11
tugomir lukšić le nain - - prezime bez imena? I Zanimanje našeg vremena za evropsko slikarstvo 17. stoljeća ne jenjava, hraneći se vjerojatno pret- postavkom da mu ono može pružiti daljnja izne- nađenja. Unatoč pustošenjima počinjenim mahom za francuske revolucije i ranije, za hugenotskih ikonoklastičkih paljevina širom Nizozemske i Fran- cuske, mnogi raznoliki dokumenti ostali su saču- vani, ali tek danas dolaze do punog izražaja u povijesti umjetnosti. Spomenimo najizrazitije »slu- čajeve«, na prvome mjestu — Vermeera iz Delfta: nakon Thoré-Bürgerovih senzacionalnih otkrića šez- desetih godina prošlog stoljeća, kad se prvi put prepoznao, a zatim i osvijetlio lik velikog nizozem- skog majstora, redaju se knjige i studije kojima se od početnog pitanja »je li Vermeer uopće po- stojao?« dolazi do konačnog pročišćenja, ali isto- dobno i popunjavanja kataloga, do teorija i spoz- naja o mogućim učiteljima i učenicima, o slikaro- vim tehničkim postupcima, itd. Slično Francuska za svoj račun postupno otkriva Georgesa de la Toura (odlučna izložba 1972.), p a svoje »slikare stvarnosti« 17. stoljeća (istoimena izložba u Pa- rizu 1934.); godine 1947. Louvre organizira izložbu tolozanske slikarske škole, a trideset godina kas- nije tematsku izložbu »Caravaggio i Proročica sudbine«. Smještena u procijepu između flamanskog, veriz- mu sklonog Sjevera i p o tradiciji mediteranski, pretežno talijanski prožetih južnih pokrajina Pro- vence i Languedoc, Francuska je, zadržavajući ulogu asimilatora i koordinatora dvaju kulturnih sfera, takvim izložbama počela pisati onu stranicu svoje povijesti umjetnosti koja je dokazivala da »Veliko stoljeće« nije bilo samo klasicistički i cen- tralistički jednostrano, već da je barok s istim in- tenzitetom, iako ne uvijek i punopravno (sjetimo se kako je Bernini prošao u Parizu), cvao i na njezinu, najčešće provincijskom, tlu. Po problemima koje postavlja, u to opće izlagač- ko nastojanje uklapa se i značajna retrospektiva braće Le Nain u pariškom Grand-Palaisu (1978./ /1979.), priređena prigodom tristogodišnjice smr- ti najmlađeg od braće, Mathieua (umro, zapravo, 1677.). Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe- ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub- nog područja Ile-de-Francea prema Picardiji i Flan- driji, svojim zajedničkim, uvijek samo prezime- nom potpisivanim slikama zbunjivali su moderne istraživače i nametali im se kao »nerješiva zago- netka«, jer, ma kolike bile razlike između »ruko- pisa«, štoviše, stilova, od slike do slike, toliko je bilo očitih sličnosti u čitavim nizovima slika, a isto se tako na nekima moglo uočiti sudjelovanje svih 193

193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

tugomir lukšić

le nain -- prezime bez imena?

I

Z a n i m a n j e n a š e g v r e m e n a za e v r o p s k o s l i k a r s t v o 17. s to l j eća n e j e n j a v a , h r a n e ć i se v j e r o j a t n o p r e t ­p o s t a v k o m d a m u o n o m o ž e p r u ž i t i d a l j n j a izne­n a đ e n j a . U n a t o č p u s t o š e n j i m a p o č i n j e n i m m a h o m za f r a n c u s k e r evo luc i j e i r a n i j e , za h u g e n o t s k i h i k o n o k l a s t i č k i h p a l j e v i n a š i r o m N i z o z e m s k e i F r a n ­c u s k e , m n o g i r a z n o l i k i d o k u m e n t i o s t a l i su saču­van i , a l i t e k d a n a s d o l a z e do p u n o g i z r aža j a u pov i j e s t i u m j e t n o s t i . S p o m e n i m o na j i z r az i t i j e »slu­ča jeve«, n a p r v o m e m j e s t u — V e r m e e r a iz Delf ta : n a k o n T h o r é - B ü r g e r o v i h s e n z a c i o n a l n i h o t k r i ć a šez­d e s e t i h g o d i n a p r o š l o g s to l j eća , k a d se p r v i p u t p r e p o z n a o , a z a t i m i osv i je t l io l ik ve l ikog n izozem­s k o g m a j s t o r a , r e d a j u se kn j ige i s t u d i j e k o j i m a se o d p o č e t n o g p i t a n j a »je li V e r m e e r u o p ć e po ­s to j ao?« dolaz i do k o n a č n o g p r o č i š ć e n j a , a l i i s to­d o b n o i p o p u n j a v a n j a k a t a l o g a , d o t e o r i j a i spoz­n a j a o m o g u ć i m u č i t e l j i m a i u č e n i c i m a , o s l i ka ro -v i m t e h n i č k i m p o s t u p c i m a , i td . S l i čno F r a n c u s k a za svoj r a č u n p o s t u p n o o t k r i v a G e o r g e s a de la T o u r a ( o d l u č n a iz ložba 1972.), p a svoje »s l ika re s t v a r n o s t i « 17. s to l j eća ( i s t o i m e n a iz ložba u Pa­r i zu 1934.); g o d i n e 1947. L o u v r e o r g a n i z i r a i z ložbu t o l o z a n s k e s l i k a r s k e ško le , a t r i d e s e t g o d i n a ka s ­n i j e t e m a t s k u iz ložbu »Caravagg io i P r o r o č i c a s u d b i n e « . S m j e š t e n a u p r o c i j e p u i z m e đ u f l a m a n s k o g , veriz-m u s k l o n o g S j e v e r a i p o t r a d i c i j i m e d i t e r a n s k i , p r e t e ž n o t a l i j a n s k i p r o ž e t i h j u ž n i h p o k r a j i n a P ro -vence i L a n g u e d o c , F r a n c u s k a j e , z a d r ž a v a j u ć i u l o g u a s i m i l a t o r a i k o o r d i n a t o r a d v a j u k u l t u r n i h sfera , t a k v i m i z l o ž b a m a p o č e l a p i s a t i o n u s t r a n i c u svo je pov i j e s t i u m j e t n o s t i k o j a j e d o k a z i v a l a da »Veliko s tol jeće« n i j e b i l o s a m o k la s i c i s t i čk i i cen­t r a l i s t i č k i j e d n o s t r a n o , već d a j e b a r o k s i s t i m in­t e n z i t e t o m , i a k o n e uv i j ek i p u n o p r a v n o ( s j e t i m o se k a k o j e B e r n i n i p r o š a o u Pa r i zu ) , cvao i n a n jez inu , na j če šće p r o v i n c i j s k o m , t lu . P o p r o b l e m i m a k o j e p o s t a v l j a , u t o o p ć e izlagač-k o n a s t o j a n j e u k l a p a se i z n a č a j n a r e t r o s p e k t i v a b r a ć e Le N a i n u p a r i š k o m G r a n d - P a l a i s u (1978./ /1979.), p r i r e đ e n a p r i g o d o m t r i s t o g o d i š n j i c e smr ­t i n a j m l a đ e g od b r a ć e , M a t h i e u a ( u m r o , z a p r a v o , 1677.). T r i b r a t a Le Na in , A n t o i n e , Lou i s i M a t h i e u , r ođe ­n i u L a o n u , s r e d i š t u p o k r a j i n e V e r m a n d o i s , r u b ­n o g p o d r u č j a I l e -de -Francea p r e m a P ica rd i j i i F lan­dr i j i , s v o j i m z a j e d n i č k i m , uv i j ek s a m o p rez ime­n o m p o t p i s i v a n i m s l i k a m a zbun j iva l i su m o d e r n e i s t r a ž ivače i n a m e t a l i i m se k a o »ner ješ iva zago­n e t k a « , j e r , m a k o l i k e b i l e r az l ike i z m e đ u »ruko­p i sa« , š tov iše , s t i lova , o d s l ike d o s l ike , t o l i k o j e b i lo oč i t ih s l i čnos t i u č i t a v i m n i z o v i m a s l ika , a i s t o se t a k o n a n e k i m a m o g l o uoč i t i s u d j e l o v a n j e sv ih

193

Page 2: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

signatura braće le nain iz 1630.

194

t r i j u r u k u o d j e d n o m . Z a g o n e t k a k o j a j e izazivala i z ah t i j eva l a r a z j a š n j e n j e , t o j e s t a r t i k u l a c i j u opu­sa s v a k o g a b r a t a p o n a o s o b . . .

I I

Za r a z l i k u o d la T o u r a ili V e r m e e r a , Le N a i n i n i s u doživje l i s u d b i n u d a se s p o m e n n a n j i h i zgub i i d a i m i m e p a d n e u p o t p u n i z a b o r a v 1 , b u d u ć i d a se k r o z č i t avo 18, 19. i 20. s to l j eće n j i h o v e s l ike ne­p r e s t a n o p o j a v l j u j u n a t r ž i š t u u m j e t n i n a 2 , a i m e Le N a i n k r o z sva t r i s t o l j eća g o t o v o s v a k o d n e v n o s p o m i n j e m e đ u t r g o v c i m a , k o l e k c i o n a r i m a , u p isa­n i m o s t a v š t i n a m a k r o n i č a r a i p o v j e s n i č a r a 3 . Ali, li­š e n o j a č e d o k u m e n t a c i o n e p o d l o g e i ve l ikog b r o j a s l ika p r o p a l i h v e ć i m d i j e l o m za r evo luc i j e ( raču­n a se d a j e s v e u k u p n a p r o d u k c i j a i znos i l a o k o 2000 s l ika) , t o i m e p o s t a j e t e k » n e j a s n i m p o j m o m « ko­j i u t a k v o m f l u k t u i r a j u ć e m s t a n j u R e p u b l i k a na­s l j eđu je o d » S t a r o g r e ž i m a « . N e s u g l a s n a u o p i s i m a t e m a t s k i h i n t e r e s a i f o r m a l n i h r j e š e n j a s v a k o g b r a t a p o s e b n o , t a su se s v j e d o č a n s t v a p o k a z a l a n e d o s t a t n i m za u o b l i č a v a n j e n e k e k o n k r e t n i j e spo­zna je o n j i h o v u d j e lovan ju . P e d e s e t i h g o d i n a p r o ­š log s to l j eća o t k r i ć a o d u š e v l j e n o g C h a m p f l e u r y j a o z n a č u j u p o č e t a k m o d e r n o g p r i s t u p a Le N a i n i m a , al i t a k o đ e r , n a k o n o b j a v l j i v a n j a n j egov ih t e k s t o ­va 4 , i p o č e t a k š i r e n j a r o m a n s i r a n o g ž i v o t o p i s a t r o j ­k e k a o i i sk r iv l j ene p r e d o d ž b e o »rea l izmu« b r a ć e , ko j i d a su i sk l juč ivo bi l i s l i ka r i s e l j aka i s i ro t i n j e , a s a m i d a su s e l j a čkog p o r i j e k l a , š to j e sve b i l o u s k l a d u s » p o p u l i s t i č k i m « u s m j e r e n j e m s a m o g C h a m p f l e u r y j a i s v l a d a j u ć o m p o z i t i v i s t i č k o m op­t i k o m p o č e t k a d r u g e po lov i ce 19. s to l j eća . Legen­d a o u b o g a r i m a i »uk le t im« s l i k a r i m a , ko j i p r v u p o u k u d o b i v a j u u r o d n o m L a o n u o d j e d n o g »u g r a d u s t r a n o g s l i k a r a « 5 , n a j v j e r o j a t n i j e F l a m a n c a ,

1

I z m e đ u o s t a l i h , b r a ć u Le N a i n s p o m i n j u A . F é l i b i e n : I m e n a naj ­s lavn i j ih s l i k a r a (1679.) i R a z g o v o r i (1688.), z a t i m F l o r e n t l e C o m t e : K a b i n e t r i j e t k o s t i (1699., 1700.). V i d i k a t a l o g s t r . 6 1 — — 6 5 .

2

P r o d a j n i k a t a l o z i iz 1772 . \ k a s n i j e . P o p i s o s t a v š t i n e P i e r r e a G r o z a t a ( u m r o 1740.). V i d i k a t a l o g , s t r . 63 .

3

P. J . M a r i e t t e ( 1 6 9 4 . - 1 7 7 4 . ) : A b e c e d a r i o , C l a u d e L e I e u : Po­v i j e s t Laona , v i d i b i l j e š k u b r . 5.

4

Od 1849. do 1875. Champfleury je objavio dvanaestak studija o s v o j i m b i v š i m s u g r a đ a n i m a - s l i k a r i m a , m e đ u k o j i m a t r e b a i z d v o j i t i O g l e d o ž i v o t u i d j e l u Le N a i n a , l aonsk i s l i k a r i , L a o n 1850., S l i k a r i s t v a r n o s t i za Louisa XI I I . , b r a ć a Le N a i n , Pa r i z 1862 .

5

Iz k r o n i k e Pov i jes t Laona (1711.—1726.) C l a u d e a L e l e u a , k r o ­n i č a r a i k a n o n i k a l a o n s k e k a t e d r a l e , f r a g m e n t a r n o o b j a v l j e n e k o d V l a b r é g u e a . R u k o p i s s e č u v a u l a o n s k o j b i b l i o t e c i .

Page 3: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

195

i z a t i m p o l a z e t r až i t i s r e ć u u P a r i z (gdje su n a v o d ­n o na i š l i n a o t p o r d v o r a ) , s v e ć i m se ili m a n j i m v a r i j a c i j a m a p r o v l a č i k r o z s t r u č n u l i t e r a t u r u sve d o 1910. g o d i n e 6 . To j o p ć o j slici , u p o t p u n j e n o j ve­l i k i m b r o j e m n o v i h d o k u m e n a t a 7 , V a l a b r è g u e p r i ­d o d a j e i a s p e k t »soc i j a ln ih in tenc i j a« s l i k a r s k e t r o j k e , či j i b i se l jac i s v o j o m i s t r o š e n o m o d j e ć o m i o b r e d n i m o k u p l j a n j e m o k o s to l a s k r u h o m i vi­n o m n a b i j e l u s t o l n j a k u p r e d s t a v l j a l i u p r a v o o n a j g l a đ u , k u g o m i t r i d e s e t o g o d i š n j i m r a t o m na jv i š e i s c r p l j e n d r u š t v e n i s loj p r v e po lov i ce s to l j eća 8 . I n a p o k o n , g o d i n e 1929, n a k o n š t o j e u m e đ u v r e m e ­n u o b j a v l j e n o m n o š t v o t e k s t o v a o l a o n s k o j b r a ć i 9 , P a u l J a m o t , p r i m i j e n i v š i m e t o d u »čiste« k r i t i k e sa z n a l a č k i i p e d a n t n o p r o v e d e n i m a n a l i z a m a , raz r je ­šava , č in i se , g o r d i j s k i čvo r t a k o d a n a o snov i glo­b a l n o i zn i j e t e t eo r i j e R o b e r t a W i t t a 1 0 di jel i o p u s Le N a i n o v i h n a t r i n iza s l ika , p r i č e m u j e s v a k o m o d t r o j i c e b r a ć e p r i p a o p o j e d i n i m o r f o l o š k i i sk r i s t a l i ­z i r an i s t i l . T u su p o d j e l u o p r a v d a v a l a t r i k r i t e r i j a — a r g u m e n t a :

a) i zv j e snos t p o s t o j a n j a t r i j u r az l i č i t ih n a d a h n u ć a i t r i j u i n d i v i d u a l i z i r a n i h r u k o p i s a ;

b) u v j e r e n j e d a su A n t o i n e , Lou i s i M a t h i e u bi l i r e d o m r o đ e n i 1588., 1593., 1607. god ine , p r i č e m u b i ve l ik i r a z m a c i m e đ u g e n e r a c i j a m a i m p l i c i r a l i i r az l i č i t e p u t o v e š k o l o v a n j a i f o r m i r a n j a u k u s a sva­k o g b r a t a p o s e b n o .

K a s n i j e j a v l j a n j e o b j a š n j a v a l o b i i M a t h i e u o v o s a m ­l jeni u s p o n d o s t a t u s a » m o n d e n o g « s l ika ra , dob i ­v a n j e og r l i ce Sv. Mihov i l a i n a p o k o n v i t e š k o g na­s lova »cheva l i e r de la J u m e l l e « ;

c) b u d u ć i d a s u A n t o i n e i Lou i s u m r l i 1648., d a t i r a ­n a s l i ka » P o k l o n s t v o p a s t i r a « iz D u b l i n a (1674.) bi-

6

Te j e g o d i n e u L o n d o n u , u B u r l i n g t o n F i n e A r t s C l u b u , o d r ­ž a n a i z l o ž b a k o j a j e , uz j o š n e k e s l i k a r e 1 7 — 1 9 . s t o l j e ć a , b i l a u g l a v n o m p o s v e ć e n a Le N a i n i m a , o b u h v a ć a j u ć i p r e t e ž n o s l i k e iz e n g l e s k i h z b i r k i . T o m j e p r i l i k o m R o b e r t W i t t u p r e d ­g o v o r u i z l o ž b i p o p r v i p u t i z n i o p r i j e d l o g o r a z d i o b i o p u s a i z m e đ u t r i b r a t a , š t o ć e p o s l u ž i t i J a m o t u k a o o s n o v a za v l a ­s t i t u t e o r i j u .

7

M n o g o a r h i v s k i h d o k u m e n a t a p r o n a š l i s u J . J . G u i f f r e y , 1876 . ( A r c h i v e s d e l ' a r t f r a n ç a i s ) i G e o r g e s G r a n d i n , 1900. ( o b j a v ­l j e n o u R é u n i o n d e s s o c é t é s d e s B e a u x - A r t s d e s D é p a r t e ­m e n t s , s v . X X I V . ) .

8

A n t o n y V a l a b r è g u e : B raća Le N a i n , P a r i s , L i b r a i r i e d e l ' A r t a n c i e n e t m o d e r n e , 1904.

9

O Le N a i n i i m a p i š u a u t o r i k a o š t o s u H o u r t i c q , V a u d o y e r , K l i n g s o r , A . M i c h e l i d r .

10

V i d i b i l j e š k u b r . 6.

la b i , k a o d je lo M a t h i e u a s a m o g , v a ž n i m p o k a z a t e ­l j e m n j e g o v a s t i l a i r u k o p i s a , k o j i m b i ga b i l o l a k o r az luč i t i o d dvo j i ce s t a r i j e b r a ć e .

T a k o j e s t v o r e n a u v r i j e ž e n a p r e d o d ž b a o t r i m a u-m j e t n i č k i m i n d i v i d u a l n o s t i m a 1 1 , p o k o j o j b i Anto i -ne , p r v a k z a j e d n i č k o g a t e l i j e r a , b io » r u s t i č a n , m a ­li m a j s t o r « g r u b e f a k t u r e , z a k a š n j e l i v e r i s t k o j i n a s t a v l j a a r h a i č n u t r a d i c i j u f l a m a n s k e ško le , au­t o r »Obi t e l j skog s k u p a « , 1642., » P o r t r e t a u i n t e r i ­j e r u « , 1647., » S t a r o g s v i r a č a f ru le« , 1642., »Žene s p e t o r o d jece«, 1642. i d r .

B lag i Lou i s , a u t o r »Se l jačke ob i te l j i« , »Dvokol ica« , 1641., » R o đ e n j a Djevice«, » P o r t r e t a m u š k a r c a « , »Kovačnice« i dr . , b i o b i s l i k a r l a k e r u k e , j e d n o ­s t a v n e i š i r o k e f a k t u r e , na jvećeg u m j e t n i č k o g do­sega i na jv i š eg o b r a z o v a n j a (na e v e n t u a l n o m p u t o ­v a n j u u R i m 1630. m o g a o se i z r a v n o u p o z n a t i s u-m j e t n o š ć u C a r a v a g g i a i Ve làzqueza ) .

M a t h i e u , »mek i b l i j ed« , s k l o n v o j n i č k o m m e n t a l i ­t e tu , b i o b i s l i k a r »St raže« , » S k u p a u g l e d n i k a « , » P o v o r k e s v o l o m « , p o r t r e t a , k a r t a š a i d r u g i h š i ro­k o k o m p o n i r a n i h p r i z o r a s k r a j n j e i z g l a đ e n o m fak­t u r o m . Dal je , u p i t a n j i m a m e đ u s o b n i h u t j e c a j a p o š t o v a l a se d o b n a k r o n o l o g i j a : Lou i s b i u č i o o d s t a r i j eg b r a t a s k o j i m j e č v r š ć e vezan n e g o s mla ­đ i m , a M a t h i e u b i uč io o d obo j i ce . T a k o j e s v a k o m b r a t u p r i p a o o d r e đ e n i niz s l ika , a n j ihov i s u m e ­đ u s o b n i o d n o s i na j log ičn i j e p r o t u m a č e n i . T a t eor i ­j a , o p t i m a l n o j a s n a i r a z u m n a , p o k a z a l a se obja­š n j e n o m i t i m e p r i h v a t l j i v o m .

Š t o se, m e đ u t i m , s n j o m d o g o d i l o n a k o n ove iz­ložbe?

I I I

U z m e m o li u obz i r o g r a n i č e n i b r o j p o z n a t i h s l ika i o b j e l o d a n j e n i h a r h i v s k i h p o d a t a k a k o j i m a j e u svo je v r i j e m e r a s p o l a g a o P a u l J a m o t , n j e g o v a se i n t e r p r e t a c i j a č in i p o t p u n o o p r a v d a n o m . J a c q u e s Thu i l l i e r , a u t o r d a n a š n j e iz ložbe, n i k a k o n e o s p o r a ­va juć i J a m o t o v o j knj iz i r e l e v a n t n o s t o p s e r v a c i j a , b o g a t s t v o s t i l sk ih ana l i za i l u c i d n o s t i z lagan ja , do­vod i i p a k t u t e o r i j u u p i t a n j e i t o n a o s n o v i n iza č in j en ica :

— o t k r i ć a n o v i h s l ika ,

— o t k r i ć a ve l ikog b r o j a a r h i v s k i h i d r u g i h p i s a n i h d o k u m e n a t a .

11

T r e b a n a p o m e n u t i da j e s t a n o v i t o z a n i m a n j e za b r a ć u Le N a i n p o s t o j a l o i u n a s . O n j i m a p i š u P a v l e V a s i ć , G r g o G a m u l i n , S l a v k o B a t u š i ć i M a t k o P e i ć .

Page 4: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

196

O t k r i ć a n o v i h s l ika zače la s u p r o c e s s l i čan o n o m e ko j i se o d v i j a o s V e r m e e r o m : n ica le su n o v e spo­zna je o » u m j e t n i č k o m razv i tku« h o m o g e n e t r o j k e , a i s t o d o b n o s u se d o v o d i l e u s u m n j u č a k č i t ave se­r i j e s l ika , u s m i s l u o n e »Le N a i n a sve v iše , Le Na-ina sve m a n j e « .

G o d i n e 1958. o t k r i v e n e su i Le N a i n i m a p r i p i s a n e t r i s l ike s m o t i v i m a iz ž ivo ta M a r i j i n a : »Navješ te-n je« , » P r i k a z a n j e u h r a m u « i »Vizi taci ja«, v r l o bli­ske »Rođen ju« iz L o u v r e a , k o j e su uz j o š dv i je zna­n e a l i n e p r o n a đ e n e s l ike n e k o ć u k r a š a v a l e Mar i ­j i n u k a p e l u u c r k v i M a l i h A u g u s t i n a c a u Pa r i zu . Ta ve l i ka u l j a n a p l a t n u b a c a j u n o v o sv je t lo n a b r a ć u k a o s l i k a r e r e l ig iozn ih t e m a , a u j e d n o u ra­z v o j n o m s m i s l u i l u s t r i r a j u n j i hov r a n i n a č i n iz p r v e p a r i š k e faze (1629.—1648.)1 2. U t u r a n u l a z u u laz i i » B a k h o i A r i j a d n a « (oko 1635.), p r o n a đ e n a 1954., k o j a se d a n a s na l az i u M u z e j u l i j ep ih u m j e t ­n o s t i u O r l e a n s u . P o k o l o r i t u i k o m p o z i c i j i o n a j e j o š b l i s k a f o n t e n b l o š k o m m a n i r i z m u .

Od o s t a l i h n o v o n a đ e n i h s l ika s p o m e n u t ć e m o jo š n e k e : » P o k l o n s t v o p a s t i r a « , n a ovoj iz ložbi p r v i p u t i z ložena ; z a t i m » P o k l o n s t v o k ra l j eva« , »Sv. Mi­hovi l p o s v e ć u j e o r u ž j e Djevici«, » P o k l o n s t v o pa­s t i ra« i » N o š e n j e kr iža« za k o j e se d a n a s n e zna gdje se na l aze , »Po lagan je u g rob« i d r . 1 3

12

Te s u s e s l i k e u b r z o p o k a z a l e k a o p r v o r a z r e d a n a t r i b u t i v n i p r o b l e m . M a k o l i k o na n j i m a b i l o » g r e š a k a « u c r t e ž u , p e r ­s p e k t i v i , n e s p r e t n o j k o m p o z i c i j i i o p ć o j » s u h o ć i i z v e d b e « š t o b i m o g l o i z a z v a t i s u m n j e u a u t e n t i č n o s t a u t o g r a f a , t o l i k o J . Thu i l ' I i e r p r o n a l a z i r a z l o g a da ih p r i p i š e b r a ć i . N a s u p r o t t o m e , A n t o n y B l u n t , d a n a s j e d a n o d n a j b o l j i h p o z n a v a l a c a b r a ć e Le N a i n , o s p o r a v a t u a t r i b u c i j u z b o g n e d o s t a t k a m a t e r i j a l n i h d o k a z a t e z b o g n e k i h n e u o b i č a j e n o s t i u g r a d n j i s l i k e k o j e j e o t k r i o u s p o r e d b o m r e n d g e n s k i h s n i m a k a . O t o m e v i d i A n t o n y B l u n t : P r o b l e m i v e z a n i za Le N a i n e u T h e B u r l i n g t o n M a g a z i n e , p r o s i n a c 1978., s t r . 8 7 0 — 8 7 5 .

13

Z a n i m l j i v a o t k r i ć a p r u ž i l e s u t a k o đ e r n e k e s l i k e p o d v r g n u t e r e n d g e n s k o m s n i m a n j u . I s p o d » Č e t i r i l i k a za s t o l o m « u l o n ­d o n s k o j N a t i o n a l G a l l e r y ( i n v . b r . 3879 ) o t k r i v e n o j e p o p r s j e s t a r i j e g m u š k a r c a u t r i č e t v r t d e s n o g p r o f i l a sa š i r o k o m f r a i s e o m o k o v r a t a . »Tri m u š k a r c a i d j e č a k « ( L o n d o n , N a t i o n a l G a l l e r y , i n v . b r . 4857) d u g o s u i s p o d g o r n j e g s l o j a b o j e i l a k a s k r i v a l i l i k d j e č a k a . Na 'kon r a d i o l o š k o g o t k r i ć a t a j s e s l o j s k i n u o t a k o da j e d a n a s p o t p u n o v i d l j i v o d j e č j e p o p r s j e u t r i č e t v r t l i j e v o g p r o f i l a u g o r n j e m d e s n o m k u t u . V i d i M i c h a e l W i l s o n : T w o Le N a i n Pa in t ings in t h e N a t i o n a l G a l l e r y R e - A p p r a i s e d , T h e B u r l i n g t o n M a g a z i n e , k o l o v o z 1978 . I s t o t a k o , r a d i o g r a f i j o m s u s e i s p o d » R o đ e n j a « iz L o u v r e a ( i n v . b r . 6837 ) i » A l e g o r i j e p o b j e d e « , t a k o đ e r iz L o u v r e a ( i n v . b r . RF 1 9 7 1 . 9 ) , o t k r i l e d v i j e s l i k e : i s p o d » 'Rođenja« t o s u d v a p e n t i m e n t a : l i k ž e n e k o j a d o j i d i j e t e , a i s p o d t o g a l i ­k o v i ž e n e i m u š k a r c a n a d v i j e n i n a d p o s t e l j o m s d j e t e t o m . I s p o d » A l e g o r i j e p o b j e d e « o t k r i v e n a j e »Sv. O b i t e l j s a s v . E l i z a b e t o m i s v . I v a n o m k o j i g r l i I s u s a « .

K r u n a j e sv ih t i h o t k r i ć a , m e đ u t i m , »Alegori ja po­b j e d e « , p o t p i s a n o u l j e n a p l a t n u , za L o u v r e n a b a ­v l j eno 1971. i n a ovoj iz ložbi p r v i p u t i z loženo . Z n a č e n j e t og o t k r i ć a , t e k a r i k e k o j o m se u p o t p u ­n j u j e l a n a c Le N a i n o v i h m i t o l o š k i h i r e l ig iozn ih s l ika , j e s t v i š e s t r u k o . P r i j e svega, s l ika j e p o t p i s a ­n a , š t o j e u r a n o m p e r i o d u t r o j i c e b r a ć e r i j e t k o s t , b u d u ć i d a u č e s t a l o s t p o t p i s a i d a t a c i j a n a n j i h o v i m s l i k a m a e s k a l i r a t e k n a k o n 1641., k a d su z b o g ste­č e n e a f i r m a c i j e dob iva l i više n a r u d ž b i , a t i m e , i v iše p r o d a v a l i . »Lena in . / f ec i t« s »Alegori je p o b j e ­de« p o t v r đ u j e d o s a d s a m o h i p o t e t i č n e a t r i b u c i j e n i za r e l ig iozn ih i n e k i h m i t o l o š k i h , s t i l sk i s r o d n i h s l ika . O s i m toga , t i m e se d o k a z u j e o n o š t o se 1954. » B a k h o m i A r i j a d n o m « s a m o n a s l u ć i v a l o . Le N a i n i n i s u b i l i s a m o s l ika r i - se izmogra f i ž ivo ta se l j aka , već i m j e p o d r u č j e z a n i m a n j a , a t i m e i ob razova ­n ja , b i lo m n o g o š i re , š tov i še , genre sa seljačkom tematikom samo je dio njihovih preokupacija, bu­dući da su se pariškoj sredini željeli nametnuti u-pravo religioznim i mitološkim slikama. Z a t i m , p o t v r d i o se k o n t i n u i t e t u t r e t m a n u pe jzaža , ko j i se s v o j o m v a l o v i t o m k o n f i g u r a c i j o m i n i s k i m obzo­r o m , u d a l j e n o š ć u o d p r v o g p l a n a i h l a d n i m kolo­r i t o m u k a r a k t e r i s t i č n o m osv j e t l j en ju veže uz »Sv. Mihov i l a ko j i p o s v e ć u j e o r u ž j e Djevici«, »Sv. Mag­d a l e n u « , »Se l jake u pe j zažu« , »Magarca« , »Pejzaž s k a p e l o m « .

B r a ć a Le N a i n n a p u š t a j u f ik t ivn i pe jzaž u i m e kon­k r e t n o g , t o p o g r a f s k i o d r e d l j i v o g k r a j o l i k a iz oko­lice P a r i z a i L a o n a , p a u t i r u p u t o n o j v r s t i p lene-r i z m a k o j u će t e k u 19. s t o l j eću »Barb izonci« po t ­p u n o p r i h v a t i t i i p r e o b r a z i t i u »mode rn i« pe jzaž . Vel ik i f o r m a t i speci f ični r a k u r s u k a z u j u n a mo­g u ć n o s t da j e p o s r i j e d i s l ika k o j a je u k r a š a v a l a n e k i i n t e r i j e r , a v j e r o j a t n o s t t a k v e n a r u d ž b e izda­š n o o s n a ž u j e t ezu o p o p u l a r n o s t i k o j u su b r a ć a uži­va l a u t o v r i j e m e , iz čega o p e t p ro iz laz i na jvažn i j i z a k l j u č a k : b u d u ć i da su se n a »Alegoriji p o b j e d e « n a j g u š ć e i sp rep l e l e sve t r i r u k e o d j e d n o m , o n a k a o na j i z raz i t i j i i j e d i n s t v e n p r i m j e r a k te t r o s t r u k e su­r a d n j e u j e d n o p r u ž a i zveden i d o k a z o p o v o l j n o m d r u š t v e n o m s t a t u s u n e s a m o M a t h i e u a , već sve t ro ­j i ce b r a ć e k a o » h o m o g e n e f i r m e Le Nain« n a k o j o j su se t r i k r s n a i m e n a j e d n o s t a v n o — is top i la . . .

A s a d a n e š t o o o n o j »Le N a i n a sve m a n j e « :

J e d n a sekc i j a iz ložbe » S t u d i j e o Le N a i n i m a « sadr ­ži i s i s t e m a t i z i r a n u g r u p u s l ika ; o d n j i h ć e m o , zbog p r o s t o r a , s p o m e n u t i s a m o n e k e n e k a d a p r i p i s a n e b r a ć i , a d a n a s če tvor ic i m a j s t o r a o d k o j i h se dvoji­ci n e zna p r a v o g a i m e n a 1 4 . To su Majstor dječje ka-

14

P o d a t k e o č e t v o r i c i s l i k a r a p r e n o s i m iz k a t a l o g a i z l o ž b e , s t r . 3 1 8 — 3 5 1 .

Page 5: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

le nain bakho i arijadna, oko 1635.

197

pice (»Ples s e o s k e d jece« , »Poj i l iš te«) — »mal i m a j ­s t o r « , s l i k a r p o k r i v e n i h d ječ j ih g lava p o č e m u j e i d o b i o i m e . N j e g o v o p u s s a č i n j a v a c je lov i te g r u p e o d d v a d e s e t a k s l ika , k o j e su p o n e k i m d e t a l j i m a n a l i k n a Le N a i n e , al i j o š v iše n a f l a m a n s k e m a j ­s t o r e v e r i s t e 17. s to l j eća ; Majstor povorki (»Povor­k a s v o l o m « , » P o v o r k a s o v n o m « ) a u t o r j e t i h dvi­j u s l i k a - p e n d a n t a k o j e s u n e k a d n a j v j e r o j a t n i j e či­n i l e c j e l i nu k a o d e k o r a c i j a i k o j e p o k o m p o z i c i j i i k o l o r i t u t o l i k o o d u d a r a j u o d t i p i č n e l e n a i n o v s k e p r o d u k c i j e d a su ih u p r a v o z a t o bi l i p r ip i s iva l i ka­s n o m M a t h i e u u , al i se d a n a s s i g u r n o z n a d a j e r i j eč o t i p i č n o f r a n c u s k o m a n o n i m n o m m a j s t o r u k o j i s l ika o k o 1645.—1660., n a j v j e r o j a t n i j e u Par i ­zu; Jean Michelin ( » P e k a r o v a ko l i ca« , »Trgovac pe­r ad i« ) p o t j e č e iz p r o t e s t a n t s k e ob i t e l j i Miche l in . N jegov j e i d e n t i t e t 1933. p r e p o z n a o P a u l J a m o t , p r o č i t a v š i p o t p i s n a » P e k a r o v i m ko l i c ima« , i po ­t v r d i o d o k u m e n t o m k o j i ga s p o m i n j e k a o t r g o v c a s l i k a m a i s l i k a r a » b a m b o c h a d e s a « . T a k o j e dva­d e s e t a k s t i l sk i s r o d n i h s l ika o t p a l o o d s r e d i š n j e g » c o r p u s a Le Na in« i veza lo se za n o v o o t k r i v e n o g

a u t o r a , z a p r a v o m a j s t o r a u r b a n o g pe j zaža i p r i zo ­r a s g r a d s k i h u l ica . N o p r o b l e m d o n e k l e o s t a j e zbog t o g a š t o su u t o v r i j e m e p o s t o j a l a t r i J e a n a M i c h e l i n a ko j i b i p o d j e d n a k o m o g l i doć i u o b z i r k a o a u t o r i » P e k a r o v i h ko l i ca« . Slikar Montallier (»Djela m i l o s r đ a « , p o t p i s a n o s »Montal i«) l i č n o s t j e p o d o b n a d a b u d e p o i s t o v j e ć e n a s A l e x a n d r e o m M o n t a l l i e r o m , s l i k a r o m k r a l j e v s k i h z g r a d a , ili p a k s n j e g o v i m s i n o m . P o s t i lu i k o s t i m i m a k o j e li­kov i n a slici n o s e m o ž e se zak l juč i t i d a j e d j e lovao o k o 1650. u Pa r i zu .

P r e p o z n a v a n j e m če t i r i j u m o r f o l o š k i j a s n i h s t i lova i r a z r a đ e n i h i n d i v i d u a l n i h p o e t i k a j o š s u se v i še osv i je t l i l e spec i f i čnos t i l e n a i n o v s k o g s l i k a r s t v a , d o k se p r o b l e m a t i k a u vezi s a t r i b u c i j o m i a r t i k u ­l a c i j o m s a d a u o p s e g o m s m a n j e n u o p u s u k r a j n j e n a p e l a i z aoš t r i l a , b u d u ć i d a sve t e s l ike i m a j u za­p r a v o d o s t a z a j e d n i č k i h c r t a s Le N a i n i m a , al i j o š više o n i h k o j e ih o d b r a ć e o d v a j a j u . I z m e đ u os ta ­log, n e d o s t a j e i m o n e l e n a i n o v s k e j e d n o s t a v n o s t i i p l e m e n i t e l a k o ć e l ikova i p r e d m e t a u k a d r u sli-

Page 6: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

k e , j e r su z a u s t a v l j e n i h p o k r e t a i u k o č e n i h p o z a k a o n a d a g e r o t i p i j a m a . D o j a m a r t i f i c i j e lnos t i po ­k r e t a p ro iz l az i o d a t l e š t o s u n a j č e š ć e u h v a ć e n i k r a t k i i n t e r v a l i i z m e đ u d v a j u k r a j n j i h , f i k s n i h po ­loža ja . U p r a v o p o t i m l i k o v i m a k o j i se n e o d a j u s u v i š n o j n a r a t i v n o s t i ( p i j a n č e v a n j u , t u č n j a v i , p l e s u — š to sve k a r a k t e r i z i r a n i z o z e m s k e » b a m b o c h a -des«) s l ike se t r o j i c e b r a ć e r a z l u č u j u i r a z l i k u j u k a o individualno u p r i z o r e n j e . Z a t i m , k o d p r o t a g o ­n i s t a t i h z a p r a v o g e n r e o v s k i h s c e n a č e t v o r i c e spo­m e n u t i h s l i k a r a n e m a o n o g a i n t enz ivnog , u p i t n o g p o g l e d a u p u ć e n o g p r o m a t r a č u i o n e » n e r v o z n e vi­t a lnos t i« k o j o m se Le N a i n o v i l ikovi u n o s e u n a s , vežuć i n a s , k a o »doš l j ake« , u z a se s v o j o m p a ž n j o m z a t e č e n o g i i z n e n a đ e n o g u k u ć a n i n a . Ovi m a j s t o r i o-s t a j u t e k n a r az in i a n e g d o t e , b l i s k e f l a m a n s k o m i n i z o z e m s k o m g e n r e s l i k a r s t v u , zbog č e g a se n j i h o v o d n o s p r e m a Le N a i n i m a m o ž e o z n a č i t i k a o t an ­genc i j a ln i , al i n e i e p i g o n s k i , b u d u ć i d a su sva če­t v o r i c a s p r e t n i s l ika r i , č a k i z raz i t e u m j e t n i č k e in­d i v i d u a l n o s t i . Le N a i n i n i s u i m a l i r a d i o n i c e u smi ­s lu »škole«. U n j i h o v u a t e l i j e r u p o j a v i o b i se , ist i­n a , s v r e m e n a n a v r i j e m e k o j i šegr t , n o o n b i po­m a g a o b r a ć i u g l a v n o m u t e h n i č k o j rea l izac i j i , bez n e k i h već ih p r e t e n z i j a d a i s a m b u d e s l ika r 1 5 . A k a d g o v o r i m o s u p e r i o r n o s t i s k o j o m se b r a ć a iz­d ižu iz s l i k a r s k o g p r o s j e k a e p o h e , o n d a m i s l i m n a s p o s o b n o s t d a n a j b a n a l n i j e , s v a k o d n e v n e m o t i v e p r e o b r a z e d o s t a n j a u k o j e m će s a m i p o sebi , z b o g svo j ih s n a ž n i h k o n o t a t i v n i h oz rač j a , e m a n i r a t i no­va z n a č e n j a , pos t i žuć i »t ihi g o v o r bez r e t o r i k e « .

IV

P o s t u p n i m o t k r i v a n j e m ve l ikog b r o j a n o v i h d o k u ­m e n a t a v e z a n i h za Le N a i n e , z a t i m v r a ć a n j e m n a s t a r e i već i s c rp l j ene d o k u m e n t e , a z a n e m a r u j u ć i p r i t o m n a t r e n u t a k s e k u n d a r n u l i t e r a t u r u , u s p o ­s t a v l j e n a j e p o m n o g o m e r e l e v a n t n a , uv je r l j i vo iz­l ožena b i o g r a f i j a b r a ć e Le N a i n s dva nova , b i t n a a s p e k t a : p r v o , An to ine , Lou i s i M a t h i e u , r o đ e n i o d oca I s a a c a , k r a l j e v s k o g »sergen ta« i v l a s n i k a ze­m l j i š n i h p o s j e d a u L a o n u , t e o d m a j k e He l i e Pre -vos t , n i s u bi l i s e l j ačkog p o r i j e k l a , n e g o su po t j e ­cal i iz k r u g a laonske sitne buržoazije, č i m e se mi ­j e n j a i p r e d o d ž b a o n j i h o v u o b r a z o v a n j u , d r u š t v e ­n o m s t a t u s u i s a m i m s l i k a r s k i m n a r u d ž b a m a . Na­k o n r a z d o b l j a š k o l o v a n j a (1620.—1628.) u L a o n u , k o d s l i k a r a čij i j e i d e n t i t e t d o d a n a s o s t a o n e p o ­zna t , o n i 1629. od laze u P a r i z i n a s t a n j u j u se u bl i­z ini o p a t i j e Sa in t -Ge rma in -des -P ré s , k o j a j e u t o

15

Arhivski podaci koje donosi J. Thuillier u katalogu, str. 44—45, govore o dvojici mladića, Pierreu Minguetu i Pierreu Létofféu, koji po preporuci svojih očeva rade kod Le Naina 1629., odnosno 1630. godine.

le nain rođenje

198

Page 7: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

199 le nain

svirač flageoleta

le nain kola

Page 8: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

200

v r i j e m e k a o s a m o s t a n s k i s k l o p i zvan g r a d s k i h zi­d i n a n e k a v r s t a f l a m a n s k e i s e l j en i čke ko lon i j e . Iz a t e l i j e r a u u l ic i P r i n c e s s e , u k o j e m A n t o i n e i m a s t a t u s m a j s t o r a , a Lou i s i M a t h i e u s u r a d n i k a (com­p a g n o n s ) , b r a ć a p o č i n j u p r a v i » p r e p a d « n a p a r i š k u p u b l i k u , p l e m i ć k u k a o i g r a đ a n s k u , a f i r m i r a j u ć i se k a o s l i ka r i p o j e d i n a č n i h i g r u p n i h p o r t r e t a , re­l ig iozn ih i m i t o l o š k i h scena , izvevši i z m e đ u o s t a l i h i p o r t r e t e M a z a r i n a 1 6 , a m o ž d a i A n n e A u s t r i j s k e , m a j k e L o u i s a XIV. 1 7 . Taj p o d a t a k o p o r t r e t i m a , t e č in j en i ca d a su 1648. već n a p r v o j s j edn ic i p r i m l j e ­n i u t e k o s n o v a n u Kraljevsku akademiju slikarstva i skulpture, d o v o l j n o g o v o r e o u g l e d u ko j i j e u t o m p e r i o d u t r o j k a u s p j e l a sebi p r i b a v i t i . U n a t o č sta­t u s u » m a r g i n a l a c a « s l i jeve o b a l e Se ine , n a š a v š i se z a p r a v o izvan o r b i t e s l u ž b e n i h k r a l j e v i h s l i ka ra , n j i h o v se n a č i n i s k r i s t a l i z i r a o k a o j e d i n s t v e n i po l u n u t a r c je lov i te v l a d a j u ć e u m j e t n o s t i t o g a d o b a , i k a o t a k a v b i o j e k a d a r zadovo l j i t i j e d a n sloj uku ­sa t a d a š n j e p u b l i k e . J e r , n e t r e b a s m e t n u t i s u m a d a s u se on i n a m e t n u l i v l a d a j u ć i m d r u š t v e n i m i p o l i t i č k i m k r u g o v i m a u v r i j e m e v l a d a v i n e Lou i sa X I I I . i M a z a r i n o v o g r e g e n t s t v a , znač i u v r i j e m e k a d j e F r a n c u s k a b i l a j o š d o v o l j n o e k o n o m s k i p a u p e r i ­z i r a n a , po l i t i čk i n e k o n s o l i d i r a n a a v j e r s k i raz jedi ­n j e n a d a j e m o g l a s p r e m n o p r i h v a t i t i j e d n u »na­ivnu« , » n e a n t i k i z i r a n u « u m j e t n o s t bez s t r o g e pr i ­m j e n e g e o m e t r i j s k e p e r s p e k t i v e , h e r o i z a c i j e i pa-to sa , za š t o će se u s k o r o v r i j e m e m i l i t a n t n o zala­ga t i p r v i k r a l j e v s l i k a r Le B r u n .

D r u g o , u s p o r e đ u j u ć i n e k e d o k u m e n t e 1 8 , p r i č e m u j e o d l u č a n o n a j o r a z d i o b i očeve o s t a v š t i n e , te s t av l j a juć i t e d o k u m e n t e u o d n o s p r e m a ž i v o t n i m p u t o v i m a dvo j i ce s t a r i j e b r a ć e , I s a a c a II. (koj i se v r lo r a n o n e t r a g o m izgubio) i N i c o l a s a (koj i će u s v o m z a n i m a n j u k r e n u t i o č e v i m s t o p a m a ) , J a c q u e s Thu i l l i e r do laz i d o z a k l j u č k a d a su d o s a d p r e t p o ­s t a v l j a n e g o d i n e r o đ e n j a A n t o i n e a , L o u i s a i Ma th i -e u a n e t o č n e i d a se o n e m o r a j u p o m a k n u t i u raz­d o b l j e i z m e đ u 1602.—1610. T a k o se z b i j a n j e m raz­l ika i z m e đ u n a r a š t a j a , t e p o d a t k o m d a se n i j e d a n o d n j i h n i j e žen io i d a su živjeli u s lozi r a d e ć i u z a j e d n i č k o j r a d i o n i c i , o b j a š n j a v a j u i s t o v j e t n o s t d r u š t v e n i h a m b i c i j a , s l i čnos t t e m a t s k i h op red j e ­l jen ja i s t i l sk ih p o s t u p a k a i, b a r e m za sad , nerazlu-čivost sudjelovanja svakog pojedinog brata na od-

16

K a t a l o g , s t r . 2 1 2 , F i e r e n s , s t r . 6.

17

O t o m e p o r t r e t u g o v o r i C l a u d e L e l e u u s v o j o j » P o v i j e s t i Lao­n a « .

18

P r i k u p l j e n u a r h i v s k u g r a đ u J . T h u i l l i e r o b j a v i o j e u č l a n k u D o k u m e n t i koj i m o g u pos luž i t i za s t u d i j b r a ć e Le N a i n u Bu i l e t i n d e s o c i é t é d e l ' h i s t o i r e d e l ' a r t f r a n ç a i s , 1963.

redenoj slici. Z b o g t o g a se m i j e n j a j u i g l ed i š t a o n j i h o v u o b r a z o v a n j u , p a se s a d a A n t o i n e i Lou i s , n a š a v š i se g e n e r a c i j s k i uz M a t h i e u a , n e s v r s t a v a j u v i še u » n a r a š t a j P o u s s i n a , V o u e t a i V a l e n t i n a , već u o n a j P h i l i p p e a de C h a m p a i g n e a i La H y r a « 1 9 (a m i r n e i m d u š e m o ž e m o p r i d r u ž i t i i B l a n c h a r d a ) , d a k l e m e đ u s l i k a r e L o u i s a X I I I . p a r exce l lence , ko­j e veže z a j e d n i č k a c r t a : i n t i m i s t i č k i p r i s t u p m o t i v u s e g z a l t i r a n i m l i r i z m o m , d o n e k l e »pr izeml jen« iz­r a v n i m o p s e r v a c i j a m a i » r ea l i s t i čk im d e t a l j i m a « .

T a k o s m o se d o t a k l i p i t a n j a u t j e c a j a u k o n c e p t u s l ike . J a m o t i F i e r e n s t u m a č e ih k a o i n t e r f e r e n c i j e f l a m a n s k i h ( P o u r b u s ) , š p a n j o l s k i h (Velazquez) i ta­l i j a n s k i h s l i k a r a (Caravagg io , Oraz io Gen t i l e sch i , G u e r c i n o , R i b e r a ) . M e đ u t i m , p r i t o m n e t r e b a za­b o r a v i t i k r e a t i v n u s n a g u b r a ć e Le N a i n k o j o m su u s p j e l i p r e v l a d a t i t o r e c e p t i v n o s t a n j e i u s t anov i ­t o m s m i s l u »evolui ra t i« p r e m a a u t o n o m i j i svoga u m j e t n i č k o g i z raza u o d n o s u n a s t i l i s t i čka »opća m j e s t a « i b a r o k a i k l a s i c i zma . N a i m e , p o s t o j i izra­z i ta s l i čnos t i z m e đ u Le N a i n o v i h s l ika iz Ma l ih A u g u s t i n a c a i r a n i h r a d o v a P h i l i p p e a d e C h a m p a ­ignea (npr . » P r i n o š e n j e u h r a m u « , Di jon) , gd je C h a m p a i g n e z a p r a v o p r e b r o đ u j e f l a m a n s k i m a n i -r i z a m u i m e v l a s t i t e v a r i j a n t e s j e v e r n j a č k o g , min i ­m a l n o t a l i j a n i z i r a n o g k l a s i c i zma . S l i č an se p r o c e s o d v i j a i s Le N a i n i m a : p r e r a s t a v š i o k v i r e fonten-b l o š k o g m a n i r i z m a , p r i s u t n e j o š u » B a k h u i Ari-j a d n i « , on i p o d u t j e c a j e m Gen t i l e sch i j ev ih r a d o v a n a d e k o r i r a n j u p a l a č e L u x e m b o u r g p o n a r u d ž b i M a r i j e de Medic i (1623.—1625.) i z g r a đ u j u v las t i t i , » u m j e r e n o b a r o k n i « , »nean t ik iz i r an i« s t i l , d o k će se C a r a v a g g i o v u c h i a r o s c u r u iz raz i t i j e p r ib l i ž i t i t e k u n o ć n i m s c e n a m a , n a p r i m j e r u »Pušionic i« iz 1643. Sve t o i p a k n e i sk l j uču j e d r u g u v r s t u dodi ­r a s k a r a v a d i z m o m , p r i j e svega s o b r a d o m n e k i h t e m a k a r a v a đ e s k n o g i k o n i č k o g r e p e r t o a r a (»Rođe­n je« , » M a g d a l e n a p o k a j n i c a « , » K a r t a š i « , » Igrač i t r i c - t r aca« ) . Veze s G e n t i l e s c h i j e m na juoč l j i v i j e su u t ipo log i j i l ica, gd je n p r . Ana iz » R o đ e n j a Djevice« u N o t r e - D a m e u P a r i z u ili B o g o r o d i c a iz »Sv. Mi­hov i l a ko j i p o s v e ć u j e o r u ž j e Djevici« u N e v e r s u p o k a z u j u f r a p a n t n e t i p o l o š k e s l i čnos t i sa Gent i les ­c h i j e v o m M a r i j o m iz » O d m o r a n a b i j e g u u Eg ipa t« u B e č u . O s i m toga , t a k v i h se s l i čnos t i m o ž e n a ć i i u s p o r e d b o m n e k i h Le N a i n o v i h s l ika , n p r . »Dje­vice sa č a š o m vina« iz R e n n e s a , s n e k i m d j e l ima n j i h o v a s u v r e m e n i k a J a c q u e s a B l a n c h a r d a , n p r . s l i k o m »Car i tas« (1635.—1636.) iz L o u v r e a .

N a s u p r o t t o m e , v j e r o j a t n o s t i z r av n o g k o n t a k t a s V e l a z q u e z o v o m u m j e t n o š ć u za v r i j e m e n a v o d n a L o u i s o v o g b o r a v k a u R i m u 1629./30. s lab i , b u d u ć i

19

J . T h u i l l i e r , k a t a l o g , s t r . 84 .

Page 9: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

le nain atelier

201

Page 10: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

da se o n a p r i j e svega z a s n i v a l a n a p r e d o d ž b i o Le N a i n i m a k a o s l i k a r i m a i sk l juč ivo se l j ačk ih mo t i ­va, gd j e m i t o l o š k i m i r e l i g iozn im s l i k a m a n i j e b i lo m j e s t a i gd je b i »Venera u V u l k a n o v o j kovačnic i« b i l a p l o d s a m o s l u č a j n o g n a d a h n u ć a i t r e n u t n o g e k s k u r s a . Ali n o v o o t k r i v e n e s l ike s m i t o l o š k o m i r e l i g i o z n o m t e m a t i k o m , t e n o v e s p o z n a j e o n j i h o v u d r u š t v e n o m p o l o ž a j u , g o v o r e o m o g u ć n o s t i š i reg o b r a z o v a n j a ili č a k k r e t a n j a u k n j i ž e v n i m k r u g o ­v i m a o n d a š n j e g Pa r i za 2 0 , š t o sve č in i o d s a d t u p re t ­p o s t a v k u m a n j e o p r a v d a n o m , u n a t o č s l i čn im c r t a ­m a k o j e p o s t o j e i z m e đ u V e l a z q u e z o v e »Venere u V u l k a n o v o j kovačn ic i« i o n e Le N a i n a u R e i m s u .

V

T a k o s m o se p r ib l i ž i l i j e d n o j o d n a j r a d i k a l n i j i h i de j a o b r a ć i Le N a i n p r o b l e m a t i z i r a n o j n a ovoj iz ložbi , a v e z a n o j za p o s t o j a n j e t r i j u r az l i č i t ih sti­lova k o j i su se u s p o r e d o razv i j a l i d v a d e s e t a k godi­na . K l j u č za i s t o d o b n o i u s p o r e d n o p o s t o j a n j e t ro ­s t r u k o g n i za s t i l i s t i čk ih e l e m e n a t a ko j i z n a j u »in-

t e r f e r i r a t i « , a l i j o š češće o r g a n i z i r a t i se u t r i za­s e b n e , r a z n o l i k e »s in takse« , z a s i g u r n o t r e b a p o t r a ­ži t i u to j m n o g o v r s n o s t i f o r m a t i v n i h p o l a z i š t a sli­k a r s k e t r o j k e , p r i č e m u se oznaka pojedinog stila nužno više ne mora povezivati i s pojedinim od triju imena, budući da su sva tri stila mogla pod­jednako prakticirati sva tri brata, s jednakim ili različitim udjelima i u različitim fazama svoga ra­da. Ili, k a k o r e č e A n d r é C h a s t e l : »U n e d o s t a t k u s l ike -dokaza , n e p o s t o j i n i j e d a n r az log zbog k o j e g a b i se p o j e d i n a ' s e r i j a ' dod i j e l i l a p r i j e j e d n o m n e g o d r u g o m b r a t u ; r e l ig iozne s l ike u k a z u j u n a t r i ru­ke . Bo l j e j e govor i t i o a) p o r t r e t i s t u , b) i n t i m i s t u i c) m o n d e n s k o m s l i k a r u (koj i b i p o s v e m u m o g a o b i t i M a t h i e u ) . Ali se m o t i v i i z m j e n j u j u o d j e d n e g r u p e do d r u g e . « 2 1 A š to se t iče o n o g a t r e ć e g J a m o -t o v a a r g u m e n t a , g o d i n e 1674. k o j o m je n a v o d n o b i lo d a t i r a n o » P o k l o n s t v o p a s t i r a « iz D u b l i n a i po ­m o ć u k o j e g a se h t j e l a p r e p o z n a t i M a t h i e u o v a r u k a , b u d u ć i d a su A n t o i n e i Lou i s u m r l i 1648., a sve os­t a l e d a t i r a n e s l ike u o p u s u p r i p a d a j u v r e m e n u p r i ­j e 1648., o n a u t o m a t s k i o t p a d a . N a i m e , u s t a n o v i l o

20

B r a ć u Le N a i n u s v o j i i m d j e l i i m a s p o m i n j u : D u Ba i l u r o m a n u G a l a n t e r i e s d e la C o u r , o k o 1643./44., p o d i z m i š l j e n i m i m e ­n i m a k a o l i k o v e u p l e t e n e u s a m u r a d n j u , z a t i m G e o r g e s d e S c u d é r y : C a b i n e t p o é t i q u e , 1646., k a t a l o g , s t r . 2 1 2 .

21

Le M o n d e , 2 8 . 9. 1978 .

le nain pušionica

Page 11: 193 tugomir lukšić I - Institut za povijest umjetnosti...Tri brata Le Nain, Antoine, Louis i Mathieu, rođe ni u Laonu, središtu pokrajine Vermandois, rub nog područja Ile-de-Francea

203

se d a j e J a m o t t u d a t a c i j u p o g r e š n o p r o č i t a o — u m j e s t o 1674. i s p r a v n a g o d i n a glasi 1644.22.

I a k o J a m o t o v a kn j iga i da l j e p o m n o g i m s v o j i m a s p e k t i m a o s t a j e p r i v l a č n a i r e l e v a n t n a , n j e g o v a se t e o r i j a o t r i s t i l a t r o j i c e b r a ć e o č i t u j e k a o p re ­j u d i c i r a n a k o n s t r u k c i j a , j e r se n e z a s n i v a n i n a je­d n o m m a t e r i j a l n o m d o k a z u (koj i b i se ope t , p r e m a r i j e č i m a a u t o r a iz ložbe, m o g a o s a s t o j a t i s a m o o d j e d n e s l ike p o t p i s a n e p u n i m i m e n o m i p r e z i m e n o m ili b a r e m n a z n a k o m »mlađi« ili »star i j i« uz prezi ­m e Le N a i n ) . B u d u ć i d a j e W i t t — J a m o t o v a raš ­č l a m b a o p u s a b r a ć e Le N a i n » s t a r a telk p e d e s e t a k g o d i n a « , t o u p o s l j e d n j o j k o n z e k v e n c i j i J a c q u e s Thu i l l i e r želi t o č k u s a g l e d a v a n j a p r o b l e m a v r a t i t i n a o n u v r e m e n s k u poz ic i ju s k o j e su W i t t i J a m o t poš l i , s a m o s t o m r a z l i k o m š to b i s a d a z b o g n o v i h p o z i t i v n i h s p o z n a j a ( b o g a t s t v o n o v o o t k r i v e n i h do­k u m e n a t a , s l i k a t e l a b o r a t o r i j s k a i s t r až ivan j a ) a t r i -b u t i v n a n e o p t e r e ć e n o s t b i l a p o d o b n i j a za even tua l ­ne d r u k č i j e i n t e r p r e t a c i j e i g r u p i r a n j e s l ika . Do­t a d a b i o s t a l a n e u t r a l n a p o d j e l a p r o v e d e n a n a sa­m o j iz ložbi , p o ko jo j su s l ike g r u p i r a n e j e d i n o p re ­m a i k o n o g r a f s k o m k r i t e r i j u :

a) h i s t o r i j s k e s l ike s m i t o l o š k o m ili r e l i g i o z n o m t e m a t i k o m ,

b) g e n r e k o m p o z i c i j e s m o t i v i m a d jece , i n t e r i j e r a ili p r i z o r a u p le in -a i ru ,

c) p o r t r e t i , g r u p n i ili k o l e k t i v n i .

Ta se p o d j e l a n e o b a z i r e n a s t i l ske r a z l i k e oč i t e u n u t a r p o j e d i n e g r u p e , već u p r a v o g o r e s p o m e n u ­t o m n e u t r a l n o š ć u »želi p o t a ć i d i s k u s i j u i i s t raž iva­nje« (J. Thu i l l i e r ) a n e i p r u ž i t i k o n a č n a r j e šen j a .

U s k l o p u s v e u k u p n i h i s t r a ž i v a n j a n a t e m u »Le N a i n « , W i t t — J a m o t o v a h i p o t e z a znač i l a b i z ap ra ­vo p r v u z n a n s t v e n o p r o d u b l j e n u tezu , k o j o j b i po­s l i j e r a t n a i s t r a ž i v a n j a n e k o l i c i n e a u t o r a , m e đ u nji­m a n a r o č i t o A n t h o n y j a B l u n t a i J a c q u e s a Thui l l ie -ra , p r e d s t a v l j a l a a n t i t e z u . N e d a v n a b i iz ložba u pa­r i š k o m G r a n d - P a l a i s u (3. X. 1978. — 8. I. 1979.) s 88 iz loženih r a d o v a p r i k u p l j e n i h iz v i še z e m a l j a E v r o ­p e i SAD m o g l a b i t i s i n t eza u s p o z n a j i o d r e đ e n o g p o v i j e s n o - u m j e t n i č k o g , s t i l skog i n a p o k o n a t r i b u -t i v n o g p r o b l e m a , n o o n a n i j e žel je la b i t i n i apo ­d i k t i č n a , n i k o n a č n a , već p o t i c a j n a i o t k r i v a l a č k a , o t v o r e n a n o v i m i n t e r p r e t a t i v n i m m o g u ć n o s t i m a .

22

K a t a l o g , s t r . 7 6 .