142013 - Klanjateljice Krvi Kristove · priprave za Uskrs. Zajedno smo sudjelovale na obredima Velikoga tjedna i slavlju Uskrsa. Bile su posebno radosne što su te velike dane mogle

Zajedništvo 1-4/2013.

Blagoslovljena Krv Kristova!

Biramo život njegujući stavovepomirenja, radosti i nade.

1

Riječ uRedniceRiječ uRednice

Radosno zahvaljujmo Bogu,koji nas je milostivo pozvaoda ispunimo svoju krsnu posvetu,obvezujući se na nasljedovanje Isusa Krista životom klanjanjakoji nas potiče na apostolsko služenje.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 1)

drage sestre, dragi čitatelji

našeg zajedništva!

s. Tomislava Ćavar, glavna urednica

križ prvih Klanjateljica u Bosni, 1879. g.

Prošlo je već godinu dana kako se nismo susreli putem Zajedništva! Bilo je to vrijeme u kojem je Gospodin imao svoje planove, a nama ljudima treba puno vremena kako bismo ih prepoznali i prihvatili. No, Bogu hvala, opet smo zajedno.

Ovim Zajedništvom pokušat ćemo se vratiti u 2013. godinu i prisjetiti se značajnih događaja kao što su kanonska vizitacija, 50 godina djelovanja Klanjateljica na australskom tlu, izbor novoga pape itd. Vjerujem da ćete sve pomno pročitati jer se i ovim našim listom možemo obogatiti i samopotaknuti da se više uključimo u sadržajnost zajedničkog nam dobra.

Gajeći nadu da imamo dovoljno hrabrosti za biranje života njegovanjem stavova pomirenja, radosti i nade, sestrinski vas pozdravljam!

SJETI SE, DIJETE MOJE

Sjeti se, dijete moje, Bog te zove

Da slijediš pute njegove.Da, slijedit ću, pute ove Družbe,

Želim to jako...Posvetiti srce svoje žarko, Drugima govoriti marno

Što sve učini za me moje Dobro drago!On mi ljubavlju srce ispunja,

Svaki blagoslov na mene izlijeva,U sjenu me Križa svoga skrivaI u rijekama Krvi svoje kupa.

Tako svježa, lijepa, Dolazim pred Gospoda,

A on me šalje privlačiti duše za njega.O, Isuse, zov tvoj to je,

Da ti služit mogu, ohrabri me.Budi u mom srcu

Da radosno blista u svakom času...U riječima i djelima,

Na slavu Božanske Krvi I spasenje duša.

s. Margareta Kišić, ASC


Blagoslovljena Krv Kristova!2

P oĐ i

Krv bilježi i daruje jasnoćom.Naći ćeš jegdje manjka zalogaj kruha, gdje prolijeva se i dariva seu obitelji razorenojnevjerom, pićem i neljubavlju.Blista tiu patnji bolesnika i beskućnika,doziva te iz srcatamom i grijehom zarobljena!

Pođi, Klanjateljice,skupljati prolivenu Krv!Pođi darivati darovanu ti Krvi njome tješiti i liječiti,dizati i hrabriti,njome svijetlitimirosjajem i život vraćati!Tebe Krv zovebiljege oživljavati,darivati i živjeti!

s. Tomislava Ćavar




3

ReGiOnALnA POGLAVARicA

VRHOVNA UPRAVA MEĐU NAMA - KANONSKA VIZITACIJA U REGIJI

klanjanje - umjetnička slika u regionalnoj kući na Tuškancu, Zagreb

Biti Klanjateljica Krvi Kristove znači potpuno se predati poklonstvenoj i otkupljujućoj ljubavi Isusa Krista, koji je prolio Krv da bi nas oslobodio grijeha i pomirio u ljubavi. (Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 2)

Članice Vrhovne uprave boravile su među nama od 15. ožujka do 24. travnja 2013. Bilo je to posebno vrijeme za sve nas: vrijeme zajed-ničke molitve i razmišljanja, dijeljenja i vred-novanja, vrijeme bogato iskustvom zajedništva i sestrinske povezanosti. Među nama su kroz to vrijeme bile sve članice Vrhovne uprave: s. Mariamma Kunnackal, vrhovna poglavarica, i vrhovne savjetnice: s. Zita Resch, s. Barb Smith, s. Sonia Matos i s. Nadia Coppa. Od 10. travnja pridružila im se i vrhovna ekonoma, s. Susan Welsby, koja je među nama ostala do 24. travnja. Njihov smo dolazak do-živjele kao posebnu etapu koja je obilježila i obogati-la naš životni hod te nam ponudila nove poticaje za nastavak putovanja.

S radošću smo prihvatile da dane njihovog bo-ravka među nama živimo kao dionicu zajednič-kog hoda, kao što je 14 siječnja 2013. navedeno u pismu najave vizitacije: Poput Isusa, koji je krenuo uz obalu Galilejskog mora kako bi susreo svoje buduće učenike, tako i mi želimo krenuti na put i stići do vas, upoznati vaš svakidašnji život i vaše stvarnosti, iskusiti ljepotu uzajamnog

susreta i zajedništva koje nas povezuje. Gospodin Isus neprestano prolazi i iznova se vraća u naš život, ne prestaje nas po-zivati na sve veću puninu života… Živo želimo biti sa svakom od vas i dijeliti vjeru i život, dotaknuti bogatstvo onoga što jeste i što činite za prenošenje karizmatskog bogatstva koje je u nas položeno. Svaka kanonska vizitacija je vrijeme milosti i revizije života Regije.



U razdoblju od najave do početka zajedničkog hoda sve smo bile pozvane i potaknute da osobno i u zajednicama razmišljamo o temi vizitacije: Proročice danas s pomiriteljskim srcem. Posebno smo razmišljale o iskustvima pomire-nja koja nam pomažu njegovati pomiriteljske stavove i gajiti pomiriteljsko srce. Nakon pripremne faze uslijedilo je razdoblje susreta u većim i manjim skupinama, a također i spontani, neformalni susreti koji su bili drago-cjeni jer su pomogli članicama Vrhovne uprave da iskuse život naše svakodnevice. Sve su sestre Regije u nekoliko centara sudjelo-vale na dvodnevnim susretima, gdje smo dijelile bogatstvo iskustava kroz molitvu, razmišljanje i uzajamno obogaćivanje. Održano je sedam susreta u raznim mjestima. Poseban susret održan je sa starijim sestrama u Ivancu. Upriličeni su još i susreti s: mjesnim poglavaricama, mlađim sestrama te sa sestrama zaduženima za formaciju i pastoral mladih.Članice Vrhovne uprave imale su dva susreta s Regionalnom upravom: na početku svog borav-ka među nama s ciljem upoznavanja stvarnosti Regije i dogovor oko organizacije boravka među nama te završni susret kao trenutak zajedničkog vrednovanja i usmjerenja za budućnost.Bogatstvo zajedništva i međusobnog dijeljenja obilježili su i susreti s članovima molitvenih zajednica Krvi Kristove koji su upriličeni u Za-grebu, Banja Luci, Zadru, Bjelovaru… Ljepoti boravka među nama doprinijela je mogućnost posjeta skoro svih zajednica u Regiji. Većinu zajednica posjetila je jedna, dvije ili više članica Vrhovne uprave. Iz razgovara i vrednovanja na kraju vizitacije na poseban način doživjele su u velikom bogatstvu direktnog kontakta i mogućnosti ulaska u stvarnosti u kojima sestre svakodnevno žive i djeluju, kao i posjet nekim ustanovama u kojima sestre rade zajedno s laicima.Razdoblje u kojem su članice Vrhovne uprave bile među nama bilo je vrijeme neposredne priprave za Uskrs. Zajedno smo sudjelovale na

obredima Velikoga tjedna i slavlju Uskrsa. Bile su posebno radosne što su te velike dane mogle slaviti u zajedništvu s vjernicima, doživjeti bo-gatstvo i ljepotu liturgijskih slavlja te brojno i pobožno sudjelovanje osoba svih uzrasta. Mi sestre iz Regionalne uprave koje smo pratile pojedine skupine ponosne smo i zahvalne svima vama, drage sestre. Bilo je lijepo doći u svaku našu zajednicu zbog organiziranog susreta sa sestrama ili obilaska i posjete zajednici, osjetiti dobrodošlicu, srdačnu otvorenost i sestrinski doček i radost. Zahvalne smo posebno s. Mirjam Kuštereba i s. Klementini Barbić koje su nesebičnim zalaga-njem i prevođenjem omogućile lijepo i skladno odvijanje svih susreta. S velikom radošću i zanimanjem sestre iz Vr-hovne uprave prihvatile su ponuđene moguć-nosti obilaska i upoznavanja prirodnih ljepota naše domovine i uz to povezano upoznavanje povijesti, kulture, običaja i vjerskog života našeg naroda. Zajedno smo obišle puno mjesta. Bile smo u Banja Luci i okolici, divile se slapovima Krke i prekrasnim krajolicima Hrvatske i BiH. Provele smo dva dana moleći u Međugorju, zajedno s narodom slavile obrede Velikoga petka u Tomislavgradu te na povratku posjetile Glamoč i Bihać. Na nedavna tužna stradanja ljudi podsjetio nas je posjet Vukovaru, a pripo-vijedanje i posjet sestrama u toj zajednici, kao i Vidovicama, Sl. Brodu, Okučanima i drugim mjestima, otkriva konkretno zauzimanje i na-stojanje oko promicanja pomirenja i liječenja rana.Zahvalne smo Bogu za našu internacionalnu Družbu, za svaki susret, a osobito onaj koji nas potiče na iskorak iz vlastite stvarnosti jer se treba posebno potruditi kako bismo razumjele što nam drugi želi reći, a govori nepoznatim jezikom i ima drugačija iskustva. To je izazov i poticaj za širenje granica srca i uma. Upravo je zato veliko obogaćenje uvijek ponovno otkriti i potvrditi da snaga Krvi Kristove ruši sve granice i čini nas članicama jedne velike Božje obitelji.

s. Ana Marija Antolović, ASC


Blagoslovljena Krv Kristova! 5

KANONSKA VIZITACIJA U SLICI










9

ReGiOnALnA uPRAVAMeĐu nAMA

ASC VJEROVANJE

Gabriel Jurkić: Otkupljenje

Ostanemo li ponizno otvorene i molimo li s pouzdanjem,Duh Božji, koji je snažno djelovao u srcu Marije De Mattias,izlijevat će i u naša srca puninu djelotvorne ljubavi.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 2)

VJERUJEM u Boga Oca, koji nas je u svojoj dobroti pozvao da usavršimo svoju krsnu posvetu, nasljedujući raspetog i uskrslog Krista, klanjanjem koje nas potiče na apostolsko služenje (VŽ 1).

VJERUJEM u Isusa Krista, koji je prolio svoju Krv da nas oslobodi od grijeha i pomiri u ljubavi. Vjerujem da nas je sakupio kao klanjateljice njegove Krvi da među nama živi i djeluje kao žarište našeg života i naše zajednice (VŽ 6).

VJERUJEM u Duha Svetoga , koji u naša srca izlijeva puninu svoje ljubavi (VŽ 2). Vjerujem da će nam On, vjerni Bog, davati snagu da i dalje nasljedujemo siromašnog, djevičanskog i poslušnog Krista (VŽ 11).

VJERUJEM u svetu, katoličku Crkvu, koja surađuje s Kristom na onom lijepom poretku, kojeg je Isus ustanovio u svojoj Krvi. Vjerujem da nas Bog želi upotrijebiti, da najsiromašnijima iskaže svoju ljubav (VŽ 3).

VJERUJEM u Novi Savez,u njegovo svakodnevno obnavljanje u Euharistiji, Kristovu Tijelu i Krvi, koji nas osposobljava za bezuvjetnu ljubav i vjernost.

VJERUJEM u Klanjateljice Krvi Kristove, u njihovo svjedočenje za ljubav Božju, koju služeći dalje predaju.

VJERUJEM da svaka osoba, bila žena bila muškarac, bila mlada bila stara, zdrava ili bolesna, bogata ili siromašna, zavrijeđuje da bude ljubljena, da je doista Bog ljubi, da je dragocjena u Božjim očima i puna njegove milosti.

VJERUJEM da smo zajedno s Marijom, ženom Novog Saveza i s Marijom De Mattias, oprane u Isusovoj Krvi, da zauvijek pjevamo hvalu i navještamo milosrdnu Božju ljubav. AMEN!



POPIS SESTARA PO ZAJEDNICAMA 2013./2014.

ADELAIDE179 Stanley St.NTH Adelaide 5006S. Australiatel. 0061-8/[email protected]

1. s. Anđela Jurinić 2. s. Marija Ćosić3. s. Slavica Turčić

BiH - 78000 BANJA LUKA Novi NazaretIlije Garašanina 12tel. 00387/[email protected]

1. s. Bernarda Krištić 2. s. Berislava Baltić 3. s. Judita Baljkas 4. s. Marina Domić 5. s. Alfonza Duspara 6. s. Anđela Golub 7. s. Natalija Ivaniš 8. s. Beata Lagundžić 9. s. Zdenka Pezer10. s. Loreta Stipić12. s. Jacinta Šokić12. s. Katica Tušek

BiH - 78000 BANJA LUKA ordinarijatKralja Petra I. 80tel. 00387/[email protected]

1. s. Damjana Kovačević2. s. Melanija Jajčević3. s. Dolores Tikvić

BiH - 77000 BIHAĆ5. korpusa 39tel. 00387/[email protected]

1. s. Ana Iveljić2. s. Maristela Hećimović3. s. Blanka Šturm4. s. Atanazija Tomić

HR - 43000 BJELOVARKriževačka cesta 23tel. 00385/43-251-915 [email protected]

1. s. Antoaneta Ugljarević 2. s. Virginija Kolić3. s. Anita Krištić

BiH - 78400 BOS. GRADIŠKATrg jevrejskih stradanja 3tel. 00387/[email protected]

1. s. Marijana Pintarić2. s. Amata Anđelić3. s. Vianeja Čolić4. s. Ksaverija Petrušić

BiH - 80230 GLAMOČAnte Brune Bušića 7tel. 00387/[email protected] 1. s. Aneta Anđelić2. s. Martina Katović3. s. Simplicija Šimić

HR - 44430 HRV. KOSTAJNICAR. Djetelića 6/I tel. 00385/[email protected]

1. s. Leonija Ćuković2. s. Ivanka Lisak

HR - 42240 IVANECIvanečki Vrhovec 36atel. 00385/[email protected]

1. s. Ljubica Šumić 2. s. Velimira Bosankić 3. s. Marija Bilanović 4. s. Dubravka Bulaja 5. s. Irma Bullesbach 6. s. Laura Cukar 7. s. Elvira Cvitković 8. s. Ivana Ćerdić 9. s. Melita Ćosić10. s. Tereza Gabrić11. s. Miroslava Ivanko12. s. Fabijana Jagodin13. s. Jelena Kančelarić14. s. Adelina Kovačević15. s. Katarina Lukačević16. s. Dobroslava Medven17. s. Dragica Mijatović18. s. Rafaela Milić19. s. Mira Pokrajčić20. s. Konzolata Nikifor21. s. Elza Sakač22. s. Josipa Santro23. s. Julijana Šumić24. s. Jasna Tomić



HR - 47000 KARLOVACAndrije Hebranga 11tel. 00385/[email protected]

1. s. Davida Dizdar2. s. Elizabeta Glasnović3. s. Lucija Grgić4. s. Paulina Ivanković5. s. Amalija Miletić 6. s. Dominika Santro

BiH - 80244 KONGORASamostan Srca Isusovatel. 00387/[email protected]

1. s. Branka Gabrić2. s. Renata Vukadin

A - 6330 KUFSTEIN Lindenallee 13tel. 0043/[email protected]

1. s. Kornelija Bosankić2. s. Benjamina Križanac

HR - 44320 KUTINACrkvena 63 tel. 00385/44-683-276 [email protected]

1. s. Marija Pujić2. s. Klementina Barbić3. s. Mirjam Kuštreba4. s. Olivera Šapina

MOZAMBIKCorreios De BoaneP.O Box 16MAPUTO Mozammbiquetel. 00258/[email protected]

s. Milka Marković

D - 80796 MÜNCHENHiltenspergerstr. 76tel. 0049/[email protected]

1. s. Josipa Bjelkanović2. s. Krescencija Delaš3. s. Kristina Jajčević4. s. Janja Pujić 5. s. Marinka Tadić 6. s. Mirjana Tikvić

HR - 35400 NOVA GRADIŠKA Kramarićeva 13tel. 00385/[email protected]

1. s. Zvonimira Borščak2. s. Edita Janko

BiH - 78418 NOVA TOPOLABanjalučki put 1tel. 00387/51-892-383mob. 00387/[email protected]

1. s. Dragomira Milić2. s. Paula Antolović3. s. Arkanđela Brkić4. s. Mehtilda Čančar5. s. Cecilija Glibo6. s. Salezija Vukadin

HR - 35430 OKUČANI Ante Starčevića 63tel. 00385/[email protected]

1. s. Ljiljana Meštrović2. s. Ana Lipovac3. s. Cecilija Milković 4. s. Snježana Pavlović5. s. Brigita Pušelj6. s. Celestina Stojanović

HR - 23296 OLIBOlib 58tel. 00385/[email protected]

1. s. Berhmana Dominković2. s. Leopoldina Džebić

HR - 23249 RAŽANAC Samostan Kraljice krunicetel. 00385/[email protected]

1. s. Ljiljana Marić2. s. Josipa Draguljić3. s. Renata Piličić4. s. Katarina Vujeva

I - 00183 ROMAgeneralna kuća

Via B. Maria De Mattias 10tel. 0039/[email protected]

s. Danijela Anić



BiH - 71000 SARAJEVOAntuna Hangija 106tel. 00387/[email protected]

1. s. Emanuela Škarica2. s. Marcijana Krištić3. s. Jadranka Obućina4. s. Irena Zeba

HR - 23295 SILBASamostan svete Faustetel. 00385/23-370-171

1. s. Branislava Garvan2. s. Lucija Stipić

D - 71065 SINDELFINGENEyachstr. 36tel. 0049/7031/[email protected]

1. s. Bogoljuba Jurič2. s. Bernardeta Tomić

HR - 35000 SL. BROD Julija Domca 49tel. 00385/[email protected]

1. s. Stela Kovačević2. s. Helena Radman

FL - 9494 SCHAANKloster St. Elisabethtel. 004/[email protected]

s. Boromea Galić

HR - 23206 SUKOŠANUlica sv. Kasijana br. 32tel. 00385/[email protected]

1. s. Lidija Petrušić2. s. Antonija Topalović

SYDNEY107 Brisbane Rd.St. John’s Park, 2176SydneyNSW Australiatel. 0061/[email protected]

1. s. Iluminata Antolović2. s. Margareta Kišić3. s. Tereza Kuzmić4. s. Tarzicija Medven5. s. Regina Šumanović

BiH - 76275 VIDOVICEPodliparska 2tel. 00387/[email protected]

1. s. Violeta Ćekić2. s. Nada Grgić3. s. Ljubica Kodžoman4. s. Benigna Zelenika5. s. Mara Župarić6. s. Valerija Šokić

Ul. Peta 3BiH - 76270 Orašje tel. 00387/31-713-284

HR - 52450 VRSARBrijunska 9tel. 00385/[email protected]

1. s. Benita Antolović2. s. Vladimira Galir

HR - 32010 VUKOVAR - Borovo NaseljeLička 39tel. 00385/[email protected]

1. s. Bernardica Kesak2. s. Danijela Borščak3. s. Mirka Ždralović

HR - 23000 ZADARIvana Meštrovića 57tel. 00385/[email protected]

1. s. Rozarija Ćurić 2. s. Fidelis Basić3. s. Lucija Bijelić4. s. Klara Puljić5. s. Anđelka Šteko

HR - 10000 ZAGREB - Kaptol Kaptol 1tel. 00385/[email protected]

1. s. Anđelita Šokić2. s. Severina Šokić



HR - 10000 ZAGREB - Miramarska

Miramarska cesta100tel. 00385/1-6170-642 00385/[email protected]

1. s. Karolina Miljak 2. s. Donata Čolić 3. s. Dragica Ferketin 4. s. Viktoria Košak 5. s. Zdravka Leutar 6. s. Domagoja Ljubičić 7. s. Ljilja Muzić 8. s. Antonietta Petrosino 9. s. Veronika Radoš10. s. Angelina Sesar11. s. Magdalena Šokić12. s. Ancilla Vukoja

HR - 10090 ZAGREB - Susedgrad

Vinobreška 16tel. 00385/[email protected]

1. s. Matija Pavić2. s. Ruža Bosankić3. s. Imelda Dolibašić4. s. Štefica Kezić5. s. Mara Kovčo6. s. Ankica Krupnicki7. s. Jagoda Nikić

HR - 10000 ZAGREB - Trešnjevka

Vidovečka 8 tel. 00385/[email protected]

1. s. Mirjana Juranović2. s. Augustina Barišić3. s. Ankica Klepić4. s. Melita Petra Kraševac5. s. Ljubica Radovac

HR - 10000 ZAGREB -Tuškanac

Tuškanac 56tel. 00385/1-4834-284 00385/1-4835-855 00385/1-4835-856 00385/[email protected]

1. s. Finka Dolibašić 2. s. Lea Dominković 3. s. Božena Ferketin 4. s. Ivana Husnjak 5. s. Monika Kajić 6. s. Sunčica Kunić 7. s. Matilda Palić 8. s. Zrinka Ravnjak

BiH - 72000 ZENICAMasarykova 52tel. 00387/[email protected]

1. s. Nada Abramović2. s. Hermina Rotim

REGIONALNA UPRAVA

HR - 10000 ZagrebTuškanac 56tel. 00385/1-4835-851fax: 00385/[email protected]

1. s. Ana Marija Antolović, regionalna poglavarica

tel. 00385/1-4834-283mob. 00385/[email protected]

2. s. Finka Dolibašić, savjetnicatel. 00385/1-4835-855mob. 00385/[email protected]

3. s. Mara Matijević, savjetnicatel. 00385/1-4835-853mob. 00385/[email protected]

4. s. Vesna Abramović, savjetnica i tajnica


5. s. Tomislava Ćavar, savjetnica


6. s. M. Anita Ferketin, ekonoma tel. 00385/1-4835-852mob. 00385/[email protected]



DATUMI MOLITVE ZA DUHOVNA ZVANJA

SVAKOG MJESECA2013./2014.

Datum / ZajeDnica 1. Banja Luka – Novi Nazaret 2. Banja Luka – ordinarijat 3. Nova Topola 4. Bosanska Gradiška 5. Bihać 6. Zenica 7. Glamoč 8. Kongora 9. Zagreb – Podsused, Rim

10. Sarajevo 11. Vukovar – Borovo Naselje, Olib 12. Vidovice 13. Hrvatska Kostajnica 14. Kufstein 15. München 16. Sindelfingen, s. Boromeja Galić 17. Sukošan 18. Sydney 19. Adelaide 20. Zagreb – Tuškanac 21. Zagreb – Miramarska, Zadar 22. Ražanac, Vrsar 23. Zagreb – Kaptol 24. Zagreb – Vidovečka, Bjelovar 25. Ivanečki Vrhovec26. Slavonski Brod 27. Okučani, Silba 28. Nova Gradiška 29. Kutina 30. Karlovac31. sve zajednice

Zajednice koje mole 29. i 30. – u veljači pomiču dan molitve na 28.

U mjesecima s 31 danom u molitvu se uključuju sve zajednice.

DUHOVNE VJEžbEU 2014.

4. (navečer) - 10. (navečer) siječnja

ivanečki vrhovec

p. Mirko Nikolić, DI

20. (navečer) - 26. (navečer) siječnja

nova Topola

p. Zvonko Šeremet, dehonijanac

2. (navečer) - 8. (navečer) ožujka

nova Topola

fra Pero Vrebac, OFM

31. ožujka (navečer) - 6. Travnja (navečer)

Banja luka - Novi Nazaret

s. Matija Pavić, ASC

4. (navečer) - 10. (navečer) srpnja

Banja luka

p. Mijo Nikić, DI

7. (navečer) - 14. (ujutro) kolovoza

ivanečki vrhovec

p. Niko Bilić, DI



IZVJEŠĆE O RADU SAbORA

Zasjedanje 24. regionalnog sabora - na temu Klanjateljica u službi života - održano je u Zagrebu (Miramarska cesta 100) od 25. do 27. listopada 2013., uz sudjelovanje trideset četiriju (34) sestara Regije. Rad je započeo u petak, 25. listopada u 20 sati, molitvom u samostanskoj kapelici odakle su se sudionice uputile u dvoranu zasjedanja. Nakon poticajnog obraćanja, predsjednica Sabora, regionalna poglavarica, s. Ana Marija Antolović proglasila je Sabor otvorenim. Prema Poslovniku Sabora, uslijedila je uobičajena procedura imenovanja i izbora službi u Saboru, predstavljanje i usvajanje dnevnog reda Sabora.Radu drugoga dana prethodilo je izlaganje regionalne poglavarice s . Ana Marije Antolović kojim se obratila članicama Sabora te ih potaknula da tijekom zajedničkog rada promišljaju i otkrivaju što treba podržati i promicati, a što mijenjati ili napustiti, izdvojivši bitne naglaske iz materijala koji su pristigli s pokrajinskih susreta. Nakon polusatnog pojedinačnog rada, sudionice su nastavile rad u skupinama – p r e m a t e m a m a f o r m u l i r a n i m n a temelju Odredaba X X . v r h o v n o g sabora, 2011. (Isus – svijetlo središte; Stanovnice svijeta u Crkvi i Prijeći prag) te sažetaka i sugestija s pokrajinskih susreta.

U plenumu je, prema iznesenim rezultatima, bilo vidljivo da su sestre odgovorno i zauzeto radile u skupinama nastojeći odgovoriti na pitanja:*Što vidite kao najpotrebnije u životu Klanjateljice koja želi biti u službi života?*Koja je najhitnija potreba sadašnjeg trenutka u našem apostolskom djelovanju u službi života?*Čemu dajete prioritet u odnosu na materijalna dobra, apostolska djela i projekte?Kao nastavak i dovršetak zauzetog rada svih sestara Regije tijekom proteklog razdoblja, članice Sabora su, slijedeći gore navedena poticajna pitanja i sažetke s pokrajinskih susreta, kao najpotrebnije u životu Klanjateljice koja želi biti u službi života, naglasile: intenzivan duhovni život, potrebu analize kvalitete zajedničkog života i rad na promicanju duhovnih zvanja.Kao najhitniju potrebu sadašnjeg trenutka u našem apostolskom djelovanju u službi života vide: zauzimanje za život u svim prilikama i promicanje dostojanstva osobe te otvaranje nas

24. ReGiOnALni sAbOR25. - 27. listopada 2013.

Zagreb, Miramarska cesta 100



samih i vrata naših z a j e d n i c a p r e m a drugima. U o d n o s u n a materijalna dobra, apostolska djela i projekte, prioritet daju jednostavnijem stilu života, štednji i zauzetoj brizi o svemu, dugoročnom planiranju na razini Regije te vrednovanju apostolskih djela i projekata.Popodnevni rad Sabora započeo je izlaganjem regionalne ekonome s. M. Anite Ferketin, koja je izvijestila o sadašnjoj situaciji s obzirom na gradnju, održavanje i financiranje naših kuća i projekata. Govoreći o financijskom stanju blagajne Regije Zagreb u 2012. godini, istaknula je da „uz sva naša nastojanja, ne smije izostati povjerenje u vodstvo Providnosti i štednja u svakom pogledu kao evanđeoski stil života“. Sestre su nakon toga imale priliku postaviti pitanja, ekonomi ili regionalnoj upravi, te se razvila kratka diskusija.

Uslijedio je rad na prijedlozima koji su pristigli s pokrajinskih susreta i od skupina sestara. O svakom su prijedlogu članice kratko diskutirale u skupinama i u plenumu, a potom se pristupilo glasovanju. Od pet pristiglih prijedloga većinom su glasova usvojena dva: prenamjena kuće u Bosankoj Gradiški i prijedlog vezan za proces pomirenja.Na kraju radnog d a n a č l a n i c e Sabora su, ponovno u s k u p i n a m a , nastojale izdvojiti b i t n e e l e m e n t e c j e l o k u p n o g dosadašnjeg rada za koje su smatrale

da bi trebali ući u završni dokument o v o g a S a b o r a , a formuliranje sadržaja i oblika povjereno je trima sestrama.

U n e d j e l j u , 2 7 . l i s topada, nakon p r e d s t a v l j a n j a prijedloga konačnog sadržaja i oblika, rad je usmjeren na

definiranje i usvajanje konačnog teksta Završnog dokumenta Sabora po kojem će biti zacrtan hod Regije u sljedećem razdoblju.Slijedile su aktualnosti iz Regije (informacije Povjerenstva o izmjeni Pravilnika Regije Zagreb, informacije iz Zaklade „Marija De Mattias“, informacije i planovi iz Centra ASC duhovnosti i druge).

Usvojen je prijedlog Regionalne uprave da članice ovog regionalnog sabora, budu i članice 2. zasjedanja 24. regionalnog Sabora, koji bi se trebao održati u svibnju 2014., a u kojem bi se radilo na izmjeni Pravilnika Regije Zagreb. Nakon vrednovanja rada, regionalna poglavarica s. Ana Marija Antolović, izrazila je zahvalnost svima te zaključnim riječima proglasila Sabor zatvorenim (u 11.50 sati). Zahvalne Bogu za sve milosti i poticaje, članice Sabora su okupljene u samostanskoj

kapelici sudjelovale u slavlju svete mise koju je predslavio p. Ilija Grgić, Misionar Krvi Kristove.

Izvjestiteljice: s. Nada Abramović i

s. Marija Bilanović



ZAVRŠNI DOKUMENT 24. REGIONALNOG SAbORA

Klanjateljica u službi života

Nastavljajući proces ostvarivanja Odredaba 20. vrhovnog sabora i njihove aktualizacije u našim prilikama te u skladu s ciljem Regije (Biramo život njegujući stavove pomirenja, radosti i nade), 24. regionalni sabor donosi ovaj završni dokument – u koji su također utkana promišljanja i rezultati rada sestara u zajednicama i na pokrajinskim susretima.

U dokumentu su naglašene tri bitne sastavnice našeg života i djelovanja te predloženi konkretni koraci i načini njihova ostvarivanja.

1. Želimo sve više biti u službi života, osobno i kao zajednica



2. Želimo birati život i biti otvorene za druge

3. Želimo hoditi u razlučivanju promičući evanđeoski stil upravljanja i uporabe materijalnih dobara

Ovaj je dokument usmjerenje Sabora za sve zajednice i Regiju

za razdoblje koje je pred nama.

Pozvane smo vrednovati njegovo ostvarivanje

– na osobnoj razini i u zajednicama,

a na razini Regije na sljedećem redovitom zasjedanju Regionalnog sabora.



iZ ReGiOnALnOG TAjniŠTVA

+ S. bLAžENKA KASAPOVIĆ

Tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima,

i pošto se raspadne dom ovozemnog boravka,

stječe se vječno prebivalište na nebesima. (Iz liturgije za pokojne)

U Ivanečkom Vrhovcu, gdje je provela posljednje dane svoga Bogu posvećenog života, na spomendan svetih Anđela Čuvara, 2. listopada 2013. u 9.00 sati, blago je u Gospodinu preminula sestra BLAŽENKA (LJUBICA) KASAPOVIĆ. U svibnju ove godine navršila je 87 godina, od kojih je 67 proživjela kao Klanjateljica Krvi Kristove.

Ljubica Kasapović rođena je 10. svibnja 1926. u Motikama kod Banja Luke (Bosna i Hercegovina) od oca Mate i majke Ivke rođ. Josipović. Drugoga dana nakon rođenja krštena je u župi sv. Ante Padovanskoga na Petrićevcu, Banja Luka.

Imala je četiri brata i jednu sestru. Sva njena obitelj je za vrijeme posljednjih ratnih zbivanja (1991.-1995.) morala napustiti svoje rodno mjesto te se većina doselila u Hrvatsku. Sestra Blaženka je u rodnim Motikama završila osnovnu školu, a četverogodišnju Žensku građansku školu trgovačkog smjera u Nazaretu (Banja Luka) kod sestara Klanjateljica.

Sa sedamnaest godina, za vrijeme Drugog svjetskog rata, 17. studenoga 1943., ušla je u zajednicu Klanjateljica Krvi Kristove u samostan Nazaret.

Prve zavjete položila je 15. kolovoza 1946., a doživotne 15. kolovoza 1954., sa skupinom sestara koje su zbog poratnih okolnosti više godina čekale dopuštenje za polaganje zavjeta.

U svom je životu i djelovanju vršila razne službe te je bila: poglavarica zajednice, voditeljica radionice ručnoga rada, kuharica, suradnica u župnom pastoralu, animatorica liturgije i crkvenog pjevanja itd. Živjela je i djelovala u: Banja Luci (Novi Nazaret i trapisti), Bihaću, Karlovcu, Novom Slankamenu, Slavonskom Brodu i Zagrebu.

Najduže razdoblje svoga života provela je u Karlovcu, u Radićevoj ulici, gdje je bila voditeljica radionice ručnoga rada i dućana. Sestre se sjećaju da je u to vrijeme često znala darom obradovati novicijatsku zajednicu i starije sestre.

U rujnu 2011. premještena je u Ivanečki Vrhovec, gdje je pomagala u kućanskim poslovima sve do srpnja ove godine, kada su otkriveni znakovi TBC-a. Tri je mjeseca provela u Bolnici za plućne bolesti i TBC - Klenovnik, a krajem rujna vratila se u zajednicu, gdje su je sestre brižno njegovale do posljednjeg dana.



Sestra Blaženka je bila radina i precizna, osjetljive i nježne naravi, dobronamjerna i puna razumijevanja za svakoga. Često je svojim ručnim radovima znala obradovati i sestre i mnoge druge osobe. Tihom prisutnošću u zajednici nije privlačila pažnju na sebe, ali je uvijek znala osjetiti i odgovoriti na potrebe drugih. U svojoj jednostavnosti bila je bliska i mlađim i starijim sestrama. Svoje godine hrabro je nosila uz ustrajnu molitvu i prihvaćanje vlastite patnje. Radost i smisao za humor nije izgubila niti u danima bolesti i zadnjim trenucima, kad je jedva govorila.Draga s. Blaženka, vjerujemo da su tvoju dušu anđeli ponijeli pred lice Svevišnjega gdje ćeš u zajedništvu sa svima svetima uživati vječnu radost. Sa svetom Marijom De Mattias zagovaraj nas pred prijestoljem božanskoga Janjeta.U prisutnosti brojnih Klanjateljica i nekoliko svećenika te nećaka i ostale rodbine, sprovodne obrede 4. listopada na mjesnom groblju u Ivancu predvodio je ivanečki župnik vlč. Zoran Gložinić. Misu zadušnicu predslavio je u samostanskoj kapelici Marije Suotkupiteljice u Ivanečkom Vrhovcu župni vikar vlč. Petar Mlakar u koncelebraciji s još nekoliko svećenika.

Klanjateljice Krvi Kristove, Regija Zagreb

SmrT

Smrti, ne zakopaj me u zemljuprije nego postanem zrelo pšenično zrno!

Bože, ne daj da dođem pred tvoje liceprije nego se posvetim!

Iz časa u časstotinu se vjetrova sa mnom poigrava.

Sad sam okrunjeni kralj, sad prosjak.

mijenjam se tisuću putakao što se točak okreće.

Korov i pljeva izmiješani sus mojom pšenicom,

a tvoje dobro sjeme pada u trnjena njivi sluge tvojega.

Nikom osim tebi, o Bože,ne bih priznao tu svoju nevolju.

Okrećem se zato jedino tebii tvojem velikom milosrđu.Ti, kojem jednako pripada

živ i mrtav, ne dajda u svojim grijesima umrem.Gospodine, tek kad moj klasa

bude mogao dati kruh,nek mi pristupi žetelac;

tek kad moj grozdbude mogao dati vino,

nek mi pristupi vinogradar.

Izak Antiohijski, 5. stoljeće



NAŠI POKOJNICI

s. Blaženka kasapović

rođena 10. 5. 1926 u Motikama kod Banja Luke (BiH)umrla 2. 10. 2013. u Ivanečkom Vrhovcu

luca Tomić, majka s. AtanazijemaTe leuTar, otac s. ZdravkeBožidar Tomić, otac s. JasneanTe kovčo, otac s. Marezdravko Medven, brat s. Tarzicije i nećak s. DobroslaveDragica Majstorović, sestra s. Ankice KlepićKatarina Fritgen, sestra s. Irme BullesbachMara Krišćo, sestra s. Lucije GrgićAnka Nikolić, sestra s. Pauline IvankovićAnte Škarica, brat s. EmanueleDrago Sesar, brat s. AngelineMarko Tadić, brat s. MarinkeAnđa Kovčo, sestra s. Veronike RadošMarko Piličić, brat s. Renate i šogor s. Josipe DraguljićMarko Ćuković, brat s. LeonijeŠimo Marković, stric s. MilkeBose Janjić, baka s. Olivere ŠapinaLjuba Rakarić, tetka s. Vesne i s. Nade AbramovićŠimo Prgomet, ujak s. Finke DolibašićDoma Krištić, tetka s. Branke i s. Tereze Gabrić i šogorica s. Bernarde KrištićPetar Babić, tetak s. Finke DolibašićIlija Andrić, tetak s. Tomislave ĆavarHrvoje Horvat, nećak s. Brigite PušeljManda Župarić, nećakinja s. Lee DominkovićSlavka Zelenika, šogorica s. BenigneDanica Šturm, šogorica s. BlankeBranko Šimić, šogor s. Dominike SantroMate Ćurković, šogor s. Domagoje Ljubičić i suprug nećakinje s. Rozarije ĆurićŽeljka Lekić, supruga nećaka s. Ane Iveljić

ZAHVALA S. ATANAZIJE TOMIĆ

Drage sestre! Ovim putem želim zahvaliti svima koje ste sudjelovale u pogrebnim obredima moje drage mame Luce i koje ste nam na bilo koji način izrazile sućut. Mama je od dobrog Boga isprosila lijepo vrijeme, koje je olakšalo dugo putovanje i prisustvovanje obredu sahrane. Zajedno sa svojom obitelji posebno zahvaljujem s. Ana Mariji, regionalnoj poglavarici, te sestrama iz Vijeća koje su došle iz Zagreba unatoč svojim radnim obavezama. Neka dobri Bog nagradi vašu ljubav, a našoj majci udijeli svoj vječni mir i radost blaženstva.

zahvalna s. Atanazija

zajedno s braćom i sestramate mnogobrojnom rodbinom

ZAHVALA S. TARZICIJE MEDVEN

Drage sestre!Vidjela sam na sl ikama puno sestara ko je su doš le i spra t i t i moga bra ta , ve l iko hval a sv ima . Moja nev jes ta i sva rodbina jako su zahvalni što je bilo toliko časnih sestara, makar mene nije bilo. Hvala svakoj sestri koja je bila, kao i onima koje nisu mogle ići, ali su molile za moga brata. Još jednom hvala.

odana u Isusu s. Tarzicija



ZAHVALA S. ANKICE KLEPIĆ

Drage sestre, hvala od srca svima koje ste došle na posljednji ispraćaj moje sestre Dragice i sudjelovale u pogrebnim obredima.Hvala i svim sestrama koje su molitvom i izrazima sućuti bile blizu meni i mojoj obitelji u ovom tužnom događaju.S nadom u vjeru uskrsnuća koračamo dalje...

s. Ankica Klepić s obitelji

ZAHVALA S. LUCIJE GRGIĆ

Draga s. Ana Marija i drage sestre!Osjećam dužnost i čast reći vam topli i srdačni hvala u ime svih mojih i u svoje osobno ime, za sestrinsko suosjećanje povodom smrti moje drage sestre Mare.Posebno hvala upućujem svojoj zajednici u Karlovcu, zajednicama na Tuškancu, Ivancu i Podsusedu, koje su sudjelovale u ispraćaju na vječni počinak i na sv. misi zadušnici, tim više što je bila srijeda Velikoga tjedna te smo svjesne stiske vremena.Stoga još jednom od srca hvala za svaki oblik podrške i suosjećanja te svjedočanstva zajedništva i solidarnosti. Moji su svi dirnuti i zahvalni za lijepo svjedočanstvo prisutnosti sestara.

zahvalna s. Lucija Grgić

ZAHVALA S. ZDRAVKE LEUTAR

Drage sestre,izražavam vam svoju iskrenu i srdačnu zahvalnost zajedno s mamom, braćom i sestrom za podršku kroz dane prelaska našeg dragog oca Mate u vječnost.Osjetili smo vašu pratnju na razne načine i neka Gospodin bude vaša nagrada u svojoj domišljatoj ljubavi. Hvala svakoj pojedinoj sestri za molitvu, izraze sućuti, dolazak na sprovod, zajedništvo u Euharistiji i lijepom liturgijskom pjevanju na zadušnici.Hvala prethodnoj i sadašnjoj Regionalnoj upravi, regionalnim poglavaricama s. Ceciliji Milković i s. Ana Mariji Antolović za razumijevanje i mogućnost mog češćeg boravka i pomoći roditeljima za vrijeme bolesti i nemoći. Hvala također mjesnim poglavaricama, s. Anđelki Šteko i s. Karolini Miljak, te sestrama moje zajednice u Miramarskoj za razumijevanje i podršku.Srdačan pozdrav svakoj sestri!

s. Zdravka Leutar

ZAHVALA S. LEE DOMINKOVIĆ

Drage sestre,želim reći iskreno i veliko hvala. Hvala sestrama u mojoj zajednici na Tuškancu, a tako i svakoj pojedinoj sestri za izraze sućuti i molitvu, a posebno za sudjelovanje na pogrebu moje nećakinje Mande Župarić. Moja sestra i rodbina također zahvaljuju. Prisutnost sestara bila im je velika utjeha. Uz srdačne pozdrave i zahvalnost

s. Lea Dominković



ZAHVALA S. RENATE PILIČIĆ

S. Ana Mariji Antolović i svim sestrama koje su s ljubavlju i suosjećanjem ispratile moga brata na mjesto gdje čeka uskrsnuće iskreno i od srca zahvaljujem. Iste osjećaje i zahvalnost upućuje i obitelj moga brata Marka, koja je pjevanjem sestara doživjela slavlje života, kako su sami rekli, i tako učvrstili i svoju vjeru.

zahvalna s. Renata Piličić

ZAHVALA S. MARE KOVČO

Drage sestre, u svoje ime i u ime svoje braće i sestara hvala vam za izraze sućuti nakon prijelaza u vječnost mog dragog dobrog tate Ante. Moj pokojni tata posebno je štovao Majku Božju i svog zaštitnika svetog Antu. Svaki dan je molio krunicu. Preminuo je dok smo s. Matija Pavić i ja kod njega molile krunicu. Mnoge od vas izrazile ste mi sućut čuvši vijest o tatinoj smrti. Hvala svima za molitvu. Na poseban način hvala vama, drage sestre, koje ste došle na sprovod. To mi je bila velika utjeha. Moja braća i sestre došli su sa svojim obiteljima. Ni ja nisam bila sama. Došla sam s vama, a vi ste moja velika obitelj. Mi smo povezane Krvlju Kristovom.U ovo vrijeme Došašća iščekujemo veliku svetkovinu Božića. Veliki dobri Bog došao je na svijet kao malo nemoćno Dijete, koje je rođeno radi nas. Dok iščekujemo Božić želim vam svima plodnu duhovnu pripravu.Moji pokojni roditelji preminuli su u vremenu Došašća. Moj pokojni tata preminuo je 3. 12. 2013. Mama je preminula 16. 12. 1991., a moj najmlađi brat Tomislav poginuo je kao hrvatski dočasnik u Kupresu 6. 4. 1992. On je imao samo 22 godine. Mučeništvo je podnio u korizmeno vrijeme pred sam Uskrs. Vjerujem da se svi oni raduju gledajući Lice Božje. Sve vas pozdravljam.

s. Mara Kovčo, ASC

TI SI jedINI SveT!

Ti me jedinipoznaješ,

umor mi podižeši daješ mi Nebo!

Ti mi jediniPraštaš,

zloću moju brišeši daješ mi Križ!

Ti me jedini

zoveš,kad glasa nema niotkud

govoreći da Ljubav otvara nebesa!

Ostavljam

zemnu sebei hitam na Goru Tvoju

Ti si jedini Svet!

Ivanka Zdrilić



iZ ReGiOnALnOG eKOnOMATA

SEMINAR RAČUNOVODSTVA U REGIJI ZAGREb

Sestra Susan Welsby, vrhovna ekonoma Klanjateljica Krvi Kristove, doputovala je 23. prosinca 2013. u Zagreb te je sa zajednicom u regionalnoj kući na Tuškancu proslavila Božić. U četvrtak popodne, 26. prosinca, započela je seminar računovodstva za 15 sestara Regije Zagreb.

Sudionice su od 26. do 30. prosinca kroz teoriju i vježbe stjecale znanja o računovodstvenim transakcijama, financijskim izvještajima i sl.

Na kraju seminara, 30. prosinca, s. Susan je izrazila zahvalnost Regiji Zagreb što joj je dala priliku da vodi seminar, a sudionice su zahvalile za stjecanje novih spoznaja.

sudionice seminara bile su: s. Susan Welsby, voditeljica seminara s. Klementina Barbić, prevoditeljica s. Ana Marija Antolovićs. Vesna Abramović s. Finka Dolibašić s. Leopoldina Džebićs. M. Anita Ferketins. Martina Katovićs. Ankica Krupnickis. Mara Matijevićs. Cecilija Milković s. Karolina Miljak s. Matija Pavić s. Zdenka Pezer s. Ljubica Radovac s. Emanuela Škarica s. Blanka Šturm

s. Vesna Abramović




25

duHOVnOsT KRVi KRisTOVe

NITKO NIJE ZAbORAVLJEN

Đuro Seder: Otkupljenje(vitraj u kapelici Krvi Kristove

u regionalnoj kući na Tuškancu, Zagreb)

Naše zajedničko poslanje u Crkvi jest surađivati s Kristom u njegovu otkupiteljskom djelu.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 3)

U povijesti čovječanstva krv je imala veliku ulogu i to ne samo kod Židova, nego i kod tzv. „drevnih ljudi.“U Starom zavjetu Jahve je u više navrata sklapao savez - ugovor s izabranim narodom. Tako je Mojsije taj savez zapečatio škropljenjem žr-tvenika i naroda životinjskom krvlju. No to je bio samo znak jedne dublje stvarnosti koja će se dogoditi u Novom savezu po Kristovoj krvi.Zašto baš krv? Bog se nadovezuje na čovjekovu tradiciju. Opće uvjerenje ljudi je da je krv na prvom mjestu znak života. Nedosta-tak krvi označava smrt. Medicinska praksa dokazuje da je čovjek koji ima dobru cirkulaciju krvi zdrav i zaštićen od mnogih bolesti. Stoga nas ne čudi činjenica da su drevni ljudi, pa i ljudi današnjice, smatrali krv središtem čovjekove duše. Čovjek bez krvi je mrtav, napušta ga duša. Primijenimo to na Krista koji reče: „Tko pije krv moju, ima život vječni.“

U čovjekovoj tradiciji krv je i znak rodbinstva. Plemena su svoju pripadnost potvrđivala vla-stitom krvlju. Po Isusovoj se krvi uspostavlja rodbinstvo između nas i njega, a po njemu s Presvetim Trojstvom: „Tko mene ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti (Iv 14,23) „i to zbog krvi vječnoga Saveza“ (Heb 13,20).Povezani smo s Presvetim Trojstvom „vezama“ krvi Kristove. Isusova krv osigurava čovjeko-

vu duhovnu vitalnost i štiti ga od raznih duhovnih nedaća. Mi smo po Kristovu tijelu i krvi u Bogu, a On u nama.

Danas se na svim žrtvenicima svije-ta žrtvuje krv Jaganjca Božjega. No ne samo to, nego Krist nam daje piti svoju krv kako bismo se još tješnje povezali s Presvetim Trojstvom i međusobno.



p. Ivan Cebulski, SVD

Uspomene na velika događanja važne su svakom narodu. U jednoj se pjesmi ponavlja pripjev: „Spominjem se kuće u kojoj sam se rodio... spominjem se mjesta gdje sam jednom živio, gdje sam bio sretan i gdje sam trpio... spominjem se riječi, spominjem se pjesama i riječi Svetog pisma... spominjem se riječi koje čovjeka ohrabruju kao i onih koje ga vrijeđaju... spominjem se ljudi i prijatelja koji su se svojom dobrotom utisnuli u moja sjećanja!“

Nitko od nas nije zaboravljen jer Krist govori: „Ovo činite meni na spomen!“ Krist se nije samo jednom darovao za nas. On to neprestano čini jer se svakoga trenutka negdje na zemlji vrši pretvorba kruha u njegovo tijelo i vina u njego-vu krv. Stoga neka se svatko od nas upita kako i čime uzvraća Jaganjcu koji je radi nas postao žrtva i prolio svoju krv. Upitajmo se kakav je naš doprinos jačanju saveza s Bogom i jačanju saveza u zajednici i obitelji.Ako ne znamo odgovoriti na ta pitanja, neka nam pomogne veliki francuski bibličar Danijel Rops: „Ako ništa drugo nemaš Gospodinu pri-kazati, prikaži mu makar svoje tjeskobe i muke. Prikaži mu komadić kruha što počiva na plitici. Ako ti je ruka prazna, a usta bolno suha, prinesi mu svoje ranjeno srce i sve ono što te peče. Da se vino istoči u kalež, nije li trebalo grozd zdrobiti i zrno samljeti? Ako u sebi nosiš bol i gorčinu, žalost života i tjeskobu, stavi ih kod misne žrtve na pliticu i uzdigni prema nebu jer ih je Milosrđe unaprijed primilo kad je blagovalo Posljednju večeru. Pa ako čak više nemaš snage pri-nositi i moliti, ako je u tebi sama pustoš i samoća, prihvati u šutnji da te netko drugi zamijeni kako bi postali jedinstven prinos: žrtvovatelj i Žrtva.“ (Missa est)

Zamolimo Gospodina da nam pomogne shvatiti našu nedo-stojnost s jedne strane i veličinu

dara predragocjene krvi s druge strane. Zamo-limo također da proživljavamo euharistiju kao zajednički dar za braću i sestre jer Crkva kao zajednica sačinjava euharistiju ne zaboravlja-jući da je prije toga euharistija učinila Crkvu zajednicom. Stoga molimo: Gospodine, daj da stalno živimo od dara koji nam poklanjaš po svome Tijelu i Krvi, da se u tom znaku tvoje nazočnosti i milosti neprekidno obnavljamo na tvoju sliku i pjevamo pjesan zahvalnosti.

BOŽe, KOjI SI POČeTAK

Bože, koji si Početak, blagoslovi naskad čujemo tvoj glas koji nas poziva

na put i novi početak!Bože, koji si početak svega,

čuvaj nas kad se oslobađamo i rastajemo,kad zahvalno gledamo unatrag

na sve što ostaje iza nas.Bože, koji si početak svega,

neka tvoje lice svijetli nad namakad s povjerenjem

na putu svoje vjere činimo novi korak.

Bože, koji si Početak svega,podari nam mir

kad nas put uzbrdo vodi,kad “zbogom” viknemo.

Bože, koji si Početak,dopusti da svakome

cvate cvijeće,da vjetar leđa jača

i sunce toplo u lice gledakamo god pošli!

Amen!

molitva iz Irske




27

MARijA de MATTiAs – uTeMeLjiTeLjicA

MARIJA DE MATTIAS U SJEĆANJU SVOJIH SURADNICA

Služimo u radosti i jednostavnosti,uvjerene da će nas Duh posvetiti dok služimo drugimai sve nas više suobličavatiraspetom i uskrslom Kristu.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 3)

U vrijeme svog služenja kao utemeljiteljice, Marija De Mattias otvorila je šezdeset osam zajednica, četiri su bile u inozemstvu. Primila je i odgojila oko 200 sestara. Napisala je tisuće pisama. Propovijedala je, putovala i poučavala. Bila je karizmatska žena koja je u veličanstvenoj sintezi ujedinila neumorni apostolski žar i du-boki molitveni život sve do izrastanja u sveticu.

Stoga:1896. – Vrhovni sabor odlučuje otvoriti Proces za beatifikaciju i kanonizaciju.

1897. – Počinje Biskupijski proces u Anagniu i Biskupijski proces u Rimu.

1906. – Počinje Apostolski proces u Anagniu i Apostolski proces u Rimu.

16. veljače 1936. – Papa Pio XI. pro-glašava kreposti Marije De Mattias herojskima.

1. listopada 1950. – Papa Pio XII. proglašava je blaženom.

20. prosinca 2002. – Čitanje Dekreta o kanoni-zaciji u nazočnosti pape Ivana Pavla II.

18. svibnja 2003. – Papa Ivan Pavao II. na Trgu sv. Petra u Rimu proglasio je je Mariju De Mattias svetom.

Ja svjedočim pred BogomPrvo zasjedanje uvodi svjedoke onim riječima koje su izrekli predstavljajući se Komisiji pro-cesa: izjava kojom se zaklinju na svoje osobne podatke, okolnosti koje su ih dovele do poznavanja Marije De Mattias te sigurnost da će govoriti samo istinu. Uspjeh njihovog govora na izravan način približava nas Mariji De Mattias. Njihovim posredovanjem stvara se jedan društveni splet koji Ma-riju De Mattias uranja u povijest,

sv. Marija De Mattias piše svojim sestrama



u svagdašnje življene odnose, u toponomastiku mjesta, u ono što je ljudsko. Ništa ne sugerira odvajanje od “svijeta”: oko Marije se kreće svi-jet svagdašnjice sa svim svojim slučajnostima i ograničenostima.U njemu se – tako nam govore svjedoci istine – Marija De Mattias kreće zemaljskim koracima i razumom vođenim ljubavlju.

Svjedočenje Marijinih suradnicaLuisa Abri (POA f. 398t.)Službenicu Božju upoznala sam kad sam ušla u Družbu i živjela sam s njom sedam godina. Također sam je dva puta vidjela u Vallecorsi te nekoliko puta u Acutu kad me je pozvala da je posjetim. Zadnji put sam je vidjela za vrijeme njezine bolesti, poslala mi je poziv da je posje-tim.

Pia Ansini (PAR f. 135t. – POR f. 416t.)Imala sam sreću te me je u Družbu primila ča-sna Utemeljiteljica u Acutu. Ostala sam s njom od studenoga do lipnja, kada me je poslala u Vignanello da otvorim novu kuću. Često smo međusobno govorile o časnoj Služ-benici Božjoj.

Filomena Boni (POR f. 337)Osobno sam poznavala službenicu Božju, Mariju De Mattias. Prvi put sam je upoznala 1859., kad je došla u moje mjesto Picinisco i tamo se zadržala deset dana kako bi osnovala školu. Svećenstvo i gradsko poglavarstvo obvezali su me da joj predam staru školu i da joj pomažem. Bila sam četrdeset dana u kući u Acutu kao priprav-nica, a zatim me je Službenica Božja poslala u novicijat u Rim, u kuću gdje su živjele sestre De Sanctis. Tamo sam se puno puta susrela s njom, tj. svaki put kad je dolazila u Rim jer je uvijek odsjedala kod nas. Stoga sam često čula kako sestre koje su je

poznavale, posebice sestre De Sanctis, govore o njezinim djelima. Ja sam s njom živjela zadnjih mjeseci njezinoga života jer su odredili da je dvorim.

Francesca Canale (POA f. 167t.)Upoznala sam službenicu Božju, Mariju De Mattias, kad je došla u Acuto. Bila sam kod nje u školi i s njom sam u prekidima živjela četiri godine.

Marianna Cappello (PAA f. 213t. – POA f. 524)Najprije sam čula za Mariju De Mattias, a onda sam je kao djevojčica upoznala prilikom njezi-nog posjeta Marinu, kad je dolazila posjećivati škole. S osam sam godina otišla u Rim i poha-đala školu kod sestara Božanske Krvi. Stoga sam je bolje upoznala i razgovarala sam s njom kad je dolazila u Rim posjećivati škole. Nekoli-ko godina kasnije izrazila sam misionaru don Giovanniju Merliniju želju da postanem sestra predragocjene Krvi. On je s radošću prihvatio moje zvanje rekavši da bi trebao pisati pogla-varici, koja se nalazi u Acutu. Ona je odmah odgovorila da me prihvaća i odredila me u kuću San Giovanni.

Tecla Colonna (POA f. 334)Upoznala sam službenicu Božju, Mariju De Mattias, kad sam došla u Acuto da postanem sestra.

Candida Cortesi (PAA f. 259)Osobno sam poznavala službe-nicu Božju, Mariju De Mattias. Ona me je prihvatila kao pri-pravnicu u Acutu 8. prosinca 1857., bila sam u dobi od 17 do 18 godina. Primila me je ljuba-zno, sjećam se da me je odvela u crkvu pred Isusa izloženog u Sa-kramentu prigodom svetkovine Bezgrešne. U Acutu sam ostala kao pripravnica oko tri mjese-ca, zatim sam obukla odijelo



novakinje i tada me Službenica Božja poslala u Rim. Kasnije sam je vidjela još nekoliko puta i to samo po par dana.

Maria Angela Costantini (PAA f. 160 – POA f. 566)Osobno sam upoznala Mariju De Mattias u Acutu dva mjeseca nakon ulaska u Družbu, 1858. godine. Sjećam se da je na mene ostavila jako lijep dojam, kao i na sestru Luisu Abri. Čim nas je vidjela dala nam je lijepe i svete poticaje pitajući nas jesmo li došle trpjeti i postati svete. S njom sam živjela devet do deset mjeseci, a ka-snije više puta u raznim prilikama, posebice kad sam s njom išla u Picinisco blizu Sore otvoriti novu školu, gdje sam ostala oko tri mjeseca. Kad sam bila kod kuće u svom kraju čula sam kako Misionari predragocjene Krvi lijepo go-vore o Službenici Božjoj, posebice čuveni don Domenico Gigioloni, koji mi ju je opisivao kao ženu punu kreposti. Filomena Flavoni (POR f. 457t.)Upoznala sam Službenicu Božju u Rimu, u Ulici Avignonesi. Zatim sam je susrela u Acutu te u još nekoliko prigoda kad je posjećivala kuće u kojima sam živjela. Također sam se s njom dopisivala pa sam mogla sadašnjoj vrhovnoj po-glavarici dostaviti nekoliko pisama Službenice Božje. Osim toga često sam imala priliku vidjeti djela Službenice Božje za njezinoga života, kao i poslije smrti te iz razgovora sa susestrama. Čitala sam njezin životopis koji je tiskao don Gi-ovanni Merlini, Misionar predragocjene Krvi.

Anna Maria Galluzzi (PAR f.408)Poznavala sam časnu službenicu Božju, Ma-riju De Mattias. S njom sam živjela oko dvije godine, to jest od 1858. do kraja šezdesete, kad sam iz Acuta prešla u Ponticelli, gdje sam ostala trinaest godina.

pripremile s. Angela di Spirito i s. Nicla Spezzati

KLANjATeLjICe – PrOrOČICe dANAS

S POmIrITeLjSKIm SrCem

Kristovo srce otvoreno za meKucaj sve jače i budi uza me.

Neka ta ljubav isjeva sve žarčedok te molim za svoje opačine.

Pružam ruku, želim oprost datimolim sada za oproštaj svaki.

Teške su rane i uvrede bilemolim te zato sve ih iscijeli.

Proročica danas nije lako bitiPružati ruku i vesela biti.

Neka tvoja ljubav zahvati svu meneŽelim oprostiti i ostati uz Tebe.

Život biraj, ali ostani uz meneda zajedno kročimo kroz život i sjene.

Želim preobrazit svaki susret s drugomda dođe mir i meni i njoj.

Graditi mostove bila je mukaOstati vjerna usred teških muka.

Poveznica biti između Tebe i meneTo te sad molim budi uz mene.

Kristovo srce kuca sve jačeI sve nasu zove jače i jače.

Ostani vjerna u poslanju svomeI budi tu na djelu mome.

s. Paula Antolović

(prigodom kanonske vizitacije 2013.)



PISMO S. bERENICE FANFANI

(pismo 331)

Sestra Berenice FanfaniKlanjateljica predragocjene Krvi

Civitella

Živjela Krv Isusa Krista

Predraga kćeri u Isusu!

Utješno mi je čuti da trebate puno trpjeti. Oh, koliku slavu dajemo Krvi Kristovoj dok trpimo za spasenje duša. Oči Gospodnje bdiju nad Vama i ostalim dobrim kćerima.

Kako je utješno vidjeti zaručnice božanskog Jaganjca, klanjateljice njegove predragocjene Krvi da imaju samo jednu volju - Božju, jednodušne, ujedinjene u jedno srce, čiji himan zahvalnosti neizmjernoj Božjoj dobroti odjekuje cijelim rajem dok prikazujemo Krv njegova Sina za pomirenje neba sa zemljom i zemlje s nebom.

Nemojte klonuti duhom, moja draga kćeri, kad se nađete u nevoljama, mukama, napastima, bolestima i drugim patnjama. Nemojte se previše siliti, nego mirno i s ljubavlju otpočinite na Isusovom boku. Nemojte misliti ni na što drugo, nego da poljubite onu ljubaznu ranu i da se privijete uz srce tako dragog Dobra.

To sve činimo unatoč tomu što osjećamo vlastitu bijedu od koje je načinjen onaj dragocjeni križ koji je poškropljen božanskom Krvlju (i zato dostojan da bude blagoslovljen pred Bogom) i koji nas potiče da uskliknemo: Oh! Slatka patnjo! Ljubljeni križu ti si pravo zadovoljstvo naše duše. Ti nas dovodiš do prave i savršene ljubavi prema Isusu.

Primila sam od Vas radosnu vijest o školi u Roiate i da se tamo snašla s. Giovanna. Veoma se uzdam u Gospodina...

Trebala bih Vam priopćiti još neke stvari, ali ne mogu zbog poteškoća sa zdravljem.

Bog Vas blagoslovio! Odana u Gospodinu

Maria De Mattias, od KrižaRim, 25. travnja, 1852.




31

GLAs cRKVe

ODREKNUĆE bENEDIKTA xVI. OD PAPINSKE SLUžbE

Benedikt XVI.

Presveta Djevica Marija, žena Novoga saveza i prva klanjateljica otajstva Isusove Krvi, upućuje nas kako ćemo živjeti u klanjanju i služenju.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 4)

Papa Benedikt XVI. najavio je svoje odreknuće od papinske službe tijekom konzistorija povodom triju kanonizacija. Izjavu Svetog Oca prenosimo u cijelosti: “Draga braćo, sazvao sam vas na ovaj konzistorij ne samo zbog triju kanonizacija, već i zato da vam priopćim jednu veoma važnu odluku za život Crkve. Nakon što sam se više put preispitao pred Bogom, došao sam do uvjerenja da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način moju papinsku službu. Veoma sam svjestan da se tu službu, zbog njezine duhovne naravi, mora obnašati ne samo djelima i riječima, već ništa manje patnjom i molitvom. No, u današnjem svijetu, izloženom brzim promjenama i potresanom veoma važnim pitanjima za život vjere, za upravljanje lađom svetog Petra i naviještanje evanđelja potrebni su također tjelesna i duševna snaga, koja se, posljednjih mjeseci, kod mene smanjila tako da moram priznati da nisam

više sposoban dobro vršiti povjerenu mi službu. Zbog toga, duboko svjestan težine ovoga čina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da će od 28. veljače 2013., u 20 sati, stolica Svetog Petra biti upražnjena i morat će se sazvati - od strane onih kojima je to zadaća - konklave za izbor novog pape. Draga braćo, zahvaljujem vam od sveg srca za svu ljubav i rad kojima ste sa mnom nosili teret moje službe i molim oproštenje za sve moje pogreške. Povjerimo,

sada, svetu Crkvu brizi Vrhovnog Pastira, Našega Gospodina Isusa Krista i zazovimo svetu Majku Mariju da svojom majčinskom dobrotom bude na pomoć ocima kardinalima u izboru novog pape. Što se mene osobno tiče, želim i ubuduće služiti svim srcem, čitavim životom posvećenim molitvi, svetu Crkvu Božju”, rekao je Papa u izjavi kojom se odriče papinske službe.

(IKA)



IZAbRAN NOVI PAPA - PAPA FRANJO

Novi poglavar Katoličke crkve papa Franjo izabran je 13. ožujka 2013. u 19 sati i 12 minuta.

Ukupno 115 kardinala u srijedu predvečer izabralo je nasljednika Benedikta XVI. i 266. papu u povijesti Katoličke crkve dvotrećinskom potporom, odnosno, u ovom slučaju, s najmanje 77 glasova.

Nakon što je prihvatio izbor, novi poglavar Katoličke crkve je upitan kojim će se imenom zvati a nedugo potom je otišao u ‘sobu suza’, malenu prostoriju uz Sikstinsku kapelu, u kojoj se odjenuo u papinsku reverendu i pripremio se za izlazak na balkon bazilike svetog Petra.

Podsjetimo, papa se bira dvotrećinskom većinom što znači da je morao dobiti najmanje 77 glasova od ukupno 115 kardinala.

Izbor novog pape tradicionalnom rečenicom ‘Habemus Papam’ (imamo Papu) objavio je kardinal protođakon Francuz Jean-Louis Tauran.

Novi rimski biskup, s crvenom mocetom na sebi i papinskim palijem preko ramena, potom se predstavio i podijelio svoj prvi blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu) i u tom je trenutku počeo novi pontifikat.

Objavu izbora novog poglavara Katoličke crkve bijelim dimom oko 40.000 vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra popratilo je uzvicima ‘Živio Papa’, a u očekivanju objave imena novog

pape vjernici su u potpunosti ispunili trg. Izbor novog pape popraćen je zvonjavom crkvenih zvona i u Hrvatskoj.

U 20. stoljeću bilo je osam konklava, a trajale su od dva dana 1939. i 1978., do pet dana 1922. Prosječan broj glasovanja potrebnih da se izabere papa bio je osam. Konklava na kojoj je 19. travnja 2005. izabran kardinal Ratzinger počela je dan ranije.



Papa Franjo, isusovac iz Buenos Airesa, izabran je u petom glasovanju.

Nakon dva jutarnja glasovanja kardinali nisu izabrali novoga papu pa se glasovanje nastavilo u poslijepodnevnim satima. U međuvremenu su kardinali otišli na ručak i odmor u hotel Santa Marta.

Novi poglavar Katoličke crkve papa Franjo izašao je u 20 sati i 20 minuta pred vjernike na balkon bazilike svetoga Petra, zahvalio kardinalima na izboru i pozvao vjernike da mu se pridruže u molitvi za papu u miru Benedikta XVI.

Potom je rekao: Sada ćemo započeti put biskupa i naroda, put ljubavi i povjerenja među nama. Molimo za nas, molimo za cijeli svijet da ostvarimo bratstvo, rekao je novi papa nakon molitve i zamolio vjernike da se pomole za njega. Nakon toga je uputio svoj blagoslov Urbi et orbi, gradu i svijetu.

Papa Franjo se nakon svog prvog obraćanja vjernicima u svojstvu poglavara Katoličke crkve u 20 sati i 34 minuta povukao s balkona bazilike svetog Petra zaželjevši svima laku noć.

mOLITvA ZA CrKvu

O, duše Sveti, ti koji bdiješ nad našom

Crkvom, u svakom trenutku znaš što

je najbolje za opstanak Kraljevstva

nebeskog na Zemlji.

molim te za cijeli naš puk, za sve one

koji nisu upoznali Krista, da ih po

milosti svojoj pohodiš i pokažeš im

Svjetlost svijeta.

Našim poglavarima budi zvijezda

vodilja da svaki učinjeni korak bude

za napredak i spas tvoga naroda.

Ne dopusti da razni mediji i zle sile

ovoga svijeta naruše bedeme koje si

postavio kao stup naše vjere.

Budi naša snaga, naša vjera i naš

najbolji prijatelj, jer mi smo tvoja

Crkva. Amen.



bEATIFIKACIJA VLČ. MIROSLAVA bULEŠIĆA

Na svečanom misnom slavlju u pulskoj Areni koje predvodi Papin izaslanik prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato blaženim je proglašen hrvatski svećenik i mučenik za vjeru sluga Božji Miroslav Bulešić.Nakon pjesme “Gospodine smiluj se” biskup porečki i pulski Dražen Kutleša zamolio je Papinog izaslanika da proglasi blaženim Miroslava Bulešića, nakon čega je ukratko predstavljen lik i životopis toga hrvatskoga mučenika kandidata za beatifikaciju. Biskup Kutleša je istaknuo, kako je jedini povod za nasilje koje je dovelo do Bulešićeve smrti bila činjenica da je Sluga Božji bio kršćanin i svećenik. Drugih objašnjenja nema, ni političkih, ni etničkih. Stoga njegovi progonitelji nisu imali nikakav drugi povod za opravdanje svoga zlodjela. Sveto je umro praštajući iz sveg srca svim svojim neprijateljima i progoniteljima. Svoj je mučenički život prikazao kao dragovoljnu žrtvu za Crkvu Božju, rekao je biskup Kutleša.Kardinal Amato svečano je zatim pročitao apostolsko pismo pape Franje i proglasio vlč. Miroslava Bulešića blaženim. Nakon čitanja bule na latinskom i na hrvatskom jeziku otkrivena je velika slika Miroslava Bulešića. Relikvijar novoga blaženika, tkanina natopljena krvlju, na liturgijski p r o s t o r d o n i o j e blaženikov brat Josip Bulešić. Relikvijar je predao porečko-pulskom biskupu u miru Ivanu Milovanu, za čijeg je mandata dovršen postupak za proglašenje blaženim S l u g e B o ž j e g a Miroslava Bulešića. B i s k u p M i l o v a n

relikvijar je predao kardinalu Amatu, koji ga je potom blagoslovio, te mu iskazao čast, a narod je pjevao svečanu zahvalnu pjesmu “Budi hvaljeno”. Blaženikovu sliku je otkrio Petar Matika iz Žminja, a Marko Grgić, župljanin župe sv. Antuna na čijem se teritoriju i događa proslava beatifikacije, podignuo je zastavu u čast novom blaženiku.U koncelebraciji na svečanoj misi beatifikacije su svi hrvatski biskupi, biskupi iz susjednih zemalja, redovnički poglavari te više od 670 svećenika. Na misi pjevaju zborovi grada Pule, zatim zbor iz rodne župe Miroslava Bulešića, te pjevači iz župa Trviž, Žminj i Umag. Ukupno je oko 210 pjevača kojima ravna preč. Rudi Koraca, pročelnik dijecezanskog vijeća za liturgiju i crkvenu glazbu. Na kraju mise, nakon završetka popričesne pjesme, biti će izvedena i novoskladana himna blaženome Miroslavu Bulešiću. U liturgiji u Areni dominira crvena boja – simbol mučeništva, te motiv ljiljana koji je preuzet s mladomisničke štole Miroslava Bulešića – kao simbol čistoće i nevinosti.

(ika)




35

KORijeni i KRiLA

KORIJENI - s. Dobroslava MedvenSto godina života

Nazaret kod Banja Luke - prvi samostan Klanjateljica Krvi Kristove

Isus Krist, koji nas je sabrao kao Klanjateljice svoje spasiteljske Krvi, žarište je našeg života u zajednici.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 6)

Sestra Dobroslava Medven, Klanjateljica Krvi Kristove, rođena je 12. siječnja 1913. u Medven Dragi, općina Jastrebarsko, kao trinaesto dijete Franje i Kate rođ. Milašinčić. Svećenik Franjo Grofelnik, tadašnji upravitelj župe Prekrižje, krstio je Mariju Medven sljede-ćeg dana, 13. siječnja 1913., u župnoj crkvi sv. Mihovila Arkanđela.

Kad se odlučila za duhovni poziv, preporuku pri odlasku u samostan napisao joj je bl. kardinal Alojzije Stepinac. Želja joj je bila otići u Družbu sestara milosrdnica, ali ju je kardinal Stepinac uputio u Banja Luku sestrama Presvete Krvi.U Družbu je ušla s 23 godine života, 1. ožujka 1936. Prve redovničke zavjete položila je 2. veljače 1939., a doživotne 15. kolovoza 1945.

Nakon polaganja redovničkih zavjeta započela je svoje djelovanje u sveučilišnoj menzi u Za-grebu, gdje su sestre Klanjateljice radile zajed-



KRILA - s. Sunčica Kunić

Vjerujem da svatko ima iskustvo da riječi gube na težini nakon nečeg duboko doživljenog i proživljenog. Upravo se to događa u meni pri pomisli na moje formativno iskustvo, na moju dragu Banja Luku, na moj dragi Budžak i još draže duše s kojima sam dijelila dva i pol mjeseca života. Putujući prema Banja Luci, u meni su se mije-šali osjećaji iščekivanja, žalosti zbog rastanka i radosti zbog novosti. Željela sam vinuti se i iskusiti ono što mi nudi Družba, iskusiti život koji se spremam prihvatiti. Doživjela sam to kao izazov, kao priliku za istinsko prepuštanje Njemu, koji ravna svime što jesam. Stigavši pred samostan, duboko sam udahnula i osjetila u srcu spremnost na sve što me čeka jer znala sam da On daje u izobilju, što se i potvrdilo. Sestre su me u Budžaku odmah osvojile svojom otvorenošću. Malo po malo upoznavala sam i njih i dinamiku zajednice i brzo se uklopila u sve točke. Svako sam jutro imala dragocjeno vrijeme za meditiranje i studij Konstitucija, a svakako i nebrojeno prilika za njihovo konkre-tiziranje. U poslovima sam zapazila iznimnu pažnju i zanimanje sestara. Nije trebalo tražiti pomoć jer ona se jednostavno spontano dogodi od tih tankoćutnih i pronicavih žena. One su te koje uistinu osjete jedna drugu, a kada je tako onda dani teku bez napetosti, uznemiravanja, pretjerane brige (VŽ 8). Osobito sam zahvalna Gospodinu na iskustvu života sa sestrama starije životne dobi iz kojih je progovarala i poučavala mudrost, snažno življeno zaručništvo i životno iskustvo. Zastajala sam često pred istinskom dubinom vjere i njihovom iskustvu Boga te uvidjela da je upravo zbog toga njihova svakod-nevica spontana, jednostavna i radosna (VŽ 3). U svemu sam tome iščitavala duh blaženstva, na koji nas poziva i VŽ 11. Jedna od glavnih karakteristika koja krasi tu zajednicu, po mojoj procjeni, jest mir koji se može iščitati u svemu:

no sa sestrama milosrdnicama. Sjeća se da je na objedu bilo oko 450 studenata, a preostalom hranom mogle su nahraniti velik broj siromaha.

Služila je svojoj zajednici, svećenicima i svim ljudima po raznim potrebnim službama, po-najviše kao kuharica i sakristanka.

Djelovala je u Bihaću, Sarajevu, Banja Luci, Bosanskoj Gradišci, Novoj Topoli, Karlovcu, a najdulje u župi Sv. Terezije Avilske u Bjelovaru (1956.-1974.).

U Karlovcu je zbog ratnih zbivanja 1991. go-dine oštećena naša kuća u Radićevoj ulici pa je s. Dobroslava preselila u Zagreb, a 1998. u Ivanečki Vrhovec, gdje živi i danas.

Život je lijep i kratak, makar trajao i 100 godina, nedavno je izjavila s. Dobroslava.



u radu, molitvi i međusobnom ophođenju. To je mir koji se daje nebrojenim namjernicima koji svakodnevno dolaze u samostan u raznim potrebama, mir koji svijetli u napaćenom gra-du, kome je vazmeni identitet vlastitost jer su mu ga donijele prve Klanjateljice davne 1879. godine. Osjetila sam da te prve sestre svojim tihim djelovanjem gotovo neprimjetno stvaraju klimu otvorenosti, pomirenja, prihvaćanja… Vrata i prebogata srca otvorena su svakome. To je ono što vraća vjeru i nadu među te ljude. A ljudi… mladi… - to je posebno iskustvo. U komunikaciji s njima nazirala se vjera i nada, a nikako samosažaljenje. Ljudi su to širokih pogleda i srca. Mladi, koji silno vole svoju Ba-nja Luku, duša su toga grada. Ima ih malo, ali se osjeti njihova snažna utemeljenost u Kristu, spremnost na svjedočenje i radikalan život te potpuno odsustvo isključivosti i osuđivanja. Potresno mi je bilo otkrivati povijest napaćene Banja Luke i Bosne. Sestre su mi svjedočile o stradanjima za vrijeme oba rata. Imala sam priliku obići župnu crkvu u Presnačama, gdje smo sudjelovale na proslavi sv. Male Terezije, zaštitnice župe. Prije toga mi je s. Damjana Kovačević ispričala strahote koje su se ondje dogodile, posebno mučeništvo i smrt župnika i redovnice. Snažno iskustvo bilo je i upozna-vanje životopisa vlč. Ivice Grgića, župnika koji je ubijen u Ravskoj. Biti na tom mjestu, čuti povijest i produ-biti spoznaju o nasljedovanju i suobličavanju s Kristom pat-nikom budi strahopoštovanje i jača vjeru. U meni se budila i molitva zahvale za hrabrost koju je Bog udijelio svojim službenicima do mjere potpu-nog samozaborava i davanja života za druge. Moje iskustvo obilježila su i hodočašća, koja su bila izu-zetna prilika za upoznavanje ljepota Bosne o kojoj nisam puno znala i koju nikada ni-

sam pravo obišla. Moja prva destinacija bio je kraljevski grad Jajce s ciljem sudjelovanja na redovničkom danu. Putujući prema Jajcu, doživjela sam svojevrsni pozitivni šok. Pret-postavljala sam da je Bosna lijepa, ali toliko… Prolazeći kroz kanjon Vrbasa, tu divotu i čudo Božje kreacije, samo sam redala uzdahe odu-ševljenja. Zaustavile smo se u svetištu sv. Ive u Podmilačju i ondje u maloj crkvici dale hvalu Bogu jutarnjom molitvom. U Jajcu smo najprije sudjelovale u jutarnjem programu, koji se od-vijao u franjevačkom samostanu, a popodne je bilo rezervirano za razgledavanje grada i jedno predavanje. Uistinu me oduševila ljepota stare gradske jezgre, katakombe, vodopad i jezera. Na povratku smo posjetile i vodenice, koje su za mene bile pravo otkriće jer nikad nisam vidjela takve i toliko njih na jednom mjestu. Sestre su mi omogućile da sudjelujem i na hodočašću u Olovo, nekada najposjećenijem Marijanskom svetištu na Balkanu. Bilo je to putovanje s dragocjenim susretima i upozna-vanjem mladih iz Banja Luke. Krajolici su mi bili pomalo egzotični jer se gotovo na svakome koraku mogao uočiti minaret te različita kul-tura gradnje. Posjetili smo i predivan Vareš i Kraljevu Sutjesku. Po povratku u Banja Luku, od milja već nazva-nu Bajna, zaključila sam da je Bosna na neki



tajanstven način našla put do moga srca i u njemu se nastanila. Postala je dio mene - i ona i ljudi i povijest. Otkrila sam i nebrojena blaga Banja Luke: katedralu, veličanstvenu trapističku opatije, Kastel, glasovitu džamiju Ferhadiju, Vrbas te njene živopisne zaseoke, predivnu prirodu i mir… Osobit dojam na mene ostavio je grob naših sestara Klanjateljica na groblju sv. Marka, koje sam nekoliko puta posjetila i ondje molila naše drage pokojnice za sve sestre, a osobito za nova duhovna zvanja. Također sam sa strahopošto-vanjem prolazila uza Stari Nazaret, sada vojar-nu, gdje je bio početak Božje zamisli djelovanja Klanjateljica na tim prostorima. Zamišljala sam kako je to bilo kad su tek došle, koja li je to bila avantura, koje predanje, koja snažna odgovor-nost prema dušama gladnima i žednima Boga. Proučavajući lik i djelo s. Hermine Gantert, prve Klanjateljice, te život drugih Klanjateljica na tim područjima, otkrila sam nevjerojatnu Božju igru kojoj su se one prepustile, a na koju on zove i nas danas. Dio njihova duha prepo-znala sam i u sestrama koje su danas u Banja Luci i neizmjerno sam zahvalna dragome Bogu na tome. Mnogo sam dobila u našem su-životu i to vi, drage moje sestre, znate. Ostanite i dalje poput Vrbasa: čiste, duboke, snažne, otvorene, pitomih obala, bogatih rubova, otvorenih dubina i sigur-nih pristaništa… A ja, obogaćena ljepotom zajedništva i međusob-ne ljubavi (VŽ 14), osnažena svjedočanstvom biranja života u svakoj prilici, nošena primjerima radosna služenja i duboko osob-nih odgovora na Njegovu ljubav vraćam se drugačija, svjesnija i sigurnija da želim takav život, da je to moj put. U otkrivanju toga puta zapisala sam u jedno banja-lučko predvečerje nekoliko riječi: duša, mirna i u dubini sretna,

sretna nekom novom radošću pripadnosti… Kako je vrijeme izmicalo otkrivala sam ljepotu i snagu jasne opredijeljenosti za Krista. Nika-kva osoba, situacija, emocija, predmet, mjesto, vrijeme... Ništa naspram Krista! Uviđam da je uistinu ON jedini koji me istinski može ispu-niti. Možda ovo zvuči malo „otrcano“, no meni osobno obnovilo je smisao baš ovdje gdje se učim životu kakav ću živjeti, gdje mogu pred Raspetim otkriti snagu i veličinu življenja sret-nih i manje sretnih trenutaka, gdje mogu otkriti ljepotu samoće, privilegiranog prostora za mene i Riječ, za mene i Tijelo, za mene i Ljublje-nog… Jedino iz tog duboko razvijenog odnosa i tijesnog življenja s Njim moje biće može biti spremno staviti se na raspolaganje dragim bli-žnjima potpuno čisto donoseći isključivo Božju ljubav i radosnu vijest u potpunoj svjesnosti da je sve što ima i sve što može dati Njegov dar, dar Njegove ljubavi, Njegove naklonosti... Tek tada mogu biti sretna žena, zaljubljena, zanesena ali ne fanatična, pronicljiva ali ne proračunata... Hvala velikom Bogu i dragoj Družbi za sve što mi daju! Neka bude blagoslovljena Krv Kristo-va, sva naša nada i sve naše dobro (usp. MDM, pismo 356., s. Maddaleni Capone, Rim, 1853.)!




39

PRVI ZAVJETI S. SUNČICE KUNIĆ

RAčunAjTe nA nAs

Đuro Seder: Ljubav(vitraj u kapelici Krvi Kristove

u regionalnoj kući na Tuškancu, Zagreb)

Gospodin poziva svaku od nasda odgovorno pridonosi stvaranju istinskog zajedništva vjere među nama.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 7)

Na svetkovinu Uznesenja BDM, 15. kolovoza 2013., brojne Klanjateljice Regije Zagreb okupile su se u crkvi sv. Ivana Bosca u Zagrebu, gdje je svečanu Euharistiju predslavio vlč. Zvonimir Badurina Dudić, svećenik Krčke biskupije, uz koncelebraciju još nekoliko svećenika. Za vrijeme euharistijskog slavlja, u nazočnosti regionalne poglavarice s. Ana Marije Antolović, prve redovničke zavjete položila je s. Sunčica Kunić. S. Lidija Petrušić zahvalila je Gospodinu za 50 godina vjernosti u redovničkom životu.

Radost slavlja sa sestrama podijelili su vjernici župe te obitelj i prijatelji s. Sunčice. Slavlje su uzveličali zborovi iz Podsuseda i Rijeke, a s. Matija Pavić tumačila je važne i znakovite trenutke obreda.



U d o i s t a nesigurnu tijeku života, naš vjerni Bog stalno će obnavljati svoj poziv i davati nam snagu i dalje slijediti s iromašnoga, djevičanskoga i pos lušnoga Krista (VŽ 11).




41

djeLATnOsTi nAŠiH POVjeRensTAVA

sv. Marija De Mattias poučava

Kao apostolska zajednica trajno nastojimo postatieuharistijskom zajednicom osoba vjerekoje žive za poslanje u Crkvi i društvu.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 9)

POVJERENSTVO ZA ZVANJA I PASTORAL MLADIH

U subotu, 23. studenoga 2013., održana je duhovna obnova za mlade u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu, Vinobreška 16. Tema duhovne obnove bila je „Molitva – izbor boljeg dijela“, a sudjelovali su mladi iz Ivanca, Kutine i Varaždina te studenti koji trenutno žive u Zagrebu, a iz raznih su krajeva Bosne i Hercegovine.Po molitvi, klanjanju i euharistiji te po elementima bibliodrame i u radionici mladi su promatrali svoj život kroz razne izbore koje su činili i koji su dio svakoga života. Lik Marije i Marte iz Lukinog evanđelja pomogao im je otkrivati čemu daju prednost i prema kojim kriterijima se vode u svom životu.L j e p o t i d u h o v n e o b n o v e doprinijelo je sudjelovanje šest mlađih sestara Klanjateljica te

bogoslova Davora Lukačevića, Misionara Krvi Kristove, što je mladima bilo posebno ohrabrenje i znak svjedočanstva. Euharistijsko slavlje predslavio je vlč. dr. Krunoslav Novak, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Sljedeća duhovna obnova za mlade u istom samostanu bit će 6. lipnja 2014.

s. Mirjana Juranović

DUHOVNA ObNOVA ZA MLADE



PONOVNO U ĐULOVCU

Na poziv župnika vlč. Ljubomira Maljura s. Zvonimira Borščak i s. Mirjana Juranović boravile su u Pastoralnom centru u Đulovcu tri dana. Razlog poziva bila je trodnevna priprema za slavlje blagdana sv. Franje Asiškog. Prvi dan trodnevnice animirao je župnik s molitvenom zajednicom mladih. Drugoga dana s. Mirjana je predstavila lik svetoga Franje kroz tri bitna događaja u njegovu životu. Prvi se odnosio na njegovo djetinjstvo i mladost življeno u materijalnom bogatstvu, drugi na njegovo odreknuće od materijalnog bogatstva, a treći na Franjin poljubac gubavcu, što je bila prekretnica njegova života. Potom su župljani kroz radionice dovodili u vezu svoj život s Franjinim primjerom života. Trećega dana sestre su nakon euharistijskog slavlja animirale euharistijsko klanjanje. Kroz ta tri dana boravka u Đulovcu sestre su se susrele i posjetile nekoliko obitelji i ravnateljicu OŠ u Đulovcu te su mogle osjetiti toplinu, neposrednost, jednostavnost i gostoljubivost naroda koji je prije više od 20 godina naselio taj kraj nakon progonstva s Kosova. Sestra Mirjana je na kraju euharistijskog slavlja zahvalila župniku i župljanima za dijeljenje života i zajedništva s njima te obećala da će Klanjateljice i dalje moliti za njih. Naime, sestre su fizički otišle iz Đulovca, ali u duhu i molitvi ne žele nikada napustiti taj narod. U tom duhu obećale su i dogovorile ponovni dolazak pred Uskrs, kada će održati nekoliko susreta za djecu i mlade.

s. Mirjana Juranović




43

Odjeci i PRiLOZi

KLANJATELJICE 50 GODINA U AUSTRALIJI1963. - 2013.

Razumijevanjem i ohrabrivanjempodupirat ćemo jedna druguu suočavanju s izazovima našeg služenja.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 9)

Pedeseta obljetnica prisutnosti i djelovanja sestara na australskom tlu svečano je proslavljena 24. studenoga u Sydneyu, a 1. prosinca u Adelaide. Tim je povodom regionalna poglavarica Klanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb, s. Ana Marija Antolović, otputovala u pohod svojim susestrama, h r v a t s k i m redovnicama koje ondje djeluju od 1963. godine. S n j o m s u i z d o m o v i n e o t p u t o v a l e i s . Finka Dolibašić, r e g i o n a l n a savjetnica, te s . Anđelita Šokić, koja je 23 godine (1969.-1992.) djelovala u Australiji.

Poslijeratno stanje (nakon 1945. godine) u Jugoslaviji pojačalo je emigraciju. Mnogi su Hrvati gledali Australiju kao „obećanu zemlju“, zemlju slobode i blagostanja. Zato je i Crkva pojačala zalaganje za migrante, a redovničke zajednice nisu uzmicale pred problemom pružanja tako osjetljive pomoći.

ZLATni jubiLej u AusTRALiji



Klanjateljice Provincije Zagreb otvoreno su i s povjerenjem u Krv Jaganjčevu, kako bi odgovorile potrebama vremena, prihvatile poziv da daju svoj doprinos na tom području. Pozitivno odgovaraju na molbu vlč. Josipa Kasića, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije koji je u to vrijeme bio odgovoran za emigrante u državi Victoria, te je u Melbourneu sagradio Hrvatski centar budući da je tu bilo oko sedam tisuća Hrvata dok ih je još desetak tisuća bilo raspršeno po drugim gradovima.

Četiri hrvatske redovnice, Klanjateljice Krvi Kristove Provincije Zagreb, 11. prosinca 1963. poletjele su iz Rima za Australiju: s. Klara Jakovljević, s. Irma Büllesbach, s. Judita Baljkas i s. Josipa Santro.

Melbourne je prvo mjesto života i djelovanja Klanjateljica na australskom tlu, početak hoda s drugima, mjesto gdje su stjecale prva iskustva iseljeničkoga života.

Sestre su već pri dolasku susrele mnoštvo iseljenika, što je s. Judita živopisno opisala: „Mladi, djevojke i djeca u narodnim nošnjama, čekali su na aerodromu u Melbourneu... Bili su tu reporteri te levizi je , fotografi… Tako smo se iste večeri mogle vidjeti na televiziji...“ „Na aerodromu su djeca, obučena u narodne nošnje , svakoj od nas predala lijep buket bijelih gladiola s našim imenima. Mnogi naši ljudi izrazili su nam dobrodošlicu. Prvo nas je pozdravio predstavnik katoličke vlasti u Australiji sa suzama u očima. Zatim jedan stari hrvatski profesor, koji nije mogao govoriti

zbog uzbuđenja. Kad je obrisao suze, jedva je uspio reći: ’Dobro došle, Gospodin vas blagoslovio, hvala!’ Jedan drugi od naših je htio nešto reći, ali je samo izgovorio: ’Ovaj profesor koji vas je želio veoma srdačno pozdraviti studirao je retoriku; uvijek i posvuda je držao govore, govori sedam jezika. Bit će da je ovo prvi put u životu kako je ostao bez riječi. I mi se tako osjećamo. Srce jače kuca, oči su pune suza. Zato ste dobro došle, a u to ćete se uskoro uvjeriti.’ Jedan od predstavnika Nijemaca u Australiji pozdravio nas je na njemačkom jeziku.“

Sestre su preuzele mnoge poslove: brinule su za vjersku pouku i crkveno pjevanje, poučavale su djecu materinjem jeziku, otvorile su vrtić, obilazile bolesne i osamljene. U idućim su desetljećima proširile svoje djelovanje (Melbourne - Clifton Hill, Melbourne - North Fitzroy, Canberra – Nadbiskupija, Canberra – Cook, Sydney- Liverpool, Adelaide, Sydney - St. John’s Park). Dogodilo se i to da su neka mjesta napustile, a drugdje nastavile djelovati.

U Australiji je tijekom 50 godina djelovalo 30 sestara, a tri su od njih kćeri hrvatskih iseljenika koje su u za jednicu Klanjateljica Krvi Kristove ušle na australskom tlu: s. Slavica Turčić, s. Tereza Kuzmić i s. Anđela Jurinić.

Danas osam ses tara - pet u Sydneyu, tri u A d e l a i d e - a k t i v n o sudjeluje u pastoralnom radu Hrvatskih katoličkih zajednica, vode molitvene zajednice, animiraju liturgijska slavlja i vode crkvene zborove, rade s volonterima za pastoralnu i socijalnu skrb, posjećuju



obitelji i bolesnike, a djelatnice su i Doma umirovljenika “Cardinal Stepinac Village” u Sydneyu te koordiniraju Društvo umirovljenika za pomoć starijim osobama po kućama.

„Klanjateljice Krvi Kristove su kroz proteklih 50 godina zanos svoje utemeljiteljice, svete Marije De Mattias, duhovnost Krvi Kristove i darovanu karizmu svjedočile i uprisutnjivale svojom riječju, djelovanjem i osobnošću posvećenih žena na ovom australskom tlu, prvotno im sasvim nepoznatom i stranom, a zatim vrlo bliskom i dragom, i njima i dragom Bogu. Zaogrnute i podržavane Božjom nježnom ljubavlju, trudile su se prepoznavati vrijednost otkupljenja po krvi Božjega Sina te je svakodnevno otkrivati na licima onih koje je Bog stavio na njihov životni put.“ – uvodne su riječi regionalne poglavarice s. Ana Marije Antolović u brošuri na engleskom i hrvatskom jeziku izdanoj prigodom ovog značajnog jubileja.

s. Vesna Abramović

SLAVLJE U SyDNEyU

24. studenoga 2013.

Na kraju dana punog zahvalnosti, 24. studenoga 2013., kada je u Sydneyu proslavljen jubilej pedesete godišnjice života i djelovanja Klanjateljica Krvi Kristove u Australiji, možemo zajedno sa psalmistom klicati: “Ovo je dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se u njemu”. Naše zahvaljivanje započelo je trodnevnom pripravom, a danas je okrunjeno misnim slavljem u 10,30 sati koje je predvodio fra Smiljan Berišić, voditelj Hrvatskog katoličkog centra sv. Nikole Tavelića, St. John’s Park. Mnoštvo vjernika okupilo se na slavlju sv. Mise, a mnogi od njih su došli i iz drugih mjesta podijeliti ovu radost sa sestrama.Prije misnog slavlja prikazan je život i rad sestara na australskom tlu tijekom proteklih 50 godina kroz prezentaciju koju su prisutni pažljivo pratili prepoznajući sestre i povijest koje su i sami dionici. Nakon tog prikaza,

sedam djevojaka obučenih u bijele haljine s kaležima u rukama, izmolile su Sedam prikazanja Krvi Kristove. Pjevači i čitači doprinijeli s u b o g a t s t v u i l jepoti misnoga slavlja. R e g i o n a l n a poglavarica s. Ana Marija Antolović, na kraju je izrazila zahvalnost svima i pozvala prisutne na zajedničko druženje kod stola.

s. Finka Dolibašić



SLAVLJE U SyDNEyU U SLICI



SLAVLJE U ADELAIDE

1. prosinca 2013.

U crkvi sv. Patrika, u kojoj se svake nedjelje Hrvati okupljaju na misno slavlje, Klanjateljice Krvi Kristove proslavile su 50-tu obljetnicu života i djelovanja na australskom tlu. Na prvu nedjelju došašća, 1. prosinca 2013. u 11 sati, svečanu Euharistiju predvodio je nadbiskup Adelaide mons. Philip Wilson u koncelebraciji s vlč. Josipom Grubišićem, dušobrižnikom za Hrvate u Južnoj Australiji, uz sudjelovanje 11 sestara Klanjateljica te brojnih vjernika iz Adelaide i Melbournea. U trodnevnoj pripremi za slavlje svakoga dana u 19 sati okupljali su se vjernici i sestre u crkvici koja se nalazi uz samostan sestara Klanjateljica. Regionalna poglavarica s. Ana Marija Antolović pripremila je i vodila program trodnevnice: prvoga dana predstavila je lik Marije De Mattias i nastanak Družbe, a nakon toga kratku povijest i djelovanje sestara Regije Zagreb, drugoga dana je bilo riječi o ASC karizmi i duhovnosti Krvi Kristove, a treći dan bio je posvećen dolasku sestara u Australiju i njihovu djelovanju. S. Slavica Turčić i s. Anđela Jurinić govorile su prisutnima o svom redovničkom pozivu te prikazale prezentaciju sa slikama sestara, mjesta i apostolskog djelovanja. Vlč. Josip Grubišić predvodio je sva tri dana misno slavlje nakon programa trodnevnice uz prisutnost sestara, članova molitvene zajednice i zbora te ostalih vjernika koji su ispunili crkvicu. U crkvi sv. Patrika, u kojoj se svake nedjelje Hrvati okupljaju na misno slavlje, Klanjateljice Krvi Kristove proslavile su 50-tu obljetnicu života i djelovanja na australskom tlu. Na prvu nedjelju došašća, 1. prosinca

2013. u 11 sati, svečanu Euharistiju predvodio je nadbiskup Adelaide mons. Philip Wilson u koncelebraciji s vlč. Josipom Grubišićem, dušobrižnikom za Hrvate u Južnoj Australiji, uz sudjelovanje 11 sestara Klanjateljica, sestara iz 6 različitih redovničkih družbi te brojnih vjernika iz Adelaide i Melbournea. Sestre su pripremile dvojezični liturgijski vodič za nedjeljno svečano misno slavlje koje je svojim pjevanjem obogatio Zbor sv. Cecilije pod vodstvom s. Slavice Turčić. Nadbiskup je u homiliji povezao neke događaje iz života Marije De Mattias sa svojim životom. Spomenuo je beatifikaciju koja je bila 1.10.1950, a on je rođen 2.10.1950. Između ostalog je rekao je da je naša Utemeljiteljica bila aktivna i progresivna te da je nailazila na probleme jer je bila ispred svoga vremena. Na poseban način je istaknuo njezin rad i zauzimanje za siromahe, da živi u današnjem vremenu, sigurno bi je papa Franjo posebno podržao. Istaknuo je dragocjenu prisutnost Klanjateljica u Australiji koje daju velik doprinos u radu s ljudima. Slavlje je nastavljeno u velikoj dvorani Hrvatskog doma u kojemu se okupilo više od

300 gostiju na ručku koji su organizirale sestre sa svojim brojnim suradnicima. Osim vjernika Hrvata, u slavlju su sudjelovali i Australci s kojima sestre surađuju, p o s e b n o n a p o d r u č j u socijalnog rada i pastorala i u drugim zajedničkim inicijativama. Druženje sestara i uzvanika uljepšala je folklorna skupina mladih Lenek uz narodne pjesme i kola iz raznih dijelova Hrvatske.

s. Ana Marija Antolović



SLAVLJE U ADELAIDE U SLICI



ČESTITKE ZA AUSTRALSKI ZLATNI JUbILEJ

Drage naše JUBILARKE, 50 ljeta prođe pod Božjim budnim okom.Prebiremo ovih dana po svojim sjećanjima i slavimo ostvarenje Božjeg nauma sa svakom od vas te s vama kao vjernom skupinom Klanjateljica zagledanih u svoja iskustva hoda s Bogom kroz proteklih 50 godina svakodnevnog podržavanja nade i radosti dok ste s povjerenjem u Krv Jaganjčevu živjele velika i mala iskustva Božje ljubavi i milosrdne naklonosti vama i otkupljenicima Božjim povjerenima vašoj zauzetoj brizi za dragog bližnjega. Pričamo o vama i sjećamo se sestara koje su kroz proteklo vremensko razdoblje živjele karizmu Klanjateljica i duhovnost Krvi Kristove u tom nam dalekom, a Bogu blizom i bliskom svijetu, uspoređujemo vremenske razlike kako bismo prepoznale sadašnje vaše korake i pothvate i podupiremo vas svesrdno svojom molitvom i dobrim željama. Znamo da je s. Ana Marija s vama naša živa čestitka, ali i mi vam želimo čestitati radosni 50-godišnji jubilej na australskom tlu zahvalne za vaš doprinos ljepoti Božjeg dobrog i čovjeku naklonog ozračja u mjestima gdje živite. Čestitamo i radujemo se s vama i srdačno vas pozdravljamo!

vaše sestre s tuškanačke paralele i meridijana

Poštovane časne sestre, Klanjateljice Krvi Kristove u Sydneyu!Počašćen sam vašim pozivom na slavlje zlatnog jubileja vašeg dolaska u Sydney prije 50 godina. Hvala vam!Bogu hvala za sve sestre koje su u Australiji djelovale kroz taj lijepi period vremena. Bogu ponovno hvala za sve milosti koje je vama, svojim suradnicama, udijelio u 50 godina rada, znoja, molitve i mnoštva radosti i smijeha. Presvetoj Krvi Kristovoj hvala koja vas je uzela sebi za instrumente, a po vama mnoga uslišanja darovala iseljenim Hrvatima kao i drugim ljudima dobre volje. Zaista ste misionarski djelovale i u mnoga srca unijele svjetlost Kristove blage vijesti i radost njegove Presvete Majke Marije. Bože, koje radosti; Bože, koje milosti; Bože, koje časti! Zahvalan sam Presvetoj Krvi Kristovoj koja mi je pribavila milost skladnog svjedočenja zajedno s vama na dobro i izgradnju Crkve Kristove u puku hrvatskome u Sydneyu. Čestitam na ovom daru neba Hrvatima Australije – 50. godišnjeg rada vas vrlih i časnih sestara!Dostojno je u ovoj Godini vjere posvjedočiti da smo zapravo na početku, pragu novih iznenađenja koja nam Gospodin pripravlja u izgradnji i obnovi njegove Crkve. Obnovimo svoju odlučnost slušanja, služenja i vršenja volje Očeve po namjeri sv. Marije de Mattias, upravo rubnim katoli-cima i potrebnicima svih rasa, vjera i kultura. Mislit ću na vas i moliti za vas – nek uspije djelo ruku Božjih po vašim rukama, naum Božji po vašim nakanama, nek prispije Kraljevstvo Božje gdje god se nađu Klanjateljice Krvi Kristove u Australiji i po svijetu.

vaš fra Marijan Glamočak



Štovane časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove!Želimo vam obilje Božjeg blagoslova za 50. obljetnicu vašeg djelovanja u Australiji. Neizmjerno nam znači vaše djelovanje u ovoj zajednici.Neka vam Svevišnji uzvrati stostruko!

Od srca vam želi zahvalna Molitvena grupa „KRALJICA MIRA“

Našim dragim časnim sestrama čestitamo i zahvaljujemo za njihov požrtvovni rad kroz 50 godina među Hrvatima u Australiji. Zahvaljujemo Bogu Svevišnjemu za sve dobro i lijepo što čine da se proslavi Božje sveto Ime i njegova Predragocjena Krv u svijetu.Želimo vam još mnogo uspjeha i rada među nama i da porastu nova duhovna zvanja. Molit ćemo za vas, a vi molite za nas. Puno vas volimo! Bog vas blagoslovio!

vaši župljani Nikola i Marija Galjev s obitelji

Drage naše časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove!Od srca vam čestitamo vaš veliki jubilej, 50 godina rada sa svojim hrvatskim narodom u Australiji. Neka vam dragi Isus naplati svojim blagoslovom za sve što ste učinile i još uvijek činite za nas. Hvala vam za svaku toplu riječ, hvala za vaše molitve i molitvene grupe. Hvala što smo preko vas oživjeli svoju vjeru. Hvala za naše crkveno pjevanje i za zbor sv. Cecilije. Hvala vam za sve.

vaši prijatelji Bernard i Ružarka Rončević

Drage naše sestre Klanjateljice Krvi Kristove!Zahvaljujemo Bogu da vas je poslao nama u Australiju, gdje nas s ljubavlju služite i također s veseljem, mirom i prekrasnim primjerom vodite bliže Kristu. Hvala vam od srca za vašu službu i ljubav. S vama smo ujedinjeni u molitvi i nadamo se da ćete služiti još dugo godina našoj za-jednici. Čestitamo vam na vašoj 50. godišnjici života i djelovanja u Australiji!

od srca i s ljubavlju Cvijeta, Željko i Katarina Keleković



Poštovane naše časne sestre!Prošlo je 50 godina kako djelujete u našoj Hrvatskoj zajednici. Bez vas bi nam bilo teško. Neka vas dragi Bog poživi još mnogo godina da možete pomoći našim mladima u ovome teškome svijetu. Neka vas dragi Bog blagoslovi i obdari zdravljem.

od srca vam želi Anđelko i Marija Marunčić s djecom i unučadi

Poštovane sestre!50 godina slijep je broj i sve je tako brzo prošlo uz vaše nesebične žrtve i trud. Zahvaljujem dra-gom Bogu da smo vas imali ovdje u Canberri, ostavili ste lijepe uspomene.Pastoralna grupica sv. Marije De Mattias, koju je osnovala pokojna s. Julija Galir, svakog četvrtka u kapeli staračkog doma Adrija s našim starijima moli krunicu, kao i druge karitativne aktivnosti u našoj zajednici. Neka vas prati svako dobro i Božji blagoslov. Čestitam uz najljepše želje!srdačan pozdrav

Elza Gegić

Drage naše sestre!Zahvalni smo dragom Bogu što vas je doveo nama, našoj zajednici i narodu u daleku Australiju! Ujedno se radujem i ponosim i ja jer sam jednim dijelom član Klanjateljica Krvi Kristove. Neka vas i dalje, kao što je za ovih 50 godina, Božja ruka prati, Božji duh nadahnjuje, Krv Kristova štiti i čuva te da na nas proslijedite Božju riječ, ljubav, milost…Hvala vam za sve u ime cijele moje obitelji. Neka vas Krv Kristova blagoslovi, štitni i očuva

vaša obitelj Puđa: Anamaria, Matea, Luka, Mario, Božana i Dragoslav



DOJMOVI SA SLAVLJA U AUSTRALIJI

Na zahvalno pismo koje smo poslale mjesnom nadbiskupu Filipu Wilsonu, koji je vodio misno slavlje odgovorio je:Drage sestre!…Za mene je bila velika čast predvoditi slavlje 50. godišnjice početka života i rada sestara Klan-jateljica Krvi Kristove u Australiji. Posebno mi je drago što sam imao priliku susresti se s vašom Regionalnom poglavaricom i drugim sestrama iz Hrvatske. Misno slavlje kao i nastavak slavlja u klubu za mene su bili momenti velike radosti. Hvala vam za vašu prisutnost u mojoj nadbiskupiji i za sve vaše djelovanje. Iskrena hvala što ste ostvarile tako lijepo slavlje.

preuzvišeni Filip Wilson, nadbiskup Adelaide

S ASC sestrama se družim kao pridružena članica od 1991. godine. Primjer sestara kako one žive svoju karizmu pokazao je i meni put u mome životu. Sudjelovati sa sestrama i živjeti duhovnost Krvi Kristove uvijek sam smatrala posebnim Božjim darom. Zato sam i slavlje 50. jubileja doživjela kao veliku radost i privilegij što pripadam „obitelji“ zajednice Krvi Kristove. Promatrajući sudjelovanje vjernika u euharistijskom slavlju i u radosnom druženju u Hrvatskom klubu, zapazila sam što sestre znače ne samo nama pojedincima ili malim grupicama, nego i cijeloj hrvatskoj zajednici. Ljudi su bili jako oduševljenih, a sve je to bio radosni odraz prisutnosti i djelovanja sestara Klanjateljica.

Lynda Sprole, ASC pridružena članica

Drage sestre! Hvala vam što ste nas pozvale na slavlje 50. godišnjice dolaska vaših sestara u Australiju. Bio je privilegij prisustvovati takvom slavlju. Također je za nas bila velika radost vidjeti kako vas ljudi vole. U tom smo susretu jasno osjetile kako imate lijep odnos s ljudima i oni s vama. Premda smo se poznavale i bile smo svjesne vaše prisutnosti u Južnoj Adelaide u župi sv. Marije kroz mnogo godina, ovo vaše slavlje posvijestilo nam je koliko ste pridonijele evangelizaciji i pastoralnoj skrbi u ovoj nadbiskupiji i izvan nje. Proslava 50. jubileja se zaista odvijala u velikoj radosti i molitvenim slavljem. Osjećalo se oduševljeno sudjelovanje svih prisutnih vjernika vaše zajednice. Neka Gospodin Bog nastavi blagoslivljati vas i vaš rad kroz idućih 50 godina.

s. Patricia Davis, OP, i sestre dominkanke



Već od same priprave za slavlje 50. jubileja dolaska naših sestara na ovaj kontinent osjetila sam u sebi neobičnu radost što smijem biti dionicomM tog velikog slavlja. Veoma me se dojmila trodnevnica – predavanje na temu osnivanja Družbe, o životu sv. Marije De Mattias te o životu naših sestara. Osjetila sam duboku radost i zahvalnost Bogu što nas po snazi svoje Presvete Krvi preko naših sestara okuplja i približuje sebi. Radost je bila vrlo vidljiva i osjetna tih dana u cijeloj našoj zajednici. Svi su komentirali da takvo slavlje nisu još doživjeli. Tu radost još i danas dijelimo međusobno.

Ivanka Hudjek,suradnica

Hvala vam, sestre, na svemu. Ne bih ni zašto propustila dane priprave za 50. jubilej kao ni samo slavlje. Zbog bolesti sam mislila da mogu doći barem na jedan dan trodnevnice. Prvi dan obuzelo me toliko oduševljenje da sam odlučila ne propustiti nijedan dan. Drugi dan sam se osjećala jako bolesnom i nije bilo govora da bih mogla ići. Kad je došlo vrijeme da se ide kažem suprugu da idem i ja. On se začudio odakle mi snaga i bojao se da neću moći izdržati. Sve sam izdržala i još u nedjelju cijeli dan bila na slavlju. Ni samoj sebi nisam mogla to protumačiti. Slavlje sam zaista doživjela kao jednu veliku duhovnu obnovu.

AnđelkaOršulić, bivša članica molitvene zajednice Krvi Kristove

*Vi ste nam veliki Božji dar.*Tiho i velikodušno vaše služenje nama puno govori i potiče nas na veće služenje.*Božji blagoslov preko vas dolazi na ovu našu hrvatsku zajednicu. Vi ste blagoslov za nas.*Nikada se neće znati ni otkriti ono duhovno blago koje smo primile preko vas sestara.*Vaše molitve i žrtve koje prinosite donose velike plodove mnogim pojedincima koji traže pomoć, savjet, podršku, novi život, spas jer su potonuli do dna.*Neka vas dragi Bog osnaži da još dugo možete biti ovdje s nama.



KLANJATELJICE O SVOM JUbILEJU U AUSTRALIJI

Budući da sam jedna od sestara koja je iskusila sestarsku brigu i skrb od dana kad sam došla na ovaj kontinent sa svojom obitelji, imala bih mnogo toga za podijeliti. Slavlje 50. jubileja vratilo me u te dane i za mene je to bio jedan veliki Te Deum za mnoge milosti primljene po životu i radu sestara jer sam svjesna što su meni i mojoj obitelji značile sestre u ovoj tuđini kad nam je bilo najteže i najpotrjebnije. To su značile i za mnoge tisuće ostalih do kojih su sestre stigle svojom ljubavlju i nesebičnim radom. Za vrijeme slavlja kod nas i u Sydneyu, u tim kratkim susretima i s ljudima iz Melbourne i Canberre čule su se prelijepe uspomene na sestarski život i rad koje ljudi nose u svojim srcima jer je to mijenjalo ne samo njihove društvene i stambene situacije, nego i njihove živote. Kad sam promatrala ljude kako su oduševljeni i kako su bili spremni pomoći i sudjelovati u našem slavlju u bilo kojem obliku, doživjela sam ovo slavlje kao još jednu potvrdu da je to zaista Božje djelo koje On vodi i ostvaruje preko nas slabih i krhkih žena. Neka mu je hvala i slava! Ne mogu zavrišti, a da ne izrazim veliku zahvalnost našoj regionalnoj poglavarici s. Ani Mariji Antolović kao i s. Finki Dolibašić i s. Anđeliti Šokić za njihovu prisutnost među nama kao i za pomoć koju su nam pružile. Osjećale smo da nismo same, nego da je po njima s nama i iza nas cijela naša draga Regija Zagreb.

s. Slavica Turčić

Priprema za proslavu 50. godišnjice života i djelovanja Klanjateljica Krvi Kristove u Aus-traliji trajala je cijelu godinu, a samo slavlje prođe kao san. Sve što je lijepo, prolazi brzo. Priprava je bila vanjska i duhovna. Bilo je mnogo posla, ali je sve prožeto radošću i oduševljenijem: dolazak poglavarica iz Domovine, naš odlazak u Sydney na tamošnju pro-slavu, povratak kući i bliža priprava za naše slavlje, trodnevnica i nedjelja samoga slavlja. Sve sam doživjela kao film koji je završio u ponedjeljak navečer kad su se sestre razišle. Slav-lje je bilo jednostavno, ali obogaćeno dobrim ljudima, prijateljima, pogotovo australskim redovništvom koje nam još uvijek šalje pozitivne komentare. Zahvaljujem regionalnoj poglavarici s. Ana Mariji Antolović, savjetnici s. Finki Dolibašić i su-putnici s. Anđeliti Šokić za dolazak i obilni doprinos za naše slavlje.Svaki lijepi san i film ostavljaju lijepa sjećanja i uspomene. Tako je bilo i s našim slavljem, čak i više od stoga! Zlatni jubilej je osvježio, osvijetlio, obnovio i darovao novi polet za nova desetljeća. Pozdrav u radosti slavlja!

s. Marija Ćosić



Pripremajući se za jubilej 50 godina rada i života za „dragog bližnjega“ na ovom kontinentu, sve vrijeme sam u srcu osjećala potrebu zahvaljivati i slaviti Gospodina za njegovu silnu ljubav prema nama i svim ljudima s kojima smo se susretale sve te godine. Prisutnost među našim svijetom, koji je prolazio kroz razne probleme i poteškoće, bila im je kao svjetionik prema kojem su se okretali tražeći da ih saslušamo i kažemo koju utješnu riječ.Sama bliža priprava obilježena je prisutnošću regionalne poglavarice s. Ane Marije Antolović, savjetnice s. Finke Dolibašić i s. Anđelite Šokić, koja je dugi niz godina živjela i radila u školi, susretala se s mnogim obiteljima i djecom, trudila se iskazati svima ljubav i pokazati im da su dragocjeni Gospodinu i da ih Bog ljubi i vodi brigu o njima. Njihova prisutnost nam je puno značila i uvećala naše slavlje.Bilo je lijepih iskustava na sam dan proslave, poslije svečane zahvalne Euharistije u crkvi sv. Nikole Tavelića koju je predvodio fra Smiljan Berišić uz koncelebraciju fra Vlade Novaka. Iz usta mnogih čula sam kako ogovore: „Sestro, što bismo mi da vas nemamo! Vi ste nam pomogli doći do Krista.“ Na ručku je bilo negdje oko 500 uzvanika. Prolazeći između njih i izmjenjujući riječi, jedni su mi rekli: „Vi ste sestre kao Isus. Tolike ste nas nahranili i još ostade hrane. Osjetila se velika radosti i oduševljenje.Ovo slavlje me osobno obnovilo i posvjedočilo mi da se isplati žrtvovati i dati sve od sebe da svi dođemo bliže Gospodinu po snazi Krvi Kristove, koja nas krijepi i jača u svakoj prilici. Puno znači prisutnost sestara Klanjateljica Krvi Kristove na ovom kontinentu. Nije važno gdje smo i gdje i što radimo, no važno je otvoreno srce, dobra volja i savjesno vršenje svoje dužnosti kako bismo mogle s ljubavlju ostvariti lijepi poredak stvari koje je Krist uspostavio u svojoj Krvi.Neka je Bogu hvala i slava za njegovu veliku ljubav i strpljivost s nama jer često nismo odgovorile na ono što smo trebale. No njegova je ljubav bila vidljiva kroz sve godine i ostat će s nama i kroz godine koje nam još poklanja. Živio Isus u svakoj našoj situaciji.

s. Iluminata Antolović



Mi sestre bile smo ugodno iznenađene ljubavlju, pažnjom, darovima, priznanjima, zahvaljivanjima i blagoslivljanjem ljudi. Osjećam veliku radost i zahvaljujem raspetom Isusu da je njegova presveta Krv, koja je potekla na Golgoti iz njegovog probodenog sirca, dohvatila i natopila mnoge duše na australskom tlu. Ta Krv ima neizmjernu moć i snagu kroz sve vjekove i kroz sve naraštaje do nakraj svijetla, do Australije. Ona donosi spas, ona ozdravlja, ona preporađa, ona čisti i posvećuje, ona natapa i oplođuje, ona je život. To mogu posvjedočiti vlastitim iskustvom.Neka dobri Bog nagradi svaku sestru koja je dio svog života ugradila u ovaj velebni Božji plan. Sama se osjećam kao jedna kap u ovom slapu, prema pjesmi Dobriše Cesarića:

Teče i teče, teče jedan slap,Što u njemu znači moja mala kap?Gle, jedna duga u vodi se stvaraI sja i dršće u tisuću šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjatiI moja kaplja pomaže ga tkati.

Mi i dalje nastojimo služiti s ljubavlju i tiho. Molimo Gospodina da nas pogleda i da nam daruje koje sveto zvanje kako bi “rijeka Krvi Isusove” nastavila teći ovim kontinentom i spašavati duše koje su “Isusa stajale Krvi”.

s. Tarzicija Medven




57

ZA OdMOR

s. Regina Hassler, ASC

Nećemo nikad zaboravitida je naša međusobna ljubav u zajednicinajvažnije apostolsko svjedočenje.(Konstitucije Klanjateljica Krvi Kristove, Vodič života 9)

UČINITE NEKOME NEŠTO LIJEPO- I NEMOJTE NIKOME REĆI

Iako mnogi od nas često čine dobro drugima, gotovo je sigurno da ćemo svoja dobra djela spomenuti pred nekim drugim, pa makar i nesvjesno tražeći njihovo priznanje.

Kad na taj način podijelimo svoju dobrotu ili velikodušnost s nekim drugim, osjećamo se brižnima; to nas podsjeti da smo ljubazni i da zaslužujemo ljubaznost.

I dok su sva dobra djela sama po sebi čarobna, postoji nešto još čarobnije u tome da se učini neko dobro djelo, ali da ga se nikome nikad ne spomene. Kad dajete drugima, uvijek se dobro osjećate. Umjesto da razvodnite te pozitivne osjećaje time da drugima ispričate kako ste bili brižni, zadržite to za sebe jer ćete tako zadržati i sve pozitivne osjećaje.

Zaista je istina da valja davati zbog davanja, a ne da bi se dobilo nešto zauzvrat. Zato ne spominjite svoju brižnost drugima – vaša je

nagrada toplina u vašoj duši koja je posljedica čina davanja. Idući put kad nekome učinite nešto zaista lijepo, zadržite to za sebe i uživajte u obilju sreće koje davanje pruža.

Richard Carlson



nAŠA iZdAnjA

adresar za školsku

2013./2014. godinu

Popis zajednica,

adrese i telefonski brojevi

sestara

Klanjateljica

Krvi

Kristove.

BOŽJA RIJEČ

lItuRgIJskI kAlEndAR zA 2014.

Liturgijska čitanja i imendani

te važniji datumi

iz povijesti

sestara

Klanjateljica

Krvi

Kristove.

Documents

142013 - Klanjateljice Krvi Kristove · priprave za Uskrs. Zajedno smo sudjelovale na obredima Velikoga tjedna i slavlju Uskrsa. Bile su posebno radosne što su te velike dane mogle