150926.IS_ODRAVANJA_HOTELA

8/7/2019 150926.IS_ODRAVANJA_HOTELA

1/13

1

Dr.sc. VLADO GALII, docentFakultet za turistiki i hotelski menadment Opatija, Sveuilite u Rijeci

INFORMACIJSKI SUSTAV ODRAVANJA HOTELA

Sam pojam odravanja danas je proiren. Ne odravaju se samo tehniki sustavi da bi sezadrali u radnom stanju, ve se odrava okolina (voda, zrak, tlo), odrava se biljni iivotinjski svijet, ovjek odrava svoje zdravlje itd. U posljednjih deset godina , razvijeneturistike zemlje s isto tako razvijenim hotelijerstvom kao glavnom turistikom receptivom,u svim strategijama svog razvoja, definiraju razvoj odravanja kao jedan od znaajnihelemenata svukupnog razvoja, ali i poboljanja kvalitete poslovanj a. Pod funkcijomodravanja podrazumijevaju se poslovi i aktivnosti koje se poduzimaju da bi se osiguralaispravnost odnosno funkcionalna uporabljivost sredstava za rad. Karakteristika dananjegodravanja hotela kao ugostiteljskog objekta je da se ono oba vlja na konkretnoj opremi iima praktian znaaj na uspjeno poslovanje hotela. S obzirom da oprema u hoteluobuhvaa razliite skupine opreme: strojarska, elektro, graevinska, potreban je posebanpristup u izboru strategije odravanja za pojedine skupin e opreme. Meutim, za svaku odizabranih strategija neophodna je informatika podrka za djelotvoran rad slubeodravanja. Pri tome, upravljaki informacijski sustav za odravanje hotela nuno trebapodravati preventivno, plansko i korekturno odravanje.

Kljune rijei: hotel, odravanje, informacijski sustav.

UVOD

Znaajne promjene u izradi strojeva i opreme koja se koristi u svakodnevnomhotelskom poslovanju postavljaju i sve sloenije zahtjeve pred osoblje tehnike slube,a navedene znaajne promjene postavljaju sloenije zahtjeve i pred sustave odravanjaiz slijedeih razloga:y porast sloenosti tehnikih sustava koji postaju sve jednostavniji za koritenje a

sve sloeniji za odravanje,y primjena mikroprocesora u upravljanju, mjerenju, kontroli i regulaciji,y primjena visokoautomatizirane, skupe proizvodne opreme iji svaki zastoj

predstavlja znaajni troak, a nekada i nenadoknadiv gubitak (odlazak gostiju izhotela radi nekvalitetne usluge),

y poveani zahtjevi za visokom pouzdanosti u radu, sigurnost za rukovatelje (goste)i sl.,


2/13

2

y promjene u organizaciji poslovnih subjekata u hotelskoj industriji (horizontalnaorganizacija, autonomne grupe, izdvajanje funkcija odravanja kao uslugespecijaliziranih poduzea),

y poveani zahtjevi za smanjenjem trokova rada proizvodne opreme u ivotnomvijeku proizvoda i dr.

Svi ovi sloeni zahtjevi postavili su pred odravanje potrebu istraivanja irazvoja novih pristupa odravanju ili racionalizaciji postojeih, koje moemo svrstati uslijedee skupine:y razvoj novih strategija odravanja,y razvoj metoda i tehnologija za kontrolu pouzdanosti,y cjeloviti sustavni pristup odravanju,y prognoza pogreaka i procjena ivotnog vijeka tehnikog sustava,y upravljanje stanjem tehnikog sustava u realnom vremenu,y dijagnostika,y razvoj komponenti visoke pouzdanosti,y primjena novih informacijskih tehnologija i baza znanja.

S porastom znaaja odravanja, javljale su se nove metode i strategije, aponekad su se na razliitim mjestima u svijetu javljale sline metode definirane inazivane na razliite naine.1 Tako je odravanje hotela preraslo, iz zanatskedjelatnosti preko specijaliziranog odravanja, u danas visoko racionaliziranuorganizaciju odravanja (samoodravanje, ekspertni sustavi za odravanje, odravanjepo stanju, pouzdanosti orijentirano odravanje, totalno produktivno odravanje itd.) sazaposlenima u slubi odravanja ije je obrazovanje i kvalifikacijska struktura dalekoiznad one koja je bila prije deset ili vie godina.

1. OSIGURANJE HOTELSKIH UGODNOSTI

Hotel je okolina iji je smisao osigurati svojim gostima korisne i efikasne

usluge te ugodan boravak.2 Gosti hotela oekuju ugodne uvjete boravka u svimprostorima: u predvorju, ugostiteljskim dijelovima hotela, trgovakim prostorima,prostorima za rekreaciju i posebno u smjetajnim jedinicama (hotelskim sobama iapartmanima) gdje se ugodnost mora prilagoditi zahtjevima pojedinog gosta. Osobljehotela, arhitektonska i tehnika oprema, razni servisi, kuhinja i ambijent sobe imajusvoju ulogu u ispunjavanju oekivanja hotelskih gostiju.

U isto vrijeme, cilj je hotela odrati kontinuitet i kvalitet u cjelovite usluge uzpoveanje dobiti. Obzirom da je elja gosta maksimalna ugodnost uz to povoljnijucijenu, hotelska industrija ne moe si priutiti poveanje cijena, to znai da se veadobit mora ostvariti smanjenjem trokova. Ugodnost topline i mirisa te tehnika iekonomska ugodnost su osnovni elementi za uspjeno voenje hotela. Menadmenthotela mora osigurati sve te faktore zbog dobrobiti gostiju i profitabilnosti hotela.Koncepcija sve etiri ugodnosti u svim dijelovima hotela, kao i kombinacija

1 Moubray, I., Reliability Centred Maintenance, Butterworth -Heinemann, Oxford, UK, 1997. str. 423.2 Levy, J., Oprema i procedure koje umanjuju hotelske trokove energije, Landis&Staefa, Zagreb, 200 1., str.1.


3/13

3

toplinsko-tehnike ugodnosti u samim hotelskim sobama dovela je do pristupa koji

naglaava sklad izmeu oekivanja hotelskih gostiju i financijskih mogunosti hotela.U praksi, ugodnost topline predstavlja osjeaj ugode koji je rezultatzajednikih nastojanja arhitekta, inenjera konzultanata i izvoaa radova naklimatizaciji, grijanju i hlaenju. Ova se ugodnost moe postii koritenjem centralnognadzorno-upravljakog sustava, u smislu ispunjavanja ambijentalnih zahtjeva, a to sutemperatura, vlaga i brzina strujanja zraka. Na ugodnost topline takoer utjeu iaktivnosti gostiju u razliitim dijelovima hotela (fitness, noni klubovi i sl.), kao i nainna koji su odjeveni.

Ugodnost mirisa je povezana s ugodnou topline gdje god je prisutna velikapromjenljivost broja ljudi u prostoru, npr. u ugostiteljskim sadrajima u hotelu,dvoranama za sastanke, shopping centrima i sl. Ugodnost mirisa predstavlja uvjerenjegosta da e cijelo vrijeme udisati najkvalitetniji zrak. Dim i mirisi iz kuhinje mogu bitiposebno neugodni.

Tehnika ugodnost predstavlja lako i jednostavno rukovanje svom tehnikom

opremom u hotelu, od termostata u hotelskoj sobi do operatorskog terminala narecepciji i u centru za nadzor i upravljanje. Ako je rukovanje sofisticiranom modernomopremom komplicirano, kako za tehniko osoblje tako i za goste (u njihovim sobama),dolazi do nezadovoljstva ljudi. Hotelijeri moraju imati trenutnu i jasnu predodbu otome to se dogaa u svakom dijelu hotela kako bi izbjegli mogue pritube. Ujedno,moraju rijeiti razne vidove upravljanja hotelom (sigurnost, komunikacije, ugodnost inadzor soba), a poeljno je da to bude integrirani sustav. Moderni centralni nadzorno-upravljaki sustavi pruaju zadovoljavajue rjeenje za sve vrste postrojenja u hotelu.Ipak, upravljanje i nadzor soba ostaju nakritinija podruja. Dananji modernipodsustavi integriraju kontrolu pristupa u sobu, TV poruke, sobni alarm, tednjuenergije i regulaciju temperature u sobi. Takvi kompletni paketi nadzora drastinopoveavaju razinu ugodnosti hotela i smanjuju trokove energije.

Ekonomska ugodnost je zadovoljstvo (kako za hotelsku upravu tako i zagoste), koje je posljedica osiguranih gore navedenih uvjeta: ugodnosti topline, mirisa itehnike ugodnosti uz najmanji mogui troak.

2. STRATEGIJE ODRAVANJA HOTELA

Osnovni razlog zbog kojeg na odravanje hotela ima puno prigovora je nemar,neznanje i neorganiziranost. Strunost je problem koordinacije velikog rasponarazliitih strunih znanja, koja bi trebalo objediniti za uspjeno voenje kompleksnihobjekata kao to su hoteli. Taj se rad moe podijeliti na tri specifine grupe poslova, ato su:y odravanje graevinskog dijela objekta (zgrade, parkovi, plae, bazeni, sportski

tereni itd.);y odravanje instalirane opreme u i izvan hotelskih objekata;y ienje objekta.

Svaki od njih ima niz specifinosti, od potrebne dokumentacije, razliitihtehnologija odravanja, razliitih ciklusa preventivnog odravanja itd. Kako touspjeno objediniti i njihovim radom osigurati vrhunsku uslugu hotelskom gostu? Da bise to moglo, treba rei da se uspjeno voenje objekta sastoji iz tri osnovne djelatnostikoje se kontinuirano isprepliu, a to su:


4/13

4

y upravljanje objektom,y koritenje objekta,y odravanje objekta,a za svaku od njih potrebna je odreena koliina znanja. Kako uz postojea stei i taspecifina znanja? Jednostavno, permanentnom izobrazbom, kao to se to radi urazvijenim turistikim zemljama. Konano, odgovor na prethodno pitanje je:y definirati ciljeve u svakom objektu (trajanje sezone, vrste gostiju, njihove elje,

kategorija objekta itd.), nakon togay putove s kojim e se to ostvariti (niz aktivnosti koje treba uraditi da se postigne

cilj, kao npr: izobrazba djelatnika, nabava rashladnih ureaja, centralno grijanjeobjekta rad tijekom cijele godine itd.),

y resurse koji su potrebni za svaku aktivnost (financijska sredstva, konzultanti,struni djelatnici itd.) i konano

y dobra koordinacija izmeu timova koji zajedniki omoguuju koritenje,upravljanje i odravanje objekata.

Znaaj odravanja u procesu eksploatacije hotelskih objekata, bez obzira nakvalitetnu izgradnju i opremanje (to je jo uvijek vrlo rijetka pojava) je velik ukolikose eli ponuditi gostu uvijek ispravne i pouzdane prostore i opremu. Suvremeni objektii oprema postaju sve kompleksniji i trae za vrijeme eksploatacije kontinuiranu briguodravatelja razliitih profila i specijalnosti.

Djelatnost odravanja bila je u poetku orijentirana na korektivne zahvate(popravci nastalih kvarova), da bi danas dugorono gledano zbog velikih gubitaka(visoki trokovi u sluaju male raspoloivosti objekta, nezadovoljan gost, otkazivanjeniza aranmana nezadovoljne agencije) preteno bila usmjerena na razne oblikepreventivnog zahvata. Sve to radi se zbog smanjenja vjerojatnosti pojave neispravnosti(pogotovo kod objekata visoke kategorije) i radi produenja ivotnog vijeka objekta iopreme.

U ukupnom ivotnom vijeku objekta ili opreme, mogue je uoiti tri tipinaperioda:y period uhodavanja (kada se pojavljuje velik broj kvarova koji se dijele na kvaroveuhodavanja i sluajne kvarove),y period normalne eksploatacije (najdui period u ivotnom vijeku objekta i

instalirane opreme) iy period vremenskih kvarova (ijim poetkom poinje rasti uestalost kvarova, a s

tim se poveavaju i trokovi odravanja tj. eksploatacije takvih objekata iopreme).

Na temelju opisanog, dade se uoiti da se djelatnost odravanja u uem smislusastoji od preventivnih i korektivnih zahvata na objektima i opremi, kako bi se smanjiobroj kvarova, poveala raspoloivost i produljio vijek opreme.

Osoblje hotela zadueno za odravanje hotela (zaposleni u slubi odravanja)esto nemaju utjecaja na donoenje odluke o nabavi odnosno izgradnji. Meutim, zasve probleme koji se dogaaju tokom eksploatacije skloni smo optuiti osobljeodravanja, premda smo im dali mnogo loija rjeenja objekata i opreme od onih koja

bi omoguila veu raspoloivost i pouzdanost. Naravno, kod toga treba uzeti u obzir dapodatak o eksploatabilnosti pojedinih objekata i opreme do sada nismo ni imali, zbognedostatka dokumentacije odravanja, loeg praenja stanja opreme i objekata,


5/13

5

nepoznavanja trokova eksploatacije po pojedinom objektu ili opremi, nestrunosti

djelatnika itd.S obzirom da oprema u hotelu obuhvaa razliite skupine opreme:3y strojarska (plinske instalacije, ventilacijska oprema, kotlovi i oprema centralnog i

solarnog grijanja, disel agregati, vodovodne instalacije, pumpe),y elektro (informatika oprema, interna televizija, elektro instalacije),y graevinska (zgrade, krovovi, infrastrukturni vodovi, dimnjaci, okoli),potreban je poseban pristup u izboru strategije odravanja za pojedine skupine opreme.Meutim, za svaku od izabranih strategija neophodna je informatika podrka zadjelotvoran rad slube odravanja.

3. FAZE UVOENJA I NFORMACIJSKOG SUSTAVA ODRAVANJAHOTELA

Kod postavljanja racionalnog i suvremenog sustava odravanja objekta iopreme s organizacijskog i tehnolokog stanovita, u svakom objektu, bez obzira tko snjim upravlja, moe se ugraditi informacijski sustav koji osigurava sve povratneinformacije i omoguava ocjenjivanje eksploatabilnosti svakog objekta. Takveinformacije posluit e investitoru kao prirunik za donoenje niza odluka pri ulasku unovu investiciju, kao npr: oblik objekta, vrsta kvara, optimalni zavrni elementi uodnosu na program u svakom prostoru objekta, vrsta opreme, proizvoa itd.

Ovakvim nainom upravljanja postojeim objektima (definirani programi,planiranje i praenje koritenja, planiranje i praenje odravanja, planiranje i praenjetrokova) dolazi se do podataka koji omoguavaju tono definiranje parametra kododluivanja o potrebi za odreenim objektom, definiranja elemenata za njegovoprojektiranje, definiranje potrebne instalirane opreme itd.

Projektanti daju rjeenja, ali ih korisnik (investitor) ocjenjuje i zahtjevapotivanje parametara koji su se do sada u eksploataciji pokazali dobrim, odnosno

odbacuje one koji su prouzrokovali smanjenje raspoloivosti, visoke trokoveodravanja itd. Informacije o odravanju znaajan su element u svim fazama odprojektiranja do izgradnje, opremanja i pripreme za eksploataciju.

Cjeloviti informacijski sustav odravanja hotela mogue je implementiratikroz slijedee faze:1. faza: priprema osnovnih podatakay analiza i dopuna ifarskog sustava,y organiziranje i priprema zajednikih podataka (organizacijska struktura, kadrovi,

kapacitet, partneri),y organiziranje i priprema tehnikih podataka,y utvrivanje i dopuna podataka o rezervnim dijelovima i komponentama.2. faza: priprema tehnolokih podatakay prijenos podataka iz osnovnih sredstava i pripadni inventurni brojevi za svu

opremu,

y dopuna osnovnim tehnikim podacima iz raspoloive tehnike dokumentacije,3 Majdandi, N., ari, T., Primjena informacijskog sustava odravanja MIMS u hotelsko-ugostiteljskimobjektima, u knjizi radova VI. znanstveno -struni skup Odravanje hotelsko-ugostiteljskih objekata, DOS Drutvo odravatelja sredstava rada Split, S plit, 1999., str. 55.


6/13

6

y unos hijerarhijske strukture do raspoloivih podataka.3. faza: priprema radne dokumentacijey poslovi na analizi postojeih dokumenata,y opis rada s dokumentomy nain nastajanja dokumenta,y hodogram toka.4. faza: organiziranje praenja kvarova i popravakay pokazatelji uinkovitosti rada opreme,y funkcije korektivnog odravanja,y trokovi korektivnog odravanja,y podloga za izbor strategije odravanja.

Informacijski sustav odravanja hotela treba biti uraen modularno, tako da semoe koristiti za razliite strategije odravanja, razine organizacije odravanja i tipoveorganizacije (centralizirano, decentralizirano, povjereno specijaliziranim poduzeima).Sustav ostavlja mogunost uvoenja funkcije odravanja modularno uzimajui u obzir i

financijske, organizacijske ili kadrovske mogunosti korisnika poev sinformatizacijom skladita, pa do uvoenja podsustava odravanja po stanju. Pri tome,moduli informacijskog sustava odravanja hotela mogu biti:y podaci o strojevima i opremi,y preventivno odravanje,y kontrolni pregledi,y tekue odravanje,y trokovi odravanja.

Modul podaci o strojevima i opremi sadri podatke i programe kojima sedefinira oprema za odravanje (osnovni tehniki podaci, mjesto ugradnje, evidencijazamjene, hijerarhijska struktura opreme i pripadajuih rezervnih dijelova, prizvoairezervnih dijelova).

U modulu preventivno odravanje nalaze se programi i podaci koji omoguujuorganiziranje i praenje preventivnog odravanja (mjesta preventivnog odravanja,tehnoloke operacije preventivnog odravanja, potrebni radnici i vrijeme zapreventivno odravanje, potrebni materijali i alati, plan i stanje izvrenja planapreventivnog odravanja).

Modul kontrolni pregledi organizira podatke i sadri programe kojiomoguuju organiziranje i praenje kontrolnih pregleda (opis kontrolnih pregleda,uvjeti za obavljanje kontrolnih pregleda, plan i stanje izvrenja plana kontrolnihpregleda).

U modulu tekue odravanje nalaze se programi i podaci kojima seevidentiraju svi kvarovi i oteenja na opremi. Na temelju ovih podataka o povijestirada komponenti i strojeva, dobivaju se podaci o pouzdanosti rada opreme. Sadrigrupe podataka i prijava kvara i oteenja, izdavanje radnih naloga za popravke,izvjee o obavljenim radovima, utroeni materijal i rezervni dijelovi i komponente iutroena vremena po radnom nalogu.

Modul trokovi odravanja sadri podatke i programe kojima se prate svi

trokovi odravanja (rada, materijala i rezervnih dijelova) po vrstama odravanja(preventivno, kontrolni pregledi, tekue odravanje i planski popravci).

Prema tome, efikasna sluba odravanja tedi fondove organizacije, uvrujeorganizaciju, omoguava zaradu, vie plae, veu sigrunost i stvara mogunost


7/13

7

unapreenja zaposlenih. Taj segment takoer je vaan kao uvar vrijednosti uloenog

kapitala odnosno vlasnitva.4

4. ZADACI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ODRAVANJA HOTELA

Pod funkcijom odravanja podrazumijevaju se poslovi i aktivnosti koje sepoduzimaju da bi se osigurala ispravnost odnosno funkcionalna uporabljivost sredstavaza rad. Pojam sredstava za rad ukljuuje strojeve, ureaje, instalacije, alata, pa i zgrade,te ostalu infrastrukturnu opremu proizvodnog sustava.

Zaposleni u slubi odravanja trebaju posvetiti posebnu panju to boljemodravanju osnovnih (proizvodnih sredstava), da bi mogla ostvariti planiranu aktivnost,odnosno da bi se kvalitetno mogao izvriti proizvodno-usluni proces u hotelu.

Informacijski sustav odravanja hotela treba omoguiti da se pod kontrolustavi odravanje proizvodne opreme (strojevi, ureaji, alati) putem:y

sastavljanja i evidentiranja podataka o sredstvima i tehnologiji odravanja,y izrade i praenja planova odravanja,y upravljanja zalihama rezervnih dijelova, komponenata, alata pomonih materijala i

sredstava,y praenje kvarova,y upravljanja poslovima odravanja,y upravljanja trokovima odravanja.

Osim toga, sustav treba osoblju, koje je odgovorno ili prati odravanjeomoguiti uvid u:y planove odravanja (preventivni pregledi i zamjena dijelova, podeavanje,

ienje, zatita i sl.),y planove potrebne radne snage po strukturi i broju,y planove i stanje rezervnih dijelova, komponenata, alata, pribora, osnovnog i

potronog materijala,y pouzdanost strojeva i komponenti,y mjesta koritenja rezervnih dijelova.

Kvalitetnim odravanjem hotela, za koje informacijski sustav daje programskupodrku, postie se ostvarenje slijedeih poboljanja u cjelokupnom hotelskomposlovanju:y planskim i preventivnim odravanjem produuje se vrijeme uporabljivosti

sredstava i smanjuje se broj kvarova i zastoja,y optimalnim koritenjem resursa poveava se produktivnost, skrauje vrijeme

trajanja operacija odravanja i smanjuju se trokovi odravanja,y posjedovanjem valjanih informacija ostvaruje se bolje planiranje i upravljanje

odravanjem,y upravljanjem zalihama i planskom izradom rezervnih dijelova osigurava se

optimalna koliina rezervnih dijelova, potrebnog pribora i materijala za potrebeodravanja.

Informacijski sustav odravanja hotela mora rijeiti slijedee zadatke:

4 Vejvoda, M., Odravanje ugostiteljskih objekata, asopis Hotel&Restaurant Magazin, Zagreb, 1996., str.42.


8/13

8

y definiranje osnovnih i tehnikih podataka o svakom stroju po proizvoau,datumu ugradnje i pripadajuim elementima definiranim kao rezervni dijelovi ikomponente,

y definiranje pozicije svakog elementa u tehnolokom procesu,y planiranje i praenje dnevnih, tjednih i periodinih pregleda strojeva,y planiranje i praenje trokova pregleda strojeva,y planiranje i praenje mjerenja i ispitivanja strojeva,y praenje prijava kvarova,y provjera stanja komponenti na skladitu,y evidentiranje obavljenih radova i putanja u eksploataciju,y izrada inicijalnog plana planskih popravaka,y praenje tekueg odravanja,y dobivanje ukupnih trokova odravanja.

5. CENTRALNI NADZORNO-UPRAVLJAKI SUSTAV

Rekonstrukcije postojeih hotela postale su uestale, jer je periodinarenovacija hotela veoma vana za njegovu konkurentnost. Menadment hotela morasve vie obraati panju na razinu tehnike opremljenosti hotela, jer se smatra da je, uprosjeku, sedam godina nakon otvaranja potpuno novog hotela potrebno izvritimodernizaciju i renovaciju.

Prilikom rekonstrukcije hotela, ciljevi hotelskog menadmenta mogu se saetiu slijedeem:y ponuditi poboljane klimatske uvjete u zatvorenim prostorima kako bi omoguio

svojim gostima ugodan ambijent obzirom na temperaturu, relativnu vlagu i miris;y unaprijediti postojea tehnika rjeenja (poboljati tehniku ugodnost);y sniziti trokove energije (poboljati ekonomsku ugodnost);y poboljati odravanje opreme (poboljati tehniku ugodnost);y jednostavan sustav upravljanja opremom i ureajima (user friendly).

Pri tome bi hotelski menadment trebao izbjegavati komplicirane sustave zasvoje tehniko osoblje iz sljedeih razloga:y kako bi njegovo tehniko osoblje bilo ponosno na svoju modernu tehnologiju i

time motivirano za poduzimanje svakodnevnih mjera za utedu energije(dokazano je da hoteli u prosjeku gube 20-30% ukupne potronje energije i vode);

y treba iskoristiti sva postojea rjeenja za buduu nadgradnju sustava upravljanja;y ne treba sustav upravljanja koji e zastarjeti za samo nekoliko godina, jer je cilj

menadmenta kapitalizirati poetnu investiciju;y smanjiti trokove poslovanja drastinim smanjivanjem trokova energije.

S aspekta kvalitetnog odravanja hotela, menadment hotela i odgovornidjelatnici slube odravanja naroitu panju obraaju na slijedea tehnika pitanja:y individualna ugodnost sobe,y tednja energije (boravi li gost u sobi ili ne),y komunikacije (poruke),y kontrola pristupa sobama,y sigurnost (vatra, protuprovala),


9/13

9

y osvjetljenje,y nadzor dizala (bez ekanja),y kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima, zahtjevana ventilacija,y otkrivanje poplava.

Centralni nadzorno-upravljaki sustav pri tome moe ponuditi slijedeemogunosti:y automatsku kontrolu temperature, vlage, pritiska, kvalitete zraka, brzine strujanja,y grafiki prikaz postrojenja i podsustava,y dinamiki prikaz vrijednosti u realnom vremenu,y izvjetavanje/prikaz alarma,y praenje trendova,y praenje potronje energije,y automatsko izvjetavanje,y raspodjela tereta, nadzor vrnih optereenja,y normalni/alarmni nain rada,y daljinska kontrola preko modema.

Na slici 1., prikazano je moderno tehniko upravljanje hotelom.

6. TROKOVI ODRAVANJA

Ukoliko se paljivo analiziraju dosadanja iskustva u programiranju, izgradnjii odravanju hotelskih objekata, dolazi se do zakljuka da su najmanje problema ipotekoa imale one kue koje su bile stvarni nositelji investicija (od projektnog doinvesticijskog programa, odabira opreme, ureaja i inventara).5 Odravanje hotela upravilu se moe podijeliti na investicijsko i tekue odravanje (u koje spada i obvezno -zakonsko odravanje), dok su tipovi odravanja:1. centralizirano,2. decentralizirano,3. povjereno specijaliziranim poduzeima.

Pri kreiranju svake usluge u hotelu javljaju se odreeni trokovi koji surezultat utroka materijala i drugih faktora proizvodnog procesa, kao to su: radnasnaga, alat, energija, troenje osnovnih sredstava itd.

Svaka aktivnost koju treba izvriti za ostvarenje odreenog prihoda u praviluza sobom povlai odreene trokove. Trokovi su, dakle, redovita pojava u poslovanjusvakog poslovnog sustava. Neispravno je trokovima poslovanja davati negativnukonotaciju, jer oni po sebi nisu negativna pojava. Trokovi su sredite ekonomije, i usvim udbenicima ekonomije zauzimaju sredinje mjesto. To je zbog toga to je pojamekonomije usko vezan za uspjenost poslovanja poduzea koja je ovisna o trokovima.

Moe se zakljuiti da se sve ekonomske odluke temelje na trokovima, pa se

5 Jagii, ., Odravanje hotela, u knjizi skupine autora Organizacija rada u hotelu, (red. Radii, F.),Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1994., str. 212.

Slika 1.


10/13

10

upravljanju trokovima treba posvetiti posebna panja. Odnosno, nije mogue voditi

poduzee, a izbjei trokove.U sluaju odravanja, nasuprot trokova javlja se kao korist dui vijek trajanjauporabe, kao i smanjen opseg gubitaka radi izostanka proizvodnje zbog otkaza. Zatoopseg ulaganja u odravanje treba dovesti u korelaciju s koriu koja proizlazi iz due isigurnije uporabe tehnikih sustava.

Koliko je vano da sustav odravanja omogui tehnikom sustavumaksimalnu pouzdanost, takoer je vano minimizirati trokove odravanja. Ukolikose tei da se iz proizvodnog procesa dobije to vie proizvoda, moe se dogoditi datrokovi odravanja znatno utjeu na smanjenje te dobiti.

Iz iskustva je poznato da se ne moe tono govoriti o optimalnoj tokitrokova odravanja i zastoja. Obino se oekuje da e sustav na poetku i veimdijelom svoga vijeka imati niske trokove odravanja i da e tek pri njegovom krajutrokovi osjetnije porasti. Takav porast trokova odravanja bi u stvari i trebalooekivati, ako bi na sustavima dolazilo samo do onih oteenja a kojima je proizvoa

prilikom konstruiranja i raunao. Ako je sustav dobro konstruiran, tada je svakipojedini dio tako dimenzioniran da moe otkazati tek poto proe vijek trajanja cijelogsustava. Dakle, pod trokovima odravanja treba smatrati samo one poslove i trokovekoji podravaju poetne nazivne karakteristike proizvodnog sustava. Trokoviodravanja nisu trokovi proizvodnog sustava radi vrenja prepravka, rekonstrukcija isl. To su trokovi koje se svrstava u poveanje nabavne vrijednosti.

7. ODRAVANJE HOTELA U SUSTAVU USALI

Informatizacija internog obrauna u hotelu omoguava izvjeivanje premastandardima metode USALI, koja uvjetuje definiranje inputa, sadraja i outputainternog obrauna svakog segmenta djelatnosti ili zemljopisnog segmenta, a u okviruodredbi MRS-a 14.6 Primjena ove metode za svaki hotel znai prihvaanjejedinstvenog naina u klasifikaciji, organizaciji i prezentaciji podataka o prihodima,trokovima, imovini, obvezama i kapitalu. Sredinji dio metode USALI inestandardizirani oblici internih izvjetaja (predviena mogua 32 izvjetaja), temeljemkojih se podataka mogu sastaviti kvalitetni izvjetaji i za eksterne korisnike predvienivaeim propisima zemlje7. Dakle, primarni interes metode USALI nisu temeljni, ve32 pojedinana interna izvjetaja za koje je propisana shema, te nain obuhvaanja iobrade podataka koji ine njihov sadraj. Jedan od tih izvjetaja je i izvjetaj podbrojem 21 - investicijsko i tekue odravanje (engl. Property Operation andMaintenance).

Prihvaanjem metode USALI osigurava se usporedba rezultata sa irim i uimokruenjem i ocjena situacije u odnosu na konkurenciju i prosjek nacionalne i svjetskehotelske industrije.

Da bi se svi podaci u internom obraunu mogli obuhvatiti po metodi USALIpotrebno je :

6 MRS 14 (Meunarodni raunovodstveni standard 14) je raunovodstveni standard kojim se regulira nain iuvjeti izvjeivanje po segmentima djelatnosti i zemljopisnim segmentima kao djelovima poduzea za svegrane djelatnosti, pa metoda USALI predstavlja njegovu daljnju razradu i prilagodbu specifinim potrebamaposlovanja u hotelijerstvu.7 U Hrvatskoj je to Zakon o raunovodstvu , N.N. br. 90/92.


11/13

11

1. informatiki i sadrajno postaviti interni kontni plan,2. donijeti raunovodstvene politike,3. uvesti obraun po djelominim trokovima.

U sastavljanju ovih izvjetaja vodi se rauna o maksimumu korisnihinformacija koje se mogu pruiti hotelskom menadmentu, pri emu treba zadovoljitinaela odgovornosti, kontrolabilnosti i zaraunjivosti.8

ZAKLJUAK

Upravljanje hotelom i zadovoljni gosti su parametri koji u mnogome ovise oprofesionalizmu glavnog menadera i tehnikih sposobnosti njegovog glavnoginenjera i tehnikog osoblja. Ove kvalitete, poboljane sa sustavnom provedbomkoncepta etiri ugodnosti kroz prihvatljiv i jednostavan centralni nadzorno-upravljakisustav kombiniran sa adekvatno odabranim komponentama informacijskog sustava,

garantiraju najvii stupanj zadovoljstva kako za gosta, tako i za uposlenike imenadment hotela.U radu se predlau metode poboljanja ugodnosti i zadovoljstva gostiju uz

primjenu informacijskog sustava odravanja hotela, to bi u praksi trebalo rezultiratismanjenjem trokova poslovanja i poveanju dobiti.

LITERATURA

1. Fay, C. T., Rhoads, R.C., Rosenblatt,R.L., Managerial Accounting for the Hospitality serviceIndustries , WM.C.Brown Company Publishers, Dubuque, Iowa, 1981.

2. Jagii, ., Odravanje hotela, Organizacija rada u hotelu, skupina autora (red. Radii, F.),Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1994, 212 -218.

3. Levy, J., Oprema i procedure koje umanjuju hotelske trokove energije, Landis&Staefa, Zagreb, 2001.4. Majdandi, N., ari, T., Primjena informacijskog sustava odravanja MIMS u hotelsko-

ugostiteljskim objektima, zborniku radova VI. znanstveno -strunog skupa Odravanje hotelsko-

ugostiteljskih objekata, DOS Split, Split, 1999, 53-70.5. Moubray, I., Reliability CentredMaintenance , Butterworth-Heinemann, Oxford, 1997.6. Vejvoda, M., Odravanje ugostiteljskih objekata, Hotel&RestaurantMagazin, Zagreb, 1996, 42-43.

8 Fay, C. T.; Rhoads, R.C.; Rosenblatt,R.L.: Managerial Accounti ng for the Hospitality service Industries,WM.C.Brown Company Publishers, Dubuque, Iowa, 1981. str. 59


12/13

12

Summary

COMPUTER SYSTEM OF HOTEL MAINTENANCE

The mere idea of maintenance today has been extended. It is not only the technical systems that are being

maintained in order to keep them in operating conditions, also the environment (water, air, soil) is

maintained, flora and fauna are ma intained, man maintains his health etc. In the last few years developedtourist countries with developed hotel industry as their main tourist receptive tool, have as part of strategies

for their development defined maintenance as one of the significant ele ments of complete development, but

also of business quality improvement. The function of maintenance comprises the jobs and activitiesperformed to ensure correctness, i.e. functional usability of instruments of labour. The characteristic of

todays maintenance of a hotel as a catering establishment lies in the fact that it is performed on concrete

equipment and it has a practical impact on successful running of the hotel. Since the equipment in a hotel

comprises different groups of equipment: mechanical, e lectrical, building - particular approach is requiredwhen selecting the maintenance strategy for a particular group of equipment. However, computer support is

essential to every strategy in order for the maintenance service to become effective. Related to that, the

managing computer system for hotel maintenance must support preventive, planned and correctivemaintenance.

Key words: hotel, maintenance, computer system.

Zusammenfassung

COMPUTERSYSTEM FR DIE WARTUNG/PFLEGE DES HOTELS

Heute ist der Begriff Wartung erweitert. Man muss nicht nur technische Systeme warten, damit diese

arbeitsfhig sind, Pflege erfordert die Umwelt (Wasser, Luft , Boden usw.), die Pflanzen - und Tierwelt, dieGesundheit des Menschen usw. In den let zten zehn Jahren definierten entwickelte Tourismuslnder, die ein

ebenso entwickeltes Hotelwesen als Haupttourismusrezeptiv haben, bei allen Entwicklungsstrategien die

Entwicklung der Wartung als eines der bedeutenden Elemente der allgemeinen Entwicklu ng, aber auch der

Verbesserung der Geschftsqualitt. Unter der Funktion Wartung versteht man Geschfte und Aktivitten,

die unternommen werden um die Fehlerlosigkeit bzw. die funktionelle Brauchbarkeit der Arbeitsmittel zu

gewhrleisten. Die Charakteristi k der heutigen Wartung des Hotels als gastgewerbliches Objekt ist, dass

diese an konkreter Ausstattung vorgenommen wird und praktische Bedeutung fr eine erfolgreiche Ttigkeit

des Hotels hat. Da die Ausstattung im Hotel verschiedene Ausstattungsgruppen umfasst und zwar aus dem

Bereich des Maschinenbaus, der Elektrik und des Bauwesens, ist ein besonderer Zugang bei der

Strategiewahl fr einzelne Ausstattungsgruppen erforderlich. Doch bentigt jede ausgewhlte Strategie fr

eine effektvolle Arbeit des Wartungsdienstes unbedingt eine Computeruntersttzung. Dabei muss das

Computersteuerungssystem fr die Wartung des Hotels auf jedem Fall eine prventive, geplante und

korrektive Wartung untersttzen.

Schlsselwrter: Hotel, Wartung, Computersystem.


13/13

13

Slika 1. Pregled modernog tehnikog upravljanja hotelom

CENTRALNINADZORNO-UPRAVLJAKI

SUSTAVRECEPCIJA

PODSUSTAVI

Ostali podsustavi

rashladnistrojevi, kotlovi

elektrinabrojila,

kalorimetri i sl.

vatrodojava iprotuprovalna

centrala

rasvjeta

Centralna digitalna kontrola

Jedinica za kontrolu soba

Documents

150926.IS_ODRAVANJA_HOTELA