188-2014

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

Tamara Aenbrener

ANALIZA TEHNOLOKIH PROCESA PRI PRIJEVOZU OBJEDINJENIH TERETA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

ANALIZA TEHNOLOKIH PROCESA PRI PRIJEVOZU OBJEDINJENIH TERETA

Kolegij: Tehnoloki procesi u prometu Mentor: dr. sc. Svjetlana Hess Student: Tamara Aenbrener JMBAG: 0112027957 Studij: Tehnologija i organizacija prometa

Rijeka, rujan, 2013.

SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................... 2

2. TEHNOLOGIJA OBJEDINJAVANJA TERETA ........................................... 3

2.1. Tehnoloki aspekt primjene paleta ............................................................ 3 2.1.1. Palete i paletizacija .............................................................................. 5

2.1.1.1. Podjela paleta u ovisnosti o konstrukcijskim obiljejima ............. 8 2.1.1.2. Primjena paleta .............................................................................. 8

2.2. Paket ......................................................................................................... 10

2.3. Kontejnerski prijevoz robe ....................................................................... 16 2.3.1. Tereti u prijevozu kontejnerima ........................................................ 23

2.3.2. Specijalni tereti .................................................................................. 27 3. TEHNIKO - TEHNOLOKA OBILJEJA SREDSTVA ZA RUKOVANJE TERETOM U CESTOVNOM PROMETU ....................................................... 34

3.1. Uloga sredstva za rukovanje teretom ....................................................... 34 3.2. Viliar ...................................................................................................... 38

3.3. Dizalice i prijenosnici .............................................................................. 44 3.3.1. Prijenosnik malog raspona ................................................................. 45 3.3.2. Prijenosnik velikog raspona ............................................................... 46 3.4. Prekrcajni most ........................................................................................ 47 3.5. Autodizalice ............................................................................................. 48

4. TEHNOLOKI PROCESI PRI PRIJEVOZU SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU.. ................................................................................................... 49

4.1. Prijevozna sredstva .................................................................................. 49 4.2. Prikljuna prijevozna sredstva ................................................................. 54

5. PRIMJER TRANSPORTNOG PODUZEA LA LOG ............................. 56 5.1. Povijest poduzea .................................................................................... 56 5.2. Usluge ...................................................................................................... 57 5.3. Transport .................................................................................................. 58

5.3.1. Autohladnjae ................................................................................... 58 5.3.2. Klasina vozila s ceradom ................................................................. 59 5.3.3. Cisterne ............................................................................................. 60

6. ZAKLJUAK ................................................................................................. 61 LITERATURA ................................................................................................... 63

POPIS TABLICA ............................................................................................... 65 POPIS GRAFOVA ............................................................................................. 66 POPIS SLIKA .................................................................................................... 67

2

1. UVOD

Elementi tehnologije cestovnog prometa kao sustava mogu biti diskretni pojedinani elementi ili podsustavi koji pripadaju i drugim (nadreenim) sustavima, poput prometnog, logistikog i/ili gospodarskog sustava. Openito se elementi tehnologije cestovnog prometa dijele na objekte (predmeti prijevoza, informacije, energija), koji se u transformacijskom procesu mijenjaju, sredstva rada (transportni ureaji, sredstva za rukovanje teretom i prijevozna sredstva).

U nastavku su analizirani svi vani elementi sustava tehnologije prijevoza tereta: obiljeja tereta kao predmeta prijevoza, vanost tehnologije za objedinjavanje tereta, odvijanje procesa teretnog prijevoza, tehniko- tehnoloka obiljeja sredstva za rukovanje teretom u cestovnom prometu, tehnoloki procesi pri prijevozu, objekti u funkciji smjetaja i manipulacije teretom.

Prije nego se pristupi daljnjem izuavanju elemenata tehnologije cestovnog prometa treba ukazati na dvije osnovne podvrste te iste tehnologije: tehnologija prijevoza putnika i tehnologija prijevoza tereta. Ta dvojnost tehnologije, koja proizlazi iz razliitosti dviju vrsta predmeta prijevoza: putnika i tereta, ne oituje se samo u svim aktivnostima, ve i u obiljejima, odnosno znaajkama ostalih elemenata.

U okviru ovog diplomskog rada opisat e se elementi tehnolokih procesa pri prijevozu objedinjenih tereta relevantni za analizu uinkovitosti prijevoznih procesa, odnosno kvalitetu prijevozne usluge.

Rad se sastoji od etiri poglavlja. Prvo poglavlje, tehnologija objedinjavanja tereta daje objanjenje to su palete, paketi i kontejneri. Drugo poglavlje, tehniko- tehnoloka obiljeja sredstva za rukovanje teretom u cestovnom prometu bazira se na pojanjavanju uloga, vrste, podjele glavnih sredstva za rukovanje. Tree poglavlje, tehnoloki procesi pri prijevozu sredstava u cestovnom prometu, upoznaje nas s prijevoznim sredstvima namijenjenim putnicima, teretu i prikljuna prijevozna sredstva. U etvrtom poglavlju, dan je osvrt na transportne ureaje, sredstva za rukovanje i prijevozna sredstva i dan je primjer transportnog poduzea La Log.

3

2. TEHNOLOGIJA OBJEDINJAVANJA TERETA

Glavni elementi tehnologije objedinjavanja tereta su palete i kontejneri. Do tog zakljuka su dovela brojna razmatranja suvremene prometne tehnologije.

Uz ova dva elementa nuno je navesti i paketiranje, o njemu se nije do sada vodilo dovoljno rauna. Iako se paket kao dio krupnije jedinice tereta u naelu ne moe smatrati transportnim ureajem, sasvim je sigurno da o paketnom sustavu ili paketiziranju ovisi iskoritenost pa i uinkovitost transportnih ureaja.

Obiljeje podsustava je izrazita dinaminost razvoja. Transportni ureaj s aspekta promatranja tehnologije prometa moe biti i drugi ureaj koje ima funkciju ouvanja pretpostavljene jedinice prijevoza. Klasian primjer, kada se dio ili cijelo transportno sredstvo moe smatrati transportnim ureajem, bio bi na primjer kolni sanduk, poluprikolica ili prikolica pa i cijelo vozilo stavi u funkciju tereta, ali ne samo s osnovnim zadatkom prijevoza tereta nego i ouvanja integriteta tereta. To dolazi do izraaja osobito u multimodalnim prijevozima.

Transportni ureaj moe biti i drugi ureaj pa i dio prijevoznog sredstava ili ak cijelo prijevozno sredstvo ako ima funkciju ouvanja pretpostavljene jedinice prijevoza i ukoliko je taj ureaj u funkciji prijevoznog ili transportnog procesa.

2.1. Tehnoloki aspekt primjene paleta

Postoji mnogo definicija paleta. Izdvojit emo samo neke od njih. Paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formatiranje kompaktnog i vrstog paketa, sloenog iz raznih komada robe. 1 Paleta je univerzalno sredstvo unutranjeg transporta i transporta proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta potronje. 2 Paleta je drvena podloga izraena od dasaka odreenih normiziranih dimenzija, na koje se tovari roba.3 Paleta je podloga na koju se slae materijal ili komadi robe radi manipulacije pri mehaniziranom transportu.

Problem je u neistraenosti osnovnih obiljeja paleta. Primjena paleta se naziva paletizacija. Nakon analize radova zapaa se da se o paleti kao transportnom ureaju sve manje govori, dok se sve vie govori o paletizaciji kao preduvjetu racionalizacije prijevoza. ini se da su paletizacija i paleta sinonimi.

Treba istaknuti razliku izmeu palete i paletizacije. Paleta je transportni ureaj, to je naprava izraena od razliitog materijala. Glavna zadaa joj je omoguavanje oblikovanja optimalne jedinice manipuliranja. Paleta jo nije dosegnula optimum po svojoj tehnolokoj funkciji i konstruktivnim znaajkama. Konstruktori i tehnolozi se jo moraju baviti njezinim znaajkama i osobitostima. Paleta tei transformaciji. Moe se istaknuti da transformacija postojeih - standardnih paleta uvjetuje i promjene u ostalih triju elemenata tehnologije prijevoza, ali i promjene unutar vlastitog podsustava. Manje je vjerojatno da e doi do promjena palete s tehnolokog aspekta, to bi prvenstveno znailo promjenu u njezinim osnovnim gabaritima. Paleta se ne moe smatrati apsolutno statinim elementom. Promjene u konstruktivnim znaajkama su bez negativnih posljedica i pojavljuju se sve ee. Zapravo takve su promjene poeljne jer stabilnost funkcioniranja paletnog

1 B. Golac: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu. kolski centar za

cestovni saobraaj, Zagreb, 1982., str. 202. 2 A. Poljakovi: Pretovarni i skladini centri kao delovi saobraajnog sistema i njihov utjecaj na

sobraaj i privredu, Beograd, 1972., knjiga 7, str. 140. 3 J. Maari: Meunarodna pedicija. Vija pomorska ola, Piran, str. 184.

4

sustava ovisi o sposobnosti paleta da prime i izdre deformacije, evidentiranje, popravljanje, da se lako razmjenjuju. Sa financijskog stajalita moraju biti dostupne korisnicima, moraju pruati veu zatitu i osiguravanje integriteta robe u prijevozu i skladitenju. Uinci primjene paletizacije su viestruki. Oni su prije svega tehnoloki i ekonomski, a onda zatitni i sigurnosni. Dva osnovna kriterija u ocjenjivanju paleta su sa stajalita konstruktivnih znaajki i tehnolokih aspekta. Prvi razlog ne pripada samo u predmet prouavanja prometnih strunjaka, a drugi bi trebao biti u domeni tehnologa prometa. Na grafikonu 1. prikazan je model meuovisnosti palete i okruenja s aspekta tehnologije.

Grafikon 1. Model meuovisnosti palete i okruenja s aspekta tehnologije

Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti, sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2002.

Ovakvim pristupom eli se upozoriti na to da u predmetu koji nosi naziv tehnologija nije mogue jo detaljnije analizirati konstruktivna obiljeja. Prometni tehnolozi trebali bi poznavati sve aspekte promatranja palete.

Potrebno je istaknuti da teorijski aspekt promatranja paleta znatno premauje praktine rezultate. Prometni strunjaci nisu u svojim istupanjima zapostavljali palete kao osnovnu pretpostavku racionalizacije. Gospodarski rukovoditelji su ostali nezainteresirani za njenu veu primjenu. Izostale su odgovarajue mjere ekonomske politike i drutveni napori za poticaj uvoenju novijih tehnolokih procesa.

5

Razvoj i pojava paleta

Neki autori navode da su se palete prvi puta pojavile u dvadesetim godinama prolog stoljea, a drugi da su se pojavile tridesetak godina kasnije. Nalaze se i podaci da se paleta primjenjuje od Drugog svjetskog rata. Razliiti podaci pojavljuju se radi razliitog pristupa gledanja. Neki smatraju da pojavu palete treba smatrati kao poetak njezine primjene, drugi vrijeme pojave dovode u vezu sa paletizacijom.

Smatra se da je u SAD-u ekspanzija primjene palete poela poetkom pedesetih godina prolog stoljea, dok je u Europi primjena zapoela ezdesetih godina prolog stoljea.

Danas paletnom pulu pripadaju sve zemlje u Europi. vicarska, Austrija i vedska oko 1970., oko osam godina nakon pristupanja paletnom pulu, poele su primjenjivati palete na svojim eljeznicama u gotovo 90% jedinica prijevoza. Tadanja prognoza ukazivala je na to da e oko 1975. godine oko 80% meunarodne razmjene biti obavijeno paletnim sustavom, ili sve one robe koje svojim gabaritima i svojstvima to omoguuju.

Ve tada se upozoravalo na to da naa praksa kasni deset do petnaest godina prema razvijenim zemljama Europe. Kod nas je paletni sustav najprije primijenjen na eljeznici 1959. godine, a 1964. godine na inicijativu tadanje Savezne privredne komore, osniva se Jugoslavenska zajednica za paletizaciju. Osnovni su ciljevi Zajednice bili razvijanje informativno- instruktivne djelatnosti, izrada potrebnih uputa i normativa i konkretno angairanje na primjeni paleta u gospodarstvu.

Aktivnosti Zajednice (nacionalnog gospodarstva) na prezentiranju paletnog sustava moe se uoiti i iz toga to je u popularizaciji palete angairan paletizirani vlak pomou kojeg je demonstrirana nova tehnologija. Vlak je bio u 26 sredita zemlje, a na demonstraciji je bilo oko 7500 gospodarskih rukovoditelja, strunjaka i ostalih zainteresiranih. Kasniji tijek aktivnosti i primjene paletnog sustava nije ispunio oekivanja. Stalni manjak u razmjeni paleta uvjetovao je i vee materijalne obveze eljeznice prema inozemnim eljeznicama. Osnovna se posljedica ogleda u usporavanju ili onemoguivanju primjene i razvoja novih tehnologija za koje je paleta znaila isto to i poznavanje slova abecede.

2.1.1. Palete i paletizacija

Paleta je drvena podloga izraena od dasaka odreenih normiziranih dimenzija, na koje se tovari roba. Paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketa, sloenog iz raznih vrsta komadne robe.

Treba istaknuti da paleta i paletizacija nisu istoznanice. Paleta je transportni ureaj - naprava izraena od razliitih materijala, a osnovna joj je zadaa da omogui oblikovanje optimalne jedinice manipuliranja.

Po svojoj tehnolokoj funkciji konstruktivnim znaajkama paleta vjerojatno jo nije dosegnula optimum, a njenim e se osobitostima sigurno jo baviti i konstruktori i tehnolozi.

Paletizaciju bi pak trebalo promatrati kao proces primjene paleta u prijevoz robe. Uinci primjene tog procesa su viestruki. Veoma pojednostavljeno reeno, su prije svega ekonomski i tehnoloki, a pritom zatitni, sigurnosni i ostali.

6

Vrste paleta

Od trenutka pojave paleta do danas nalazimo razne vrste paleta. Razlike u promatranju mogu nastati s obzirom na:

- oblik palete, - dimenziju, - namjenu, - vrstu materijala od kojeg su izraene, - konstrukcijske osobine.

Podjela paleta s obzirom na oblik

Najee su ravne palete i boks-palete raznih vrsta i podvrsta. To je samo dio programa dananjih osamdesetak vrsta najeih paleta koje se sreu u praksi. Na slici 1. prikazana je boks paleta.

Slika 1. Boks paleta Izvor: http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.php, (kolovoz,

2013.)

Obiljeje paleta s obzirom na vlasnitvo

S obzirom na vlasnitvo paleta, openito se razlikuju sljedee osnovne skupine nositelja:

- poduzea koja pruaju uslugu u prijevozu (tu se prije svega misli na eljeznicu),

- poduzea koja koriste uslugu prijevoza i primjenjuju palete prije svega u fazama unutarnjih tokova proizvoda,

- poduzea koja posjeduju palete u procesu proizvodnje s tim da je paleta sastavni dio prijevoznog procesa od izvora do cilja.

Tako dobiva znaenje palete u opoj uporabi. One su poznate kao palete u privatnom vlasnitvu, a njihov broj je to vei to je razvijenija industrija neke zemlje. Tako na primjer, prema procjenama, u Njemakoj ve ima oko 10 milijuna privatnih paleta.

7

Podjela paleta s obzirom na namjenu

Podjela paleta s obzirom na namjenu ovisi o stajalitu promatranja. Ako se promatra namjena s obzirom na vijek trajanja ili uestalost koritenja, tada se palete mogu svrstati u jednokratne i viekratne.

Jednokratne su poznate pod nazivom nepovratne. Viekratne su pak one palete koje se vie puta rabe ili razmjenjuju.

S obzirom na vrstu robe kojoj su namijenjene, palete se dijele na univerzalne i specijalne. Za razliku od specijalnih ili specifinih, univerzalne palete su namijenjene razliitim vrstama tereta. Namjena se palete u funkciji paketiranja moe poveavati, pa se tako poveava i univerzalnost.

Podjela paleta s aspekta namjene moe se obavljati i prema teretu kojemu su namijenjene. Tako na primjer, moemo razvrstati palete za tekui, komadni i rasuti teret.

Podjela paleta s obzirom na vrstu materijala od kojeg se izrauju

S obzirom na vrstu materijala, najee su: - drvene, - metalne i - plastine palete.

Aluminijske palete za sada se malo primjenjuju. No, valja oekivati promjenu strukture paleta, odnosno materijala od kojeg su izraene. Drvena euro paleta prikazana je na slici 2.

Slika 2. Drvena euro paleta Izvor: http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.php, (kolovoz,

2013.)

Osim ekonomskog imbenika, na promjenu e najvjerojatnije utjecati otpornost na deformacije i teina, iako nisu iskljuena ni druga obiljeja koja sada jo nisu izraena ili pak jo nisu za njih naena odgovarajua tehnika rjeenja (mogunost sklapanja radi smanjenja gabarita).

8

2.1.1.1. Podjela paleta u ovisnosti o konstrukcijskim obiljejima

U ova obiljeja moe se ubrojiti sposobnost premjetanja prema emu se palete mogu podijeliti na statine i pomine.

Obiljeja paleta u konstrukcijskom smislu su najbrojnija. Gotovo svaki tip palete posjeduje svoje konstruktivne specifinosti. Obino su takva obiljeja u funkciji namjene palete i specifinosti robe, posebice manipulativnih sredstava koja mogu imati i razliite, zahvatne naprave. Materijal od kojeg su palete izraene takoer je vaan za konstrukcijske osobitosti.

2.1.1.2. Primjena paleta

Ovaj aspekt razmatranja trebalo bi poeti s naznakom prednosti koje prua tehnologija prijevoza s paletama prema klasinoj - individualnoj tehnologiji. Ve to to primjena paleta znai najpotpuniji oblik prijevozne integracije izmeu korisnika i davatelja usluga svjedoi o potrebi poznavanja tehnolokih obiljeja za sve elemente tehnologije prijevoza. Vidljivi uinci primjene paleta oituju se u niim trokovima manipuliranja, skladitenja i prijevoza. Ralanjivanje tih uinaka vrlo je esto.

U istraivanju uinaka paletizacije najee se sreu sljedei pojedinani uinci:

- smanjenje poetno-zavrnih trokova, - smanjenje trokova skladitenja, - smanjenje proizvodnih trokova, - poveanje mogunosti primjene pretovarnih strojeva, - smanjenje oteenja robe, - smanjenje vremena prijevoza, - smanjenje radne snage i runog rada, - poveanje sigurnosti radnika na radu, - smanjenje energije i - smanjenje trokova ambalae.

U strunoj se literaturi mogu nai podaci da primjena paleta u manipuliranju komadne robe omoguuje vremenske utede za 3 do 4 puta. Iznose se i podaci da se uporabom paleta u poljoprivredi smanjuju trokovi u svim tehnolokim operacijama za oko 40%, a u graevinarstvu i vie. Uinci u procesu samog prijevoza procjenjuju se na oko 30%.

Kad je rije o utjecaju na produktivnost, upozorava se da je u graevinarstvu poveanje produktivnosti nakon primjene paleta mogue i do 70%, a u prometu se neproduktivno vrijeme smanjuje za oko 50%.

U metalnoj industriji govori se o utedi do 35%, elektroindustriji do 31%, livnicama do 32%, grafikoj industriji do 54% i prehrambenoj industriji do 70%.

To to se u nekom prijevoznom procesu koristi paletni sustav ne znai da su unaprijed osigurani povoljni uinci.

9

Model globalne analize paletnog sustava

S obzirom na znaenje paleta u funkcioniranju sustava prijevoza i primjeni optimalne tehnologije u prijevozu, namee se potreba za zajednikim djelovanje svih subjekata koji utjeu na koritenje, proizvodnju i razvoj paleta.

Dosadanja praksa nije ispunila oekivanja. Vidi se mnogo problema koji su imali utjecaj na intenzitet primjene paletnog sustava. Glavni problem je zatvorenost i nepovezanost. Potrebno je promatrati i organizirati paletni sustav koji e osigurati kontinuitet. Na grafikonu 2. prikazani su elementi paletnog sustava.

Grafikon 2. Elementi kontinuiteta paletnog sustava s aspekta kontinuiranog razvoja paleta


Nositelji trebaju poznavati interes i pronai najbolji nain za zajedniki proizvod o kojem ovise rezultati poslovanja. Osnovno u tomu je mogunost posjedovanja palete u trenutku kada je potrebna razmjena.

Davatelji usluga u prijevozu ne mogu se smatrati kvalitetnim obiljejem djelovanja paletnog sustava. Treba da je njihova uloga u funkcioniranju paletnog sustava manja, a da je vea uloga subjekta koji djeluju prije poetka i poslije zavretka procesa prijevoza.

Predoenim pristupom promatranja paletnog sustava omoguuje se i lake kvantificiranje broja paleta u zavisnosti od pokazatelja (koliine, kapaciteta i obrtaja paleta).

Kontinuitet slobodnog protoka paleta

Kontinuitet paletnog toka u zemlji teorijski se omoguuje dogovorom korisnika paleta, a na meunarodnom planu pristupanjem meunarodnom paletnom pulu. Bitna pretpostavka za funkcioniranje je pridravanje dogovorenih pravila. Razmjenjivati se

10

mogu odgovarajue paletne jedinice iste kvalitete. Vjerojatno e doi do prekida u razmjeni ako nije mogue da palete budu iste kvalitete.

Pretpostavka za kontinuitet je i u ravnomjernom dvosmjernom toku, pri emu polazni i povratni tok moraju biti priblino jednaki, inae e sudionik razmjene biti u neravnopravnom poloaju. Posljedice su jo nepovoljnije ako su poremeaji neoekivani. Posebno je vano za fazu uvoenja paletnog toka.

Kontinuitet toka determinira i informacijski sustav. Mogunosti su pritom znatno pogodnije nego na poetku uvoenja paleta. Treba oekivati da e informacije o razmjeni paleta u budunosti biti jo kvalitetnije. Praenje paletne jedinice nee biti skupo i bit e omogueno praenje robe na njezinom putu od polaska do odredita. Vjerojatno e vrlo brzo postojati da svaki proizvod posjeduje ip ili barkod, tj. vlastiti informacijski podsustav.

2.2. Paket

Glavno obiljeje paketa i paketiranja je u tome to osnovni element pakiranja (ambalaa) nakon obavljenog prijevoza postaje suvina.

Postoji vie definicija paketiranja - prva definicija istie da je pakiranje integralni dio tehnolokog procesa proizvodnje koji u sebi sadri tehnologiju, tehniku i oblikovanje. Mora odgovoriti ne samo trinim ve i sanitarnim, prijevoznim i skladinim zahtjevima. Druga definicija kae da je paketiranje znanost, umjetnost i priprema proizvoda za skladitenje, rukovanje, transport i distribuciju. U vezi s naim razmatranjem paketiranje je aktivnost koja prije svega omoguuje optimalno iskoritavanje transportnih ureaja s obzirom na njihove gabaritne dimenzije.

Vidimo da se prije nove tehnologije paketiranju nije davala velika pozornost. Razlog tomu je vjerojatno da sustav paketiranja nije u dovoljnoj funkciji u kojoj bi trebalo bit. Rukovanje upakiranom robom, njezina zatita (od krae, vanjskih utjecaja, ouvanja integriteta...) samo su dodatni razlozi za vee uvaavanje aktivnosti paketiranja.

Transportno pakiranje ima svoju specifinu zadau. Bitno je da osigurava pogodnost za raspoznavanje i rukovanje, da se i u prijevozu moe obaviti propagandna funkcija, prilagoenost transportnim ureajima po obliku i veliini, treba zadovoljiti uvjete raznoenja i prijevoza po teini, obliku i veliini, i treba se omoguiti lako otvaranje i zatvaranje.

Meunarodni interes za paketiranje

Propisani su osnovni uvjeti pakiranja. EPF4 je svojim lanicama preporuila izradu ambalae za pakiranje prema Modul sustavu koji se temelji na optereenju tri tipa osnovnih paleta koje je preporuio ISO5. Taj model slaganja ambalae moemo vidjeti na slici 3.

Prednosti prijedloga su: - Smanjenje izbora ambalae, - Proizvodnja optimalnih jedinica ambalae, - Smanjenje udjela manipuliranja, - Usmjerivanje na proizvodnju opreme za proizvodnju, i - Racionalnom koritenju sredstava i infrastrukture.

4 Europska federacija u pakiranje

5 Meunarodna organizacija za normizaciju

11

Slika 3. Model slaganja ambalae na paletu 800 1200 mm prije prijedloga Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,

sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2002.

Prijedlog je dan u obliku fiksnog modula 95 preporuka se odnosi na duinu i irinu na unutarnje prijevozne ambalae s tolerancijom od 5%. U tablici 1. moemo vidjeti taj prijedlog, dok na slici 4. moemo vidjeti model slaganja ambalae poslije prijedloga.

Tablica 1. Prijedlog modula 95 Unutarnje dimenzije (mm) Vanjske dimenzije (mm) Doputena odstupanja (+)

1140 1200 +5 950 1000 +5 760 800 +5 570 300 +3 475 500 +3 380 400 +3 317 333 +2 285 300 +2 253 266 +2 237 250 +2 228 240 +2 190 200 +2


12

Slika 4. Model slaganja ambalae poslije prijedloga na paletu 800 1200 mm Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,


Preporuka je dana za prijevoz kruaka, jabuka, limuna, bresaka i narana. Prednost novih dimenzija vidjela je i OECD6. U vicarskoj su pruili veliku pozornost gdje su sa udruenjem SSRG7 izradili prijedlog vanjskih dimenzija ambalae. To moemo vidjeti u tablici 2 i slici 5. uoavamo razlike u koliini sloene robe na paleti.

Tablica 2. Prijevozne dimenzije ambalae prema prijedlogu udruenja SSRG Mjere (mm) Broj ambalae

po komadu Iskoritenje povrine (%) Unutarnje Vanjske

475 275 500 300 6 94 403 335 424 353 6 93 537 228 560 240 7 98 542 217 571 228 7 95 316 253 333 266 10 93 295 253 311 266 11 97 303 228 320 240 12 96 285 228 300 240 13 97 317 190 333 200 14 97 268 223 282 235 14 97 271 217 285 228 14 95 238 190 250 200 18 99


6 Meunarodna organizacija za gospodarsku suradnju

7 Udruenje za racionalno manipuliranje proizvodima

13

Slika 5. Model slaganja ambalae na paletu dimenzija 1000 1200 mm Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,


Na slici 6. prikazan je model slaganja paketiziranog supstrata na paleti standardnih dimenzija i njihovi uinci.

Slika 6. Model slaganja paketiziranog supstrata na paleti standardnih dimenzija Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,


Na lijevoj strani prikazan je prvi nain slaganja paketa pri emu vidimo neiskoritene povrine. U sredinjem dijelu vidi se nain novog slaganja koji nema neiskoritenog prostora na paleti. Desni dio slike vidimo razliku u nainu slaganja. Na slici 7. moemo vidjeti ambalau na paleti.

14

Slika 7. Ambalaa na paleti Izvor: http://www.teol.rs/index.php?action=grupe&q=5&u=Plasticne%20, (srpanj, 2013.)

Unato velikim nastojanjima da se provedu preporuke meunarodnih organizacija, kod nas jo vlada velika neujednaenost, dolazi do nepoznavanja utjecaja pakiranja i prijevoza na trokove proizvodnje to se osjea u itavoj reprodukciji i nadogradnji. Daljnja nekoordinirana i nestandardna proizvodnja moe imati vee negativne nego pozitivne posljedice na uspjenost zarade na domaem i meunarodnom planu. Na potrebu za brzom promjenom u sustavu paketiranja pokazuje i grafikon 3. Elementi utjecaja na pakiranje (elementi koji se iznosi imaju dvosmjerni interakcijski uinak).

Grafikon 3. Elementi utjecaja na pakiranje


15

Gdje je: K1- aspekt racionalizacije prijevoza, a time i ukupne drutvene reprodukcije K2- smanjenje ujednaenosti ambalae K3- mogunost racionalizacije proizvodnje ambalae K4- smanjenje trokova manipulacije K5- bolje koritenje infrastrukturnih kapaciteta (skladita) K6- bre ukljuivanje u meunarodnu podjelu rada K7- zatita proizvoda od moguih negativnih utjecaja K8- pakiranje mora utjecati i na ekonomsku politiku

Iz grafikona 3. moemo zakljuiti da u naim uvjetima i praksi nisu istraene posljedice i uzroci nepovjerenja prema suvremenim tehnologijama prijevoza. Mora se imati na umu da pakiranje mora biti u funkciji svih faza na koje nailaze. To znai da ve u fazi ambalairanja proizvoda treba promatrati sredstva kojima e prevoziti, transportne ureaje koji e se kada koristiti i nain na koji e se obaviti slaganje na paletu. Na slici 8. moemo vidjeti plastinu sklopivu ambalau za kunu namjenu, dok na slici 9. moemo vidjeti suvremenu ambalau.

Slika 8. Plastina sklopiva ambalaa za kunu namjenu Izvor: http://www.kataloska-prodaja.ba/kutije/plasticne-kutije/sklopive-kutije/4132926-

4041367.wf, (srpanj, 2013.)

Slika 9. Suvremena ambalaa Izvor: http://www.ajproizvodi.com/kutije-za-dijelove/plasticne-kutije/4135356.wf

(srpanj, 2013.)

16

2.3. Kontejnerski prijevoz robe Kontejner je vrsta, zatvorena, na vremenske prilike otporna, stalno upotrebljiva

transportna jedinica, s najmanje jednim vratima izraena od razliitih materijala po odreenim meunarodnim normama, a upotrebljava se za prijevoz robe morem, kopnom i zrakom.

Po ISO standardu postoji 5 vrsta kontejnera 20', 40', 45', 48' i 53'. Maksimalna bruto tonaa za 20' kontejnere je 30480 kg, a za 40' 34000 kg. Korisna nosivost 20' kontejnera je 28380 kg, a 40' kontejnera je 30100 kg.

Kontejnerizirana poiljka predstavlja jedinstvenu cjelinu s kojom se u prijevoznom procesu ne rukuje sa pojedinim komadima robe ve kontejnerom.

Kontejner omoguuje iskrcaj, ukrcaj, prijevoz i skladitenje vee koliine robe odjednom.

Tehnoloka obiljeja kontejnera su: - titi teret od oteenja, kraa, vremenskih nepogoda te smanjuje

mogunost zagubljivanja manjih poiljki tokom transporta - potreban je manji utroak na ambalairanje tereta - kontejneri se za razliku od komadnog tereta jednostavnije slau i skladite

na terminalima, kao i na brodu - znaajno se smanjuje vrijeme uvrivanja kod svih vrsta prijevoza.

Tehnika obiljeja kontejnera su: - standardni kontejneri omoguuju uniformiranje svih sredstava prijevoza,

eljeznikog, cestovnog i pomorskog, te standardizirani nain manipulacije na kontejnerskim terminalima

- gornji i donji rubovi kontejnera su posebno pojaani i konstruirani s utorima standardiziranih veliina koji omoguuju sigurnu manipulaciju, te brzo i efikasno osiguranje takvog tereta na prijevoznom sredstvu.

Definicija i podjela kontejnera

Sa stajalita pomorskog transporta, kontejner je tehniko sredstvo koje povezuje robu (teret) i brod u lanac u kojem posredno preuzima funkciju teretnog prostora.

TERET (ROBA) KONTEJNER BROD

Roba se neposredno slae u kontejner koji se slae u prostore u brodu, ime se izbjegava direktni kontakt tereta i broda. Kontejner svojim dimenzijama definira prostor koji se komercijalno iskoritava u prijevozne svrhe i tako postaje bazina transportna jedinica koja se dalje ne dijeli na manje dijelove, determinirajui tzv. kontejnerski kapacitet broda kao iznimno vaan element u eksploataciji samoga kontejnerskog broda. Zbog osnovnih svojstava koje kontejneri imaju, njihova upotreba omoguuje da se transportni lanac od mjesta proizvodnje do mjesta potronje integrira u cjelovit sustav. Postoje razliite definicije kontejnera, ali je najuobiajenija definicija Meunarodne organizacije za standardizaciju (ISO): Kontejner je transportno spremite pravokutnog presjeka ovih obiljeja:

a) trajnog je oblika, otporan, za viestruku upotrebu,

17

b) konstruiran je tako da omoguava prijevoz robe s jednim ili vie transportnih sredstava bez prekrcaja svoga sadraja,

c) opremljen je ureajima za lako i brzo rukovanje, d) lako se puni i prazni i e) mora biti izraen sa zapreminom od najmanje 1 m.

Kontejnere moemo klasificirati u nekoliko grupa prema razliitim kriterijima: - Prema namjeni kontejneri se dijele u dvije grupe:

1. univerzalni kontejneri namijenjeni prijevozu ambalane robe, 2. specijalni kontejneri namijenjeni prijevozu jedne ili nekoliko istovrsnih

roba za koje se moraju osigurati posebni uvjeti prijevoza (na primjer tekui teret, koncentrati rude, cement).

- Prema materijalu od kojega su izraeni, kontejneri se dijele na drvene, eline, gumene, plastine, aluminijske, olovne te kontejnere od razliitih slitina (legura).

- Prema korisnoj nosivosti razlikuju se: 1. laki kontejneri (mali i srednji). Mali su volumena od 1 m do 3 m, a

srednji od 3 m do 10m, 2. teki kontejneri koji obuhvaaju sve jedinice volumena iznad 10 m.

- Prema konstrukciji: 1. sklopivi, 2. nesklopivi, 3. s ureajem za samoistovar ili bez njega.

- Prema mjestu koritenja: 1. kontejneri za unutarnji transport, 2. kontejneri za lokalni transport, 3. kontejneri za meunarodni transport.

- Prema vrsti robe koja se prevozi: 1. univerzalni zatvoreni kontejneri s vratima na elu ili na boku za

prijevoz pakiranih komada robe te paletizirane robe, 2. kontejneri s krovom koji se moe otvarati i vratima na elu i boku za

prijevoz robe u pakiranom ili rasutom stanju razliite granulacije, 3. otvoreni kontejneri s pokrivaem ili bez njega (open top) za prijevoz

ugljena, ljunka, koksa, granuliranog kamena, raznih vrsta proizvoda metalne industrije i ostale robe koja podnosi atmosferske utjecaje,

4. kontejneri cisterne za prijevoz tekuina, tekueg plina, 5. kontejneri cisterne za prijevoz pranastih materijala (cement, brano,

grafit) te ostale sitnozrnate robe, 6. kontejneri s niskim stranicama za prijevoz tekih vozila i koleta, 7. kontejneri platforme za prijevoz izvangabaritnih tereta i 8. kontejneri za prijevoz stoke.

18

Tipovi kontejnera koji se najee koriste u pomorskom transportu prikazani su na slikama 10. 21.

Slika 10. Standardni 20' kontejner Izvor: http//www.dancontainers.dk

(srpanj, 2013.)

Slika 11. Standardni 40' kontejner Izvor: http//www.dancontainers.dk

(srpanj, 2013.)

Slika 12. 40' Highcube kontejner Izvor: http//www.dancontainers.dk

(srpanj, 2013.)

Slika 13. Kontejner s otvorenim krovom

Izvor: http//www.dancontainers.dk (srpanj, 2013.)

Slika 14. 40' Kontejner s otvorenim krovom


Slika 15. 40' Kontejner s niskim stranicama


Slika 16. 20' Dizelski elektrini rashladni kontejner


Slika 17. 20' Kontejner s bonim vratima


Slika 18. 20' Kontejner-platforma


Slika 19. 20' Kontejner cisterna, Izvor: http//www.dancontainers.dk

(srpanj, 2013.)

Slika 20. 20' Kontejner za rasute terete (tip plywood bulk)


Slika 21. 40' Kontejner otvoren s dvije strane


19

Svi tipovi kontejnera koji se koriste u pomorskom transportu mogu se generalno klasificirati u est grupa: - kontejneri za prijevoz generalnog tereta, u koje spadaju zatvoreni kontejneri s

vratima na jednoj strani, ili sa strane, kontejneri s otvorenim krovom i stranicama, skeletni kontejneri, kontejneri s pola visine i kontejneri s prirodnom ventilacijom (ventilirani),

- temperaturni kontejneri koji se dijele na: izolacijske, rashladne (frigo) i grijane kontejnere,

- tank kontejneri ili kontejneri cisterne za prijevoz tekuina i komprimiranih plinova,

- bulk kontejneri ili kontejneri za prijevoz rasutih tereta u koje se ukrcaj obavlja slobodnim padom ili pod pritiskom,

- kontejneri platforme tzv. flat containers koji na sebi nemaju nikakvih tehnikih naprava nadgraa, nego samo podlogu (ili bazu) i

- kontejneri specijalne namjene koji se dijele u dvije grupe: u kontejnere za prijevoz ive stoke i sklopive kontejnere (collapsible containers).

imbenici koji utjeu na izbor tipa (vrste) kontejnera su: - fizika i kemijska svojstva tereta (na primjer je li potrebno hlaenje, grijanje ili

ventilacija), - veliina, dimenzije i volumen tereta te - gustoa tereta.

Dimenzije kontejnera

Prema ISO organizaciji, parametri koji definiraju dimenzije kontejnera na temperaturi okoline od +20C prikazani su na slici 22 .

Slika 22. Dimenzije ISO kontejnera Izvor: http//www.tandemloc.com (srpanj, 2013.)

20

U tablici 3. prikazane su dimenzije ISO kontejnera. Tablica 3. Dimenzije ISO kontejnera

Izvor: ISO, Conver - OSR, 1984.

ISO 668 ft

Duina (mm) irina (mm) Razlika D1-D2 D2-D1

C1 (mm)

C2 (mm) Visina

Max. Nosivost (kg)

L S W P ft H mm

1 A 40' +0

12192- 10

+4 11985

-6 19 mm 0 8' 2438 - 5 30480

1 AA 40' +0

12192- 10

+4 11985

-6 19 mm

8'6''2591 5 30480

1 AX 40' +0

12192- 10

+4 11985

-6 19 mm

21

Sastavni dijelovi univerzalnoga zatvorenog ISO kontejnera

Na slici 23. prikazani su sastavni dijelovi univerzalnoga zatvorenog ISO kontejnera.

Slika 23. Sastavni dijelovi univerzalnoga zatvorenog ISO kontejnera Izvor: http://www.tis-gdv.de (srpanj, 2013.)

Sastavni dijelovi univerzalnoga zatvorenog ISO kontejnera su:

1. kutna nauglica 2. kutna upora 3. eona stjenka 4. eona vrata 5. popreni nosa krova 6. popreni nosa poda 7. bona stjenka 8. bona vrata 9. bono rebro 10. pod

11. popreno rebro dna 12. dno 13. krov 14. uzduni nosai krova 15. uzduni nosai poda 16. ljebovi za zahvat viljukara

(unutarnji za prazan kontejner) 17. ureaji za zatvaranje vrata 18. izrez guji vrat

Oznaavanje kontejnera

Da bi se pojednostavnio i ujednaio sustav oznaavanja (i identifikacije) kontejnera u eksploataciji, Meunarodna organizacija za standardizaciju ISO preporuila je jednoznani sustav numeriranja kontejnera koji su prihvatili najznaajniji proizvoai kontejnera (Sea containers Lmt. Graff KG).

Kontejneri se oznaavaju na sljedei nain:

22

Ukupan kod klju za oznaavanje kontejnera sadri oznaku vlasnika, zemlje, tip i veliinu kontejnera te serijski broj (6 brojeva) i kontrolni broj (1 znamenka).

Prva znamenka u kodnoj oznaci tipa kontejnera oznaava posebnu grupu u koju kontejner spada.

Prva znamenka kod oznake tipa kontejnera

Znaenje

0______________________________ Zatvoreni kontejner 1______________________________ Zatvoreni kontejner zraen 2______________________________ Izolacijski kontejner 3______________________________ Rashladni kontejner (frigo) 4______________________________ Rashladni kontejner s odstranjivom opremom 5______________________________ Kontejner s otvorenim krovom 6______________________________ Kontejner platforma 7______________________________ Tank kontejner (cisterna) 8______________________________ Bulk kontejner, kontejner za prijevoz ive

stoke 9______________________________ Zrani kontejner

Kontrolni pregled klasinih kontejnera

Tijekom eksploatacije nuno je pregledavati kontejnere da bi se uoilo sljedee: - Vanjski dijelovi kontejnera:

a) oteenja, udubljenja ili iskrivljenja vidljiva golim okom, b) ispravnost mehanizma za zatvaranje vrata kod otvorenih kontejnera, c) kod otvorenih kontejnera je li nepromoivo platno kojim se pokriva krov

cijelo i je li uad kojom se stee cerada uz krov kontejnera uporabiva, d) je li sustav za postavljanje plombe na kontejner ispravan, e) IMO oznaka u boji za opasan teret u kontejneru (label) mora biti

odlijepljena i tek kada se ukrca odgovarajui opasan teret mora se zalijepiti na povrinu kontejnera,

f) kod sklopivih kontejnera provjeriti mogu li se stranice pravilno sklopiti i dignuti, a kod bulk kontejnera (kontejneri za rasuti teret) potrebno je provjeriti mogu li se otvoriti za ukrcaj i iskrcaj rasutog tereta pravilno otvoriti i poslije zatvoriti i osigurati,

g) kod frigo kontejnera provjeriti je li radna temperatura pravilno postavljena u odnosu na sadraj robe koja se transportira i

h) identifikacijski broj kontejnera mora biti jasno ispisan na vanjskoj strani.

23

- Unutranjost kontejnera: a) kontrolira se urednost i istoa unutranjosti kontejnera; ne smiju biti

prisutni ostaci prethodnog tereta ili druge neistoe kao na primjer aa, praina, pepeo, mast, tekuina,

b) unutranjost kontejnera mora biti suha, bez vlage, ostatka boje, mraza ili bilo ega to bi moglo djelovati na robu koja se prevozi,

c) u unutranjosti kontejnera ne smije biti ivih kukaca, gamadi i drugih ivotinja,

d) u unutranjosti ne smiju postojati intenzivni mirisi (na primjer od usoljene koe),

e) zatvoreni kontejner nikako ne smije proputati vodu, to se u praksi kontrolira tako da se ue u unutranjost, zatvore sva vrata i promatra vidi li se na bilo kojem mjestu vanjska svjetlost.

2.3.1. Tereti u prijevozu kontejnerima

Tereti koji se susreu u prijevozu kontejnerima su raznovrsni tereti i klasificiraju se prema raznovrsnim kriterijima.

Najee se dijele u dvije osnovne skupine: 1. klasini tereti, 2. specijalni tereti.

Klasini tereti

Klasini tereti su u stvari generalni tereti koji se pojavljuju u transportu morem: tereti u vreama, bavama, balama, sanducima, kutijama, krletkama, svenjevima alatni, poljoprivredni i pogonski strojevi sa rezervnim dijelovima, automobili ureaji koji se upotrebljavaju u kuanstvu, razni poluproizvodi, odljevci kovina, profili, cijevi, daske, grede, igle, kamen, mramor i ostali graevinski materijali, gume, tekuine u posudama, konzerve, proizvodi tekstilne industrije, obua, vuneni proizvodi, namjetaj, papir, celuloza

Ova skupina tereta dalje se razvrstava s obzirom na ambalau i nain pakiranja. Na slici 24. prikazan je 40' ISO kontejner za prijevoz klasinih tereta.

Slika 24. 40' ISO kontejner za prijevoz klasinih tereta Izvor: http://www.containers.com (srpanj, 2013.)

24

Tereti u vreama

Teret se moe prevoziti u jutenim, papirnatim ili plastinim vreama koje se slau u kontejnere. Na slici 25. prikazano je slaganje vrea u klasinom kontejneru.

Slika 25. Prikaz slaganja vrea u klasini kontejner Izvor: dr. Duko Vrani & dr. Sero Kos, Prijevoz kontejnera brodom I,

Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1992.

Tereti u balama

U balama se prevozi tekstil, koa, vuna, papir, juta, pamuk Bala se prevozi sa ili bez zatitnog omotaa koji moe biti izraen od papira, grubog platna, plastike, najlona i drugog materijala. Prilikom krcanja bale u kontejner treba paziti da se ne oteti vanjski zatitni omota, zato se tijekom rukovanja ne koriste kuke. Na slikama 26. i 27. prikazani su naini slaganja bala u kontejner.

Slika 26. Prikaz jednog od naina slaganja bala u kontejner Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

25

Slika 27. Prikaz jednog od naina slaganja bala u kontejner Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

Tereti u kartonskim kutijama

U kartonskim kutijama se uglavnom prevoze tzv. laki tereti: - konzerve, - boce, - lomljivi tereti

Sve vie se koriste kutije izraene od plastinih materijala, ija je glavna karakteristika da sadre razmjerno mali postotak vlage. Na slici 28. je prikazan jedan od naina slaganja kartonskih kutija u kontejner.

Slika 28. Nain slaganja kartonskih kutija u kontejner Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

26

Tereti u sanducima i koarama

U sanduke i koare pakiraju se laki i teki, krhki, lomljivi te robusni tereti. Sanduci su najee izraeni od drveta i u unutranjost kontejnera moraju se sloiti tako da su na dnu kontejnera teki tereti vrste ambalae, a na njih se sloe laki tereti.

U transportu se sve vrste stakla obino slau samo u drvene sanduke, a izmeu pojedinih komada stakla postavlja se papir ili stiropor.

Tereti u bavama

U bavama koje se prevoze kontejnerima, uglavnom se prevoze tekuine, prainasti i zrnati materijali. Mogu se prevoziti i neki kruti materijali (na primjer zemljano posue). Bave u kojima se prevozi teret su drvene ili limene. Limene bave mogu biti okovane i elinim obruima, dok su drvene bave uvijek okovane elinim obruima.

Teki tereti

Teki tereti slau se u sljedee vrste kontejnera: - kontejneri s niskim stranicama (half height containers), - sklopovi kontejneri (collapsible containers), - kontejner platforma (platform), - kontejner s otvorenim krovom i stranicama (open top & open side

containers).

Potrebno je voditi rauna da se ne prekorai doputena nosivost kontejnera i optereenje dna kontejnera. Za ovu vrstu tereta najvanije je da su teki tereti sloeni pravilno i vrsto vezani, te osigurani od pomicanja u bilo kojem smjeru pod utjecajem vanjskih sila prilikom pomorskog transporta.

Na slikama 29. i 30. prikazani su kontejner platforma i open top kontejner za prijevoz tekih tereta dok je na slici 31. prikazan primjer sloenog tekog tereta u kontejner.

Slika 29. Kontejner platforma Izvor: http://www.container-platforms.com (srpanj, 2013)

27

Slika 30. Kontejner platforma Izvor: http://www.container-platforms.com (srpanj, 2013.)

Slika 31. Primjer sloenog tekog tereta u kontejner Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

2.3.2. Specijalni tereti

Specijalni tereti koji se prevoze kontejnerima su: rasuti tereti, tekuine, stlaeni plinovi, vangabaritni tereti, ive ivotinje, lako pokvarljiva roba.

28

Rasuti tereti u kontejnerima

Za prijevoz rasutih tereta koriste se kontejneri s otvorenim krovom (open top container) ili kontejner za sipki teret (bulk container). Tako se mogu prevoziti sitnozrnasti i krupnozrnasti tereti: itarice, razno sjemenje, brano, boksit, rudaa ferosilicij, kalcijev karbid, feromangan Na slici 32. prikazan je 20' ISO kontejner za prijevoz rasutih tereta.

Slika 32. 20' ISO kontejner za prijevoz rasutih tereta Izvor: http://www.bulkcontainer.com (srpanj, 2013.)

Korisni kapacitet 20' kontejnera za prijevoz sipkih tereta kree se u granicama od 31,7m3 do 32,3 m3, a broj na kontejneru koji oznaava koliko se kontejnera moe sloiti na njega (stacking capability) kod pojedinih vrsta iznosi max. 6 visina po 20 320 kg. Na kontejnerima koji se slau u 9 visina po 20 320 kg, obavezno mora biti na vratima istaknut doputeni broj visina. Iako su ti kontejneri ponajprije konstruirani za prijevoza rasutih tereta, mogu se koristiti i za prijevoz ambalane robe.

Tekui tereti u tank kontejnerima

Za prijevoz tekuina koriste se iskljuivo tank kontejneri ili kontejneri cisterne. Svjetska flota pokazala je tijekom godina tendenciju udvostruenja kapaciteta, dok je sadanja stopa porasta oko 10 000 jedinice godinje, to je priblino 30%.

Na slici 33. prikazan je tank kontejner za prijevoz tekuih tereta.

29

Slika 33. Tank kontejner za prijevoz tekuih tereta Izvor: dr. Duko Vrani & dr. Sero Kos, Prijevoz kontejnera brodom I,

Pomorski fakultet Rijeka, Rijeka 1992.

Tank kontejneri su revolucionarna novost u prijevozu tekuih tereta morem. U osnovi je to tank pod tlakom ugraen u elini okvir i opremljen utovarnim i istovarnim vratnicama (krilima) i ureajima za oslobaanje tlaka. elini okviri u koje su ugraeni tankovi imaju dimenzije standardnih 20' ili 40' kontejnera.

Svrha okvira je da nosi teret kontejnera, zatiti tank od oteenja te omogui slaganje sa standardnom opremom za rukovanje kontejnerima prema ISO kriterijima.

U upotrebi su dva osnovna tipa elinih okvira: - tip zatvorene kutije (BOX type) s punim bonim stjenkama - tip reetke (BEAM type) samo s noseim okvirima

Tank i njegova oprema izrauje se od visokokvalitetnog nehrajueg elika. Kapacitet tanka iznosi priblino od 17 500 do 29 000 litara. Razlikuju se tankovi s automatskom regulacijom temperature i rashladni (frigo) tankovi za prijevoz lako pokvarljive robe kao to su voni koncentrati, voni sokovi od jabuke, narane, grejpa, mlijeni proizvodi

Tankovi se dijele na dvije vrste: - tankovi za prijevoz bezopasnih tereta i - tankovi za prijevoz opasnih tereta.

30

Prijevoz vangabaritnih tereta u kontejnerima

Pod vangabaritnim teretima u morskom kontejnerskom transportu podrazumijevaju se tereti ije dimenzije (irina, duina, visina i teina) prelaze dimenzije i maksimalnu nosivost standardnog 20' i 40' ISO kontejnera.

Klasificiraju se u etiri kategorije: a) ukupna duina tereta vea je od duine 20' ili 40' kontejnera, b) ukupna visina tereta vea je od visine standardnog ISO kontejnera, c) ukupna irina tereta vea je od irine standardnog ISO kontejnera, d) ukupna teina tereta vea je od maksimalne dozvoljene teine 20' ili 40'

kontejnera (>30 tona), ili vea od maksimalne teine dozvoljene u cestovnom i eljeznikom prometu.

Na slici 34. prikazan je prijevoz vangabaritnog tereta na kontejneru bez stranica (Overhigh and overwidth cargo).

Slika 34. Prijevoz vangabaritnog tereta na kontejneru bez stranica Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

Za transport ovih vrsta tereta koriste se kontejneri s otvorenim krovom (open top), kontejneri sa otvorenim stranicama (open side), kontejneri platforme i sklopivi kontejneri (collapsible containers). Ovu vrstu tereta potrebno je pokriti jutenim, platnenim, plastinim ili nekim drugim pokrivaem.

Na slici 35. prikazan je prijevoz vangabaritnog tereta na kontejneru platformi (Overwidth cargo) dok je na slici 36. prikazan prijevoz vangabaritnog tereta na kontejneru bez stranica (Overhigh cargo).

31

Slika 35. Prijevoz vangabaritnog tereta na kontejneru platformi Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

Slika 36. Prijevoz vangabaritnog tereta na kontejneru bez stranica Izvor: http://www.containerhandbuch.de (srpanj, 2013.)

Prijevoz ivih ivotinja u kontejnerima

Za prijevoz ivih ivotinja u kontejnerima mogu se koristiti: specijalno konstruirani kontejneri, klasini kontejneri djelomino modificirani za tu svrhu, klasini kontejneri privremeno preureeni za odreeni prijevoz ivotinja.

Na slikama 37., 38. i 39. prikazani su kontejneri za prijevoz ivih ivotinja.

Slika 37. Kontejner za prijevoz ivih ivotinja Izvor: http//www.livestock_container.com (srpanj, 2013.)

32



Prijevoz lako pokvarljivih roba u kontejnerima

Pod lako pokvarljivom robom podrazumijeva se sva roba koja se prilikom transporta treba precizno odravati na odreenoj temperaturi kako bi sauvala sva svoja svojstva.

U transportu robe kontejnerskim brodovima koriste se dva osnovna tipa kontejnera za prijevoz hlaenih tereta:

- Izolacijski (izotermiki) kontejner (insulated box) i - Rashladni (frigo) kontejner (refrigerated container).

Izolacijski (izotermiki) kontejner

Ovaj kontejner u praksi se obino naziva Port Hole Container. U osnovi to je kontejner prikljuen na centralno postrojenje broda koje proizvodi hladan zrak koji cirkulira cjevovodima do izotermikih kontejnera.

Rashladni (frigo) kontejner

Znaajno kvalitetniji, tehniki savreniji i pouzdaniji pokazali su se u praksi rashladni (frigo) kontejner. Pojavili su se kasnih ezdesetih godina 20. stoljea i omoguili preciznu kontrolu temperature robe na svim udaljenostima i u svim vremenskim uvjetima. Pomou sloene rashladne tehnike mogue je transportirati sve

33

vrste lako pokvarljivih prehrambenih proizvoda: voe, povre, meso, ribu, biljne masti (smole), opasne kemikalije, razne trave, lijekove kao poluproizvode, krvnu plazmu

Svaki ukrcani frigo kontejner je posebna jedinica s vlastitim sustavom hlaenja. Frigo kontejneri izrauju se u dvije osnovne veliine:

- 20' s korisnim prostorom u rasponu od 26,39 m3 do 28,18 m3, - 40' s kapacitetom u rasponu od 55,39 m3 do 58,76 m3.

Na slici 40. prikazan je 40' rashladni (frigo) kontejner.

Slika 40. 40' rashladni (frigo) kontejner Izvor: http://www.waldem.it (srpanj, 2013.)

Temperatura u unutranjosti kontejnera moe se pouzdano odravati u granicama od -18C do +20C, sa preciznou +0,2C.

Kod ukrcaja frigo kontejnera na brod treba voditi rauna da se postavi na poziciju na kojoj se moe prikljuiti na brodsku naponsku mreu.

Za svaki ukrcani frigo kontejner na brod potrebno je voditi tzv. Temperaturnu listu koja sadri sljedee podatke navedene u tablici 4.

Tablica 4. Tablica za kontinuirano praenje stanja frigo kontejnera u koju se upisuje datum oitanja i vrijednost temperature u naznaeno vrijeme

Ime broda: Putovanje: Temperaturna lista frigo kontejnera br. Pozicija ukrcaja BAY br. Nosea temperatura C. Postavljena ( radna ) temperatura C. Luka ukrcaja ; datum vrijeme ( lokalno ) Luka iskrcaja ; datum vrijeme ( lokalno )

Datum Oitane temperature

08.00 sati 18.00 sati

34

3. TEHNIKO - TEHNOLOKA OBILJEJA SREDSTVA ZA RUKOVANJE TERETOM U CESTOVNOM PROMETU

U nastavku su opisana sredstva za rukovanje teretom, njihova uloga i vrste.

3.1. Uloga sredstva za rukovanje teretom

Za sredstva za rukovanje teretom mogu se nai i nazivi poput transportnih sredstava, odnosno pomonih transportnih naprava, meutim pojam transport, izvorno preuzet iz latinskog (lat.: transportare prijenos, prijevoz, premjetaj, otprema) i kao aktivnost ima viestruko znaenje na engleskom, francuskom, njemakom te hrvatskom jeziku: prenositi, prevoziti, premjetati, otpremati. U hrvatskoj strunoj literaturi takoer nema jasnog, jednoznanog tumaenja, pa se nerijetko transportom opisuju radnje (neposrednog) baratanja, rukovanja, prenoenja, prevoenja, premjetanja objektima (ljudima i dobrima), ali i u irem smislu se govori o transportnim tvrtkama, sustavima, sektorima djelatnosti nacionalnih gospodarstava i dr. Sa stajalita tehnologije cestovnog prometa, a za potrebe opisa ovog elementa, prikladan je pojam manipulacije ije tumaenje neto jasnije. Pojam manipulacije (eng.: manipulation premjetaj (vodoravno i okomito); handling rukovanje; franc.: manipulation rukovanje; transport prijevoz, prijenos, premjetaj)

Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dio prijevoznog procesa. Prema tomu, i sredstva kojima se obavljaju te manipulacije trebaju pratiti obiljeja sredstava na kojima se temelji ukupni prijevozni proces. Ako bi se promatrala uloga sredstava za rukovanje u funkciji vremena razvoja prijevoznog procesa, tada bi se spoznalo da se ta uloga nije smanjivala, naprotiv, ona je rasla. To je i logino, jer u neuinkovitom prijevoznom procesu i procesu iji je ukupni uinak bio znatno manji, gubitak vremena u sporednoj meufazi nije mogao bitno poremetiti ritam ukupnosti procesa. Danas su znaajke prijevoznog procesa kvalitetno drukije, dinaminije. Faze prijevoza, u opem smislu, postaju sve krae, jer se realiziraju suvremenim prijevoznim sredstvima o kojima i ovisi ta uinkovitost, a faze pripreme procesa ili pomone faze, u koje pripada i faza manipulacije, sve su dulje, i osim tehnikog elementa ukljuuju i ostale. Ti ostali elementi mogu imati i specifina obiljeja, ali su unato tomu u interakciji s tehnikom kojom se obavljaju manipulacije i tako se krug zatvara, a povratna veza djeluje.

Dananje stanje je takvo da faza vonje u klasinom procesu prijevoza iznosi samo 30 do 40% vremena prijevoznog procesa i u razvijenim gospodarstvima. Osnovna injenica koju treba imati na umu u fazi analize procesa prometne proizvodnje je ta da prijevozno sredstvo (koje je redovito skupo) miruje, dok tehnika namijenjena manipulaciji djeluje. Iz toga se zakljuuje da ulaganje u razvoj prijevoznog sredstva, a zapostavljanje sredstava za rukovanje teretom (u tehnikom smislu), uzrokuje optimalnost rjeenja. Ako proces o kojemu govorimo po opsegu raste (a za opseg prijevoza robe znamo da je tako), tada se i posljedice raskoraka poveavaju.

Sredstva za rukovanje teretom, ukljuujui i ona koja djeluju u unutarnjem - proizvodnom krugu, zaostaju za razvojem prijevoznih sredstava. To zaostajanje nije ujednaeno. U kopnenom dijelu prometnog procesa ono je istaknutije. Razlika izmeu prijevoznih i sredstava za rukovanje najbolje se oituje u tomu to pojedina sredstva za prijevoz i sama posjeduju sredstvo za manipulaciju koje im onda u fazi procesa prijevoza djeluje kao balast. To se ponajprije pojavilo u pomorskom prometu, gdje su se na plovnim jedinicama ugraivala sredstva za manipulacije (razne vrste

35

dizalica). Proces se nastavio u podruju cestovnog prijevoza i sastoji se u tomu da se na cestovna vozila, koja poprimaju obiljeja specijalnih, ugrauje vlastita tehnika za manipulacije. To je ee u graevinskoj industriji, umarstvu, poljoprivredi, a rezultiralo je veom atraktivnou vozila cestovnog prometa. Uz postojanje objektivnih razloga i opravdanja za takav razvoj dogaaja, nalazimo i subjektivne razloge, a oni se, po naoj ocjeni, ogledaju u ope smanjenoj brizi za fazu procesa prijevoza koju smo nazvali fazom manipulacije, a samim time i smanjenjem aktivnosti, koje se mogu staviti u funkciju razvoja ovog elementa. Razvoj koji je uslijedio vie je posljedica, a manje planirani tijek dogaaja.

Mjera kvalitete operacija rukovanja teretom moe se promatrati preko koeficijenta mehaniziranosti koji se u literaturi nalaze pod oznakom (fm) i oznauje kolinik uinka ukrcaja ostvaren primjenom sredstava za manipulacije prema ukupnom uinku u procesu promatrane manipulacije:


Gdje je : qim- koliina tereta izmanipuliranog strojno ili primjenom sredstava za

manipulaciju (t) qir - koliina tereta izmanipulirana runo (f) nim - broj radnika koji sudjeluju u procesu mehanizirane manipulacije nir - broj radnika koji runo obavljaju ukrcajno iskrcajne manipulacije. Sredstvo za prekrcaj openito predstavlja napravu za rukovanje, odnosno

baratanje teretom tijekom procesa ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja. Kad je rije o podjeli manipulacijskih sredstava, prije svega treba uzeti u obzir osnovne principe njihova rada te se, u tom smislu, esto govori o tehnikoj podjeli na dvije osnovne vrste:

- sredstva za rukovanje teretom s kontinuiranim djelovanjem i - sredstva za rukovanje teretom s diskontinuiranim djelovanjem. Sredstva za rukovanje kontinuiranog djelovanja Skowron8 dijeli na transportere

i konvejere. Kod transportera se navode sljedee vrste, obzirom na razliite konstrukcijske izvedbe: trakasti, ploasti, strugai, puni, elevatori, gravitacijski, inercijski, pneumatski i hidrauliki. Konvejeri se razlikuju prema visinskoj razini premjetaja tereta i razvrstani su na: prizemne, zrane i iare.

Isti autor manipulacijska sredstva s diskontinuiranim djelovanjem promatra kroz dvije skupine: dizalice i manipulacijska vozila. Kod dizalica se zasebno analiziraju male i velike dizalice. Male dizalice mogu biti:

- kratkopodizne (sa zubnom letvom, vijane, hidrauline i pneumatske), - ekrci (uetni, lanani, s punim prijenosom, s planetarnim prijenosom i

natezni) i - vitla (vretenasta, zupasta i vitla za mosne dizalice).

Kod velikih dizalica se razlikuju: - stabilne (zidne, stubne, dizalice na postolju i dizalice s jarbolom), - pokretne (autodizalice, tranike, kranske i plovee dizalice),

8 A. Skowron: Mehanizacija pretovara, Via kola za cestovni saobraaj, Zagreb, 1975

36

- granici kranovi (konzolni, poluportalni, portalni i mosni) i - specijalne (zakretnice, kiperi i liftovi).

Sa stajalita analize uinkovitosti djelovanja manipulacijskih sredstava treba ih promatrati tijekom odvijanja radnih procesa u neposrednom okruenju, stoga ih se u eksploatacijskom smislu dijeli prema sljedeim kriterijima:

- obiljeja tereta, - manipulacijska sredstva za generalni teret, - manipulacijska sredstva za rasuti teret, - manipulacijska sredstva za tekui teret, - mjesta rada, - proizvodni pogoni, - intermodalni terminali, - skladini prostori/objekti, - putanje kretanja jedinice tereta, - vodoravni premjetaj tereta, - okomiti premjetaj tereta i - kosi premjetaj tereta.

Pod pojmom manipulacijskih vozila Skowron podrazumijeva: runa kolica, viliare, vuna sredstva/vozila, vuena sredstva/prikolice, utovarivae i cestovna vozila u ulozi manipulacijskih sredstava. U literaturi se ovu skupina manipulacijskih sredstava esto naziva prenosila. Te se naprave koriste za premjetaj (prijenos, prijevoz) i rukovanje (podizanje, slaganje) teretom tijekom skladinih odnosno ukrcajno-iskrcajnih procesa u sluajevima kad ljudska snaga nije dostatna.

Podna prenosila s ureajem za podizanje tereta znatno su olakavala prijenos i slaganje robe na policama skladita ili ukrcaj robe u prijevozno sredstvo. Pojavom paleta kao standardiziranog transportnog ureaja nekadanja su prenosila gotovo u potpunosti zamijenjena viliarima. Viliari su po pitanju manipulacije generalnim teretom, u cestovnom prijevozu generalni teret predstavlja oko 70% ukupnog tereta, zauzeli dominantnu ulogu.

Vrste sredstva za rukovanje teretom

Postoje dvije skupine: - tehnika i - eksploatacijska.

Podjela u tehnikom smislu

U tehnikom pogledu, sredstva za rukovanje teretom svrstavaju se u dvije osnovne skupine, ovisno o kontinuitetu kretanja radnog organa, i to na:

- sredstva s prekidnim djelovanjem i - sredstva s kontinuiranim djelovanjem.

Opravdanje za takvu podjelu nalazi se u specifinosti prorauna manipulacijske moi. Manipulacijska mo, uinak ili kapacitet redovito su vei kod sredstava koja u svom radu nemaju praznog hoda, ali to nije jedini element uspjenosti djelovanja. Ako bismo htjeli analizirati manipulacijski uinak, mogli bismo analizirati uinak iskazan koliinom izmanipulirane robe (u t/h).

Uinkovitost bismo mogli iskazivati i s obzirom na: - cijenu izmanipulirane jedinice supstrata i

37

- potronju pogonske energije i dr. Iskazivanje uinkovitosti s obzirom na cijenu izmanipulirane robe ima

opravdanja, posebice u sluajevima kada postoji mogunost komparativnih rjeenja. U tom sluaju morali bismo uzeti u obzir sve elemente analize koji su zastupljeni u cijeni. Analiza s obzirom na potronju pogonske energije, osim ekonomskog, moe ukljuivati i druge aspekte razmatranja koji se temelje, na primjer, na dostupnosti, raspoloivosti i slino.

Podjela u eksploatacijskom smislu

Svrstavaju se u tri osnovne podskupine: - prema obiljejima tereta, - prema mjestu na kojemu se rabe i - prema nainu kretanja jedinice tereta.

Podjela sredstva za rukovanje teretom prema obiljejima, putanji kretanja supstrata i tehnikom smislu

Postoje tri osnovne skupine: - rasuti teret, - tekuine i - sredstva za generalni (komadni) teret.

Predstavnici sredstava za rukovanje generalnog tereta su viliari i dizalice. Ima veliki broj tipova tih sredstava, tako da se moe govoriti o dominaciji i univerzalnosti dvaju vrsta. Na slijedeem grafikonu 4. prikazana je podjela sredstva za prekrcajne manipulacije, dok je na grafikonu 5. prikazana podjela eksploatacijskih aspekata.

Grafikon 4. Podjela sredstva za rukovanje teretom


38

Grafikon 5. Podjela eksploatacijskih elemenata


U podjeli s obzirom na putanju kretanja supstrata najjednostavnija je podjela na sredstva iji zahvatni organ s jedinicom manipulacije ima kosu, vodoravnu ili pak okomitu putanju. Ta podjela, iako je uobiajena, ne govori mnogo i ne definira posebno pojedine skupine tih sredstava. Stoga se moe prigovoriti opravdanosti njenog egzistiranja. Neka sredstva ne mogu na primjer istodobno obavljati sva tri naina kretanja (dizalice), pa bi se u tom sluaju moglo govoriti o podjeli po naelu univerzalnosti, a stupanj univerzalnosti ukazivao bi na podobnost uporabe. Podjela bi se mogla obaviti i ovisno o nainu rada pogonskog sredstva i dr.

Ako bismo htjeli analizirati manipulacijski uinak, mogli bismo analizirati uinak iskazan koliinom izmanipulirane robe (u t/h).Uinkovitost bismo mogli iskazivati i s obzirom na:

- cijenu izmanipulirane jedinice supstrata i - potronju pogonske energije i dr.

Iskazivanje uinkovitosti s obzirom na cijenu izmanipulirane robe ima opravdanja, posebice u sluajevima kada postoji mogunost komparativnih rjeenja. U tom sluaju morali bismo uzeti u obzir sve elemente analize koji su zastupljeni u cijeni.

Analiza s obzirom na potronju pogonske energije, osim ekonomskog, moe ukljuivati i druge aspekte razmatranja koji se temelje, na primjer, na dostupnosti, raspoloivosti i slino.

3.2. Viliar

Viliar pripada skupini strojeva sredstva za rukovanje koji se u praksi koriste u velikom broju. Ne postoji u suvremenim transportnim procesima alternativa viliaru.

Na dananjem stupnju razvoja tehnologije prometa postoje i koriste se razne vrste i tipovi viliara, to se moe uoiti na priloenim fotografijama. Njihova primjena i uloga gotovo je nezamjenjiva u veini proizvodnih procesa, na terminalima i u skladitima. Pri opisu znaajki viliara najee se kae da su to strojevi sa suvremenim ekonomsko-tehnikim rjeenjima i znaajkama koje im osiguravaju pouzdanost i ekonominost u primjeni. U strukturi zastupljenosti najbrojniji su runi viliari kojih ima oko 85%, a nosivost im je i do 2000 kg. S obzirom na konstrukciju i

39

mjesto djelovanja, viliari se mogu razlikovati po skupinama, tako da se, na primjer, s obzirom na irinu djelovanja istie da postoje tri generacije viliara.

U prvu se generaciju svrstavaju viliari sa slobodno noenim teretom, u drugu hibridni viliari, a suvremeni viliari u skladitu pripadaju treoj generaciji. Hibridne konstrukcije ukljuuju dobra svojstva prethodnih konstrukcija i imaju mogunost pomicanja teita tereta koje je pri zahvaanju i ostavljanju izvan baze viliara, a u kretanju unutar baze, to im daje prednost pri djelovanju u zatvorenim prostorima ogranienih dimenzija.

Viliare tree generacije karakterizira mogunost slobodno noenog tereta zahvaenog specijalnom zahvatnom napravom koja omoguuje rad bez manevriranja. irina operativnog prostora je u tom sluaju jo manja.

S obzirom na vrstu pogona, razlikuju se viliari s dizelskim motorom, viliari s Ottovim motorom ukljuujui i one s pogonom na plin, i viliari s elektromotorom. Brzina kretanja u operativi moe biti razliita to zavisi od konkretnih uvjeta. Mogu se nai i podaci o brzini kretanja veoj od 20 km/h.

Niskopodni viliari slue za prikupljanje ili raspodjelu paletizirane robe u trgovinama, (podnim) skladitima, pogonima. Niskopodni viliari mogu biti runi (operater ga vue ili gura) ili elektrini (operater stoji ili sjedi na njemu), a mogunost podizanja palete s robom ograniena na visinu do tridesetak centimetara, samo da se omogui neometani premjetaj.

Nasloni visokopodizni viliari slue za premjetaj i slaganje robe, kao i razliitih vrsta transportnih ureaja. Osnovna razlika u odnosu na niskopodne viliare je mogua visina podizanja robe pri odlaganju/preuzimanju (u visokoregalnom paletnom skladitu ona moe iznositi do desetak metara) i mogunost slaganja jedinica tereta (komadna roba, palete, kontejneri) jedne na drugu u vie slojeva. Vanost viliara za tehnologiju cestovnog prometa proizlazi iz injenice da je to najee koriteno manipulacijsko sredstvo i da postoji niz razliitih izvedbi viliara prilagoenih potrebama, nekad i posve specifinih, procesa. Naime, prekrcajno - prijevozne aktivnosti spadaju u glavne operacije procesnog lanca, stoga i sredstva kojima se obavljaju te manipulacije trebaju pratiti obiljeja sredstava na kojima se temelji ukupni prijevozni proces. Manipulacijska sredstva djeluju tijekom procesa prekrcaja roba te svojim eksploatacijskim znaajkama moraju odgovarati biti kompatibilni znaajkama drugih sredstava, ali i obiljejima robe, odnosno transportnih ureaja. Promatra li se, na primjer, ukrcaj boks-palete s autodijelovima iz tvornikog skladita u prijevozno sredstvo, viliar po svojim znaajkama mora biti kompatibilan sa skladinom opremom, s vrstom palete i tipom prijevoznog sredstva.

U dizelskih motora snaga je u funkciji namjene i u rasponu je od 15 kW do 75 kW, ali moe biti i znatno vea. Viliari na elektropogon napajaju se s 12, 24, 36 ili 48 V. Viliari se uglavnom proizvode serijski za trite i nepoznatog kupca. S obzirom na vrstu pogona, sve vie dolaze do izraaja viliari s elektropogonom, prije svega zbog poznatih ekolokih prednosti. S obzirom na nosivost, standardni se viliari mogu svrstavati na razne naine. Tako se na primjer nailazi na podjelu elnih viliara po sljedeim skupinama:

a) nosivosti do 0,8 t, b) nosivosti od 1 do 1,6 t, c) nosivosti od 2 do 2,5 t, d) nosivosti 3 do 3,5 t. Radna sposobnost klasinih viliara je do 5000 kg, ali postoje i viliari znatno

vee nosivosti (120 t).

40

Najvei viliari na svijetu su oni nosivosti od 120 t. Manipulirao je teret od 110 t na razmaku teita od toke oslonca 1,2 m. Ako se takav viliar optereti sa 80 t, tada teite tog tereta moe biti i na 2,3 m od toke oslonca. Vilice tog viliara dugake su 3,65 m, a iroke 350 mm svaka. Viliar je opremljen dizelskim motorom snage 399 kW. irina viliara je 350 mm, a duina 365 mm, a proizveden je u seriji od 10 komada.

Viliari s jednostupnjevitom diuom konstrukcijom ili simpleksom mogu dizati terete samo do svoje visine. Visina viliara se ne mijenja u tijeku dizanja. Takav viliar nije prikladan za dizanje na vee visine, ali je vrlo jednostavan. Rabi se za dizanje tekih tereta, ak do 12 tona.

Dvostupnjevita se konstrukcija naziva dupleks. Pri dizanju tereta gabarit viliara se ne poveava pa je stoga vrlo praktian, a uvelike se primjenjuje u proizvodnom i transportnom lancu.

Konstrukcija s tri stupnja naziva se tripleks. Viliari s takvim mehanizmom mogu prolaziti kroz nie otvore i dizati teret na vee visine, sve do 6 m, ali samo manje terete.

S obzirom na poloaj tereta u odnosu na viliar, razlikuju se dvije skupine: boni i elni viliari. Pri usporedbi radnog prostora, to se smatra jednim od osnovnih obiljeja, vidljivo je da klasini viliar moe djelovati u znatno uem prostoru ako duina tereta ne prelazi 2m.

Boni viliar namijenjen je manipulaciji svih vrsta tereta u kojih je zbog velike duljine otean prijenos. To su, na primjer, trupci, grede, daske, cijevi, sanduci, limovi, profilirano eljezo i ostali glomazni dugi tereti. Nosaem tereta, s pomou teleskopskih hidraulinih cilindara, obavlja se uvlaenje i izvlaenje vilica.

elni viliari, posebice oni male i srednje nosivosti, imaju mali razmak osovina s uskim kolotragom.

Ako bi se razvrstavala znakovita obiljeja viliara, tada bi ta obiljeja trebalo promatrati s etiri osnovna aspekta.

- S aspekta konstrukcije viliara, obino se razlikuju nain djelovanja (kontinuirani ili diskontinuirani), oblik putanje kretanja s mogunou mijenjanja ili bez mogunosti mijenjanja putanje, stupnjevi slobode kretanja radnog ureaja gdje se mogu razlikovati putanje s jednim ili vie stupnjeva slobode; s obzirom na vrstu pogona, moe se govoriti o runim i motornim pogonima, a s obzirom na kapacitet - o malom, srednjem i velikom kapacitetu;

- s aspekta relacije prijevoza - manipuliranja obino se razlikuju tri tipa relacija: male, srednje i dulje relacije pri kojima se moe djelovati i u sprezi s prikolicom.

- s aspekta supstrata ijem manipuliranju je namijenjen, obiljeja viliara su uvjetovana agregatnim stanjima supstrata pri emu se supstrat moe promatrati u funkciji oblika supstrata i njegove prilagoenosti procesu djelovanja viliara;

- etvrti se aspekt odnosi na subjektivni imbenik i u okviru njega bi trebalo govoriti o priuenosti operatora, dizanje, sputanje i odlaganje.

U nastavku, na slikama 41, 42, 43, 44 i 45 prikazane su vrste viliara.

41

Slika 41. Runi viliar Izvor: http://www.uradi-sam.hr/elektricni-alati/ostalo (kolovoz, 2013.)

Slika 42. Runi hidraulini viliar Izvor: http://www.ajproizvodi.com/transport-i-dizanje-tereta/hidraulicni-vilicari/rucni-

hidraulicni-vilicar/1584365-59468.wf (kolovoz, 2013.)

42

Slika 43. Runi visokopodizni viliar Izvor: http://web-trgovina.metal-kovis.hr/artikl.asp?item=rucni-visokopodizni-vilicar-

fs1016&code=V-11&cat=vilicari-i-transport (kolovoz, 2013.)

Slika 44.Boni viliar Izvor: http://www.mascus.hr/skladisna-tehnika/bocni--vilicar/linde-s40/kmbqgtjj.html

(kolovoz, 2013.)

43

Slika 45. elni viliar Izvor: http://www.linde-rabljeni.si/list-celni-vilicar-linde-e20ph-10-17-16-1-14

(kolovoz, 2013.)

Jedinice manipuliranja u primjeni viliara

U praksi se pojavljuje veliki broj jedinica tereta pakiranih na razne naine po obliku i dimenzijama. Moemo ih svrstati u skupine koje imaju zajednika svojstva s obzirom na manipulaciju i transport. Najbolje su za transport viliarom paletno-paketne jedinice raznih vrsta i dimenzija, ovisno o vrsti i tipu palete.

Osim paletno-paketnih jedinica, postoje druge jedinice tereta, na primjer: - cilindrinog oblika (koturi, ice, role papira, betonske cijevi), - u vezovima (cijevi, ipke, eljezni profili u vezovima), - valjkastog oblika (balvani, bave), - u tekstilnoj i papirnoj industriji, - u drvnoj industriji (rezana graa, sanduci, celulozno drvo), - ljevaonikoj industriji i - rasutih materijala. -

Ti se tereti, osim vilicom, zahvaaju i raznim drugim vrstama ureaja ili zahvatnih organa. Najbrojnija su razna klijeta: za ciglu, za bale i za roto-papir, hidraulika rotacijska ploa za bono okretanje i istresanje razliitih tereta (rasutih i tekuih), klijeta za betonske blokove, mehanika lica, klijeta za bave, kao i druge varijante i oblici.

to se tie operativne duine djelovanja (relacije manipulacije) viliara, ona u viliara na elektropogon iznosi do 50 m, a u viliara na pogon s motorom s unutarnjim izgaranjem do 100 m.

U istraivanju provedenom u radnim uvjetima, podruju djelovanja viliara (relaciji prijevoza) pridana je znatna pozornost, pri emu se upozorava na potrebu da se pronae gornja granina vrijednost relacije manipulacije na temelju trokova koje zahtijeva pojedina varijanta.

44

Elektroviliar nije prikladan za rad na neravnoj podlozi zbog mogunosti prekida napajanja. Nagib operativne zone utjee na izbor pogona pri emu se daje prednost pogonu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Doputeni uspon ne bi trebao biti vei od 15%, a pad ne bi smio biti vei od 7 do 10%.

Kad je rije o radnoj sposobnosti klasinog elektroviliara mogu se nai podaci da viliar nazivne nosivosti 1,5 tjednim punjenjem baterija moe ostvariti uinak od oko 300 t u smjeni pod pretpostavkom da manipulira na prosjenoj udaljenosti od 20 m, pri nagibu od 5% i dizanju tereta na visinu 1,2 m.

Osnovni elementi izbora viliara

Izbor viliara u pravilu je funkcija dvaju elemenata: tehnolokih zahtjeva i trinih mogunosti.

Analizirajui kriterije podobnosti viliara, obino se spoznaju vrste kriterija: - mogunosti zahvaanja manipulacijske jedinice, - brzine rada, - zahvaanja prostora te preglednosti omoguene operatoru, - povoljnijim uvjetima odravanja, - veom sigurnosti djelovanja, - smanjenim tekoama u razradi planova nabave viliara i rezervnih

dijelova, - smanjenjem zaliha, - rezervnih dijelova i - veom iskoritenosti viliara.

Veina od navedenih imbenika su globalna oekivanja koja bi trebala omoguiti suvremenije konstrukcije viliara u budunosti. Ova oekivanja su prisutna i u radovima autora iz ovog podruja u razvijenijem svijetu.

Vie reda u podruju primjene viliara u praksi ve danas je potrebno i zbog injenice to najvei broj njih djeluje u sredinama koje ne raspolau kadrovima koji mogu nametnuti kvalitetne promjene, ako se one uope i oekuju. Specifinost disperzije vlasnitva nije samo obiljeje naeg gospodarstva, nego i najsuvremenijih privreda u kojima se na primjer mogu nai podaci da oko 94% viliara u praksi djeluje u malim i srednjim poduzeima za koje se takoer moe pretpostaviti da ne obiluju kadrovima za detaljniju strunu, a osobito ne znanstvenu analizu, pa i u tim okolnostima treba promatrati potrebu podizanja spoznaja o opoj metodolokoj obradi ovog problema, jer gotovih metodolokih aplikativnih rjeenja nema. Ako se i nadu nuno ih je prilagoditi naim konkretnim uvjetima.

3.3. Dizalice i prijenosnici

Pod dizalicama i prijenosnicima podrazumijevaju se sredstva koja se primjenjuju u procesu prekrcaja i prijenosa veih jedinica tereta, odnosno transportnih ureaja u operativnim zonama manipulacije ili smjetaja.

S obzirom na dananji razvoj tehnologije prometa, oito je da se ovdje prije svega misli na sredstva za rukovanje teretom iji je osnovni predmet rada kontejner.

Dizalice mogu biti raznih vrsta, poevi od autodizalice koja moe biti i u funkciji manipulacijskog sredstva, dizalice koja posjeduje znaajke viliara, mobilne

45

kombinirane dizalice na tranicama s vlastitim pogonom i mogunou brzog pa i daljinskog premjetanja do dizalica poznatih pod nazivom prekrcajni mostovi.

Prijenosnici mogu biti malog i velikog raspona, ali i viliar moe biti u funkciji prijenosnika, kao to moe, u odgovarajuem smislu, posluiti i kao dizalica s ogranienim djelovanjem. Uu jednom i u drugom sluaju viliar, meutim, ostaje s klasinim zahvatnim organom za razliku od spreadera koji se najee pojavljuje kao zahvatni organ u dizalica i prijenosnika. Na slici 46. moemo vidjeti luke kontejnerske dizalice.

Slika 46. Luke kontejnerske dizalice Izvor: http://www.destinacije.com/slika_nav.asp?lang=slo&pg=1&folder=Slike-Italija-

MoraiOtoci&cp=9&s=Next (kolovoz, 2013.)

3.3.1. Prijenosnik malog raspona Ovaj je prijenosnik prikladan za rad na manjim udaljenostima. Veliki mu je

nedostatak to zahtijeva velike trokove odravanja (oni iznose oko 1/6 poetne investicije za samo sredstvo godinje), pa se preporuuje uglavnom za slagalita kontejnera. Najvei broj tih prijenosnika moe slagati kontejnere od 20' dva ili tri reda u visinu. Prijenosnik koji slae kontejnere tri reda u visinu ne posjeduje veliku selektivnost na slagalitu, a razmak izmeu kontejnera za prolaz prijenosnika iznosi 1,2 - 1,4 m. Na slijedeoj slici 47. prikazan je prijenosnik malo raspona.

46

Slika 47. Prijenosnik malog raspona Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,


3.3.2. Prijenosnik velikog raspona

To je specijalno vozilo za slaganje kontejnera, prilino je mobilan, te moe sluiti na slagalitu, moe krcati kontejnere na prijevozna sredstva i ne zahtijeva velika sredstva za odravanje. Velike dimenzije omoguuju mu da radi iznad polja od pet kontejnera u irinu i tri reda u visinu, tako da se mogu postii znatne utede u prostoru i odreivanju preglednosti, a prolaz izmeu kontejnera jo uvijek iznosi 1,2 - 1,4 m. Unato dimenzijama ima dobru preglednost.

Mogunosti djelovanja mogu se spoznati iz injenice da djeluje na duini od oko 220 m, te da natkriva dva cestovna traka, jednu eljezniku prugu i jedan operativni prostor za slaganje kontejnera

Obiljeje ovog postrojenja oituje se i u tomu to je financirano udruenim sredstvima cestovnog i eljeznikog prometa. Na slici 48. moemo vidjeti prijenosnik velikog raspona.

Slika 48. Prijenosnik velikog raspona Izvor: upanovi, I., Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,


47

3.4. Prekrcajni most

To je jedno od najvanijih sredstava za rukovanje teretom u terminalima. U lukom terminalu smjeta se na operativnoj obali, dok se u kontinentalnom terminalu nalazi iznad prekrcajnih kolosijeka. To su redovito sredstva velikoga kapaciteta koja se mogu kretati uzdu cijele operativne obale i posluivati nekoliko prijevoznih sredstava.

Ritam rada mostova razliitih proizvoaa ne razlikuje se bitno, a na njega prije svega utjeu:

- objektivni i - subjektivni uvjeti djelovanja (organizacija rada).

Uz ta dva elementa moe se izdvojiti i kadrovska osposobljenost, ali ona moe poprimiti obiljeja i subjektivnog i objektivnog elementa.

Prema nekim podacima uinak prekrcajnih mostova u idealnim sluajevima iznosi 60 kontejner/sat. Pojavom velikih kontejnera dolazi i do neizbjene izmjene strukture prekrcajnih kontejnerskih dizalica s mogunou dizanja do 600 kN (60 tona), to je poveanje s dosadanjih mogunosti dizanja od 450-500 kN (45-50 t).

Gotovo tri etvrtine dizalica proizvedenih do 1991. godine po broju pripadaju u kategoriju zahvata do 35 metara. Meutim, vie od polovice onih proizvedenih nakon 1991. su sa zahvatom veim od 35 metara, a grade se sve vie i one s radijusom veim od 40 metara, tako da je njihov udio u svijetu vei od dvije petine.

Najvei brodovi, irine 39,3 metra, zahtijevaju radijus lukih kontejnerskih dizalica vei od 40 metara. Visina dizanja kontejnera je takoer odluujua u eksploataciji tako velikih kontejnerskih brodova. Gotovo tri petine kontejnerskih dizalica proizvedenih do osamdesetih godina imaju visinu dizanja do 25 metara, dok one sagraene kasnije imaju visinu vie od 26 pa i 30 metara, iji je udio u svijetu u 1988. bio 54%. Dizalice etvrte generacije imaju domet od 46,3 metra i visinu dizanja od 39 metara (prethodna generacija je imala domet od 33,5 i visinu dizanja od 27,4 metra).

U optimalnim uvjetima kontejnerska dizalica moe prekrcati do 60 kontejnera u satu. U praksi, meutim, tri etvrtine kontejnerskih dizalica mogu prekrcati 20-30 kontejnera, a veoma mali broj vie od 35 kontejnera u satu. Najvei uinak po dizalici postie se u lukama Dalekog istoka; godinje se u Tajvanu prekrca oko 96000 TEU jednom dizalicom, u Singapuru oko 89000, Hong Kongu oko 89000, a u Europi znatno manje (Nizozemska oko 67000, Velika Britanija oko 38000, ali Felixstowe oko 90000 TEU), kao i u Americi (47000 TEU), a jo manje u zemljama u razvoju.

Procjenjuje se da se postie visoka produktivnost pri prekrcaju od 50000 TEU godinje po jednoj dizalici, ali je tako visoku produktivnost mogue postii jedino kompjutorskim upravljanjem. Istraivanja u tvrtki Peiner pokazala su da je trajanje jednostavnog ciklusa (bez povratnog tereta) 100-140 sekundi, dok je za sloeni ciklus potrebno 180-200 sekundi.

Najvaniji je podatak za prekrcajni most da on moe manipulirati najvee kontejnere od 35 i 40 tona, i to na kraku oko 35 m (s tendencijom rasta) na strani broda, dok na kopnenoj strani taj dohvat varira izmeu 9 i 25 m. Vanost tog razmaka ogleda se u broju trakova ili kolosijeka koji se mogu smjestiti u taj razmak. Trakovi su predvieni za izravan ukrcaj s prikolica i kamiona. Dakako da tu mora biti osigurana povrina za kratkorono odlaganje kontejnera koji se nakon odlaska kontejnerskog broda mogu krcati na opslune (feeder) brodove za obalni razvoz. Na slijedeoj slici 49. prikazan je prekrcajni most Rijeka Gateway.

48

Slika 49. Prekrcajni most Rijeka Gateway Izvor: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=802082&page=80 (kolovoz,

2013.)

3.5. Autodizalice

Autodizalice su samohodne dizalice na kamionskom podvozju. Sastoje se od podvozja na kojem se okree postolje koje nosi strijelu ili krak dizalice. Mogu biti autodizalice s nepromjenjivom reetkastom strijelom ili autodizalice s teleskopskim krakom tj. teleskopske autodizalice. Kod velikih autodizalica s reetkastom strijelom potrebno je sastaviti takvu strijelu drugom manjom autodizalicom. Postoji mnogo razliitih vrsta i tipova posebice teleskopskih autodizalica u smislu njihove veliine i nosivost te konstrukcije odnosno logistike rada kraka za dizanje. Na slici 50. prikazana je autodizalica.

Slika 50. Autodizalica Izvor: http://www.autodizalica.com/ (kolovoz, 2013.)

49

4. TEHNOLOKI PROCESI PRI PRIJEVOZU SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU

Prijevozna sredstva su tehnike naprave koje slue prijevozu putnika i tereta. Cestovna prijevozna sredstva su ona prijevozna sredstva koja se pritom kreu cestovnim prometnicama i zajedno sa eljeznikim vozilima ine kopneni promet). Podjela cestovnih motornih vozila prema namjeni, ako se pritom iskljuuju osobna vozila, traktori i radni strojevi, svodi se na tri osnovne vrste: putnika vozila (autobusi), teretna vozila i kombinirana vozila. Uzimajui u obzir injenicu da su autobusi s posebnim dogradnjama za smjetaj tereta kao kombinirana vozila iznimno rijetki (koriste se u rijetko naseljenim, udaljenim, ruralnim podrujima Norveke, Finske i vedske), ta vrsta vozila analizirat e se u okviru skupine prijevoznih sredstava namijenjenih prijevozu tereta.

4.1. Prijevozna sredstva

Cestovna teretna prijevozna sredstva su motorna vozila namijenjena prijevozu tereta, odnosno dobara. U strunoj literaturi nazivaju se teretnim, gospodarskim ili komercijalnim vozilima. Kamion je motorno vozilo za prijevoz tereta s najmanje etiri kotaa. Skupinu cestovnih teretnih prijevoznih sredstava ine:

- klasina teretna vozila, - kombinirana vozila, - skup vozila.

Pri usporedbi konstrukcija suvremenih teretnih vozila i autobusa primjetne su neke slinosti, ali i razlike. Na primjer, masa teretnog vozila, u odnosu na masu autobusa sline veliine, je u pravilu znatno vea. Konstrukcija teretnog vozila se sastoji od podvozja, pogonskog sklopa, vozake kabine i nadvozja predvienog za smjetaj tereta. Teretna vozila se dijele prema raznim kriterijima poput: ukupne mase, nosivosti, dimenzijama, konstrukcijskim znaajkama, vrsti pogonskog goriva, namjeni (relacija prijevoza; vrsta tereta).

Opa podjela teretnih automobila prema ukupnoj masi (mala, srednja i velika) u skladu je s osnovnom tehnikom podjelom na kategorije:

- N1 - motorna vozila za prijevoz tereta najvee doputene mase do 3.500 kg,

- N2 - motorna vozila za prijevoz tereta najvee doputene mase vee od 3.500 kg do 12.000 kg,

- N3 - motorna vozila za prijevoz tereta najvee doputene mase vee od 12.000 kg .

U skupinu malih teretnih automobila, najvee doputene mase do 3.500 kg, spadaju i kamioneti, kombi vozila, pa i manja dostavna vozila, koja se po tehnikim znaajkama neznatno razlikuju od usporedivih osobnih automobila.

Dostavna vozila se proizvode s benzinskim, dizelskim te motorima na ukapljeni naftni plin, a u posljednje vrijeme su sve prisutniji hibridni, pa i elektro pogon. Uobiajeno se koriste na lokalnoj razini s kratkim relacijama prijevoza. Na slici 51. moemo vidjeti malo dostavno vozilo.

50

Slika 51. Malo dostavno vozilo Izvor: http://www.hidroregulacija.hr/index.php/fotogalerija/vozni-park.html (kolovoz,

2013.)

Posebnost kombi vozila proizlazi iz injenice da pored tereta mogu smjestiti i osobe, primjerice servisno vozilo s rezervnim dijelovima, alatom i serviserom(ima) ili vozilo s posebnom mjernom opremom (instrumentima) i strunim osobljem koje provodi mjerenje. Meutim, u najveem broju sluajeva, kombi vozilo ispunjava uobiajenu zadau prijevoza tereta. U tom smislu, je mogue odrediti podvrste kombi vozila, obzirom na kapacitet veliinu (produeni, povieni) i konstrukciju (broj, poloaj i vrsta otvora vrata, oblik i opremljenost prostora za smjetaj tereta). Kombi vozilo moemo vidjeti na slici 52.

Slika 52. Kombi vozilo Izvor: http://kosarica.hr/index.php?route=product/product&product_id=907 (kolovoz,

2013.)

Srednja i velika teretna vozila se, osim po kapacitetu veliini, dijele prema konstrukciji samog vozila (smjetaj motora: ispred ili iza vozaa, odnosno ispod teretnog sanduka; oblik vozaeve kabine: ovisno o poloaju motora, ovisno o leaju za vozaa(e); broj pogonskih osovina; broj upravljivih osovina; u

Documents

188-2014