188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ilić Zadražil

Embed Size (px)

Citation preview

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    1/302

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    2/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJEs pitanjima za maturu i prijemne

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    3/302

    NakladnikHINUS

    Zagreb, Miramarska 13 btel.: 615 41 96, tel./fax: 611 55 18e-mail: [email protected]

    UrednikHrvoje Zrni

    RecenzentiProf.dr.sc. Mirjana KalafatiMirjana Martek, prof.

    ISBN 978-953-6904-26-6

    Copyright Hrvoje Zrni

    Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete jestavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo kojukomercijalnu svrhu.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    4/302

    Sanda Ili

    Lela Zadrail

    Ljubica Kostani

    KOLSKI

    LEKSIKONBIOLOGIJE

    s pitanjima za maturu i prijemne

    HINUS

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    5/302

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    6/302

    SADRAJ

    PREDGOVOR........................................................................................... 7

    LEKSIKON ...............................................................................................9

    PITANJA ...............................................................................................159

    ODGOVORI .......................................................................................... 253

    DODATCI .............................................................................................279

    DODATAK 1 ...................................................................................281DODATAK 2 ...................................................................................289

    DODATAK 3 ...................................................................................295

    DODATAK 4 ...................................................................................297

    DODATAK 5 ...................................................................................299

    DODATAK 6 ...................................................................................301

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    7/302

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    8/302

    PREDGOVOROnome tko se eli brzo i kvalitetno pripremiti za polaganje razredbenog

    ispita iz biologije, na bilo kojem od fakulteta na kojem se polae biologija, ovoe biti izuzetno korisna literatura. Ova knjiga ne predstavlja samo pomozabrzo i dobro pripremanje razredbenih ispita vei neto vie od toga. Naime, ona

    sadri leksikon pojmova iz biologije koji

    e biti korisno tivo jo dugo nakonpolaganja razredbenih ispita.Knjiga se u osnvi sastoji od tri dijela. Prvi dio je leksikon pojmova iz

    biologije temeljen na srednjokolskom gradivu. Leksikon podrazumijeva abe-cedni poredak biolokih pojmova i njihovih saetih opisa to omoguuje brzosnalaenje prilikom pripreme za polaganje razredbenih ispita. Drugi dio sadrivie stotina pitanja s proteklih razredbenih ispita s uputama za njihovo rjeenje.Upute se prije svega odnose na savjet koji pojam odnosno koje objanjenjetreba proitati da bi se razjasnilo rjeenje zadatka kojega se rjeava. Ovdje trebaposebno naglasiti da Leksikon omoguuje i brzo razjanjenje zbog ega neki

    pretpostavljeni odgovor na zadatak koji se rjeava nije toan. To se postie takoda se tumaenje kljunog pojma iz pretpostavljenog odgovora takoer potrai u

    Leksikonu. Trei dio ine dodaci koji pojanjavaju bilo pojmove sadrane uLeksikonu bilo rjeenja zadataka s proteklih razredbenih ispita.

    Dvije su vrste kratica uporabljene u tekstu koji slijedi. To su, prije sve-ga kratice naziva razliitih kemijskih spojeva. Uz potrebna pojanjenja, rabe sekratice naziva nukleinskih kiselina, aminokiselina, nukleotida, hormona i dr.prema engleskom nazivu. Zatim su tu i uobiajene kratice koje su vezane uznain uporabe. U tekstu se rabe samo dvije uobiajene kratice: v. i isp. Kraticav. znai vidi i redovito dolazi ispred pojma o kojem treba proitati osnovne

    informacije. Kratica isp. znai ispitaj i dolazi uz pojam o kojem treba potraitidodatne informacije.Dakle, ova se knjiga odlikuje jednostavnim razjanjenjima zato je neki

    odgovor u danom zadatku toan, ali isto tako i zato neki drugi odgovor nijetoan. Tako se brzo ovladava gradivom i stjee sigurnost neophodna zauspjean izlazak na razredbene ispite.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    9/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    9

    AABBE, E. njemaki znanstvenik i izumi-telj koji je u 19.st. unaprijedio mikroskoppoveavi njegovu morazluivanja.

    ABIOTIKI IMBENICI, jedna od sku-pina ekolokih imbenika. To su razliitifizikalni i kemijski imbenici okolia kojiutjeu na ivot nekog organizma, npr.temperatura, voda odnosno vlaga, svjetlostitd.

    ABISAL, dubokomorski (oceanski) sloj,izvan granice prodora svjetla i pod viso-kim tlakom. ivot u abisalu ovisi o gor-njem osvjetljenom sloju u kojem se odvijaprimarna organska proizvodnja (bioproiz-vodnja) procesom fotosinteze.

    ACETIL-CoA, poetni spoj Krebsova ci-klusa. Sastoji se od acetilne skupine veza-ne na koenzim A (Co A). Spoj sadravatioestersku vezu bogatu energijom. Ima bi-tno znaenje u izmjeni tvari jer nije samo

    produkt razgradnje ugljikohidrata ve imasnih kiselina te aminokiselina.

    ACETILKOLIN, neurohormon kojeg pa-rasimpatiki ivac-vagus lui na ivanimokoninama. On se oslobaa kada je sma-njena potreba za kisikom (npr. kada spava-mo) smanjujui udarni volumen srca.

    ACIDO - BAZNA RAVNOTEA, rav-notea kiselina i luina u tijelu, regulira sepuferskim svojstvima tjelesnih tekuina,

    pluima i bubrezima, v. puferi. Normalnakoncentracija vodikovih iona (pH) arterij-ske krvi je oko 7.4. Plua sudjeluju u odr-avanju te ravnotee izdisanjem uglji-kovog dioksida, a bubrezi izluivanjemvodikovih iona mokraom.

    ACIDOFILNE (kremene) BILJKE, bilj-ke koje rastu na kiselim tlima (pH 4,5 -

    5,5). To su npr. rododendron, pitomi kes-ten, kiselica i borovica.

    ACIDOZA, stanje snienih pH vrijednostitjelesnih tekuina (normalan pH je oko7.4), v. acido - bazna ravnotea.

    ADAPTACIJA OKA, prilagodba oka nasvjetlo ili tamu, v. bjeloonica.

    ADAPTACIJA, v. prilagodba.

    ADAPTIVNA OBOJENOST, v. zatitnaobojenost, upozoravajua obojenost i mi-mikrija.

    ADAPTIVNA RADIJACIJA, v. makroe-volucija.

    ADENIN, organski spoj s duikom iz sku-pine purinskih baza. Sadran je u najva-nijem pohranjivau i prijenosniku energijeu ivoj stanici, u ATP-u. Sudjeluje i uizgradnji nukleotida odnosno nukleinskihkiselina.

    N

    CN

    C

    CC N

    CN

    NH2

    H

    HH

    ADENOHIPOFIZA, prednji reanj lije-zde hipofize koji izluuje hormon rasta,gonadotropne hormone, adenokortikotrop-ni hormon i tireotropni hormon.

    ADENOKORTIKOTROPNI HORMON(ACTH), hormon kojega izluuje prednjireanj hipofize (adenohipofiza). Stimulirakoru nadbubrene lijezde na izluivanjekortikosteroidnih hormona kortizona i al-dosterona.

    ADENOZIN-TRIFOSFAT, v. ATP.

    ADH,v. antidiuretiki hormon.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    10/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    10

    ADHEZIJA, privlana sila izmeu mole-kula razliitih tvari koje se dotiu. Pove-zanost molekula vode s drugim molekula-

    ma (npr. uz stijenku kapilara kod biljaka)omoguuje uzlazni tok vode u biljci.

    ADP(adenozin-difosfat), v. ATP.

    ADRENALIN, hormon kojega izluujesr nadbubrene lijezde. Pojaano se iz-luuje u razliitim stresnim stanjima, npr.oku, strahu, bolu, jakom uzbuenju itd.Njegovo djelovanje je viestruko i svodi sena podizanje svih vanih funkcija u orga-nizmu na viu razinu kako bi organizam

    to bolje prebrodio stres. Tako adrenalinuzrokuje pojaani intenzitet rada srca, ste-zanje perifernih krvnih ila, irenje onihzjenica, irenje bronhiola, pojaani inten-zitet i brzinu disanja, stezanje mnogih mi-ia, poveani broj limfocita u cirkulacijiitd.

    ADULTNI HEMOGLOBIN, v. eritrociti

    ADVENTIVNOKORIJENJE,v.korijen.

    AERENHIM, v. osnovno stanija.

    AEROBAN, oznauje prisutnost kisika;odnosi se na organizme, okoli ili na stani-ne procese koji zahtijevaju prisustvo kisi-ka.

    AEROBNA RESPIRACIJA, v. disanje.

    AGLUTINACIJA, pojava sljepljivanjakrvnih stanica u sluaju primitka krvineodgovarajue krvne grupe.

    AGLUTININ, v. krvne skupine.

    AGLUTINOGEN, v. krvne skupine.

    AGRANULOCITOZA, bolest smanjenogili zaustavljenog stvaranja granulocita ukotanoj modini. Kao posljedica agranu-locitoze esto se javlja poveana sklonostbakterijskim i gljivinim infekcijama.

    AIDS (SIDA), engleska odnosno francu-ska kratica za sindrom steene imunode-ficijencije. Za AIDS je to smanjenje broja

    leukocita u krvi, smanjen broj limfocita ulimfatinim organima (limfnim vorovimai slezeni), smanjen broj zrelih T limfocita,manja koliina protutijela (Ig). Uzronik jevirus (retrovirus) koji napada i unitava T4- limfocite, nositelje stanine imunosti.Virus je nazvan HIV-om (Human Immu-nodeficiency Virus, humani virus nedosta-tka imuniteta), HIV se najee prenosispolnim kontaktom i krvlju (transfuzijom,injekcijskim iglama), zatim sa zaraene

    majke kroz posteljicu na neroeno dijete,te eninim mlijekom na dojene (sisanje).AIDS je za sada neizljeiva bolest imuno-lokog sustava za vrijeme koje nastaju vi-dljive promjene: (oportunistike infekcije)upala plua i modane ovojnice, gljivinebolesti i tumori.

    AKCIJSKI POTENCIJAL, v. elektrinipotencijal.

    AKOMODACIJA OKA, prilagoavanje

    oka na gledanje blizu i daleko, v. lea.AKROMEGALIJA, nenormalan rast po-jedinih dijelova tijela kao to su aka, sto-palo, pojedini zglobovi i dr. zbog pove-anog luenja hormona rasta. Javlja se uodraslo doba.

    AKROSOM, vrno tjelece koje se nalazina vrnom dijelu glave spermija. Sadri hi-drolitike enzime i omoguuje prodiranjespermija u jajnu stanicu prilikom oplodnje.

    AKSON(neurit), v. ivana stanica.

    AKTIN, bjelanevinasta molekula kojaizgrauje miofibrile, v. poprenoprugastimii.

    AKTIVAN PRIJENOS (aktivan trans-port), prijenos tvari kroz staninu membra-nu iz podruja manje koncentracije upodruje vee koncentracije neke tvari. Taj

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    11/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    11

    prijenos se moe odvijati samo uz pomomembranskih prenositelja i uz utroakenergije iz ATP-a. Klasini primjer ak-

    tivnog prijenosa je transport iona natrija(Na+) iz stanice u meustanini prostor iiona kalija (K+) iz meustaninog prostorau stanicu, tzv. natrijeva i kalijeva pumpa.Ovaj oblik aktivnog prijenosa susree se umembranama gotovo svih animalnih stani-ca.

    AKTIVNI TRANSPORT, v. aktivni pri-jenos.

    AKTIVNO STEENA SPECIFINA

    IMUNOST, organizam nakon kontakta sodreenim antigenom stvara specifinetvari imunoloke reakcije (protutijela, lim-focite T i dr.). Aktivna imunost moe bitisteena prirodnim putom (ljudi koji su pre-boljeli neku zaraznu bolest imaju gotovaspecifina protutijela s kojima mogu uni-titi isti antigen u sluaju ponovnog unosau tijelo) ili umjetnim putom (cijepljenjem).

    ALANIN, kemijski spoj iz skupine amino-kiselina.

    ALANTOIS, kod amniota, drugazametnaovojnica koja obavija zametak. Prokrvlje-na je mnogim kapilarima te sudjeluje udisanju i hranjenju zametka.

    ALBINIZAM, nedostatak pigmenta u ko-i i/ili drugim organima. Nasljedno svojs-tvo koje se pojavljuje u ovjeka, ali i nekihivotinja, na primjer u mieva, kunia,majmuna, a odreuje ga recesivni gen kojise nalazi na autosomima (nespolni kromo-somi).

    ALBUMIN, bjelanevina u krvi (oko 34do 50 g/L) koja sudjeluje u prijenosurazliitih hormona. Sintetizira se u jetriodakle se otputa u krv.

    ALDOSTERON, jedan od hormona korenadbubrene lijezde. Taj hormon odravastalnu razinu iona natrija, klora i kalija u

    tijelu. Najvaniji podraaj za luenje hor-mona je niska koncentracija iona natrija uizvanstaninoj tekuini (npr. plazmi). Al-

    dosteron koji je osloboen u krvi, filtrirase u nefron, a to pojaava upijanje ionanatrija u kapilare uz nefrone.

    ALELI, (alelni geni, homologni geni) supar gena koji odreuju isto svojstvo, analaze se na paru homolognih kromosoma(isp.). Aleli pojedinih svojstava oznaujuse obino slovima abecede i to dominantnivelikim, a recesivni malim slovima, npr.za jedno svojstvo A i a, za drugo B i b, itd.Ako dominantnost nije izraena aleli semogu oznaavati s a1i a2, b1i b2, itd. U je-dnom organizmu za neko fenotipsko svoj-stvo mogu biti najvie dva razliita alela.

    ALELNI GENI, v. aleli.

    ALERGENI , v. alergija.

    ALERGIJA (alergijska reakcija), specifi-an oblik imunoloke reakcije odnosnopreosjetljivost (hipersenzitivnost) na neketvari. Tvari koje uzrokuju alergije zovu se

    alergeni, a najei su pelud, neki lijekovi,praina, neke vrste hrane (jagode, maline,sir), razliita kemijska sredstva (detergenti,kozmetiki preparati) itd.

    ALFA-AMILAZA, v. ptijalin.

    ALFA-MEZOSAPROBNE VODE, jedanod stupnjeva oneienja voda, a predstav-lja snano oneiene vode.

    ALGAICE, gljive koje, poput alga, iveu vodi kao saprofiti ili paraziti. Njihovehife nemaju poprenih stijenki pa slie du-gim razgranatim cijevima s puno jezgara.Stanina stijenka im je od hitina, a samokod najprimitivnijih od celuloze.

    ALGE, autotrofne fotosintetske steljnjaemeu kojima postoje velike razlike. Skupi-ne algi su biai, kremenjaice, zelene,smee i crvene alge. Od tih skupina samo

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    12/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    12

    crvene alge nemaju pokretne stanice s bi-evima niti u jednom razvojnom stadiju.

    ALKALOZA, stanje povienih pH vrije-dnosti tjelesnih tekuina (normalan pH jeoko 7.4), v. acido - bazna ravnotea.

    ALKAPTONURIJA, nasljedni nedostatakenzima zbog ega se nakuplja homogeneti-zirana kiselina u mokrai, a koja na zrakupotamni.

    ALKOHOLNO VRENJE, v. kvaevegljivice.

    ALOPATRIJSKA SPECIJACIJA, spe-

    cijacija kada su populacije odvojene zem-ljopisnom barijerom. Razvoj u novu vrstuzbiva se u prostorno izoliranim populacija-ma koje potjeu od zajednikog ishodita,ali ive u raznim sredinama. Isp. specijaci-ja.

    ALVEOLE, v. pluni mjehurii.

    AMBULAKRALNI SUSTAV, v. vodo-ilni sustav.

    AMEBNA DIZENTERIJA, v. dizenterija

    AMENOREJA, izostanak mjesenice.Ako se ne pojave prve mjesenice u puber-tetu, govori se o primarnoj amenoreji, aako izostanu mjesenice kod ena koje suih imale redovito govori se o sekundarnojamenoreji. Razlozi su najee u poreme-aju ravnotee spolnih hormona i gonado-tropnih hormona.

    AMERIA, v. beskolutiavci.

    AMFIPATSKE MOLEKULE, molekulekoje na jednom svome kraju privlae vo-du, a na drugom odbijaju vodu. Amfipat-ske molekule su npr. molekule fosfolipida.U molekuli fosfolipida elektriki nabijenkraj privlai molekule vode (hidrofilan), aelektriki nenabijen kraj s masnim kiseli-nama odbija vodu (hidrofoban).

    AMILOPLAST, v. leukoplasti.

    AMINOKISELINE, organski spojevi kojiizgrauju bjelanevine. Svaka aminokise-lina sadri dvije karakteristine kemijske

    skupine: karboksilnu (COOH) i amino(NH2) skupinu, a meusobno se amino-kiseline razlikuju po vrsti radikala. Pozna-to je oko 70 razliitih aminokiselina, alisamo 20 dolazi u ivim organizmima.Tosu: glicin, leucin, serin, aspargin, alanin,izoleucin, treonin, glutamin, valin, fenila-lanin, cistein, asparginska kiselina, tirozin,metionin, glutaminska kiselina, triptofan,histidin,lizin, prolin i arginin.

    N CH

    R

    CO

    OHH

    H

    AMNION, kod amniota, prva unutarnjazametna ovojnica koja obavija i zatiujezametak od trenje i pritiska. To je vre-asta tvorba ispunjena bjelanevinastomtekuinom u kojoj pliva zametak.

    AMNIOTA, skupine ivotinja (gmazovi,ptice i sisavci) kod kojih se pojavljuju trizatitne zametne ovojnice: amnion, alanto-is i seroza. Amniota nemaju stadij liinke injihov razvitak tee bez preobrazbe. Poja-vili su se u karbonu, v. dodatak 5.

    AMP(adenozin-monofosfat), v. ATP.

    ANABOLIZAM, sintetiki procesi u koji-ma se od malih graevnih elemenata izgra-uju ili polimeriziraju vee molekule.

    ANADROMNE SELICE, ribe koje iveu moru, a radi mrijetenja zalaze u slatkevode, npr. lososi, v. selidba riba.

    ANAEROBAN, oznauje odsutnost zraka,odnosno kisika; odnosi se na organizme,okoli ili na stanine procese za koje nijepotrebna ili je ak tetna prisutnost kisika.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    13/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    13

    ANAEROBNA RESPIRACIJA, v. disa-nje.

    ANAFAZA, stadij mitoze (isp.). Na poet-ku anafaze svaki kromosom razdvoji se nadvije kromatide koje zatim putuju premasuprotnim polovima stanice vuene teznimnitima diobenog vretena. Anafaza zavra-va kada kromosomi stignu na suprotnepolove stanice. Za razliku od profaze i me-tafaze u kojima su kromosomi dvostruki,anafazni kromosomi su jednostruki odnos-no sastoje se od jedne kromatide.

    ANAFAZA DRUGE MEJOTIKE DI-

    OBE, v. anafaza II.ANAFAZA I, (anafaza prve mejotikediobe, anafaza mejoze I), stadij mejoze(isp.). U anafazi I razdvajaju se homolognikromosomi i putuju prema suprotnim po-lovima stanice stezanjem teznih niti dio-benog vretena. Kromosomi u anafazi I sudvostruki, odnosno, svaki je graen oddvije kromatide.

    ANAFAZA II (anafaza druge mejotike

    diobe, anafaza mejoze II), stadij mejoze(isp.). Zbivanja u anafazi II su ista kao i uanafazi mitoze gdje se svaki dvostrukikromosom dijeli na dva jednostruka kojiputuju na suprotne polove stanica.

    ANAFAZA MEJOZE I, v. anafaza I.

    ANAFAZA MEJOZE II, v. anafaza II.

    ANAFAZA PRVE MEJOTIKE DIO-BE, v. anafaza I.

    ANAFILAKTIKI OK, teko alergij-sko stanje u kojem drastino padne minu-tni volumen srca i arterijski tlak. Staniceimunolokog sustava isputaju histamin.Moe doi do guenja i smrti pri unaanjuvee koliine specifinog alergena (npr.penicilina).

    ANALOGNI ORGANI, organi u raznihskupina organizama koji su razliitog pod-

    rijetla, a funkcija im moe biti slina, kaonpr. krilo ptice i krilo kukca. Takvi su or-gani prilagodba na sline uvjete ivota.

    ANATOMIJA, znanost koja prouavamakroskopsku grau tijela svih ivih bia.

    ANDROGENI (muki spolni hormoni),hormoni koji se stvaraju u sjemenicima ikori nadbubrene lijezde, a u manjoj mje-ri i u jajnicima. Sjemenici stvaraju i luenekoliko spolnih hormona od kojih je naj-vaniji testosteron. Spolni hormoni kojelui kora nadbubrene lijezde zovu seadrenalni androgeni od kojih je najvaniji

    dehidroepiandrosteron.ANEMIJE, bolesti pri kojima su tkivapreslabo opskrbljena kisikom zbog sma-njene koliine hemoglobina i broja eritro-cita u krvotoku. Simptomi su: bljedoa,umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha ilupanje srca. Neke anemije uzrokuju gene-tski imbenici, npr. srpastu anemiju. Osta-le mogu biti posljedicom ubrzanog raspadaeritrocita ili hemolize - hemolitika anemi-ja, nedostatka eljeza u hrani siderope-nina anemija ili manjka vitamina B -perniciozna anemija.

    ANEUPLOIDIJA, je promjena u brojusamo jednog ili nekoliko kromosoma. Naj-ee zahvaa spolne kromosome. Javljajuse abnormalnosti u razvitku, koje uglav-nom nisu letalne. Npr. Turnerov sindrom45xo, enska osoba s jednim x-kromoso-mom, spolno nerazvijena i nespolna (imanerazvijene jajnike) ili Klinefelterow

    sindrom (47, xxy, 48 xxxy) kod mukaracaizaziva enske osobine (mlijene lijezde)i sterilni su.

    ANGINA PEKTORIS(stenokardija), nijebolest, nego se tako nazivaju boli kojenastaju kad srani miiostane privremenobez kisika. Poveane fizike aktivnosti,uzbuenje, velike i nagle temperaturnerazlike poveavaju aktivnost srca (broj ot-

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    14/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    14

    kucaja) i potrebu za kisikom iznad mogu-nosti koronarnog optoka. Kao posljedicajavlja se jaka bol u prsima, koja uglavnom

    prestaje sa smanjenjem aktivnosti tijela.ANTENALNE LIJEZDE, ticalne lije-zde, isp. rakovi.

    ANTERA, v. pranik.

    ANTERIDIJI, muki rasplodni organi bi-ljaka u kojima nastaju muke spolne stani-ce. Anteridija nema kod najprimitivnijih(bakterije, neke alge), i najsavrenijih (kri-tosjemenjae) biljnih skupina.

    ANTIBIOGRAM, mikrobioloka metodakojom se ispituje djelovanje niza razliitihantibiotika na izoliranu bakteriju uzronikabolesti. Ovom metodom utvruje se naj-djelotvorniji antibiotik za lijeenje odree-ne bakterijske bolesti.

    ANTIBIOTIK, kemijska tvar koja sprije-ava razvitak odreenih vrsta bakterija.Mogu ih proizvoditi ak i neke vrste bak-terija, npr. bakterije roda Streptomycesproizvode streptomicin.

    ANTIDIURETIKI HORMON (ADH),hormon koji lui stranji reanj hipofize(neurohipofize) ako u organizmu nedostajevode. Ako krvna plazma postane hiperto-nina, podrauje sredite za eu mozgu,a to sredite alje impulse ivanim putemu stranji reanj hipofize koja pone luitiADH. ADH se transportira krvlju u ahurunefrona gdje djeluje na stanice stijenkikanalia nefrona da postanu propusnije za

    vodu. Dakle, poveava se respiracija vodeiz filtra natrag u krv. Naprotiv, ako je krv-na plazma hipotonina (popili smo previevode) prestaje se luiti ADH te se u nefro-nima voda nee reapsorbirati u krv, negoe se luiti iz tijela mokraom.

    ANTIGEN (imunogen), svaka tvar kojamoe izazvati imunoloku reakciju organi-zma.

    ANTIKODON (protuifra), skupina trijubaza na molekuli transportne RNA (tRNA)koje su komplementarne bazama na mole-

    kuli glasnike RNA (mRNA). Antikodonraspoznaje, a zatim se spoji s kodonom (i-from) na mRNA.

    ANTIPIRETICI(antipirogene tvari), sre-dstva koje snizuju povienu tjelesnu tem-peraturu.

    ANTITETSKAIZMJENAGENERACI-JA, v. zelene alge.

    ANTITIJELA, obrambene bjelanevinekoje stvara organizam kada u njega uuantigeni. Veina antitijela stvara se u plaz-ma stanicama i B limfocitima.

    ANTROPOLOGIJA, u najirem smislu,znanost koja prouava ovjeka, posebiceljudske rase, evoluciju, ponaanje i dr.

    AORTA, najvea arterija, izlazi iz lijeveklijetke srca, v. veliki optok.

    APENDICITIS, v. upala crvuljka.

    APIKALNA DOMINACIJA, pojava ukojoj vrni pup djelomino ili potpunoinhibira rast bonih pupova.

    APIKALNI MERISTEMI, v. vrni meri-stemi

    APLASTINA ANEMIJA, bolest sma-njene proizvodnje eritrocita u kotanojmodini.

    APOMIKSIJA, razvitak sjemena bez op-lodnje (nespolno razmnoavanje). U tom

    se sluaju jajna stanica samo diploidizira(udvostrui se broj kromosoma) bez oplo-dnje. Od nje se razvije zametak, sjeme izatim biljka koja je potpuno jednaka kao iroditeljska biljka. Apomiksiju nalazimonpr. u maslaka.

    APOSEMIJA, v. upozoravajua obojen-ost.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    15/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    15

    APSCIZINSKA KISELINA, biljni hor-mon koji inhibira rast, potie dormanciju ipomae biljci da preivi u stresnim uvjeti-

    ma (regulirajui vodnu ravnoteu). Kont-rolira zavrne razvojne stadije biljaka: sta-renje, otpadanje listova, venue cvjetova,dozrijevanje plodova. Sintetizira se u sta-nicama koje sadravaju kloroplaste ili ami-loplaste.

    APSORPCIJA HRANE, upijanje hrane uprobavnom sustavu iz probavila u krvotoki limfotok. Apsorpcija hrane se najveimdijelom obavlja u tankom crijevu pomouepitelnih stanica crijevnih resica, a djelo-mice u debelom crijevu gdje se uz kona-nu apsorpciju hrane upijaju voda i minera-li.

    ARCHAEOPTERYX, v. praptica.

    AREAL, prostor na kojem je rasporeenaneka vrsta organizama ili opseg prostornerasprostranjenosti neke vrste. Areali serazlikuju po obliku i veliini, npr. ende-mine vrste imaju vrlo mali areal.

    ARGININ, kemijski spoj iz skupine ami-nokiselina.

    ARHEGONIJ, enski rasplodni organibiljaka u kojima nastaju enske spolne sta-nice. Nalazimo ga u mahovina, papratnja-a i donekle u promijenjenom obliku ugolosjemenjaa.

    ARHENTERON(pracrijevo), prostor kojinastaje uvrtanjem (invaginacijom) endode-rma u upljinu gastrule, pretea je crijeva.

    Nastaje u jednoj od etapa embrionalnograzvoja sloenih ivotinjskih organizama.

    ARILUS, v. tise.

    AROMORFOZA, v. megaevolucija.

    ARTERIJE, ile kucavice, ali i ile od-vodnice, jer odvode krv iz klijetki srca.Smjetene su u dubini organizma. Stijenkearterija graene su od vanjskog elastinog

    omotaa ispod kojeg se nalazi miini sloj,elastino tkivo i unutarnja stijenka (endo-tel). Povezane su s ograncima autonomnog

    ivanog sustava. Podraivanjem simpati-kusa nastaje stezanje (vazokonstrikcija), apodraivanjem parasimpatikusa arterije seire (vazodilatacija).

    ARTERIOSKLEROZA, v. ateroskleroza.

    ASIMILACIJA CO2, v. fotosinteza.

    ASKOSPORE, v. mjeinarke.

    ASKUSI, v. mjeinarke.

    ASPARGIN, kemijskispojizskupine ami-nokiselina.

    ASPARGINSKA KISELINA, kemijskispoj iz skupine aminokiselina.

    ASTMA, est oblik alergijske reakcije.Zbog osloboenog histamina steu se mi-ii dinih putova i disanje je oteano.

    ATAVIZAM, pojava nekih obiljeja kojase rijetko javljaju i to samo kod odreenihjedinki neke vrste, a bila su svojstvena

    davnim precima. Primjeri atavizma u ov-jeka su prekomjerna dlakavost cijelog ti-jela, vei broj mlijenih lijezda, ostatakrepa i dr. Atavizmi su vaan dokaz evolu-cijskih procesa.

    ATEROM, v. ateroskleroza.

    ATEROSKLEROZA (arterioskleroza,ovapnjenje krvnih ila), bolest arterijskihkrvnih ila. Starenjem arterije su sklonedegenerativnim promjenama i otvrdnuu

    odnosno gubitku elastinosti pa se zbogtoga tee prilagoavaju odravanju stalnogkrvnog tlaka. Glavni uzrok smanjenja elas-tinosti jest taloenja masnoa u obliku ja-stuia (aterom) na unutarnjim stijenkamaarterija zbog ega se smanjuje njihovpromjer, a time i protok krvi. Ako jastuipukne, na tom mjestu se stvara tromb kojise moe otrgnuti (embol) i kolati krvlju

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    16/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    16

    sve dok ne zaepi neku uu krvnu ilu.Posebno su ugroene krvne ile mozga,bubrega i srca. Aterosklerotine promjene

    ee su u ljudi koji jedu masniju hranu,puaa cigareta i predebelih osoba, v. tro-mboza.

    ATP(adenozin-trifosfat), je spoj iz skupi-ne nukleotida koji se sastoji od adenozina(purinska baza adenin + eer riboza) nakoji su vezane tri fosfatne skupine.

    O

    N

    NN

    N

    OH OH

    HHH H

    OCH2

    NH2

    P

    O

    OH

    OP

    O

    OH

    OHO

    OH

    O

    P

    ADP

    AMP

    ATP

    Kemijske veze meu fosfatnim skupinamasadre veliku koliinu energije. Ta se ener-gija moe osloboditi i koristiti za razliiteaktivnosti stanica, npr. sintetske aktivnosti,proizvodnja topline, kretanje i sl. Kada jestanici potrebna energija ona se iz ATP-aoslobaa odjeljivanjem tree fosfatne sku-pine. Pri tome nastaje energetski siroma-niji spoj adenozin-difosfat (ADP).

    ATP ADP + P + energija

    ADP AMP + P + energija

    Odvajanjem druge fosfatne skupine opetse oslobaa energija i nastaje spoj adeno-zin-monofosfat (AMP). AMP nema nitijednu vezu bogatu energijom.

    Za sintezu ATP-a koristi se energijaosloboena u procesu staninog disanja umitohondrijima i svjetlosna energija apsor-

    birana molekulama klorofila u procesu fo-tosinteze. Proces sinteze ATP-a iz AMP-ai ADP-a naziva se fosforilacija:

    AMP + P + energija ADP

    ADP + P + energija ATP.

    ATPaza, katalizator mijene tvari koji sud-jeluje u oslobaanju odnosno, prikljuiva-nju energijom bogatih veza izmeu fosfat-nih skupina u nukleotidima.

    AUKSINI, skupina biljnih hormona kojistimuliraju produni rast stanica, sekun-darni rast i razvoj plodova. Prirodni se

    auksin veinom sintetizira u vrnim meris-temima i mladim listovima u razvitkuodakle se prenosi u ostale dijelove biljke.

    AUSTRALOPITEKUS (Australopithe-cus, juni praovjek), ovjekov predak sdjelomice ljudskim osobinama. Najstarijinalazi australopitekusa stari su oko etirimilijuna godina. To su najstariji nalazipravih hominida humane faze. Naeni su ujunoj i sjevernoj Africi, v. dodatak 5.

    AUTOHTON, samonikao, koji od davni-na ivi u nekom kraju.

    AUTONOMNI IVANI SUSTAV,(vegetativni ivani sustav), dio ivanogsustava koji nije podloan djelovanju naevolje. Nadzire rad veine unutarnjihorgana, npr. probavnih organa, plua, srca,krvnih ila itd. Dijelimo ga na simpatikus iparasimpatikus.

    AUTOPURIFIKACIJAVODA, v. samo-

    oienje voda.AUTORADIOGRAFIJA, metoda koja sekoristi u znanstvenim istraivanjima, a sas-toji se u tome da se u stanicu unose nesta-bilni, radioaktivni izotopi, te se posebnimpostupcima prati njihov poloaj i rasporedu stanici. Ova metoda ima vanu ulogu uprouavanju kemijske grae stanice i sta-ninog metabolizma.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    17/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    17

    AUTOSOMI, kromosomi koji ne odreu-ju spol, ali su nosioci gena za druga svoj-stva.

    AUTOTOMIJA, v. samosakaenje.

    AUTOTROFI (autotrofni organizmi), or-ganizmi koji su sami sposobni stvarati vla-stite organske spojeve. Ako se za stvaranjetakvih organskih spojeva koristi sunevasvjetlost (fotosinteza) onda su to fotoauto-trofi, a ako potrebnu energiju za stvaranjedobivaju od kemijskih reakcija (kemosin-teza) onda su kemoautotrofi. Autotrofniproizvoai (producenti) ine temelj ishra-

    ne svake ivotne zajednice (biocenoze).Nalaze se na prvom mjestu hranidbenihlanaca u kojima nakon njih dolaze mno-gobrojne serije potroaa (konzumenata).

    AUTOTROFNI ORGANIZMI, v. auto-trofi.

    AUTOTROFNI PRODUCENTI, v. au-totrofi.

    AUTOTROFNI PROIZVOAI, v. au-totrofi.

    AVERY, O.T. zajedno sa suradnicima1944. god. utvruje i pojanjava rezultateGriffithovog pokusa dokazavi da je DNAtvar koja uzrokuje pretvorbu (transforma-ciju) pneumokoka.

    BBABINJE (puerperium), razdoblje nakonporoaja koje traje oko 4 do 5 tjedana. Toje vrijeme koje je potrebno da se maternicasmanji i vrati u normalno stanje.

    BACILI, v. bakterije.

    BAKTERIJE, jednostanini prokariotskiorganizmi (najjednostavnije graeni stani-

    ni organizmi) ija je prosjena veliina 1m. Bakterijske stanice mogu biti razlii-tog oblika, a obino razlikujemo etiri gla-

    vna: kuglaste (koki), tapiaste (bacili),oblika zareza (vibrioni) i spiralno savijene(spirili). Koki i bacili esto stvaraju manjeili vee nakupine (diplokoki, streptokoki,stafilokoki i sl.) dok vibrioni i spirilidolaze pojedinano. Tipina bakterijskastanica, kao i svaka prokariotska stanica,nema oblikovanu jezgru ni druge sloenestanine organele, npr. mitohondrije ikloroplaste. Izvana je obavijena debelomstaninom stijenkom koja sadri organsku

    tvar murein. Neke bakterije imaju i vanj-sku ovojnicu polisaharidne grae koja iz-vana oblae staninu stijenku i zove sekapsula.

    Protoplazma bakterijske staniceobavijena je polupropusnom membranomlipoproteinske strukture. Osnovu protopla-zme ini citoplazma u ijem je sreditunukleoid koji po funkciji odgovara jezgrieukariotske stanice jer ini genetiki mate-rijal bakterijske stanice. Nukleoid je gra-

    en od molekule DNA koja je zatvorena uprsten i gusto sklupana. U citoplazmi senalaze i ribosomi te priuvne hranjive tvari(masne kapljice, polisaharidi), a kod foto-sintetskih bakterija i posebne membranena kojima se odvija fotosinteza. Njihovimfotosintetskim procesima nikada se ne os-lobaa kisik. Fotosintetske membrane pofunkciji odgovaraju kloroplastima eukario-tske stanice.

    Bakterijska stanica sadri i mezoso-

    me, nabore stanine membrane koji su posvojoj funkciji slini mitohondrijima. Pre-ma nainu ishrane bakterije mogu bitiautotrofi (fotosintetske, kemosintetske) iheterotrofi (saprofiti, paraziti). Openito sedijele na aerobne i anaerobne.

    Najee se razmnoavaju vegeta-tivno, diobom ili cijepanjem pri emu odjedne bakterijske stanice, ija se DNK po-dijeli uzduno, nastanu dvije nove stanice

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    18/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    18

    genetiki posve jednake poetnoj stanici.Neke bakterije imaju sposobnost da u ne-povoljnim uvjetima iz aktivnog oblika

    prijeu u trajne oblike ili spore koje suobavijene vrstom ovojnicom. U oblikuspora bakterije mogu preivjeti i tisuugodina te nakon toga u povoljnim uvjetimaopet proklijati u aktivni oblik.

    BAKTERIJSKI VIRUSI, v. bakteriofagi.

    BAKTERIOFAGI (bakterijski virusi, fa-gi), posebna skupina virusa koja napadabakterije. Tipini bakteriofag graen je odglavice u kojoj se nalazi DNA ili RNA

    obavijena proteinskim ovojem. Na glavicuse nastavlja kontraktilni rep iji je sredinjidio poput upljeg tapia izvana obavije-nog stezljivim ovojem. Na dnu repa nalazise ploica sa pipcima. Uz pomo pipakafag se prihvati na staninu stijenku bakteri-je i stezanjem repa ubaci nukleinsku kiseli-nu u njenu unutarnjost. Pod kontrolomnukleinskih kiselina bakteriofaga stvarajuse u bakterijskoj stanici novi fagi. Nakon20 do 30 minuta proces razmnoavanja

    faga je zavren, a bakterijska stanica seraspada te iz nje izlaze novonastali fagi.

    BAKTERIOLOGIJA, bioloka znanostkoja se bavi prouavanjem bakterija.

    BATALJICA, v. parapodij.

    BAZALNI METABOLIZAM, osnovnipromet tvari i energije u organizmu kojutijelo troi za odravanje temeljnih ivot-nih funkcija, tj. za rad srca, krvotoka, bub-rega, dinog sustava, mozga itd.. Vanuulogu u bazalnom metabolizmu imaju hor-moni titnjae (tiroksin i trijodtironin),hormon prednjeg renja hipofize (hormonrasta) i spolni hormoni. Poveana razinatih hormona u krvi poveava bazalni meta-bolizam.

    BAZIDIJ, v. staparke.

    BAZIDIOSPORE, v. staparke.

    BAZOFILNE (vapnenake)BILJKE, bi-ljke koje rastu na tlima s relativno viso-kom pH vrijednou (pH 6,5 - 7,5). To su

    npr. repa, kupus, luk, cvjetaa, soja i pi-nat.

    BAZOFILNI LEUKOCITI, v. leukociti.

    BENTOS, ivotnezajednicevezane za dnojezera ili mora. U okviru bentoskih bioce-noza neke se ivotinje pokreu vlastitomsnagom - vagilni organizmi (rakovi, ribe,jeinci). Sjedilaki ili sesilni organizmi suprivreni za podlogu (alge jadranski bra-ii jadranski klobui). Hemisesilni orga-

    nizmi se mogu kretati, ali uglavnom ostajuna istom mjestu (hobotnica).

    BENTOSKA BIOCENOZA, ivotna za-jednica raznovrsnih organizama koji ivena morskom dnu.

    BESKOLUTIAVCI (Ameria), beskra-ljenjaci jednostavnog, nekolutiavog tije-la. Uglavnom su bilateralno simetrine ipokretne ivotinje; osim arnjaka. Premazoologu Hadiju razvili su se iz trepetlji-

    kavih mnogojezgrenih jednostaninih obli-ka. Danas ivi oko 170000 razliitih vrsta.Prema grai tijela dijele se u skupine: plo-njaci, arnjaci, oblenjaci, mekuci.

    BETA-BLOKATORI, skupina suvreme-nih lijekova koji snizuju krvni tlak smanje-njem snage kontrakcije srca.

    BETA-MEZOSAPROBNEVODE, jedanod stupnjeva oneienja voda, a predstav-lja umjereno oneiene vode.

    BEZGREBENKE, v. staroeljuske.

    BEZKRILCI, skupina kukaca koja ni ujednom stadiju ivota nemaju krila niti suih imali tijekom evolucije. Najpoznatiji suskokuni i etinai.

    BEZLATINICE, ira skupina dvosupni-ca koja obuhvaa porodice drvenastihbiljaka znaajnih u izgradnji umske listo-

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    19/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    19

    padne vegetacije. Imaju neugledne cvjeto-ve bez latica, skupljene u rese. Prilagoenisu opraivanju vjetrom. U porodicu bukve

    pripadaju bukva, pitomi kesten i razliitevrste hrastova: kitnjak, lunjak, cer, dub,medunac i vazdazeleni hrast crnika ili es-mina. Bezlatinicama pripadaju i porodicabreze i lijeske s predstavnicima johe i gra-ba.

    BEZLUBANJCI, v. svitkovci.

    BEZNOCI, skupina vodozemacabez no-gu. ive u tropima, gdje gmiu kroz vla-no tlo. Poznata porodica su rijai.

    BEZREPCI, skupina vodozemaca ije jeobiljeje da odrasli oblici nemaju repa.Glavni predstavnici su abe. ive nakopnu i u slatkoj vodi. Stranji par nogudui je od prednjih, prilagoen za skaka-nje. Na nogama imaju razvijene plivaekoice. Hrane se sitnim ivotinjama, naj-ee kukcima. Preobrazba tee prekoliinke (v. punoglavac). Poznatije su abeu naim krajevima: mukai, gatalinke, kra-stae i zelene abe.

    BIAI,praivotinje, imaju najee 1 ili2 bia koji im slue za pokretanje u vodi.Tipian predstavnik je euglena (Euglenaviridis). Tijelo im pokriva pelikula. Poseb-no je uoljiv organel onapjegailistigma.Razmnoavaju se najee nespolno, uz-dunom diobom. Spolno razmnoavanje jerijetko. Biai imaju posebno znaajnuulogu primarnih proizvoaa hrane. Mnogiive kao plankton slatkovodnih stajaica i

    u toplim morima. Kao prvi stanini orga-nizmi s jezgrom, imaju neke osobine sli-ne biljakama, ivotinjama i gljivama pa sepretpostavlja da imaju vanu ulogu i unjihovoj evoluciji. Biai koji pripadajuskupini biljnih biaa su autotrofni jer uprotoplazmi imaju kloroplaste. Druga veli-ka skupina su ivotinjski biai.Heterotro-fni su organizmi, ive slobodno u vodamaili zadruno, a mnogi su i nametnici na

    ovjeku i ivotinjama. Bia tripanosomaje uzronik spavanja u tropskim krajevima,a trihomonas je est nametnik u spolnom

    sustavu ovjeka.BIG BANG, v. veliki prasak.

    BIJELE KRVNE STANICE, v. leukocitii krvna tjeleca.

    BIJELO TIJELO (corpus albicans), vi-estanina tvorevina koja nastaje u jajniku10 do 14 dana nakon ovulacije u sluajukada nije dolo do oplodnje jajne stanice.Bijelo tijelo nastaje propadanjem utogtijela. U iduih nekoliko tjedana propada ibijelo tijelo, a njegovo mjesto ispunja ve-zivno tkivo te ostavlja oiljak.

    BILATERALNA SIMETRIJA, v. dvo-bona simetrija.

    BILIRUBIN, v. eritrociti.

    BILO, v. puls.

    BILJKE DUGOG DANA (kratke noi),biljke koje cvjetaju krajem proljea, ilipoetkom ljeta kada su dani dugi, a razdo-blje tame je krae od kritinog (npr.mnogetrave i itarice). Te biljke trebaju dan duiod 12 sati, v. kritino razdoblje tame.

    BILJKE KRATKOG DANA (duge no-i), biljke koje cvjetaju krajem ljeta, u je-sen ili zimi kada su dani kratki, a razdobljetame je dulje od kritinog (npr. krizante-ma). Te biljke trebaju dan krai od 12 sati,v. kritino razdoblje tame.

    BILJKE SLANIH STANITA, v. halofi-ti.

    BILJKE, autotrofni fotosintetski eukario-ti. Dijele se na steljnjae, nie biljke i stab-laice, vie biljke. Isp. stanica.

    BILJNA STANICA (fitocelula), v. stani-ca.

    BILJNA STANIJA, (biljna tkiva), raz-vila su se u skladu s preuzimanjem najraz-

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    20/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    20

    liitijih uloga u prilagodbi kopnenomnainu ivota, a mogu se uglavnom svestina sljedee oblike: tvorna stanija, kona

    stanija, provodna stanija, potporna stani-ja, ljezdana stanija i osnovno stanija.

    BILJNA TKIVA, v. biljna stanija.

    BILJNI HORMONI (regulatori rasta),spojevi koji utjeu na rast i diferencijacijutkiva i organa. Uinci pojedinih biljnih ho-rmona nisu specifini (za razliku od ani-malnih hormona). Postoje tri skupine kojistimuliraju rast i druge procese (auksini,citokinini, giberelini) i dvije vrste koji in-

    hibiraju rast (apscizinska kiselina, etilen).Sintetiziraju se u vrlo malim koliinama.

    BILJNI VIRUSI, v. virusi.

    BILJNO BOJILO (pigment), tvari kojeapsorbiraju sunevu svjetlosnu energiju ipretvaraju je u kemijsku energiju, koja sepohranjuje u kemijskim vezama eera idrugih organskih molekula koje nastaju uprocesu fotosinteze. Razliiti pigmenti ap-sorbiraju razliite valne duljine svjetlosti.

    Najvaniji su: zeleni klorofili (klorofil a iklorofil b), karotenoidi (uti i naranasti) iksantofil (uti pigment). Od svih pigmena-ta u biljnom tkivu jedino klorofil a moeneposredno sudjelovati u pretvorbi sune-ve energije u kemijsku.

    BILJOJEDI, v. herbivori, fitofagi.

    BINOMNA NOMENKLATURA (dvoj-no nazivlje), znanstveno nazivlje za biljkei ivotinje koje se sastoji od dva latinska

    imena. Prvo ime uvijek oznaava ime roda,a drugo ime vrste. Tako, npr. biljku bijelidud ili bijela murva nazivamo Morus albagdje Morus oznauje rod (dud, murva), aalba vrstu (bijeli). Binarnu nomenklaturuuveo je u upotrebu u 18. st. poznati ved-ski prirodoslovac Carl Linn.

    BIOCENOLOGIJA, znanost o bioceno-zama, isp., tj znanost koja se bavi prou-

    avanjem odnosa lanova u biocenozi iodnosima biocenoze i uvjeta okolia.

    BIOCENOZA, v. ivotna zajednica.

    BIOCID, kemijska tvar koja se u ratarstvui umarstvu primjenjuje za unitenje popu-lacije razliitih tetnika. To su herbicidi,insekticidi i fungicidi.

    BIODIVERZITET, v. bioloka raznoli-kost.

    BIOGENI ELEMENTI, v. Dodatak 3.

    BIOGEOGRAFIJA, znanost koja prou-ava rasprostranjenost biljaka (geobotani-ka, fitogeografija, biljna geografija) i ivo-tinja (zoogeografija) na Zemlji i uzroke terasprostranjenosti.

    BIOGEOKEMIJSKI CIKLUSI, tijekkruenja razliitih kemijskih elemenata ubiosferi. Najvaniji biogeokemijski ciklusisu ciklusi ugljika, vodika, kisika i duika.

    BIOKATALIZATORI, v. enzimi.

    BIOLOGIJA, znanost koja prouava iva

    bia. Predmet prouavanja biologije veo-ma je irok pa se ona dijeli na veliki brojuih biologijskih znanosti: botanika, zoo-logija, anatomija, citologija, molekulskabiologija, histologija, fiziologija, genetika,embriologija, ekologija, znanost o evoluci-ji, paleontologija, sistematika ili taksono-mija i dr.

    BIOLOKA EVOLUCIJA, v.evolucija.

    BIOLOKA OKSIDACIJA, v. disanje.

    BIOLOKA RAZNOLIKOST(biodiver-zitet), se odnosi na raznolikost svih ivihbia, biljnih i ivotinjskih organizama, ko-ja je znaajna za odravanje bioloke rav-notee svih ivih sustava na Zemlji. Biolo-ka raznolikost ima ekoloku, drutvenu,gospodarsku, znanstvenu, obrazovnu, kul-turnu, rekreacijsku i estetsku vrijednost,

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    21/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    21

    Meunarodni dan bioloke raznolikosti je29. prosinca.

    BIOLOKI INDIKATORI ONEI-ENJA, biljne i ivotinjske vrste koje suosobito osjetljive na razliite oblike one-ienja. Njihov nestanak s odreenog po-druja ukazuje na odreen stupanj onei-enja tog podruja. Biljke koje su poznatibioloki indikatori oneienja su liajevi iveina etinjaa, npr. borovi.

    BIOMASA, broj jedinki neke vrste ilinjihova ukupna masa u suhom ili svjeemstanju na nekom prostoru. Biomasa je

    mjerilo gustoe svake populacije.BIOMI, posebne skupine ekosustava kojese nalaze u veem pojasu kopna gdje suobiljeja podneblja prilino izjednaena.Postoji odreena pravilnost u redoslijedubioma od sjevernog pola pa do ekvatora,npr. najprije pojas tundre, zatim tajge,zatim pojas listopadnih uma itd.

    BIOPROIZVODNJA, proizvodnja orga-nskih spojeva tj. biomase kod autotrofa i

    heterotrofa. Razlikujemo primarnu i se-kundarnu organsku proizvodnju, isp.

    BIOSFERA (gr. bios = ivot, sfaira =lopta), tanak povrinski dio Zemlje ukojem su prisutne zajednice svih ivih biai u kojem je mogunjihov opstanak. Bio-sfera obuhvaa litosferu (povrinski slojZemlje), hidrosferu (sve vode na Zemlji) iprizemni sloj atmosfere - troposferu. ineje svi ekosustavi.

    BIOTIKI IMBENICI, jedna od sku-pina ekolokih imbenika. To su uzajamniodnosi jedinki istih vrsta i jedinki razliitihvrsta, npr. simbioza, parazitizam, odnospredatora i plijena itd.

    BIOTOP, v. stanite.

    BJELANEVINE, v. proteini.

    BJELOONICA(sclera), bijela ovojnicakoja obavija gotovo svu onu jabuicu. Naprednjoj strani je prozirna ronica (cor-

    nea). Ispod ronice je arenica (iris) sotvorom na sredini - zjenicom (pupilla). Okoliini pigmenta melanina u arenici ovisiboja oiju. arenica refleksno stezanjem ilioputanjem pupilarnih miia otvara ilizatvara zjenicu, i time poveava ili sma-njuje prolaz zraka svjetlosti u oko. To jetzv. pupilarni refleks odnosno prilagodba(adaptacija) oka na svjetlo ili tamu.

    BLASTOCEL, v. blastula.

    BLASTOCISTA, oblik zametka nastao nakraju procesa brazdanja zigote, a nalazimoga iskljuivo u embrionalnom razvoju si-savaca (ovjeka). Blastocista ima oblikmjehuria sastavljenog od veeg broja sta-nica. Vanjski sloj stanica zove se trofo-blast, a unutarnja masa stanica embrio-blast.

    Blastocista ovjeka i drugih sisava-ca odgovara blastuli nekih beskraljenjaka,npr. jeinaca i blastuli niih kraljenjaka,

    npr. vodozemaca (aba).BLASTODERMA, povrinski sloj embri-onalnih stanica koji okruuje upljinublastule. Nastaje za vrijeme brazdanjazigote, a u kasnijem stadiju embrionalnograzvitka iz njega e se razviti zametni listi-i: ektoderm, endoderm i mezoderm.

    BLASTOMERE, embrionalne stanice ko-je nastaju brazdanjem zigote. Te staniceizgrauju povrinski sloj blastule, blasto-

    derm.BLASTOPORUS, otvor (uvrnue) na po-vrini gastrule vodozemaca koji vodi uupljinu arhenterona ili pracrijeva. U vo-dozemaca nastaje na poetku jednog odstadija embrionalnog ravoja nazvanog gas-trulacija i to na taj nain da se staniceanimalnog pola utiskuju izmeu ekvatora ivegetativnog pola blastule.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    22/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    22

    U embrionalnom razvoju jeinacablastoporus takoer nastaje na poetku ga-strulacije ali na vegetativnom polu blastu-

    le.BLASTULA, rani oblik zametka mnogihviestaninih ivotinja, npr. jeinaca, aba,kojim zavrava proces brazdanja oploenejajne stanice, zigote. Blastula ima oblikuplje kugle, a sastoji se od povrinskogsloja stanica (blastoderma) koji okruujeupljinu ispunjenu tekuinom (blastocel).Na blastuli razlikujemo animalni pol gdjeje smjeten vei broj manjih stanica i nasu-prot njemu vegetativni pol gdje je smjetenmanji broj veih stanica. U jeinaca seblastocel nalazi u centru blastule, a uvodozemaca (abe) na animalnoj poloviciblastule.

    BONA PRUGA, osjetilni organ kojimribeosjeaju strujanje vode. To je cjevicakoja se prua du strana tijela, ispod ljusa-ka. Preko mnogih otvora u vezi je s okol-nom vodom. U cjevici su osjetni pupoljcisastavljeni od osjetnih stanica. Primaju po-

    draaje od strujanja vode i prenose ivci-ma u mozak.

    BONI (lateralni)MERISTEMI, skupinameristemskih stanice rasporeenih u obli-ku valjaka u stabljici i korijenu pomoukojih biljka raste u irinu (sekundarni rast).

    BOATA(brakina) VODA, voda slano-sti(saliniteta) izmeuslatke i morskevode,a nastaje njihovim mijeanjem.

    BODLJIKAI, morske ivotinje iz skupi-ne malokolutiavaca. Najpoznatiji su jei-nci, trpovi, zvjezdae i zmijae. Polusjedi-laki su oblici. Veina ima peterozrakastu(pentaradijalnu) simetriju. Ispod epidermeje unutarnji kostur od vapnenih ploica nakojem su esto bodlje (npr. kod. jeinca).Kod trpova su u koi (tjelesnoj stijenci)osikule. Izmeu bodlji nalaze se tipaljkeili pedicelarije. Na tijelu se razlikuje usna

    ili oralna strana (uz podlogu) i suprotna,vrna ili apikalna strana na kojoj jecrijevni otvor. Dobro je razvijen vodoilni

    ili ambulakralni sustav, isp. ivani ioptjecajni sustavi su zrakasto rasporeeni.Sastoje se od okodrijelnog prstena i 5zrakastih ila po tijelu. Diu krgama. Spo-lovi su razdvojeni. Oplodnja je vanjska. Izoploenog jajeta razvija se dvobonosimetrina slobodno plutajua liinka plu-teus. Bodljikai imaju veliku sposobnostregeneracije: zvjezdaa moe obnoviti kra-kove, a jeinac ahuru.

    BOGINJE (variola, crne boginje, velikeboginje, eva), vrlo teka zarazna bolestuzrokovana jednim iz skupine animalnih(ivotinjskih) virusa koji se iri dodirom ilikapljino.

    BOJENJE PO GRAMU, je vrsta bojanjaheterotrofnih bezbojnih patogenih bakteri-ja na temelju ega se dijele na gram-pozitivne i gram-negativne bakterije. Onerazliito podnose tretman antibioticima.

    BORDOKA JUHA, v. peronospora.

    BOROVI, porodica drvenastih biljaka izskupine etinjaa (golosjemenjae). Naj-poznatiji su rodovi: jela, bor, smreka, ari icedar. Listovi su igliasti. Ari je jedinaeuropska listopadna etinjaa. Jela imaplosnate igliaste listove s dvije bijele pru-ge s donje strane, na granicama poredaneu dva reda, a eeri su uspravni. Smrekuprepoznajemo po pravilnoj piramidalnojkronji, otro igliastim listovima koji su u

    poprenom prerezu etverobridasti i pore-dani okolo itave granice, te po eerimakoji vise prema dolje. Listovi bora su tako-er igliasti ali su, najee po dva, smje-teni na kratkim ograncima.

    BOTANIKA, znanstvena disciplina kojase bavi prouavanjem biljnog svijeta.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    23/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    23

    BOTULIZAM, smrtno opasno trovanjeotrovnim produktom koji lui bakterijaClostridium botulinum u loe konzervira-

    noj hrani ili mesu.BOWMANOVA AHURA, v. nefron.

    BRADIKARDIJA, stanje usporenog radasrca. Frekvencija pada ispod 60 otkucaja uminuti, manji je minutni volumen srca, patijelo pri poveanom optereenju ne dobi-va dovoljne koliine krvi.

    BRADNJACI, v. malokolutiavci.

    BRAHIDAKTILIJA, nasljedni poreme-

    aj izrazito kratih prstiju u ljudi.BRAKINA VODA, v. boata voda.

    BRAZDANJE, poetno razdoblje embrio-nalnog razvitka mnogih viestaninih i-votinja, npr. jeinaca, aba, u kojem seoploena jajna stanica, zigota dijeli brzimuzastopnim mitotikim diobama ime sebroj novonastalih stanica poveava geome-trijskom progresijom. Od jedne poetneoploene jajne stanice nastanu dvije stani-

    ce, od dvije stanice etiri, od etiri osam,od osam esnaest stanica itd. Tijekombrazdanja zametak najprije poprima izgledploda duda (lat. morus) pa se taj oblikzametka naziva morula. Na kraju procesabrazdanja zametak ima oblik uplje kugleispunjene tekuinom, a nazivamo ga blas-tula.

    BROGLIE, L. de, francuski fiziar koji je1924 god. otkrio da estice koje se gibajuvelikom brzinom imaju svojstvo vala. toje brzina gibanja estica vea, kraa jenjihova valna duljina. Njegovo otkrie po-sebno je bilo vano za izgradnju elektron-skog mikroskopa.

    BRONHIOLI, tanke cijevice, zavrni di-jelovi sustava dunica (bronha) u pluima,v. dunik. Bronhioli zavravaju proirenimplunim mjehuriima ili alveolama.

    BRONHITIS, upala sluznice glavnih di-nih putova (bronha i bronhiola). Kod akut-nog bronhitisa upala je uzrokovana naje-

    e virusima i bolest naee traje samonekoliko dana. Kronini bronhitis uzroko-van je uestalim podraivanjem dinihputova ili infektom ili drugim irititavnimimbenicima (puenje, oneien zrak).Oznauje ga pretjerano luenje sluzi u bro-nhima, sluznice bronha i bronhiola odeb-ljaju , a dine cijevi se zaepe od stalneprodukcije sluzi. Kaalj i iskaljavanje kodkroninog bronhitisa traje najmanje trimjeseca u godini i to dvije uzastopne

    godine.BROWN, R. (1773. 1858.), britanskiznanstvenik koji je 1831. god. otkrio stani-nu jezgru.

    BRUSINA S. (1845.-1908), hrvatski zoo-log, postavio temelje razvoju biologije unas. Osniva Hrvatskog prirodoslovnogdrutva. Posebno je prouavao recentne iizumrle mekuce.

    BRZINA SEDIMENTACIJEkrvnih sta-nica ovisi o omjeru specifine teinekrvnih stanica i specifinoj teini plazme.Normalna brzina sedimentacije je od 2 do10 mm na sat. Poveanu sedimentacijuizazivaju upale i trudnoa, dok novoroen-ad imaju smanjenu.

    BUBREG, (ren), parni ljezdani organ ko-ji izluuje mokrau. Lee ispod oita (dija-fragme) s obiju strana kraljenice. Slui iza odravanje homeostaze. Kroz oba bub-

    rega protjee u svakoj minuti oko 1200mL krvi, odnosno oko 720 mL krvne plaz-me, a zadaa je bubrega regulirati i odra-vati stalnim koncentracijske odnose ione ivode u krvnoj plazmi. Bubrezima se izlu-uju i sve suvine i tetne tvari produktametabolizma (ureja, bilirubin i drugi toksi-ni). Bubrezi sudjeluju i u odravanju kons-tantnoga krvnoga tlaka, a posredno i u pro-izvodnji eritrocita, tako to lue hormon

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    24/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    24

    eritropoetin koji stimulira kotanu modi-nu. Bubrezi su sastavljeni od vanjske korei sri rasporeene u piramide. Osnovna

    jedinica grae je nefron, isp.BUBRENJE, fiziki proces; sposobnostkrutih tvari da upijaju vodu i pritom po-veavaju volumen. Neki biljni dijelovi(npr. sjemenke) ili itavi biljni organizmi(npr. liajevi) primaju vodu preteno iliiskljuivo bubrenjem. Bubrenjem stanicemogu samo ogranieno primati vodu jer suobavijene vrstom celuloznom stijenkom.Ulaenje vode poveava unutarnji tlakstanice, tzv. turgor.

    BUBRENI KAMENCI, poinju se raz-vijati iz sitne krute estice koja se istaloiu bubrenoj nakapnici uz koju se nakup-ljaju razliiti minerali, npr. spojevi kalcija,pa kamenac postaje sve vei.

    BULBILI, rasplodni pupovi koji nastaju upazucu ili na rubu lista. Isp. vegetativnorazmnoavanje.

    CC 3 BILJKE, biljke u kojih prvi stabilnispoj koji nastaje u sekundarnim reakcija-ma fotosinteze (Calvinov ciklus) sadravatri atoma ugljika.

    C 4 BILJKE, biljke u kojih sekundarne

    reakcije fotosinteze (Calvinov ciklus), od-nosno sinteze ugljikohidrata, poinju saspojem koji ima etiri atoma ugljika.

    CALVIN, M., (ro. 1911.), ameriki bio-kemiar, otkrio puteve ugljika tijekom fo-tosinteze. Postigao rezultate koji su potvr-dili rezultate Millera.

    CALVINOV CIKLUS, v. fotosinteza

    CAM BILJKE (biljke s dnevnim kiselin-skim ritmom), biljke koje nou primajuCO2 i ugrauju ga u organske kiseline, a

    danju ga otputaju i upotrebljavaju u Cal-vinovom ciklusu. CAM biljke su sukulen-tne biljke prilagoene ivotu na suhimstanitima (pui su danju zatvorene kakobi smanjile transpiraciju, nou otvorene),npr. kaktusi.

    CANIS LUPUS, struni latinski naziv zavuka.

    CARSTVO, najvia i najira jedinica urasporeivanju ivih organizama. Neki bi-

    olozi razvrstavaju organizme u dva os-novna carstva: biljno i ivotinjsko, a nekiprema suvremenijim shvaanjima u petcarstva: monera, protisti, gljive, biljke iivotinje. Isp. filogenetski sustav.

    CELOM (sekundarna tjelesna upljina),oblik tjelesne upljine koja se razvija zavrijeme embrionalnog ivota, a obavijenaje stanicama mezoderma. Celom postoji urazvijenih beskraljenjaka, npr. u bodljika-a, lankonoaca, kolutiavaca, djelomicei u mekuaca te u svih kraljenjaka (riba,vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca).

    CELULOZA, kemijski spoj koji nastajemeusobnim spajanjem 8 do 12 tisua mo-lekula eera (saharida) glukoze pa stogaspada u skupinu polisaharida. Opa formu-la celuloze je (C6H10O5)n. Izgrauje glav-ninu staninih stijenki biljnih stanica.

    CENTRIOLI, stanini organeli valjkastogoblika graeni od tankih proteinskih cjev-ica tzv. mikrotubula. Nalaze se u citopla-zmi svih ivotinjskih stanica i nekih alga.Dolaze u paru, smjeteni jedan u odnosuna drugi pod pravim kutom izgraujuicentrosom (isp.). Kao pojedinana valjka-sta tjeleca vidljivi su tek elektronskimmikroskopom.

    CENTROMERA, v. privrsnica.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    25/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    25

    CENTROSOM, stanini organel izgraenod dva centriola (isp.) Nalazi se u citoplaz-mi svih ivotinjskih stanica i stanica nekih

    alga. Ima vanu ulogu u procesu diobe sta-nice gdje sudjeluje u formiranju diobenogvretena. Pod svjetlosnim mikroskopomcentrosom se vidi kao svijetlo zrnce.

    CERKARIJE, v. ovji metilj.

    CIJANOBAKTERIJE, v. modrozelenealge.

    CIJEPLJENJE, unaanje u organizamuzronika bolesti ili njihovih produkatakoji su izgubili patogeninost (ne uzrokujupojavu bolesti), ali su zadrali svoju anti-geninost (sposobnost imunizacije). Obve-zno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi vegodinama protiv tuberkuloze, difterije, te-tanusa, hripavca, rubeole, dleje paralize iospica.

    CIKAS, stara i razvojno primitivna golo-sjemenjaa. Svojim velikim perastim listo-vima slii palmi. Oplodnja se zbiva pokre-tnim mukim gametama, spermatozoidi-

    ma. Podrijetlom je iz istone Azije.CIKLUS LIMUNSKE KISELINE, v.Krebsov ciklus.

    CIRKADIJSKI RITMOVI (lat circa =priblino, dies = dan), pravilni fiziolokiciklusi koji se ponavljaju u periodima odoko 24 sata. Prisutni u svih eukariota. Kodbiljaka npr. periodino gibanje listova (da-nji i noni poloaj), pui i latica, aktivnostodreenih enzima, odvijanje procesa foto-

    sinteze i disanja.CIRKUMNUTACIJA, pojava obavijanjamladih vitica oko podloge zbog nejedna-kog rasta gornje i donje strane vitica.

    CIROZA JETRE, bolest postupnog pro-padanja funkcionalnog tkiva jetre. Naje-i uzrok ciroze u razvijenim zamljama jealkoholizam. Javljaju se izostanak apetita,

    gubitak teine, munina, povraanje, opaslabost, loa probava i nadutost. Kod oso-ba koje se ne mogu odrei alkohola, moe

    potpuno zatajiti funkcija jetre sa smrtnimishodom.

    CISTEIN, kemijski spoj iz skupine ami-nokiselina.

    CITOKINEZA, dioba stanine plazmekoja uslijedi nakon diobe jezgre u mitozi imejozi.

    CITOKININI, skupina biljnih hormonakoji stimuliraju diobu stanica, odgaajustarenje, utjeu na diferencijaciju, djelujuna sazrijevanje kloroplasta i sudjeluju ukontroli apikalne dominacije. Sintetizirajuse u tkivima koja aktivno rastu kao to suvrkovi korijena, embriji i plodovi.

    CITOKROMI, bjelanevine koje sadra-vaju eljezo; dio transportnog lanca elekt-rona u mitohondrijima i kloroplastima.

    CITOLOGIJA, znanost koja prouavagrau i funkciju stanice. Najvanije spoz-naje s podruja citologije dobijene su upo-trebom svjetlosnog i elektronskog mikro-skopa.

    CITOLOKEMETODE, znanstveneme-tode koje se primjenjuju u istraivanjimagrae i funkcije stanica. To su: svjetlosnamikroskopija, elektronska mikroskopija,autoradiografija, kultura stanica i tkiva idr.

    CITOPLAZMA, osnovna tekua faza sta-nice u kojoj se nalaze organeli.

    CITOPLAZMATSKO NASLJEIVA-NJE, nasljeivanje osobina koje su deter-minirane izvankromosomskim genima kojise nalaze u citoplazmatskim organelimakao to su mitohondriji i kloroplasti.

    CITOSKELET, sustav tankih proteinskihvlakana i cjevica u citoplazmi. On dajestanici mehaniku strukturu, omoguuje

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    26/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    26

    joj da zadri svoj oblik, da ga mijenja, dase pomie itd.

    CITOSOL, osnovna vodena koloidna oto-pina stanice koja preostane nakon odvaja-nja organela centrifugiranjem.

    CITOSTATICI, lijekovi kemijske proiz-vodnje koji se koriste u lijeenju zloudnihbolesti (kemoterapiji).

    CITOZIN, organski spoj s duikom izskupine pirimidinskih baza. Sudjeluje uizgradnji nukleotida odnosno nukleinskihkiselina.

    N

    CN

    C

    CC

    NH2

    O

    H

    H

    H

    CORPUS ALBICANS, v. bijelo tijelo.

    CORPUS LUTEUM, v. uto tijelo.

    CRICK, F., (ro. 1916.), britanski fiziarkoji je zajedno s amerikim biologom Wa-tsonom 1953. god. opisao strukturu mole-kule DNA.

    CRIJEVNINAMETNICI, nametnici kojimogu s hranom dospijeti u ovjekovo pro-bavilo u obliku jaja ili liinke. Nametnicimogu biti oblii (Nematodes) i trakavice(Cestodes). U tankom crijevu, osobito dje-ce, moe ivjeti nametnik obina ili djejaglista (Ascaris lumbricoides), isp. Uzroku-

    ju slabokrvnost, povraanje, muninu igreve crijeva. Trakavice nastanjuju prete-no tanko crijevo. Najee su govea(Taenia sagata) i svinjska (Taenia solium)trakavica, isp.

    CRNE BOGINJE, v. boginje.

    CROSSING OVER, v. krosingover.

    CRVENE ALGE, sadre i druge bojeosim klorofila, posebno crveni pigment,fikoeritrin. Te im boje omoguuju kromat-

    sku adaptaciju. Odlikuju se posebnim obli-kom razmnoavanja, spolnog gametama inespolnog sporama pri emu su rasplodnestanice uvijek nepokretne, tj. bez bieva.To upuuje na srodnost s modrozelenimalgama. Iz crvenih alga dobiva se agar,insekticid (zamjena za DDT), floridejskikrob(produkt fotosinteze) itd. Crvene algerodaLithothamniontaloe u svoje stijenkevapnenac pa je kao rezultat nagomilavanjau slojeve nastao litotamnijski vapnenac.

    CRVENE KRVNE STANICE, v. eritro-citi i krvna tjeleca

    CRVOTOINE, biljke iz skupine paprat-njaa. U crnogorinim umama raste pravacrvotoina, a selagina ispod grmova u pri-morskim krajevima. Osim puzajuih stab-ljika imaju uspravne ogranke koji zavra-vaju eeriima sa sporangijima i sporama.Kod selagine u izmjeni generacija sudjelu-ju dvovrsne spore i dva razliita gameto-

    fita (muki i enski).CVAT, skupina cvjetova na zajednikojcvjetnoj stapci. Po obliku razlikujemo: gla-vicu, grozd, klas, resu, titac i gronju itd.(v. shematski crte eih cvatova). Vrije-me cvatnje je produeno jer svi cvjetovijednog cvata ne cvatu istovremeno. Oblikcvata esto karakterizira cijele porodicecvjetnica.

    CVIJET, generativni organ biljke krito-

    sjemenjae. Sastoji se od cvjetne stapke,cvjetita, ocvijea, pranika i tuka. Cvijetse nalazi na zadebljanom kraju cvjetnestapke, cvjetitu. Ocvijee zatiuje tuak ipranike te primamljuje kukce opraivae.Moe biti razlueno u aku i vjeni.aka se najee sastoji od zelenih listova(lapovi) koji prvenstveno tite cvjetni pup.Listovi vjenia su latice. Ocvijee ijilistovi izgledaju jednako zove se perigon,

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    27/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    27

    a listovi tepala. Perigon i vjenimogu bitirazliito obojeni (ako se oprauju kukci-ma) ili neugledni ako se oprauju vjetrom.

    Cvjetovi su po izgledu viesimetrini ilijednosimetrini. Vjenije mnogih cvjeto-va prostolatian, a drugih sulatian (odsraslih latica). U nekih kritosjemenjaacvjetovi dolaze pojedinano, a u drugih suskupljeni u cvat. enski je dio cvijetatuak, a muki su pranici. Cvjetovi mogubiti dvospolni (imaju i tuak i pranike) ilijednospolni (imaju ili tuak ili pranike).Biljke na kojima se razvijaju i enski imuki cvjetovi nazivaju se jednodomne

    biljke. Dvodomne su biljke one koje imajusamo muke ili samo enske cvjetove.

    1 2 3 4

    5

    7

    8

    6

    9

    Shematski crtei eih cvatova:1-grozd, 2-sastavljeni grozd, 3-gronja, 4-klas,

    5-sastavljeni klas, 6-klip, 7- titac, 8-sastavljeni titac, 9-glavica

    EMPRESI, porodica biljaka iz skupineetinjaa (golosjemenjae). To su stabla iligrmovi s igliastim ili ljuskavim listovima.Ovamoubrajamo: empres,borovicu i tuju.eeri empresa i tuje su tvrdi, drvenasti iokruglasti. Borovica ima mesnate, soneeerie koje slie na bobu i zovu se pupu-ljice.

    ETINJAE, s nekoliko stotina vrstanajzastupljenija skupina golosjemenjaa.

    Drvenaste biljke, veina sadri smolu. Lis-tovi su uglavnom tvrdi, igliasti ili ljuska-

    vi; u pravilu vazdazeleni. Najee dolazeu okviru umske vegetacije sjeverne polu-tke, kao stabla (ponekad vrlo visoka) iligrmovi. Cvjetovi su jednospolni. Muki suu obliku resa, obino maleni i mekani, asastoje se od pranikih listova s peludni-cama(mikrosporangijima).enski cvjetovisastoje se od plodnih (sjemenih) ljusaka sa"golim" sjemenim zamecimajer nisu zat-

    voreni unutar plodnice. Poslije oplodnjerazvija se sjemenka, a enski eer postajetvrd i drvenast. U hrvatskoj flori zastuplje-ne su s oko dvadesetak vrsta unutar poro-dica: borovi, empresi i tise.Meu etinja-e pripadaju i najstarija drvea na svijetu(mamutovci, do 4000 godina) te najviastabla (sekvoje, vie od 80 m).

    ETKASTI KROMOSOMI(lumpbrushkromosomi, kromosomi s petljama), kro-mosomi specifinog izgleda koji se vide za

    vrijeme diobe stanice i to u profazi mejozeI u mnogih organizama, npr. jaju vodoze-maca. S takvih kromosoma proteu sebono niti koje se ire u petlje, a graenesu od DNA.

    IR DVANAESNIKA, duodenalni ulkus,ozlijeeno mjesto na sluznici dvanaesnika.Najei uzrok nastanka ira na dvana-esniku je djelovanje kloridne kiseline koja

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    28/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    28

    himusom prelazi iz eluca u duodenum.Javljaju se boli i grevi u trbunoj upljini.ir dvanaesnika ei je u puaa cigareta,

    kao i u osoba s pojaanim izluivanjemkiseline u elucu (hiperaciditet).

    IR ELUCA, peptiki ulkus, tee ozli-jeeno mjesto u sluznici eluca. Uzroci suuglavnom isti kao oni koji dovode dogastritisa. Kod ira eluca javlja se tupaarea bol u gornjem dijelu trbune u-pljine. U teim sluajevima moe nastatikrvarenje iz ira.

    ISTA LINIJA, skup genetikih vrlo sli-

    nih jedinki koje su nastale samooplod-njom jednog roditeljskog organizma. Tak-vi se sluajevi pojavljuju gotovo iskljuivou biljaka.

    LANKONOCI (Arthropoda), beskra-ljenjaci iz skupine malokolutiavaca. Naj-brojnija ivotinjska skupina kojoj pripada-ju: kljetari, rakovi i uzdunjaci (stonoge ikukci). Nastanjuju sva mogua stanita.Osnovno obiljeje su lankovite noge.Tijelo je pokriveno hitinskom kutikulom,esto pojaanom vapnencem, odnosnovanjskim kosturom ili egzoskeletom (npr.kod rakova). Kolutii su se stopili u (dvijeili tri) cjeline: glavu, prsa i zadak. ivanisustav je ljestviav. Najvanija osjetila suticala i oi. Diu krgama i uzdunicama(trahejama). Optjecajni sustav je otvoren.Dini pigment je hemocijanin. Za izluiva-nje slue ticalne lijezde (preobraenimetanefridiji) ili Malpighijeve cjevice.Razdvojenog su spola.

    OVJEJA RIBICA, vodozemac iz sku-pine repaa. ivi u podzemnim vodamakrkog podruja i poznati je na endem.Zbog stalnog boravka u mraku, koa joj jeblijeda, a oi zakrljale. U stanitima stemperaturom ispod 15 oC raa ive mladedok u toplijoj vodi odlae jaja. Imaju vanj-ske krge koje se zadre tijekom itavaivota, v. repai.

    OVJEK, KROMOSOMSKA GARNI-TURA, svi kromosomi pojedine staniceovjejeg organizma. U tjelesnim stanica-

    ma ovjeka ima 46 kromosoma (diploidanbroj) od kojih su 44 autosomi (ne odreujuspol), a 2 spolni kromosomi. ene imaju44 autosoma i 2 x spolna kromosoma, amukarci 44 autosoma, 1 x i 1 y spolnikromosom. U gametama ili spolnim stani-cama ovjeka nalaze se 23 kromosoma(haploidan broj) od ega su 22 autosoma i1 spolni kromosom. Tako enske gameteili jajne stanice sadre 22 autosoma i 1 xspolni kromosom, a muke gamete ili

    spermiji sadre 22 autosoma i 1 y spolnikromosom ili 22 autosoma i 1 x spolnikromosom. Broj kromosoma moe biti inenormalan, tj. vei ili manji od navede-nog to uzrokuje pojavu razliitih anomali-ja pa i smrti. Poznate su posljedice pogre-nog broja spolnih kromosoma: individuesa samo 1 x spolnim kromosomom bezpara (xo) su enske, ali nerazvijene i ne-plodne. Individue s xxy spolnim kromo-somima su muke, ali neplodne i s neto

    enskih osobina.UAVCI, mladunci nekih vrsta ptica(npr. ptica pjevica, golubova, kukavica,sokolovki) koji se izlegu slijepi, bez perja inesposobni za samostalni ivot. Njih rodi-telji moraju hraniti sve dok ne napustegnijezdo.

    UPAVO KORIJENJE, v. korijen.

    DDALEKOVIDNOST (hipermetropija, hi-peropija), poremeaj vida u kojem je onajabuica prekratka. Pri akomodaciji lee,slika pada iza mrenice, te je neotra. Da-

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    29/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    29

    lekovidnost se ispravlja konveksnim lea-ma (pozitivna dioptrija).

    DALTONIZAM, v. sljepoa na boje.

    DANIELLI, J.F. i DAVSON, H.A. zna-nstvenici koji su 1936. god. predloili mo-del membrane prema kojem se dvosloj li-pida nalazi izmeu dva sloja bjelanevina.

    DARWIN, Ch., (1809. 1882.), engleskiprirodoslovac, utemeljitelj selekcijske teo-rije evolucije.

    DAVSON, H.A., v. Danielli, J.F.

    DADEVNJACI, v. repai.

    DDT, diklor-difenil-trikloretan, insekticid.DEBELO CRIJEVO, cjevasti organ pro-bavnog sustava, nastavak tankog crijeva,dugako je 1,5 do 2 metra. Dijeli se napoetni dio ili slijepo crijevo (caecum) nakojem se nalazi crvuljak (apendix), zatimna kolon (colon) i zavrava zavrnim crije-vom (rectum) i marom (anus). Stijenkedebelog crijeva graene su poput stijenkitankog crijeva, ali bez crijevnih resica i smanje ljezdanih stanica. Aktivnost debe-

    log crijeva sastoji se od primanja himusaiz tankog crijeva, luenja sluzi, reapsorpci-je vode i minerala, te bakterijskog truljenjaostataka neprobavljene hrane, inaktiviranjetetnih produkata probave (indol, fenol,skatol), sinteze vitamina, formiranje i na-kupljanje stolice (feces), te refleksnog ikontroliranog pranjenja crijeva (defekaci-ja).

    DECIDUA STANICE, stanice vanjskog

    sloja sluznice maternice koje sadre hra-njive tvari potrebne za razvitak zametka uranim stadijima embrionalnog razvitka.

    DELECIJA, mutacija nastala gubitkomdijela kromosoma.

    DEM, v. vrsta.

    DEMEREC, M., (1895. 1966.), hrvatskigenetiar, koji se rodiou SAD, zasluan zaindustrijsku proizvodnju antibiotika.

    DEMOGRAFIJA, znanost o kretanju bro-ja stanovnika na Zemlji.

    DENDRITI, v. ivana stanica.

    DENITRIFIKACIJA, proces kojim seamonijak (koji nije pretvoren u nitrateprocesom nitrifikacije) cijepa na slobodniduik i vodik, te oba plina odlaze u zrak(atmosferu). Proces se odvija djelovanjembakterija, naroito nekih anaerobnih, npr.umuljevitom i u vodom natopljenom tlu.

    DENITRIFIKACIJA, v. nitrifikacija.

    DEOKSIRIBOZA, v. dezoksiriboza.

    DEOKSIGENIRANA KRV (reduciranakrv), krv koja transportira ugljikov dioksidprema pluima. Ugljikov dioksid se trans-portira na tri naina: mala koliina je oto-pljena u krvnoj plazmi, dio je vezan naglobinski dio molekule hemoglobina kaokarbaminohemoglobin, a najvea koliinase prenosi u obliku karbonatne kiseline.

    DEPLAZMOLIZA, pojava poveavanjaobujma vakuole te potiskivanje protoplasta

    prema staninoj stijenci. Kada je stanica uhipotononoj otopini, voda ulazi u stanicui vakuolu, tj. mjesto nie koncentracije vo-de. Suprotan proces je plazmoliza.

    DEZOKSIRIBONUKLEINSKAKISELINA, v. DNA.

    DEZOKSIRIBOZA, kemijski spoj iz sku-pine monosaharida (jednostavnih eera)pentoza ope formule C5H10O4, a struktur-ne:

    HOCH2

    O

    HOH H

    H

    OHHH

    Izgrauje nukleotide dezoksiribonuklein-ske kiseline (DNA).

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    30/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    30

    DIFERENCIJACIJA STANICA, procesusvajanja raznolikosti meu identinimstanicama, odnosno proces kada se od istih

    poetnih stanica postupno razvijaju razli-ite vrste stanica (po obliku, funkciji i mo-lekulskom sastavu) koje se tako specijali-ziraju za tono odreenu funkciju u sloe-nom biljnom i ivotinjskom organizmu.Tako, u biljaka iz meristemskih (embrio-nalnih) stanica nastaju stanice epiderma,korijenove dlaice, sitaste stanice, stanicezapornice itd., a u ivotinja diferencija-cijom nastaju epitelne, ivane, kotane,krvne i druge stanice.

    DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GE-NA, pojava aktivnosti samo male specifi-ne skupine gena u nekoj stanici. Naime,svaka od diferenciranih stanica ima u sebiaktivnu samo malu, ali razliitu skupinugena koja odreuje njezinu specifinu gra-u i funkciju. Ova pojava tumai na kojinain stanice koje u sebi imaju iste genemogu biti po svom obliku i funkciji potpu-no razliite. Epitelna, miina, ivana idruge diferencirane stanice nose iste genekao i stanica (zigota) od koje su nastalemitotikim diobama.

    DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA(DKS), sastav razliitih vrsta leukocita ukrvi. Isp. leukociti.

    DIFUZIJA, proces gibanja estica neketvari iz podruja njihove vee koncentra-cije u podruje manje koncentracije doizjednaavanja koncentracije.

    DIHIBRIDNO KRIANJE S DOMI-NACIJOM, jedna od vrsta krianja (isp.)u kojem se prati nasljeivanje dvaju svoj-stava. Za svako svojstvo postoje dominan-tni i recesivni aleli. Dominantni dolazeuvijek do izraaja u fenotipu, a recesivnisamo ponekad (u sluaju homozigotnosti).

    U prikazima krianja poetna rodi-teljska (parentalna) generacija oznauje seuvijek s P, a generacije potomaka (filijal-

    ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3itd. Alelipojedinih svojstava oznauju se slovima ito dominantni velikim slovima, a recesivni

    malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a zadrugo svojstvo B i b.Primjer: Dihibridno krianje pjega-

    vog crnog i jednobojnog smeeg govedagdje su aleli za crnu boju i za jednobojnostdominantni, a jedinke u oba svojstva ho-mozigotne (isp.).

    U ovom sluaju u P generaciji stva-raju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a svejedinke F1generacije su crne i jednobojne(AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje

    nasljeuju nezavisno jedan o drugome. UF1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta(AB, Ab, aB, ab), a njihovim meusobnimkrianjem u F2generaciji (tablini prikaz)nastaje 4 razliita fenotipa u omjeru9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnihjedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smee ijednobojne jedinke i 1 jedinka potpunonovog fenotipa, smee pjegavo govedo.

    U F3 generaciji, unato velikombroju gameta, broj fenotipova se ne pove-

    ava. (v. shemu u Dodatku 1)DIJABETES, v. eerna bolest.

    DIJAFIZA, v. kost.

    DIJALIZA, postupak razdvajanja tvarikada molekule jedne otopljene tvari izpodruja vee koncentracije prelaze u pod-ruje manje koncentracije kroz polupropu-snu membranu kroz koju ne mogu proimolekule druge tvari. Njezinu praktinuprimjenu nalazimo pri lijeenju tekih bu-brenih bolesnika kojima se kroz umjetneprobirne membrane u hemodijalizatoru(umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samorelativno male molekule tetne uree.

    DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u re-laksiranom stanju pa se klijetke pune krv-lju.

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    31/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    31

    DIJASTOLIKI TLAK, tlak koji preos-taje nakon prolaska sistolikog tlaka (isp.)kroz arterije.

    DIJATOMEJSKA ZEMLJA, v. kreme-njaice.

    DIKTIOSOMI (gr. diktyion mrea isoma tijelo), sastavni dijelovi Golgijevatijela. Graeni su od plosnatih upljina(Golgijevihcisterni)naslaganihjedna iznaddruge, a odvojenih membranama. Promjerim je oko 1 m. Na rubovima su upljineproirene i od njih se odvajaju Golgijevimjehuriiobavijeni membranom.

    DIOBENO VRETENO, organizirani nizmikrotubula (sitnih proteinskih cjevica)koje svaraju centrioli za vrijeme diobestanice (mitoze, mejoze). Njegova je ulogada vee kromosome i omogui njihovorazdvajanje i kretanje prema suprotnimpolovima stanice.

    DIPLOIDNA GENERACIJA, v. haplo-idna generacija.

    DIPLOIDNE STANICE, stanice kojeimaju dvostruki broj ili diploidan broj (2n)kromosoma. Kromosomi u takvim stanica-ma smjeteni su u homologne parove gdjeje svaki lan para nasljeen od jednogroditelja. Diploidne stanice su sve tjelesnestanice onih organizama koji su nastali oddvaju roditelja oplodnjom. Takve stanicedijele se mitozom odnosno staninom dio-bom koja omoguuje stvaranje novih sta-nica s jednakim, konstantnim brojem kro-mosoma koji je karakteristian za svakuvrstu.

    DIPLOIDNI BROJ KROMOSOMA(dvostruki broj kromosoma), se javlja ustanicama biljaka i ivotinja i to tako dakromosomi uvijek dolaze u parovima, tzv.homolognim parovima. Jedan lan parapodrijetlom od oca, a drugi lan para odmajke, npr. tjelesne stanice ovjeka imaju

    23 para, tj. 46 kromosoma, 23 od oca, 23od majke (2n=46, n=23); stanice vinskemuice imaju 8 kromosoma (2n=8, n=4),

    psa 78 (2n=78, n=39), konja 60 (2n=60,n=30), impanze 48 (2n=48, n=24), kuku-ruza 20 (2n=20, n=10), rajice 24 (2n=24,n=12), kruke 34 (2n=34, n=17) itd.

    DIPLOKOKI, v. bakterije.

    DISAHARIDI, v. ugljikohidrati.

    DISANJE(respiracija), Postoje dva oblikadisanja, stanino i vanjsko disanje.

    Stanino disanje (bioloka oksidacija) je

    proces koji se odvija u biljnim i ivotinj-skim stanicama, a u kojem se organskispojevi, uz prisutnost enzima disanja, pos-tupno oksidiraju do ugljik(IV) oksida (ug-ljikovog dioksida) i vode pri emu seoslobaa velika koliina energije. 56 %energije se oslobodi u obliku topline, 46 %se pohranjuje u molekulama ATP-a. Ener-gija osloboena staninim disanjem koristise za sve ivotne aktivnosti stanice. Naj-ei i najvaniji organski spojevi koji su

    Stanino aerobno disanje

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    32/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    32

    izvori energije u stanici su ugljikohidrati,zatim masti, a u manjoj mjeri i proteini.Disanje moemo grubo predoiti kemij-

    skom jednadbom:C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O ++ energija

    Stanino disanje je vrlo sloen pro-ces koji se u veine organizama moepodijeliti na anaerobnu i aerobnu fazu.Anaerobnu fazu disanja ini glikoliza, aaerobnu fazu Krebsov ciklus ili ciklus li-munske kiseline i oksidativna fosforilacija.

    Vanjsko disanje je proces izmjene

    plinova (O2 i CO2) izmeu vanjske sredi-ne, zraka ili vode, i organizma. Ovaj oblikdisanja odvija se u razliitim organima zadisanje, npr. pluima, krgama, koi itd.

    DINI (respiratorni) SUSTAV, zajedno skrvoilnim omoguuje svim stanicamatijela izmjenu plinova, dobivanje potrebnihkoliina kisika i odstranjivanje ugljikovadioksida. Sastoji se od gornjih dinihputova (nosa, drijela i grkljana) i donjih

    dinih putova (dunika, dunica i plua).

    DIURETICI, sredstva koja ubrzavaju ipoveavajuodstranjivanjemokraom vikavode iz tijela. Smanjujui volumen vode ukrvi, snizuju krvni tlak. Diuretici inhibira-ju luenje antidiuretskog hormona (ADH),isp.

    DIUREZA, poveano luenje vode tj. od-stranjivanje vika vode iz tijela mokre-njem.

    DIURNALNE IVOTINJE, v. dnevneivotinje.

    DIVERGENTNA EVOLUCIJA (rava-sta, specijacija u uem smislu rijei), evo-lucijski razvoj koji vodi k nastajanju ne-koliko novih vrsta u kojih su populacijeprostorno odvojene jedna od druge. U sva-koj odvojenoj populaciji moe se dogaatisukcesivna evolucija.

    DIZENTERIJA (srdobolja, gria) je cri-jevna zarazna bolest praena proljevom(dijarea) i bolovima u trbunoj upljini s

    inkubacijom 2 do 7 dana. Najei uzro-nik je bacil roda Shigellaekoji napada slu-znicu debelog crijeva. Ako je dizenterijauzrokovana amebama tada govorimo oamebnoj dizenteriji.

    DJEJA GLISTA, nametnik u crijevuovjeka. Pripada obliima, skupina oble-njaci, isp. Anaerobionti su. Tijelo je du-ine i do 50 cm. Razdvojenog su spola.Tijelo mujaka je manje i zavinuto na stra-njem dijelu. Rasplodni su im organi ne-parni cjevasti sjemenik i sjemenovod. en-ke imaju parne cjevaste jajnike, jajovode iplodnice (maternica ili uterus) i oplodnjaje unutarnja. Oploena jaja enka izbacujeu crijevo domadara. ovjek se zarazi prlja-vim rukama te jedui neoprano voe ipovre.

    DJEJA PARALIZA (polio, poliomye-litis, poliomijelitis), zarazna bolest kojuuzrokuje ivotinjski (animalni) virus, poli-

    ovirus koji napada sredinji ivani sustavi izaziva klijenut (paralizu) udova.

    DJEVIANSKI ZALISTAK, v. himen.

    DLAKE, ronate tvorevine koe koje pok-rivaju tijelo sisavaca i tite ih od gubitkatopline. Veina sisavaca ima pokrivne dla-ke ili osje koje su vre i vee, a ispod sumanje i slabije dlake tzv. malje. Dlake sugraene od dlanog korijena sastavljenogod dlanog struka i dlane glavice. Ulo-

    ene su u dlane mjeie t.j. uvrate po-usmine u usminu. Svaka dlaka ima svojdlani miitako da se sisavci mogu nako-strijeiti. Dlake mogu biti preobraene uvrste etine (kod npr. svinje) ili u bodlje(kod npr. jea i dikobraza).

    DNA (DNK, dezoksiribonukleinska kiseli-na), organska makromolekula koja se na-lazi u jezgri stanice, u mitohondrijima i

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    33/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    33

    plastidima. DNA se sastoji od dva poli-nukleotidna lanca koji su nastali pove-zivanjem velikog broja nukleotida kao

    osnovnih graevnih jedinica nukleinskihkiselina. Svaki nukleotid DNA graen jeod triju vrsta molekula: eera dezoksiri-boze, fosfata i jedne purinske baze (adeninili gvanin) ili pirimidinske baze (timin ilicitozin). Nukleotidi u jednom lancu meu-sobno se veu tako da se fosfat jednogvee sa eerom drugog nukleotida, a dvapolinukleotidna lanca se veu meusobnopreko duinih baza vodikovim vezama.Purinska baza jednog lanca uvijek se vee

    s odgovarajuom pirimidinskom bazomdrugog lanca. Polinukleotidni lanci su spi-ralno zavijeni oko zamiljene sredinje ositako da molekula DNA izgleda poput dvo-struke zavojnice (heliksa) iji je promjer 2nm.

    DNA je jedina organska molekulakoja ima sposobnost umnoavanja ili repli-kacije i to na taj nain da od jedne isho-dine molekule DNA nastanu dvije potpu-no jednake molekule. Nain umnoavanja

    DNA zovemo polukonzervativno udvos-truavanje, zbog toga to je u sastavunovonastalih molekula DNA jedan lanacstari, odnosno potjee od ishodine mo-lekule, a drugi lanac je novoizgraen i toprema kalupu starog.

    H

    HH2

    HH3

    NN H

    OC

    O

    H N N

    N

    NN

    COH

    N N

    N

    NN

    N

    O

    H

    H

    O

    H N

    p

    p

    p

    pD

    DD

    DC G

    T A

    D = dezoksiriboza, C = citozin, G = gvanin,T = timin, A = adenin, P = fosfatni ostatak

    DNA je jedna od najvanijih stani-nih makromolekula jer izgrauje gene te je

    nositelj nasljeivanja, a odgovorna je i zasintezu proteina.

    DNEVNE(diurnalne)IVOTINJE(diur-na, lat. dies = dan), ivotinje koje su danjuaktivne. To je veina ivotinja, npr. veinakukaca, ptica i sisavaca.

    DNEVNO NEUTRALNE BILJKE, bilj-ke na ije cvjetanje ne utjee fotoperiod(npr. krastavac i kukuruz).

    DNK, v. DNA

    DOJENJE, izluivanje mlijeka iz ljezda-nih stanica dojke kao reakcija na podraaj

    djeteta pri sisanju.Hormoni koji omoguuju dojenjesu prolaktin i oksitocin.

    Prolaktin se izluuje u velikim koli-inama u adenohipofizi (prednjem renjuhipofize) kao reakcija na smanjenu kolii-nu estrogena i progesterona u krvi majke, akoja se smanjuje zbog gubitka posteljicenakon roenja djeteta.

    Pri sisanju dijete podrauje osjetil-na tjeleca u bradavici dojke i ti podraaji

    dolaze do hipotalamusa koji lui specifi-ne neurohormone koji pak neurohipofizupotiu na luenje oksitocina. Oksitocin udojkama uzrokuje stezanje mjehuria pu-nih mlijeka i potiskivanje mlijeka u kana-lie dojki do bradavica. U prvih nekolikomjeseci dojenja obino izostaje menstrual-ni ciklus.

    DOMINANTNE VRSTE ubiocenozi, vr-ste koje prevladavaju brojnou ili bioma-som. Te su vrste najbolje prilagoene uv-jetima biotopa, kao npr. hrast u hrastovojumi.

    DOMINANTNO SVOJSTVO (prevlada-vajue svojstvo), svojstvo koje u nasljei-vanju uvijek dolazi do izraaja. U litera-turi, dominantna svojstva se oznaavajuvelikim slovima.DORMANCIJA (stanje mirovanja), raz-doblje u kojem je rast biljaka ili nekih

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    34/302

    KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________

    34

    njezinih dijelova privremeno prekinut ilijako usporen. Razlikujemo nametnutu iliprisilnu dormanciju (izravno ovisi o nepo-

    voljnim okolinim uvjetima) i priroenu iliendogenu dormanciju (uzroci su u samojsjemenci ili pupu; npr.stvaranje zimskihpupova).

    DOWNOV SINDROM (mongolizam),poremeaj izazvan trisomijom (na 21.kromosomu tri kopije kromosoma).

    DRIFT(genska snaga, genska sluajnost),jedna od pokretakih sila evolucije. To jepojava kada neki mutirani recesivni gen u

    populaciji moe doi do izraaja u potom-stvu ili se moe izgubiti ne pojavivi sevie u potomstvu. Genska snaga uestalaje pojava u malim populacijama.

    DRIOPITEKUS (Dryopithecus), oblikumskog pramajmuna iji su ostaci naenina vie mjesta u Europi, Aziji i Africi.Predstavlja ishodinu skupinu za razvojovjekolikih majmuna (impanza, gorila,orangutana).

    DROSOPHILA MELANOGASTER, v.vinska muica.

    DRUGA MEJOTIKA DIOBA, v. me-joza II.

    DRUGI BUBREG (prabubreg ili mezo-nefros), parni organ tamnocrvene boje,slui za izluivanje kod riba i vodozemaca.Kod riba je smjeten uz kraljenicu iznadplivaeg mjehura, a kod vodozemaca nalenoj strani stranjeg dijela tjelesne up-

    ljine. Klupka krvnih kapilara (glomeruli)se sputaju u lijevke koje zovemo Bow-manova ahura. Predbubrena cijev (v. pr-vi bubreg) se podijeli po duini u dvije.Jedna od njih postaje prabubrena ili Wol-fova cijev, koja u mujaka slui kao mok-raovod i sjemenovod, a u enke samo kaomokraovod. Druga ostaje predbubrena

    ili Mullerova cijev koja u enke preuzimaulogu jajovoda, a kod mujaka zakrlja.

    DUCTUS DEFERENS, v.sjemenovod.

    DUODENUM, v. dvanaesnik.

    DUINE BAKTERIJE, v. duikove ba-kterije.

    DUINE BAZE, organski duikovi spo-jevi koji sudjeluju prvenstveno u izgradnjinukleotida odnosno nukleinskih kiselina iATP-a. Postoje purinske (adenin i gvanin)i pirimidinske (timin, citozin, uracil) dui-ne baze.

    DUIKOVE (duine, nitrificirajue)BA-KTERIJE, fiksatori atmosferskog duika.Razliite autotrofne kemosintetske bakteri-je koje ive slobodno u tlu. (Azotobacter)ili u simbiozi s viim biljkama. U korijen-skim gomoljiima mahunarki nalaze sesimbiotske bakterije rodaRhizobium.Bak-terije uzimaju duik iz zraka i pretvarajuga u amonijeve ili nitratne spojeve kojebiljke mogu koristiti za izgradnju svojihaminokiselina, proteina i nukleinskih kise-lina. Imaju i sposobnost pretvaranja amo-nijaka, koji nastaje raspadanjem uginulihorganizama, do nitrata.

    DUNICA, v. uzdunice.

    DUNIK(trachea), cijev koja je u u ov-jeka duga oko 12 cm, a u stijenci imahrskavine prstenove. Grana se u lijevu idesnu dunicu (bronhi) koje ulaze u lijevoodnosno desno pluno krilo. Dunice se upluima granaju u bronhiole koje zavra-vaju plunim mjehuriima.

    DVANAESNIK (duodenum), poetni diotankog crijeva, isp. U njega se ulijevajuizvodni kanali jetre i guterae kojima se ucrijevo dovode ui guterain sok.

    DVOBONA (bilateralna) SIMETRIJA,simetrija kod koje se tijelo moe podijelitijednom ravninom na lijevu i desnu po-

  • 5/19/2018 188403429 Skolski Leksikon Biologije s Pitanjima Za Maturu i Prijemne Ili Zadrail

    35/302

    ____________________________________________________ KOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE

    35

    lovicu. Bilateralno simetrine ivotinje supokretne.

    DVODIHALICE, stara skupina riba (izdevona), ivi fosili. Pripadaju skupini nos-noprolaznica, isp. Plivai se mjehur razviou plua, kao prilagodba na suna razdoblja.Dvodihalice inae diu krgama. Poznatesu vrste: afrika, australska i junoameri-ka dvodihalica.

    DVODOMNE BILJKE, v. cvijet.

    DVOIMENO NAZIVLJE, v. binomnanomenklatura.

    DVOJNA DIOBA, oblik nespolnog raz-mnoavanja u kojem se matina jedinkadijeli na dva dijela pri emu ona samanestaje kao jedinka. Dvojnom diobom serazmnoavaju uglavnom jednostanini or-ganizmi: neke jednostanine alge, nekevrste bakterija i mnoge praivotinje.

    DVOJNO NAZIVLJE, v. binomna no-menklatura.

    DVOSPOLAC (hermafrodit), kod ivoti-

    nja organizam koji ima i muke i enskespolne lijezde (sjemenike i jajnike) ukojima se proizvode spermiji i jaja. estapojava kod bezkraljenjaka, npr. spuve,plonjaka, nekih pueva i kolutiavaca.

    DVOSTRUKA DIOBA, v. dvojna dioba.

    DVOSTRUKA MEMBRANA, graenaod vanjske i unutarnje membrane, a imajuje jezgra, mitohondriji i plastidi.

    DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA,v. diploidni broj kromosoma.

    DVOSTRUKI KROMOSOMI, graenisu od dvije kromatide.

    DVOSUPNICE, razred kritosjemenjaa.Najee porodice i njihovi predstavnici:abnjaci, rue, bukve, breze i lijeske, krs-taice, lepirnjae, titarke, usnae i glavo-ike.

    Osobine dvosupnicaDvije supke u sjemenci;Embrio centralno (u sredini) smjeten u

    sjemenci;ile u stabljici sm