD-u, 30-tih godina 20. st. (velike suše i eolska erozija – “Dirty thirties”) – promovira se Conservation tillage

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Međutim, nakon II svjetskog rata, na Zapadu je izvršen jači

pritisak na pojednostavljenje obrade tla iz ekonomskih razloga.

PERSPEKTIVU je otvorio pronalazak HERBICIDA koji su obradi tla

skinuli velik teret – borbu s korovima.

Ostvareni su prvi veliki rezultati 60-tih godina u SAD, počela su

istraživanja u Zapadnoj Europi i drugdje.

Nakon 70-tih godina 20. st. velika ekspanzija reducirane obrade

tla

Danas, velik dio površina u SAD primjenjuje neki vid reducirane

obrade, a prema prognozama do 2010 godine u SAD na 80%

oranica primjenjivat će se neka inačica reducirane obrade tla, a

50% od toga bit će bez obrade (No-tillage).

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Podjela reducirane obrade

Prema Mihaliću:Danas, iz didaktičkih razloga, mogli bi reći da reducirana obrada

ima 3 cilja:1. Reduciranje klasičnih sustava obrade tla2. Minimalizacija obrade tla3. Izostavljanje obrade tla, tj. iskorištavanje kulturnog tla bez

obrade.

Prema nekim autorima reducirana obrada tla bi se mogla podjeliti na 4 djela:

1 Minimalna obrada tla- MINIMUM TILLAGE- REDUCED TILLAGE

2 Izostavljena obrada tla- NO - tillage- ZERO - tillage- Direct drilling

3 Konzervacijska obrada tla - CONSERVATION TILLAGE

4 Racionalna obrada tla - RATIONAL TILLAGE

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Reduciranje klasičnih sustava obrade tla i minimalizacija obrade tla =

I. MINIMALNA OBRADA ili MINIMUM TILLAGE.

Pri minimalnoj obradi tla smanjuje se broj operacija (zahvata) obrade, neki od klasičnih zahvata se u potpunosti izostavljaju, neki se međusobno povezuju, smanjuje se dubina ili površina obrade, a kao rezultat svega smanjuju se troškovi obrade tla.

Minimalna obrada tla može se primjenitit bez opasnosti od pada prinosa na plodnim tlima, pri intenzivnom korištenju mineralnih gnojiva, herbicida, insekticida i fungicida.

Minimalnu obradu ne treba promatrati samo s ekonomskog motrišta, premda je to jako važno, već i sa drugih motrišta:- manje prohoda = manje gaženja tla, manje zbijanje- bolja vodopropusnost, osobito donjih slojeva tla- bolja aeracija i bolji životni prostor za biljku

Jednom riječju- čuvanje tla od pogoršanja fizikalnih i bioloških svojstava.

Iz toga proizilazi AKSIOM minimalne obrade (Mihalić):“Reducirati volumen obrađenog tla na minimum, svesti obradu na jedan zahvat, čuvati humus i strukturu, spriječiti eroziju na površini, i napokon, staviti sjeme u povoljen, a korov u nepovoljne uvjete”.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Reduciranje površine za obradu

To je obrada tla sa sjetvom u:

a) ŽIVI

b) MRTVI MALČ

i to obrada samo u trake- u redu za sjeme, a ostali dio se ne

obrađuje. Koriste se posebni strojevi – TILL PLANTER-i: obrada,

gnojidba + zaštita ali u redu – traci. Odatle i naziv STRIP tillage.

c) uzgoj kultura u “čistoj” oranici; u usjev se

usijavaju djeteline ili trave, s ciljem čuvanja tla od erozije.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Loše strane minimalne obrade

• Minimalna obrada ne rješava pitanja meliorativne gnojidbe, obrade, gnojidbe na zalihu, korekture klime.

• Pogoduje samo za neke kulture, u prvom redu širokog reda sjetve (kukuruz, soja).

• Ne pogoduje za teža tla, nedrenirana, niže plodnosti u nepovoljnoj klimi, već nasuprot za lakša, plodnija tla, u povoljnoj klimi, i nije za sve kulture.

• Smanjeno je uništavanje korova, naročito višegodišnjih, što može biti ozbiljan problem. To traži povećanu primjenu herbicida i pesticida općenito.

• U određenim, lošijim uvjetima smanjuje aeraciju tla i aktivnost mikroorganizama u tlu.

• Žetveni ostaci na tlu mogu znatnije smanjiti temperaturu tla što usporava početni rast (kukuruz u V mjesecu).

• Pri reduciranoj obradi slabije je nicanje pa se traži i do 10% više sjemena.

• Na nekim tlima smanjen je rast korijena zbog zbijenosti, hraniva su pri površini, niža je temperatura.

• U određenim uvjetima ostvaruju se NIŽI prinosi.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Kakve su mogućnosti kod nas?

Istraživanja nisu bila obimna, ali provedena ukazuju da mogućnosti reduciranja postoje. Dakako, na plodnijim tlima.

Za naše prilike treba istaći:

Najprije MAKSIMALIZACIJA pa onda MINIMALIZACIJA, što će reći,

1 najprije urediti naša tla,

2 podići razinu opće plodnosti, pa se tek onda može

3 uz manja ulaganja očekivati visok prinos.

U primjeni reducirane obrade tla razina dostignute produktivnosti

i razina prinosa ne smiju doći u pitanje!

Konačno, imajući u vidu loše strane reducirane obrade, moguće je

pojednostavljenje obrade samo 1-2 godine te ponovni povratak na

klasičnu obradu, dakle reducirana obrada samo u INTERVALU

između intenzivnije, standardne, konvencionalne, uobičajene

obrade tla.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

II. IZOSTAVLJENA OBRADA TLA

- NO-TILLAGE- ZERO TILLAGE- DIRECT DRILLING

(Chemical tillage, Sod planting, Sod seeding, Nulevaja obrabotka)

Predstavlja krajnji stupanj reducirane obrade tla, i u našem jeziku odgovara uzgoju usjeva bez obrade tla, stariji naziv “NULA obrada”.

Polazna točka ovakvoj obradi dolazi u činjenici da u divljini bilje raste BEZ OBRADE, te u skladu s tim zašto onda obrađivati tlo?

Međutim, do pojave herbicida, vrlo važan zadatak obrade tla bio je uništavanje korova. Pojava herbicida, u temelju je izmjenila ovaj zadatak. Dobiveni su totalni herbicidi na osnovi DIQUATA (REGLONE) i PARAQUATA (Gramoxone) čije je djelovanje agresivno, a ukratko nakon primjene djelovanje se gubi pa je ubrzo nakon primjene moguća sjetva. To je omogućilo sjetvu bez obrade tla, a u svijetu se sreće nekoliko inačica ovakve obrade (uglavnom u SAD). NOVI HERBICIDI na osnovi GLIFOSATA još su bolji.

Bitna pretpostavka većine inačica je permanentni malč od biljnih rezidua.Koriste se posebni strojevi – sijačice za više operacija: otvaranje brazdice za ulaganje gnojiva i sjemena, uređaji za gnojidbu, sjetvu i zaštitu.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

III. KONZERVACIJSKA OBRADA TLA

je sustav obrade tla u kojem se biljni ostaci zadržavaju NA ili BLIZU same površine, ili se održava neravnost površine, ili pak oboje, da bi se suzbila erozija i postigli povoljni odnosi TLO:VODA.

Drži se da bi to trebalo biti barem 30% žetvenih ostataka (rezidua), da bi se erozija smanjila za 50%.

U SAD je ovakva obrada 1982. godine obuhvaćala 25% obradivih površina.

Sustav konzervacijske obrade tla u SAD obuhvaća slijedeće sustave obrade tla-sjetva:

Izostavljanje obrade (NO-TILL)

Obrada tla u grebenove (RIDGE TILL)

Obrada tla u trake (STRIP TILL)

Obrada tla u malč (MULCH TILL)

Reducirana obrada (REDUCED TILLAGE)

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Predstavlja pojednostavljenje zahvata (operacija) obrade, tj. redukciju frekvencije (broja prohoda), dubine i intenziteta obrade, sve do faze koja predstavlja stvarne potrebe biljaka, uvažavajući borbu protiv korova i strukturu tla.

To je izvođenje obrade tla na najracionalniji način – kombiniranjem oruđa, zamjene jednog drugim, kombiniranje zahvata, itd., s ciljem povećanja učinkovitosti obrade tla, pojeftinjenja, brzine izvođenja i sl.

Perspektiva kod nas?!U tom pogledu prigode za široku praksu su mnogobrojne. Npr.: zamjena pluga chiselom za pšenicu iza soje, niz kombinacija oruđa i sl.

IV. RACIONALNA OBRADA TLA (Rational tillage)U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

• No-tillage sustav je jednostavan, no to je samo djelomično točno:

• traži se veće znanje proizvođača o gnojidbi, zaštiti

• agrotehnička su pravila znatno izoštrenija – sjetva (kontakt s tlom)

• zbog rezidua na tlu može pasti temperatura (2-10 oC, ovisno o klimi)

• borba s korovima, štetočinama, bolestima je znatno složenija

• tlo izgleda neuredno (psihološki moment opterećen tradicijom, zovu ju "dirty technology"-"prljava tehnologija")

• sustavi su uspješniji na plodnim tlima, traže se modifikacije za tla s ograničenjima – teška, hladna, nepropusna, kisela (i td.) tla

• nova je tehnologija, malo je iskustva

• Još nekoliko detalja o no-tillage i konzervacijskoj obradi tlaU

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

OBRADA TALA SPECIFIČNIH SVOJSTAVA

Stavljajući težište na fizikalna svojstva tala, u zasebnu skupinu, moglo bi se izdvojiti:

- glinena tla- tla bogata prahom (pjeskovita ilovača i praškasta ilovača)- pjeskovita tla (pjeskulje)- tresetna tla (tresetišta), i- tla poremećena površinskim kopovima i građevinskim

zahvatima (konstrukcijama)

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Teška glinena tla

- s više od 30% glinastih čestica (zdravica više od 40%)- kad se vlaže bubre- kad se suše stežu se- nabubrena ne propuštaju vodu- interval za obradu je kratak- vlažna osjetljiva na tlačenje kotačima strojeva- razmazuju se- kapacitet za fiziološki korisnu vodu nizak- kad zasuši pucaju, lome korijenje, imaju visoku točku venuća- nisu za korjenasto bilje, više za ozimine, jer se siju u povoljno vrijeme.

Zahtjev: umjetna drenaža s filterom, čak i krtičnu (zajedno), vertikalno dubinsko rahljenje, "pjeskanje" (unošenje pijeska u tlo!). Za većinu glinenih tala s visokom podzemnom vodom preporuča se vrlo plitka obrada dovoljna za klijanje i nicanje usjeva, zatim dublje rahljenje svake 3-4 godine.

Primjena: Rahljenje oraničnog sloja na dva načina: pliće kultivatorom ili tanjuračom, a dublje kultivatorom s krutim motičicama ili rotirajućom lopatom. Sijati ozimine što ranije, dok tlo nije mokro.Za jarine, tlo u pravilu dobro izmrzava i dovoljan je jedan prohod, ali ne oruđima koja izbacuju na površinu nenamrznuto tlo. Zato je često dovoljno samo drljanje ili sjetvospremač.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

No-till struktura tla (na pijesku i glini)U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Tla bogata prahom (pjeskovita i praškasta ilovača)

- dominiraju čestice od 0,002-0,1 mm- duboka praškasta tla imaju dobar kapacitet za vodu- trpe od manjka vode samo u suši- pogodne su za većinu kultura (žitarice, ali i povrtne i korjenaste

kulture)- nedostatak gline uvjetuje slijeganje i začepljenje (nema zraka) - u depresijama potrebna drenaža

Problemi:- na površini začepljenje – pokorica

- smetnje pri nicanju, osobito š. Repe

- pjeskovita bolja od praškaste (manja čvrstoća pokorice)

- naročito opasno kad iza kiše naglo i duže zasuši (teško niču, osobito soja (dikotiledoni!) – savijanje klice

- zbog manjka zraka u vlažnim prilikama - zagušenje

- tla su sklona stvaranju "tabana pluga" (otežan prodor korijena, dotok vode - podrivanje!

- nestabilna struktura i površinsko naplavljivanje

- pri obradi, tlo ne usitnjavati previše (pokorica!)

- dubinsko rahljenje i drenaža!

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Pjeskovita tla

- sadrže 85-90% pijeska (pjeskovita tla ili ilovaste pjeskulje)

Problemi:-niska plodnost (1-2% humusa, mali kapacitet izmjene iona,

ispiranje hraniva)-nedovoljno zadržavanje vode - može se popraviti unošenjem gline

Mjere:- glinjenje, organska i mineralna gnojidba (humizacija!)- izbor kultura manje osjetljivih na sušu (ozimi ječam, pšenica, većina jarina)- rane sjetve ozimina (izbjegava se suša!)- poticati rast korijena (bolje korištenje vode)- čuvati hraniva, osobito dušik (ispiranje) - više navrata za prihrane!

- oprez pri gaženju (sklonost zbijanju)- čestice gline ulaze među pijesak – jako "pakiranje" čestica- ne preporuča se no-till sustav zbog sklonosti zbijanju- oslonac su oranje, uz agregatiranje valjkom, drljačom i ravnjačem- osjetljivost na eroziju vjetrom- rahljenje podrivačima ili uz dodatak plugu- humizacija bitno poboljšava vododržnost- uzgoj djetelinsko-travnih smjesa, trave rizične zbog manjka vode- dodavanje treseta (teže se razgrađuje!)- melioracija pjeskulja – dobra morska iskustva

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Tresetna tla

- u humidnom okolišu- traže drenažu- često su kisela, ponekad siromašna hranivima, čak

mikroelementima- često se koriste za popravak drugih tala- malč u povrćarstvu, ili supstrat za držanje vode (do 95%)- meliorativna gnojidba: kalcizacija, kalizacija, fosfatizacija- dobra za krumpir, luk, celer, kupus, mrkvu, metvicu... (rahla su!)

Pri privođenju kulturi:a) sniziti razinu vode (drenaža) ≈ 60 cm. Zato dren na 1.20 m, a

voda u kanalu 90 cm. Oprez! – nakon isušivanja može se zapaliti, (gori par mjeseci ili

godina), erozija vjetrom, a važno je i slijeganje (1-3 cm godišnje). Primjer; Opuzen: duboki kanali su se potpuno smanjili (gotovo nestali)

- povećanjem pH dolazi oksidacija treseta (problem manjka kisika)

- ako se izgubi voda i osuši treset, on više ne prima vodu- to su i niži tereni opasni za mraz (gomilanje hladnog zraka iz

okoline)

b) protiv erozije vjetrom:- sjetva okopavina okomito na smjer vjetra- sjetva pokrovnog usjeva (raž)- formiranje tratine (trave – Phalaris arundinacea)- vjetrozaštitni pojasevi

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

c) ako se zapali plavljenje

d) korektura reljefa (mikrodepresija)

e) često treba miješanje slojeva (laki i teži mehanički sastav)

f) često se mora maknuti sloj (T – horizont) sa previše organske tvari, a tek onda obrada tla – plugom frezom i td. Brazdu ostaviti preko zime – atmosferilije, učinak mraza i td.

g) često treba valjanje (lagana su!)Riječ je o glatkom valjku, promjera 120-150 cm koji se puni vodom ili pijeskom da se poveća težina na 1 t, ponekad 6 t po 1 m dužine,- tanjurače, također većeg promjera (60 cm)- često se prilikom privođenja kulturi koriste pionirske kulture ili ugar - zatim unošenje mineralnog tla, pijeska, gline (300 dt/ha).- ponekad se obavljaju duboka oranja za miješanje T i G horizonta- ponekad manjka kalcij, kalij, magnezij, bor, bakar, cink (dodaje se dolomit, boraks, borati, Cu-sulfat, Zn-sulfat). Alkalnim manjka Mn, B, Cu, Zn, često se koristi i sumpor za sniženje pH.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju

Tla narušena površinskim kopovima i graditeljskim zahvatimaRiječ je o rekultivaciji tla dobivenog kopanjem, isplahivanjem, miješanjem i zbijanjem teškim strojevima.

Mehanički je sastav različit – od gline do šljunka. Plodnost isto varira: od plodnog do zatrovanog toksinima ili solima. PH od jako kiselog, ispod 2 u subhumidnoj i humidnoj klimi do pH 2,3 u subaridnoj od pirita (FeS2). Proces ide dalje uz pomoć Thiobacilus ferrooxidans, prema zakiseljavanju.

Koji su postupci?Najbolje je površinski plodan sloj prije naslaga ukloniti na posebno mjesto, i nakon nekog vremena, kad se otpaci razgrade, prekriti naslage starim, sklonjenim plodnim tlom. Slijedi ozelenjavanje, gnojidba, kalcizacija. Mogu biti čak i ratarske kulture.

Nema univerzalnog recepta jer sve ovisi o supstratu i klimi.

Utj

ecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

U

tjecaj re

du

cir

an

e o

bra

de t

la u

od

rživ

om

g

osp

od

are

nju

gosp

od

are

nju