Dragan Karanovi

Poslovno planiranje za potrebe izrade projektne dokumentacije za fondove EU

SEMINARSKI RAD

Sveuilite u ZagrebuEkonomski fakultet - Zagreb

Kolegij: Poslovno planiranjeMentor: Martina Dragija, univ. spec. oecBroj indeksa autora: P3768R11

Zagreb, rujan 2014.

1. UVOD11.1. PREDMET I CILJ RADA11.2. METODE ISTRAIVANJA21.3. SADRAJ RADA22. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM (UPC)32. 1. POJAM I KARAKTERISTIKE PROJEKTNOG CIKLUSA32. 2. PRISTUP LOGIKE MATRICE53. SPECIFINOSTI IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA IPARD PROGRAM-MJERU 101123.1. SVRHA I CILJEVI IPARD PROGRAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ123. 3. FAZE PRIJAVE163. 4. OBRADA PRIJAVA194. IZRADA INVESTICIJSKE STUDIJE/POSLOVNOG PLANA205. ZAKLJUAK29

1. UVOD 1.1. PREDMET I CILJ RADA

Poljoprivredna proizvodnja, posebice sektor mljekarstva na malim seoskim gospodarstvima u Hrvatskoj se suoava sa brojnim problemima, te smo svjedoci svakodnevnog propadanja malih poljoprivrednih gospodarstava.Meutim, velika prirodna bogatstva i tradicija ekoloki zdrave proizvodnje pruaju mnoge prilike koje se za sada ne iskoritavaju na adekvatan nain. Pribliavanje Hrvatske Europskoj uniji mnogima znai proirivanje potencijalnih prilika za financiranje vlastitih projekata. Kako se pribliiti fondovima Europske unije, odnosno na koji nain aplicirati projekte, pitanja su na koja nije lako nai odgovor jer je snalaenje kroz zahtijeve u pogledu pripreme projektne dokumentacije ove meunarodne organizacije izuzetno teko. Pritom se esto kao glavni problem istie da izrada projektne dokumentacije iziskuje nemale trokove, to uslijed rizika da projekt nee biti prihvaen u samom zaetku odbija mnoge potencijalne prijavitelje. Aktualnost ove problematike jest glavni motiv zbog kojeg se autor odluio za ovu temu. Stoga, e se radu nastojati prikazati postupak upravljanja projektnim ciklusom s teoretskog i praktinog aspekta.

1.2. METODE ISTRAIVANJA

U ovom radu koristit e se sljedee metode istraivanja: induktivna metoda metoda kojom se na temelju pojedinanih injenica dolazi do zakljuka o opem sudu, deduktivna metoda metoda kojom se na temelju opih stavova izvode pojedinani i dolazi do konkretnih pojedinih zakljuaka, metoda analize metoda kojom se neto objanjava ralanjivanjem sloenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije dijelove, metoda sinteze metoda kojom se neto objanjava spajanjem jednostavnijih misaonih tvorevina u sloenije,

metoda generalizacije misaoni postupak kojim se od posebnog pojma dolazi do openitijeg, metoda specijalizacije misaoni postupak kojim se od openitog pojma dolazi do novijeg posebnog, metoda klasifikacije sistematska i potpuna podjela opeg pojma na posebne.metoda deskripcije postupak opisivanja injenica, procesa i predmeta u prirodi i drutvu i komparativna metoda postupak usporeivanja istih ili srodnih injenica, pojava procesa i odnosa te utvrivanja njihovih slinosti i intenziteta. 1.3. SADRAJ RADA

Seminarski rad se sastoji od pet osnovnih dijelova, ukljuujui uvod i zakljuak. U prvom,uvodnom, dijelu opisat e se problem i predmet istraivanja, odrediti svrha i cilj istraivanja, navesti metode koje e se koristiti u radu i obrazloiti struktura diplomskog rada.U drugom dijelu teoretski e biti obraeno upravljanje projektnim ciklusom te e biti prikazana metoda projektnog planiranja putem logike matrice.U treem poglavlju opisat e se specifinosti IPARD programa, te teoretski okvir za izradu projektne dokumentacije za isti. U etvrtom poglavlju prikazati e se u skraenim crtama konkretan primjer izrade saetka projektne dokumentacije za IPARD program, mjeru 101. U petom dijelu, a to je zakljuak, ukratko e se prezentirati najrelevantnije teorijske spoznaje i rezultati istraivanja.

2. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

2. 1. POJAM I KARAKTERISTIKE PROJEKTNOG CIKLUSA

Projekt je sredstvo organiziranja meusobno povezanih aktivnosti u odreeni redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed odreeni ciljevi u odreenom vremenskom okviru i u okviru raspoloivih sredstava.Projekt je definiran ciljevima koje eli ostvariti i aktivnostima koje je potrebno provesti da bi se postigli ti ciljevi, obino unutar dobro definiranog vremenskog okvira te financijskih sredstava.[footnoteRef:1] [1: Pavi Rogui,L: Upravljanje projektnim ciklusom i pristupom logike matrice, Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o.,2012]

Upravljanje je proces koji osigurava da organizacija efikasno i djelotvorno koristi svoje resurse u cilju postizanja dogovorenih i jasno definiranih ciljeva Project management (upravljanje projektom) je skup elemenata koji osiguravaju da organizacija efikasno i uinkovito koristi sve raspoloive resurse u cilju kvalitetnog i uspjenog provoenja dogovorenog i usuglaenog projekta[footnoteRef:2] [2: Serdarui,I : Upravljanje projektnim ciklusom, www.pjr.hr]

Projektni ciklus sastoji se od sljedeih faza:Programiranje[footnoteRef:3]- Programiranje razvojne pomoi EK traje vie godina, a njime koordiniraju slube EK uz doprinose tijela vlasti zemlje partnera. Neposredni rezultat je dogovorena Strategija EK za zemlju korisnicu koja ukljuuje viegodinji nacionalni indikativni program. [3: Europska komisija: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 2008.]

Identificiranje- faza u kojoj treba biti osmiljen i formuliran nacrt projektnog prijedloga. Prua preliminarnu analizu ciljeva i strategija, opis projekta i indikativnu hijerarhiju ciljeva, procjenu potrebnih resursa i parametara trokova, ocjenu odrivosti te naposlijetku plan aktivnosti. Formuliranje- svrha ove faze je da bude potvrena relevantnost i izvodljivost projektnih ideja koje su predloene, financijski plan, cost-benefit analizu, upravljanje rizikom, kao i aranmane za praenje, ocjenjivanje i reviziju projekta i pripremljen detaljan predlog plana i financiranja (za pojedinane projekte), kao i za donoenje odluke o financiranju. Provedba (implementacija) Praenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija)

Ciklus naglaava tri glavna naela:1. Kriteriji i postupci odluivanja odreuju se u svakoj pojedinoj fazi (ukljuujui zahtjeveza kljunim informacijama i kriterije ocjene kvalitete);2. Faze u ciklusu su progresivne - svaka faza treba biti dovrena kako bi se sljedeauspjeno rjeavala; i3. Novo programiranje i identifikacija projekata polazi od rezultata nadzora i evaluacije kao dio strukturiranog procesa povratnih informacija i institucionalnog uenja.U praksi e se trajanje i vanost svake faze ciklusa razlikovati za razliite projekte, ovisnoo njihovom razmjeru i obujmu i o specifinim modalitetima djelovanja prema kojimasu uspostavljeni.Faze identifikacije i formuliranja mogu biti izvedene kroz pristup logikog okvira, tovie Europska unija, zahtijeva da logika matrica bude izraena kao sastavni dio procedura formuliranja projekata za EU fondove. Rije je o metodi analize problema i primjerenosti planiranih aktivnosti i rjeenja. Kroz taj se proces otkriva pozadina problema i provjerava se prikladnost predloenih aktivnosti za postizanje rezultata i ciljeva. Takoer se odreuje i promilja kako se rezultati mogu objektivno procijeniti. Na taj se nain moe razviti dobar i logian projekt. Pristup logike matrice sastoji se od dva osnovna koraka, analize i planiranja, koji se izvode tokom identifikacije i formuliranja projekta. Faza analize ukljuuje analizu dionika,analizu problema i analizu ciljeva.Faza planiranja ukljuuje definiranje elemenata projekta.To je narativni opis projekta odnosno njegove razine a ukljuuje oe i specifine ciljeve, rezultate i aktivnosti. Sve aktivnosti unutar tih faza bi trebale biti sprovedene kao iterativni procesi uenja revidiranje i prilagodbu pojedinih aktivnosti i rezultata. Kvaliteta saetka projekta prikazana u obliku matrice zavisi od kvalitete analize koja joj je prethodila. Logika matrica treba odraavati strategiju projekta koja proizlazi iz paljive analize postojee situacije - a ne obrnuto.Logika matrica slui kao saetak kljunih informacija vezanih uz projekt. Ona prua jednostavanpregled koji omoguuje brzu procjenu dosljednosti i sklada u logici projekta.Upravljanje projektnim ciklusom (UPC) pojam je koji se koristi za opisivanje aktivnosti upravljanja i postupaka odluivanja koji se primjenjuju tijekom trajanja projekta (ukljuujuiglavne zadatke, uloge i odgovornosti, glavne dokumente i opcije odluka).UPC pomae osigurati da: projekti podravaju ope ciljeve politike EK i razvojnih partnera; projekti su relevantni za dogovorenu strategiju i za stvarne probleme ciljnih skupina/korisnika; projekti su izvedivi, to znai da se pojedinani ciljevi mogu realno postii u okviruogranienja koje postavlja okruenje u kojem djeluju i sposobnosti agencija za provedbuprojekata; i koristi koje stvaraju projekti vjerojatno e biti odrive.

2. 2. PRISTUP LOGIKE MATRICE

Pristup logike matrice (PLM) razvijen je krajem ezdesetih godina kao pomo Amerikoj agenciji za meunarodni razvoj radi unapreenja sustava planiranja i evaluacije projekata. Izraen je za rjeavanje tri osnovna problema, odnosno: Planiranje je bilo previe nejasno, bez jasno utvrenih ciljeva koji bi se mogli koristiti za nadzor i evaluaciju uspjenosti (ili neuspjeha) projekta; Nadlenosti menadmenta su bile nejasne;i Evaluacija je esto bila kontradiktoran proces jer nije bilo zajednikog dogovora o tome to projekt uistinu nastoji postii. Od tada je PLM usvojen kao alat za planiranje i upravljanje od strane veine multilateralnihi bilateralnih razvojnih agencija. EK od 1993. godine zahtijeva primjenu PLM-a kao dio svog sustava upravljanja projektnim ciklusom, a on nudi osnovne alate pomou kojih se provode ocjene kvalitete projekata.O PLM-u treba razmiljati kao o pomoi promiljanju. Omoguuje analizu i organizaciju informacija na strukturiran nain, tako da se mogu postaviti vana pitanja, utvrditi slabosti te da oni koji donose odluke mogu donijeti informirane odluke na osnovi svog boljeg razumijevanja argumentacije projekta, njegovih planiranih ciljeva i sredstava kojima e seti ciljevi postii.Treba razlikovati izmeu PLM-a, koji je analitiki proces (ukljuuje analizu dionika, analizuproblema, odreivanje ciljeva i odabir strategije) i logike matrice (LM) koja, premda zahtijeva daljnju analizu ciljeva, naina na koji e se oni postii i moguih rizika, daje i dokumentirani proizvod analitikog postupka.Logika se matrica sastoji od matrice s etiri stupca i etiri (ili vie) redaka, u kojima sesaeto prikazuju kljuni elementi plana projekta, odnosno: Hijerarhija ciljeva projekta (opis projekta ili logika intervencije); Glavni vanjski imbenici od kljunog znaaja za uspjeh projekta (pretpostavke); i Nain na koji e se postignua projekta pratiti i ocjenjivati (pokazatelji i izvori provjere).Uobiajena struktura logike matrice prikazana je na slici 1.Logika matrica prua i osnovu na kojoj se utvruju zahtjevi za sredstvima (unosi) itrokovi (proraun).

Slika 1.: Uobiajena struktura logike matrice

Izvor: Europska komisija:Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb 2008Pristup logike matrice (PLM) je osnovni alat koji se koristi u okviru upravljanja projektnimciklusom. Koristi se tijekom faze identifikacije u projektnom ciklusu kao pomo u analizi postojeeg stanja, ispitivanja relevantnosti predloenog projekta i utvrivanja potencijalnih ciljeva i strategija.Tijekom faze formulacije, PLM podrava pripremu odgovarajueg plana projekta s jasnim ciljevima, mjerljivim rezultatima, strategijom za upravljanje rizicima i utvrenim razinama odgovornosti upravljanja; Tijekom provedbe projekta/programa, PLM prua glavni alat upravljanja kao podrku ugovaranju, operativnom planiranju i praenju rada, i Tijekom faze evaluacije i revizije, logika matrica prua saeti zapis onoga to je planirano (ciljeva, pokazatelja i glavnih pretpostavki) te time prua osnovu za ocjenu uinka i utjecaja.Uobiajeni problem s primjenom pristupa logike matrice (posebice pripreme matrice) je taj da se odvija zasebno od pripreme ostale potrebne projektne dokumentacije, poput saetka identifikacije ili prijedloga za financiranje (tj. kao naknadno promiljanje).To zatim ima za posljedicu nedosljednost izmeu sadraja logike matrice i opisa projekta sadranog u tekstualnom dijelu glavnih dokumenata. Prvo bi se trebalo primijeniti PLM, to bi tada osiguralo osnovni izvor informacija za dovrenje potrebnih dokumenata UPC -a.Izrada logike matrice ima dvije glavne faze, analizu i planiranje, koje se odvijaju progresivno tijekom faze identifikacije i faze formulacije u projektnom ciklusu:etiri su elementa faze analize, odnosno analiza dionika, analiza problema, analiza pojedinanih ciljeva, analiza strategije[footnoteRef:4]. [4: Europska komisija:Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb 2008]

Analiza dionika - identifikacija i opisivanje potencijalnih dionika; ocjena njihove sposobnostiGlavna pitanja koja se postavljaju analizom dionika su stoga ije probleme ili mogunostianaliziramo te tko e od predloene projektne intervencije imati koristi ili e izgubiti, ina koji nain? Krajnji cilj je pomoi poveati socijalne, ekonomske i institucionalne koristiprojekta za ciljne skupine i krajnje korisnike, te smanjiti potencijalne negativne utjecaje(ukljuujui sukob dionika).Za podrku analizi dionika mogu se koristiti razni alati. Neki prijedlozi moguih alata su:1. Matrica analize dionika2. SWOT analiza3. Vennovi dijagrami; i4. Radijalni dijagrami.Analiza problema - identifikacija glavnih problema, ogranienja i mogunosti; utvrivanje odnosa uzroka i posljediceAnaliza dionika i analiza problema usko su povezane kao dio poetne analize stanja. Upraksi bi se zapravo trebale provoditi u tandemu umjesto jedna poslije druge.Analiza problema odreuje negativne aspekte postojeeg stanja i utvruje odnose uzroka i posljedice izmeu identificiranih problema .Ukljuuje tri glavna koraka:1. Definiranje okvira i predmeta analize;2. Odreivanje glavnih problema s kojima se suoavaju ciljne skupine i korisnici (to jeproblem ili problemi? 3. Vizualizacija problema u obliku dijagrama, koji se naziva problemsko stablo ili hijerarhija problema kako bi se pomoglo analizi i razjanjenju uzrono-posljedinih odnosa.Analiza se prikazuje u dijagramskom obliku koji na vrhu prikazuje posljedice problema, a njegove uzroke ispod njih. Analiza ima za cilj odrediti stvarna uska grla kojima dionici pridaju visok prioritet, a koja ele svladati. Jasna analiza problema tako prua vrst temelj na kojem se razvija niz relevantnih i usmjerenih ciljevaprojekta.Analiza pojedinanih ciljeva - izrada rjeenja na osnovi utvrenih problema; utvrivanje sredstava za rjeavanje odnosaAnaliza ciljeva je metodoloki pristup koji se koristi za: Opis stanja u budunosti nakon to se rijee utvreni problemi; Provjeru hijerarhije ciljeva; i Ilustraciju odnosa sredstva i ciljeva u obliku dijagrama. Negativna stanja problemskog stabla pretvaraju se u rjeenja, izraena kao pozitivna postignua.Ta pozitivna postignua su u stvari ciljevi, a predstavljeni su u dijagramu ciljeva kojim se prikazuje hijerarhija sredstava/ ciljeva Ovim se dijagramom nastoji pruiti jasan pregled elje nog budueg stanja. Analiza strategije - identifikacija raznih strategija za postizanje rjeenja; odabir najprikladnije strategije. Ovu analizu treba provoditi kao proces uenja koji se ponavlja, a ne kao jednostavan niz linearnih koraka. Na primjer, dok se analiza dionika mora provesti dovoljno rano u procesu, mora se pregledavati i poboljavati kako budu postavljana nova pitanja i kako se pojavljuju nove informacije.Tijekom procesa analize dionika, analize problema i odreivanja potencijalnih projektnihciljeva, raspravljat e se o stavovima o potencijalnim prednostima ili potekoama povezanim s rjeavanjem problema na razliite naine. Ta pitanja i mogunosti se zatim trebaju potpunije razmotriti kako bi se pomoglo u odreivanju vjerojatnog obujma projekta prijen no to se prijee na podrobniji rad na izradi.Ova analitika faza je u odreenom smislu najtea i predstavlja najvei izazov, jer ukljuuje sintezu znatne koliine informacija, a zatim donoenje sloene odluke o najboljojprovedbenoj strategiji. U praksi je esto potrebno napraviti odreeni broj kompromisa kako bi se uspostavila ravnotea izmeu razliitih interesa dionika, politikih zahtjeva i praktinih ogranienja poput vjerojatne dostupnosti sredstava. Odabrana strategija e se zatim koristiti kao pomo u formuliranju prvog stupca logike matrice, posebice u pomoi odreivanju opeg cilja, svrhe i potencijalnih rezultata projekta.U fazi planiranja rezultati analize se prenose u praktian, operativan plan spreman za provedbu. Rezultati analize dionika, problema, ciljeva i strategije koriste se kao osnova za izradu logike matrice.Matrica treba dati saetak projektnog rjeenja te bi openito trebala imati izmeu 1 i 4 stranice. Duina matrice ovisit e o razmjeru i sloenosti projekta te nainu na koji su brojne razine 'ciljeva' ukljuene u matricu.Openito se preporuuje da matrica ukljui samo opi cilj, svrhu i rezultate projekta, a dase indikativne aktivnosti dokumentiraju zasebno (odnosno uz koritenje rasporeda aktivnosti).Izrada logike matrice - jest zapravo odreivanje strukture projekta, ispitivanje njegove unutarnje logike i rizika, formuliranje mjerljivih pokazatelja uspjenostiPriprema logike matrice proces je koji se ponavlja, a ne samo linearni niz koraka. S izradomnovih dijelova matrice, potrebno je pregledati i, prema potrebi revidirati, informacijekoje su prethodno prikupljene. No postoji opi slijed za popunjavanje matrice, koji poinje s opisom projekta (od vrha prema dolje), zatim pretpostavke (od dna prema gore), nakon kojih slijede pokazatelji i izvori provjere (horizontalno).Ovaj opi slijed prikazan je na slici 2.

Slika 2: Logika matrica- opi slijed popunjavanja

Izvor: Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 , Zagreb 2014U prvom stupcu logike matrice saeto je prikazana logika sredstva-cilja predloenog projekta (poznata i kao logika intervencije).Kada se hijerarhija ciljeva ita od dna prema gore, moe se izraziti u smislu:AKO se osiguraju odgovarajui unosi/resursi, ONDA se aktivnosti mogu poduzeti;AKO se aktivnosti poduzmu, ONDA se rezultati mogu proizvesti;AKO se rezultati proizvedu, ONDA e se svrha postii; iAKO se svrha postigne, ONDA bi to trebalo doprinijeti opem ciljuObrnutim slijedom, moemo rei da:AKO elimo doprinijeti opem cilju, ONDA moramo postii svrhuAKO elimo postii svrhu, ONDA moram ostvariti navedene rezultateAKO elimo ostvariti rezultate, ONDA navedene aktivnosti moraju biti provedene; iAKO elimo provesti navedene aktivnosti, ONDA moramo primijeniti utvrene resurse.

Odreivanje rasporeda aktivnosti - utvrivanje slijeda i ovisnosti aktivnosti; procjena njihovog trajanja i podjela nadlenostiRaspored aktivnosti je format za analiziranje i grafiko prikazivanje aktivnosti projekta. Pomae u odreivanju njihovog logikog slijeda, oekivanog trajanja i svih meuovisnosti koje postoje izmeu aktivnosti, te nudi osnovu za dodjelu upravljakih odgovornosti. Nakon pripreme rasporeda aktivnosti moe se provesti daljnja specifikacija resursa i rasporedtrokova. I raspored aktivnosti i raspored resursa treba izraditi tijekom studije izvedivosti. Bez tih informacija izvedivost se ne moe adekvatno ocijeniti, posebice u smislu analizetrokova i koristiRasporedi aktivnosti, kao i rasporedi resursa i prorauna, trebali bi biti jasno povezani sprovoenjem rezultata projekta (kako je navedeno u logikoj matrici). Jedan od uobiajenih alata za izradu rasporeda aktivnosti je Gantogram.Primjer Gantograma prikazan je na slici 3.Slika 3: Primjer Gantograma

Izvor: Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 , Zagreb 2014Odreivanje rasporeda resursa - iz rasporeda aktivnosti, izrada rasporeda unosa i proraunaProcjene trokova trebaju se zasnivati na paljivoj i temeljitoj pripremi prorauna. Onee imati znaajan utjecaj na odluke o ulaganju u fazi ocjene projekta i kasnije na nesmetanuprovedbu projekta, ako se dobije zeleno svjetlo.Nakon to se aktivnosti unesu u raspored, moraju se navesti resursi potrebni za provedbuaktivnosti. S obzirom da e postojati potreba za ukupnim ili saetim informacijama otrokovima, resursi trebaju biti podijeljeni u dogovorene kategorije trokova.Nakon toga je mogue rasporediti troak po razdoblju planiranja pomou jednostavnih formula za mnoenje godinje koliine s jedininim trokom. Nakon to se izraunaju ukupnitrokovi, vano je upamtiti da e se od provedbene agencije zahtijevati da pokrije povratnetrokove nastavka pruanja usluge nakon zavretka projekta. Povratni trokovi moguse pokriti (u potpunosti ili djelomino) iz poveanog prihoda koji je nastao kroz projektneaktivnosti.

3. SPECIFINOSTI IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA IPARD PROGRAM-MJERU 101

3.1. SVRHA I CILJEVI IPARD PROGRAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ IPARD je sastavni dio Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA), njegova komponenta - ruralni razvoj, a predstavlja strategiju koja se bavi specifinim nedostacima u ruralnim podrujima Hrvatske prepoznatim u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora.Ulaganja u sklopu mjere 101 se mogu provesti u ruralnim podrujima RH. Prioritetni cilj IPARD programa je doprinos odrivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s meunarodnom ekolokom praksom kroz razvijanje ruralne ekonomije, poveanje prihoda i omoguavanje i osiguravanje mogunosti zapoljavanja u ruralnim podrujima u svrhu uravnoteenja nejednakosti izmeu pojedinih regija i u usporedbi s urbanim podrujima, kao i razvoj osnovne ruralne infrastrukture, takoer i u ratom pogoenim podrujima. Program IPARD e se provoditi kroz 3 prioritetna podruja usmjerena na diversifikaciju ekonomskih aktivnosti, razvoj malog i srednjeg poduzetnitva te posebnu skrb za zatitu okolia. Za svako prioritetno podruje definiran je po jedan specifini cilj koji e se ostvarivati putem odgovarajuih mjera.[footnoteRef:5] [5: Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 ,Zagreb 2014]

Ciljevi iparda programa se mogu podijeliti na dvije razine:a) Prioritetni ciljevi Poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standarda Zajednice Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja Razvoj ruralne ekonomije b) specifini ciljevi Jaanje i poboljanje poljoprivredne proizvodnje i trinog kapaciteta Jaanje i poboljanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okoliu i pristup temeljen na LEADER pristupu Stvaranje boljih ivotnih uvjeta u ruralnim podrujima poboljanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti

Mjera 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice predstavlja doprinos pripremi RH za pristup Europskoj Uniji, a ukljuuje sljedee ciljeve [footnoteRef:6]: [6: Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 ,Zagreb 2012]

Dostizanje standarda Europske zajednice koji se tiu zatite okolia, javnog zdravstva (zdravstvena ispravnost i kakvoa hrane), zdravlja ivotinja i biljaka, dobrobiti ivotinja i sigurnosti na radu, Modernizacija proizvodnih sustava s ciljem smanjenja zagaenja okolia kroz poljoprivrednu proizvodnju, Poboljanje opih uvjeta u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda, Poboljanje kvalitete proizvoda, Smanjenje trokova proizvodnje, odnosno poveanje konkurentnosti poljoprivrednika prilikom ulaska na otvoreno trite EU-a i Jaanje konkurentnosti na unutarnjem tritu otvaranjem novih trinih mogunosti za poljoprivredne proizvode.

3. 2. RAZINA POTPORE UNUTAR MJERE 101 I PRIHVATLJIVI IZDACISredstva potpore iz IPARD programa osiguravaju se iz prorauna Europske unije (EU) Republike Hrvatske (RH), od ega EU sudjeluje sa 75% udjela, a RH s 25%. Po jednoj prijavi, podnositelj prijave moe traiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisumanji od 13.500 EUR (100.000 HRK). Korisnik u okviru vremenskog perioda trajanja IPARD-a i u okviru Mjere 101 moe traiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 900.000 EUR (6.570.000 HRK). Iznimnka od ovih kriterija se odnosi na ulaganja u sektoru jaja.Intenzitet potpore iskazan kao udio javne potpore u prihvatljivim izdacima investicije iznosi: a) 50 % ili b) 55% - ukoliko ulaganje provodi mladi poljoprivrednik (nositelj OPG-a, obrtnik, odgovorna osoba u pravnoj osobi) s manje od 40 godina u trenutku odobrenja potpore (odnosno poljoprivrednik koji na dan donoenja odluke o dodjeli sredstava ima manje od 40 navrenih godina ivota), koji posjeduje odgovarajue vjetine i sposobnosti ili c) 60% - ukoliko se ulaganje provodi na brdsko-planinskim podrujimad) 65% - ukoliko ulaganje provodi mladi poljoprivrednik (nositelj OPG-a, obrtnik, odgovornaosoba u pravnoj osobi) na brdsko-planinskim podrujima ili e) 75% - ukoliko se investicija odnosi iskljuivo na primjenu Nitratne direktive (91/676/EC) uskladu s postojanjem nacionalne strategije za njenu provedbu. [footnoteRef:7] [7: Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 , Zagreb 2014]

Dozvoljeno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku tijekom trajanja IPARD-a.Prijava za sljedee ulaganje moe se podnijeti tek nakon izvrenog konanog plaanja prethodne IPARD investicije. Plaanje za izvreno ulaganje bit e jednoobrono, sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava zaMjeru 101.Izdaci koji su prihvatljivi za financiranje u Mjeri 101 IPARD programa odnose se na: - izgradnju ili poboljanje nepokretne imovine - kupnju nove mehanizacije i opreme, ukljuujui raunalni softver do trine vrijednosti imovine - ope trokove do gornje granice od 12% trokova od kojih su: - 1. trokovi pripreme poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivogiznosa ulaganja (bez opih trokova), ali ne vie od 3.000 EUR - 2 trokovi izrade elaborata zatite okolia prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupnoprihvatljivog iznosa ulaganja (bez opih trokova), ali ne vie od 3.000 EUR - 3. trokovi pripreme dokumentacije za IPARD natjeaj (konzultantske usluge za pripremuIPARD prijave i Zahtjeva za isplatu) prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivog iznosa ulaganja (bez opih trokova), ali ne vie od 10.000 EUR - trokovi pripreme projektne tehnike dokumentacije koju ini razlika zbroja trokova prethodno navedenih pod tokama 1. 2. i 3. i gornje granice od 12% od ukupno prihvatljivog iznosa ulaganja (bez opih trokova). Iznos prihvatljivih izdataka utvruje se bez PDV-a.Izgradnja/rekonstrukcija ukljuuje: Izdatke nabave gotovih dijelova i komponenti (trokove kupnje i transporta) i njihovu instalaciju i izdatke izvoenja radova (materijal, transport i radove). Oprema ukljuuje: Izdatke kupnje, transporta i instalacijeOpenito, prihvatljivi izdaci odnose se na sljedee stavke: Prihvatljivi izdaci u sektoru mljekarstva su su izdaci u izgradnju i opremu. Mjera 101 iscrpno i detaljno nabraja sve prihvatljive izdatke.Oni se mogu ukratko opisati kao[footnoteRef:8]: [8: ]

1. Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za dranje muznih krava i/ili mlijenih ovaca i/ili mlijenih koza 2. Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladinih kapaciteta za stajski gnoj, ukljuujuiopremu za rukovanje i koritenje stajskog gnoja 3. Ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje graevina za obradu otpadnih voda,popratnih energetskih objekata, ukljuujui ureaje za obradu otpadnih voda i opremu zaspreavanje oneienja zraka 4. Ulaganja u izgradnju i/ili opremanje bioplinskih postrojenja za proizvodnju energije izobnovljivih izvora (gnojiva i drugog organskog otpada) na farmi Da bi ostvario pravo na ulaganje iz korisnik mora zadovoljiti specifini kriteriji za farme te imati na kraju ulaganja[footnoteRef:9]: [9: Mavrek, K., Varga, S.: IPARD program, prezentacija sa seminara, Glina, 2012.]

Najmanje 20, a najvie 150 muznih kravaNajmanje 50, a najvie 350 ovacaNajmanje 50, a najvie 350 kozaNajmanje 40, a najvie 300 govedaNajmanje 20, a najvie 300 krmaaNajmanje 400, a najvie 2000 tovljenikaNajmanje 5000, a najvie 40.000 pilia za tovNajmanje 5000, a najvie 15.000 nesilica tekih linijaNajmanje 10.000, a najvie 40.000 nesilica i/ili pilenki lake linije3. 3. FAZE PRIJAVE

Svaki projekt zapoinje projektnom idejom. Da bi se ista mogla realizirati, nuno je prikupiti odgovarajue informacije o mogunostima sufinanciranja projekta iz sredstava IPARD programa, a koje su dostupne na mrenoj stranici MP-a i APPRRR-a. Prije svega, bitno je prouiti vaei Pravilnik kako bi se utvrdila prihvatljivost podnositelja prijave i ulaganja, odnosno uklapa li se sam projekt unutar propisanih kriterija. Nakon utvrivanja prihvatljivosti, nuno je na vrijeme krenuti s ishoenjem potrebnih dozvola/potvrda i ostale dokumentacije propisane za pojedinu mjeru, sektor i ulaganje (kao to su akt kojim se odobrava graenje, Potvrda o usklaenosti poljoprivrednog gospodarstva s odgovarajuim minimalnim nacionalnim standardima i usklaenosti ulaganja s EU standardima koju izdaje Ministarstvo zatite okolia i prirode itd), a navedeni su u popisu dokumentacije koji je sastavni dio Prijavnog obrasca.Takoer, nuno je pravovremeno krenuti s prikupljanjem ponuda za pojedino ulaganje u skladu s propisanim kriterijima za prikupljanje ponuda navedenim u Pravilniku o provedbi mjere 101. Za svako prikupljanje ponuda u pojedinom ulaganju koristi se obrazac Poziv na podnoenje ponude (I-OOP-7) , uz prilaganje tehnike specifikacije (trokovnik bez cijena-dio Glavnog projekta u sl. izgradnje/rekonstrukcije ili Specifikacija opreme u sl. nabave opreme) koji se alju potencijalnim ponuditeljima, na temelju ega isti daju svoju ponuduTakoer, podnositelj je u obvezi prikupiti ponude potujui principe zdravog financijskog upravljanja, odnosno cijene robe, radova ili usluga u odabranim ponudama moraju biti u skladu s prosjenim cijenama istih ili slinih roba, radova i usluga koje se mogu nai na tritu. Od najmanje tri prikupljene ponude za isto ulaganje, u pravilu je uvijek potrebno odabrati ponudu koja je cjenovno najpovoljnija, no mogua su i odstupanja od ovog pravila ukoliko za odabir skuplje ponude postoji odgovarajue obrazloenje koje je potkrijepljeno podacima unutar ponuda.Sredstva IPARD programa dodjeljuju se putem javnog natjeaja koji raspisuje Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a koji se objavljuje u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr). Natjeajem se propisuju svi detalji vezani uz njegovo provoenje te prijavni obrasci koji se objavljuju u Pravilniku o provedbi svake pojedine mjere, a dostupni su i na internetskim stranicama MPRRR i AP[footnoteRef:10].Prijavni obrasci zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom ine tzv. prijavni dosje koji se alje u dva primjerka (izvornik i jedna preslika) preporuenom poiljkom s povratnicom, na adresu navedenu u natjeaju. [10: Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 , Zagreb 2014]

Posljednja faza u procesu pripreme prijave je popunjavanje Prijavnog obrasca. S posebnom pozornou treba popunjavati dio vezan uz financijske podatke, odnosno izraun ukupnog iznosa prihvatljivog ulaganja i potpore.3. 4. OBRADA PRIJAVA

Obrada prijava tee slijedeim redosljedom[footnoteRef:11]: [11: Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101 , Zagreb 2014]

Nakon to APPRRR zaprimi prijavu podnositelja, zapoinje proces obrade same prijave i to analizom I tijekom koje djelatnici provjeravaju pravovremenost i prihvatljivost prijavljenog ulaganja te potpunost i sadraj dostavljenih dokumenata u prijavi. Nakon to je prva faza obrade svih zaprimljenih prijava na natjeaj zavrena, APPRRR izrauje rang listu. Na rang listi se nalaze sve prijave za koje je u prvoj fazi administrativne kontrole utvreno da su pravovremene i potpune, a temelj za njenu izradu su i bodovi dodijeljeni pojedinoj prijavi sukladno propisanim kriterijima rangiranja.Nastavak procesa obrade prijave je analiza II u kojoj se ocjenjuje prihvatljivost prijavljenih izdataka, provjera sadrajne usporedivosti ponuda i potivanja principa zdravog financijskog upravljanja, te se provjeravaju specifini kriteriji za sektor ulaganja. Tijekom ove faze obrade takoer se odreuje financijska i ekonomska ocjena podnositelja, te ekonomska ocjena projekta. Ukoliko je i druga faza obrade prijave pozitivna, APPRRR provodi kontrolu na terenu prije ugovaranja radi utvrivanja potivanja svih kriterija koje nije mogue utvrditi administrativnom kontrolom.Kontrolom na terenu se utvruje prijavljena lokacija ulaganja te da li je prijavljeno ulaganje zapoelo.Nakon to je i kontrola na terenu u svim pozitivnim prijavama provedena, APPRRR aurira rang listu. Na rang listi se nalaze sve prijave koje su i nakon kontrole na terenu i dalje pozitivne. APPRRR zatim donosi Odluku o dodjeli IPARD sredstava, za sve pozitivne prijave za koje se utvrdi da ima dovoljno raspoloivih IPARD sredstava za ugovaranje, te se s podnositeljem prijave sklapa IPARD Ugovor. Nakon provedenog i zavrenog IPARD ulaganja, korisnik APPRRR-u podnosi Zahtjev za isplatu, uz prilaganje sve potrebne dokumentacije.Prije ispate sredstava provjerava se na terenu je li opremanje, izgradnja ili rekonstrukcija zavrena i usporeuju stavke iz rauna sa zateenim stanjem na terenu.Nakon to su sredsva isplaena, vri se ex post kontrole na terenu .Svrha ex post kontrole na terenu je utvrditi pridrava li se korisnik svih ugovorenih obveza u periodu od pet godina nakon konane isplate sredstava. Potrebno je utvrditi da korisnik ima i dalje u svom vlasnitvu predmet ulaganja (zgrade, opremu, mehanizaciju, nasade) te da su isti i dalje u funkciji koriste li se i jesu li se koristili u proteklom periodu od zadnje kontrole te jesu li u skladu s odobrenom namjenom.

4. IZRADA INVESTICIJSKE STUDIJE/POSLOVNOG PLANA

Kao to je ve spomenuto, dokumentacija za mjeru 101 ispunjava se kroz zadane obrasce. Ukoliko prijavitelj raspolae sa poslovnim planom koji je koristio za banke, moe predoiti i njega bez obzira na rasored planova. Meutim, ukoliko nedostaje neka stavka koja je propisana obrazcom, ona se mora dodati.Sadraj tih obrazaca prikazan je u nastavku.1.Saetak2.Opi podaci3.Proizvodnja i graevine/oprema4.Zaposlenici5.Lokacija6.Zadovoljavanje standarda7.Ekonomsko-financijska analiza8.Ekonomska ocjena projekta9.Analiza osjetljivosti10.Prilozi

U ovom dijelu rada prikazati e se u skraenom obliku konkretan primjer projektnog prijedloga.Projektna se aplikacija sastoji od opisa projekta i podataka o prijavitelju i partnerima. Ovaj e se dio ocijenjivati zajedno s logikom matricom i detaljnim proraunom projekta u treem i najopsenijem koraku procjene. U ocijenjivanju je mogue dobiti maksimalnih 100 bodova, i to 80 bodova za projekt a 20 bodova za financijski i operativni kapacitet. [footnoteRef:12] [12: Fresl, A : izrada projekata za bespovratna sredstva programa IPA dio 2, RRIF br. 10/10]

U saetku projekta trae se slijedei podaci : trajanje projetka u mjesecima, ciljevi projekta, naziv i institucija partnera, ciljne skupine, krajnji korisnici, rezultat projekta i glavne aktivnosti projekta. Na temelju analize i logike matrice, ovaj je saetak projekta zapravo samo prijepis ve poznatih informacija i oita veza s logikom matricom.[footnoteRef:13] [13: Fresl, A : izrada projekata za bespovratna sredstva programa IPA dio 2, RRIF br. 10/10]

Pitanja koja se postavljaju za operativne kapacitete, prijavitelje njegovih partnera, donose maksimalno 20 bodova a ona jesu : imaju li prijavitelji, te ako je primjenjivo i partneri, dovoljno iskustva u upravljanju projektnim ciklusom, posjeduju li zadovoljavajuu razinu tehnike strunosti, dovoljno menaerskog kapaciteta i dostatni izvor informacija.[footnoteRef:14] [14: Fresl, A : izrada projekata za bespovratna sredstva programa IPA dio 2, RRIF br. 10/10]

Sveobuhvatni cilj projekta je najbitnije od svih poglavlja projektne prijave jer su kriteriji za ocijenjivanje i mogui bodovi koji se dodjeljuju najvei. U maksimalno tri stranice potrebno je odgovoriti na pet pitanja a to su analiza problema, opis ciljne skupine i krajnjih korisnika, opis specifinih problema ciljne skupine, zatim treba prikazati kako e projekt doprinjeti rjeavanju problema ciljne skupine i na kraju dokazati relevantnost projekta za ciljeve navedene u uputama za prijavitelje. Ovo se poglavlje zove relevantnost jer je potrebno dokazati relevantnost predloenog projekta za potrebe i ogranienja ciljne skupine. Takoer, najvei dio poglavlja treba posvetiti detaljnom opisu aktivnosti. Potrebno je obrazloiti svaku aktivnost, zato ju se predlae i kakve e konkretne rezultate dati.U dijelu odrivosti potrebno je objasniti na koji nain projekt namjerava osigurati odrivost nakon zavretka projekta. Logika matrica predstavlja, kao to je reeno, sastavni dio dokumentacije koji je potrebno sastaviti za prijavu projekta za natjeaj. Postoje etiri osnovne metode u izradi logike matrice, a to su : analiza dionika, analiza problema, analiza ciljeva i analiza strategija. Analize zapravo znae razgovor i komunikaciju onih koji su ukljueni u izradu projekta. Logika matrica zato se tako i zove jer predstavlja logiko razmiljanje i za nju nisu potrebni nikakvi sofisticirani alati. Sve analize e biti s jedne strane izvor za definiranje prvog i najbitnijeg stupca logike matrice, a s druge strane e biti izvor za raspisivanje projektne aplikacije u poglavljima relevantnosti i ciljevima. U vremenskom okviru projekta je predviena tablica, odnosno gantogram, tj. vremenski slijed aktivnosti u projektu. Svaki projekt mora imati ogranieno trajanje i ono se mjeri u broju mjeseci. Sve aktivnosti moraju biti u korelaciji s detaljnim aktivnostima i logikom matricom. Najbolje je da su aktivnosti pobrojane i da nose isti naziv u svim dijelovima projektne aplikacije na kojima se to trai. S desne strane tablice uz svaku aktivnost, upisuje se odgovorna osoba za provedbu. Plan projekta za prvih 12 mjeseci mora biti dovoljno detaljan, dok za svaku slijedeu godinu plan moe biti openitiji. Projekt prorauna mora biti usko vezan za projekt aktivnosti. To znai da se proraun idealno izrauje istodobno kad se razrauju i aktivnosti. Aktivnosti se obino grupiraju u skupine odnosno sastavnice projekta, koje su izravno vezane za rezultate i specifine ciljeve projekta. Sastavnice se onda rasljanjuju na detaljne aktivnosti kojima je potrebno identificirati sve trokove koji nastaju provedbom tih aktivnosti. Jedino e na ovaj nain proraun odraziti realno stanje i otkloniti opasnost da se nuni trokovi zaborave ukljuiti u proraun. esti glavnih proraunskih kategorija. To su ljudski resursi, putovanja, oprema, lokalni ured, ostali trokovi i usluge te razno. U nastavku slijedi primjer saetka projektne dokumentacije[footnoteRef:15]. [15: na temelju odobrenog projektniog prijedloga Br. COAST 2 PPZP 060 - 264, www.hgh.hr]

Osnovni podaci o odobrenom projektnom prijedlogu:Naziv projekta: Ekoloki uzgoj matinog stada autohtone pasmine Bua kao osnova za proizvod dodane vrijednosti sira od mlijeka BueNaziv podnositelja: OPG ARPlanirano trajanje projekta: 2 godineVrsta potpore: Darovnica: 60.000 HRK (nabavka 3 bue i 1 bik); Tehnika pomo pri brandiranju i trinom plasiranju proizvoda dodane vrijednosti u okvirnoj protuvrijednosti od 10.000 HRK.Ukupni planirani proraun za predlagani projekt (HRK): oko 380.000 knUkupna okvirna vrijednost ireg poduzetnikog pothvata kojeg je projekt dio: Projektni prijedlog dio je stalnoga ulaganja i rada OPG-a koji u svojoj redovnoj djelatnosti obuhvaa: raspoloivo zemljite 100 ha (u vlasnitvu prijavitelja te u zakupu), proizvodni objekti (prostorija za pravljenje sira i 3 tale), osnovno stado (7 bua, 40 magaraca, 6 radnih konja ), oprema (kamion za prijevoz stoke), radna snaga (3 lana obitelji, 1 povremeno zaposlena osoba)Iznos traene financijske potpore od PPZP-a i njen udio (%) u ukupnom planiranom proraunu:60.000 kn (+ tehnika pomo okvirne protuvrijednosti 10.000kn) (odnosno oko 15 % procijenjenog ukupnog prorauna planiranih projektnih aktivnosti)Kratki prikaz podnositeljevih prijanjih postignua relevantnih za predmetni projektniprijedlog: OPG AR se bavi uzgojem bua, magaraca i radnih konja dugi niz godina, budui da stoarska tradicija postoji u obitelji generacijama. U posljednje etiri godine, nositelj OPG-a odluio je intenzivirati proizvodnju na domainstvu te je proirio stado sa 1 na 7 bua, sa 2 na 40 magaraca i sa 1 na 6 radnih konja. OPG proizvodi magaree mlijeko i meso, sir kripavac od bue, a konje koriste za rad na gospodarstvu, kao ispomo Parku prirode Biokovo te na razliitim manifestacijama (kao turistiku atrakciju). 8. Opis organizacije podnositelja: OPG koji ukljuuje nositelja OPG-a, majku i brata, koji povremeno pomau u radu sa ivotinjama i proizvodnji sira.9. Proraun podnositelja u zadnje dvije godine: Procijenjeni promet je za 2009: 40.000; a za 2010: 50.000 HRK10. Naini sufinanciranja projekta od strane podnositelja: Procjena sufinanciranja podonsitelja u pretenom dijelu odnosi se na doprinos u naturi (preko 80%), meutim iz procjene su izuzeta ulaganja podnositelja bez kojih projekt ne bi bio odriv (vrijednost zemljita, gospodarsk objekti, oprema i alati, idr.).. OPIS PROJEKTA 1. Sektor kojem projekt pripada: proizvodnja poljoprivrednog proizvoda dodane vrijednosti, ekoloko stoarstvo, ouvanje autohtone pasmine goveda, tradicijsko stoarstvo koje uva tradicijski poljoprivredni krajobraz (panjaci).2. Vrsta projekta: sve tri ponuene vrste: 1) pilot projekt koji testira ekonomsku i drugu provedivost nekog izglednog nainom odrivog koritenja prirodne batine, jer se testira trite za proizvod dodane vrijednosti, temeljen na ekolokom certifikatu, posebnosti (Bua), posebnoj kvaliteti (posebno kvalitetno mlijeko iz uzgoja ispaom na travnjacima, sa za Bue tipino visokim postotkom masti); 2) gradi se javna infrastruktura za zelene poduzetnike inicijative , jer se projektom ispituje, ali ujedno i gradi trite za proizvode visoke dodane vrijednosti temeljene na njihovoj izvrsnosti, koja je opet temeljena na njihovoj prirodnosti; 3) poduzetniki pothvat s izvjesnim povratom.3. Kontekst i razlozi za pokretanje predlaganog projekta: Bua (sinonimi: Domarac, Ilirsko govedo, Lika bua, Dalmatinska bua) autohtono je govedo podruja Balkanskog poluotoka, koje do prije stotinjak godina, uz podolsko govedo, bila dominantna pasmina u Hrvatskoj (i na Balkanu).Intenzifikacijom poljoprivrede u trinim uvjetima koji su ili u korist pasminama koje u intenzivnom reimu proizvodnje daju vee prinose (u mlijeku, mesu) po grlu, a komparativne prednosti Bue (velika otpornost na bolesti, prilagonenost krtim i tekim terenima / stanitima, sposobnost preivljavanja na otvorenom tijekom gotovo cijele godine, te s tim u vezi malu zahtijevanu brigu, odnosno izrazitu prilagonenost ekstenzivnom uzgoju) pasmina je u relativno kratkom periodu gotovo posve nestala.Danas je ova izvorna pasmina kritino ugroena, sa procijenjenih ukupno oko 160 grla u RH, a slina je situacija i u drugim podrujima gdje je nekad bila dominantna. Unato promjenama u trinim uvjetima gdje je s jedne strane trite prezasieno obinim mlijekom i mesom, kojem se zbog toga rui cijena, a manja gospodarstva ne uspijevaju konkurirati onim najveim, koji su najdalje odmakli u intenzifikaciji, a s druge raste trite za kvalitetne proizvode dodane vrijednosti, temeljene na posebnoj kvaliteti, izvornosti, prirodnosti uzgoja, prepoznatljivosti te vrlo uvjerljivim kalkulacijama koje govore da pasmina Bue ima potencijal za profitabilni uzgoj s ciljem zauzimanja trine nie upravo u trinom segmentu proizvoda dodane vrijednosti, taj se potencijal, inercijom uzrokovanom kombinacijom neinformiranosti, neuspostavljenog trita te ulazne cijene i problema oko pokretanja proizvodnje, i dalje ne koristi.Ovaj potencijal je posebno znaajan u podrujima koja trenutno nemaju izobilje drugih, atraktivnijih gospodarsko-razvojnih scenarija, kao to je to sluaj sa otocima, posebno njihovim slabije naseljenim unutranjostma. Projekt je izrazito znaajan i u kontekstu ouvanja bioraznolikosti: od injenice da se revitalizira jedna izvorna pasmina i njen genetski potencijal; do vanosti revitaliziranja ekstenzivnog stoarstva (a ekoloki uzgoj inzistira upravo na toj prirodnosti uzgoja) kojim se uva bioloka raznolikost i vizualna atraktivnost tradicijskog poljoprivrednog krajobraza dominiranog stanitima livada i panjaka, a koja nekoritenjem relativno brzo nestaju uslijed prirodne sukcesije.Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo AR vitalno je gospodarstvo iji nositelji prepoznaju budunost u proizvodnji proizvoda s dodanom vrijednou, baziranom upravo na onome ega oni u svom podruju, relativno prema trinoj konkurenciji, imaju u izobilju, a to je ouvani okoli, veliko slabo naseljeno podruje pogodno za ekstenzivno stoarstvo i trite za kvalitetni prepoznatljivi proizvod, dijelom i kroz turistiku ponudu agroturizma, komplementarnu turistikoj ponudi u podruju blie moru. Ovaj tip projekta preporuen je i Akcijskim planom za ouvanje i odrivo koritenje autohtonih udomaenih sorti i pasmina Dalmacije, izranenim u sklopu aktivnosti Projekta COAST.4. Sveukupni cilj projekta: Proizvodnja, brandiranje i trini plasman proizvoda s dodanomvrijednou, kravljeg sira, temeljenom na ekolokom uzgoju autohtone pasmine goveda Dalmatinske Bue.5. Oekivani rezultati projekta i indikatori prema kojima e se mjeriti njihovo ispunjenjeRezultat 1: Uspostavljeno matino stado Bua u certificiranom ekolokom uzgoju (ovisno ouspjenosti rasploda, 20 grla do kraja 2013.).Rezultat 2: Proizveden, brandiran i trino plasiran proizvod dodane vrijednosti ekoloki certificiran sir od mlijeka Bue.6. Aktivnosti:Aktivnost 1: Nabavka tri Bue i jednog bika - ekoloki uzgoj i postupna uspostava matinog stada Bua, od poetnog stada od deset grla Bue i jednog bika, kroz dva planirana rasploda, do oko 20 grla krajem 2013.Aktivnost 2: proizvodnja ekoloki certificiranog sira od mlijeka Bue, maksimalno podizanje iosiguravanje standardne kvalitete proizvoda, brandiranja i trini plasman proizvoda.7.Ciljne grupe: Najdirektniju korist od projekta ima OPG AR, ali i svi drugi postojei i potencijalni uzgajivai, jer se projektnom 1) razvija i demonstrira poduzetniki model za gospodarski i drutveno odrivu i ekoloki izrazito povoljnu stoarsku proizvodnju u Dalmaciji (i ire u RH); 2) razvija trite za proizvode dodane vrijednosti iz takve proizvodnje. Projekt kao primjer podizanja produktivnosti proizvodnje osmiljavanjem, proizvodnjom, brandiranjem i konano trinim plasmanom proizvoda dodane vrijednosti od koristi je najiroj zajednici u Dalmaciji i RH, jer upravo je to jedan od kljueva konkurentnosti na dananjim prezasienim tritima, te gotovo pa jedini model za osiguravanje odrivosti poljoprivredne proizvodnje (a time i tradicijskih krajobraza i uz njih vezane bioloke i krajobrazne raznolikosti) u RH, a posebno Dalmaciji.8. Odrivost rezultata predlagane projektne intervencije: Jednom dokazane uspjenosti,proizvodni model razvijan i testiran ovim projektom izvjesno e se dalje razvijati, iriti, replicirati.9. Rizici i mjere za njihovo smanjivanje:Vezano za rizike, potrebno je provesti inicijalnu analizu rizika i pripremiti planove za nepredviene situacije. Ovaj bi dio trebao sadravati najmanje opis razlika povezanih s glavnim aktivnostima te relevante korektivne mjere koje mogu ublaiti te rizike. Dobra analiza rizika ukljuuje razmatranje mnogih vrsta rizika, od fizikih, gospodarskih, politikih, okolinih do socijalnih.U nastavku slijedi saetak rizika iz naeg primjera. Rizik 1: Problemi u uzgoju (bolest, nedostatak ekoloki doputenih sredstava), no ne radi se o velikom riziku, budui je Bua izrazito otporna pasmina.Rizik 2: Problemi u plasmanu ekoloki certificiranog, izvornog proizvoda po vioj cijeni koja opravdava dodatni trud i ulaganja u proizvodnju. S ciljem maksimalnog smanjivanja reenog rizika, projektom je predviena tehnika pomo i u ovom kritinom segmentu.. PARTNERIProjekt ne predvia dodatne partnere u smislu nositelja pojedinih aktivnosti sa vlastitim financiranjem, ali predvina se bliska suradnja sa Strunjacima Hrvatske poljoprivredne agencije i partnerima u trinom plasmanu proizvoda.IV. LOGIKA MATRICA CILJEVASlika 4.: Logika matrica

Izvor: Odobreni projektni prijedlog Br. COAST 2 PPZP 060 - 264, www.hgh.hr

V. VREMENSKI OKVIR PROVEDBE PROJEKTASlika 5.: Vremenski okvir provedbe

Izvor: Odobreni projektni prijedlog Br. COAST 2 PPZP 060 - 264, www.hgh.hrVI. Proraun projekta Osnovna pitanja koja nam se pri izradi prorauna postavljaju su[footnoteRef:16]: [16: ori. G.: Financije projekta, EU Fondovi: Vodi kroz europske fondove 2008-2013, Novum d.o.o. 2008, ]

Kako namjeravamo potroiti zatraena sredstava? Iz kojih emo izvora pribaviti ukupno potrebna sredstva? Kako e se novci troiti, te kako emo provoditi kontrolu njegova troenja? emu e, u konanici, troenje ovih sredstava doprinijeti? Proraun projekta slui za podnoenje ukupnih potraivanja za raspoloiva sredstva u okviru standardnih naslova, koji su jednaki za sve podnosioce projektnih prijedloga. Grant (darovnica, nepovratna sredstava) nije donacija. To je maksimalna ugovorna isplata za stvarne nastale trokove. Osnovno pravilo pri izradi prorauna je da treba obuhvatiti iskljuivo prihvatljive trokove.Slika 6.: Proraun projekta

Izvor: Odobreni projektni prijedlog Br. COAST 2 PPZP 060 - 264, www.hgh.hr

Kriteriji i pokazatelji koji e se koristiti za procjenu ekonomske odrivosti podnositelja i izraunavati u reprezentativnoj godini su sljedei:profitabilnost dobit poslije oporezivanja treba biti pozitivan od prve do zadnje godine ekonomskog vijeka trajanja projekta-likvidnost kumulativ financijskog tijeka treba biti pozitivan od prve do zadnje godine ekonomskog vijeka trajanja projektaKriteriji i pokazatelji koji e se u ekonomsko- financijskoj analizi koristiti za procjenu ekonomske odrivosti projekta su sljedei:interna stopa rentabilnosti mora biti vea od realne kamatne stope dobivenog kredita te vea od 5%,neto sadanja vrijednost jednaka ili vea od 0 uz koritenje diskontne stope ne manje od realne kamatne stope dobivenog kredita,Razdoblje povrata -ne dulje od vijeka trajanja projekta Procjena poduzea u reprezentativnoj godini bit e temeljena na:pokazatelju tekue likvidnosti -ne smije biti manji od 0,9odnosu prihoda i rashoda -ne smije biti manji od 1 omjeru obveza i kapitala -ne smije biti vei od 4 (obrti i obveznici poreza na dohodak)

U analiza osjetljivosti e se:

Promjenom kljunih parametara prikazat e se najgori scenarijia koji utjeu na indikatore IRR i NPV Izraunati NSV i ISR u sluaju smanjenja prodajnih cijena za 10%Izraunati NSV i ISR u sluaju poveanja cijena na tritu za 10%

5. ZAKLJUAK

Izrada projektne aplikacije je opsena i relativno komplicirana aktivnost. Pretpostavlja analize i izradu logike matrice, a nakon toga i raspisivanje cjelovitog obrasca projekta. Kvalitetni su projektni prijedlozi openito precizni, jasni, pisani visokokvalitetnim jezikom. Bitno je da su prijedlozi visoko relevantni za ciljeve natjeaja i da nude vrijednost za ciljane skupine za novac koji trae. Dobar projekt nudi odriva rjeenja za ciljanu skupinu, ne pretjeruje s trokovima, a iz prijave se vidi da lanovi projektnog partnerstva dobro poznaju ciljnu skupinu i imaju ve nekog iskustva u aktivnostima koje predviaju. Naime,Europska komisija je 1992. godine usvojila Upravljanje projektnim ciklusom(UPC)kao osnovnu skupinu alata za izradu i upravljanje projektima (na osnovi pristupa logike matrice). UPC prua opi analitiki okvir kao i okvir za odluivanje, koji se ipak mora dopuniti primjenom drugih specifinih tehnikih i procesnihinstrumenata. Logika matrica koristan je alat za planiranje, analizu i provedbu projekta jer postavlja subjektivne odnose izmeu razliitih ciljeva, kontrolira ostvarenje ciljeva te razmatra eventualne rizike koji mogu utjecati na uspjenost projekta. Zapravo, logika matrica pretstavlja sintezu cijelog projekta kroz prikaz ciljeva projekta i rasporeda aktivnosti potrebnih za ostvarivanje tih ciljeva.Ciljevi i aktivnosti koje se zacrtaju u samom zaetku ideje podloni su promjenama tijekom izrade projektne dokumentacije.Te promjene uvjetovane su rezultatima operativnog i financijskog planiranja. U ovom radu prikazan je, osim teoretskog, i praktian primjer dobro zamiljenog i na koncu odobrenog projekta koji se pokazao opravdanim prihvatljivim i isplativim, a ta saznanja nisu proizvoljnost, ve su proizala iz evaulacije bazirane na vro strogim i razraenim kriterijima i procedurama. Za mnoge projekte, naalost, evaulacija e osporiti opravdanost investiranja,te takve projekte treba preimenovati u isplative. Naime, razlog neuspjeha veine apliciranih projekata koji nisu odobreni jest pomanjkanje dokumentacije, odnosno nepotivanje procedure izrade dokumentacije. Nakon korekcija stavki koje remete pozitivnu ocjenu, esta je pojava da projekti dobiju prolaznu ocjenu iz drugog ili treeg puta.Dakle, ukoliko svi planovi pokau odrivost, opravdanost i isplativost poduzetnik ima dobru osnovu za apliciranje za EU fondove.U tom trenutku poduzetnik treba svoje interno izraene planove pretoiti u formu koju zahtijeva projektna dokumentacija. Za prijavu na IPARD natjeaj podnositelj ispunjava zadane obrasce i prilae odgovarajuu dokumentaciju. Naalost, u Republici Hrvatskoj se jo nedovoljno iskoritavju mogunosti financiranja iz EU fondova, a jedan od razloga lei u injenici da su potenciijalni prijavitelji nedovoljno upoznati s mogunostima koritenja EU fondova i/ili izradi projektne dokumentacije.U ovo potonje uvjerio se je i sam autor u viemjesenom pokuaju da doe do svojevrsnih "pranci" za izradu projektne dokumentacije.

POPIS LITERATURE

1. Europska komisija: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb 20082. Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : IPARD vodi za korisnike za mjeru 101,Zagreb , 20113. Serdarui,I : Upravljanje projektnim ciklusom, www.pjr.hr4. Odobreni projektni prijedlog Br. COAST 2 PPZP 060 - 264, www.hgh.hr5. Pavi Rogui,L: Upravljanje projektnim ciklusom i pristupom logike matrice, Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o.,20126. Fresl, A : izrada projekata za bespovratna sredstva programa IPA dio 2, RRIF br. 10/107. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU: Pojmovnik fondova Europske unije8. ori. G.: Financije projekta, EU Fondovi: Vodi kroz europske fondove 2008-2013, Novum , 2008.9. Mavrek, K., Varga, S.: IPARD program, prezentacija sa seminara, Glina, 2012.10. www.mps.hr/ipard/11. Europska komisija: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 2008.32