2/2009ika.hr/bilteni/bilten_02-2009.pdf · 2/2009 14. sijeènja 2009. Zagreb: Katehetska zimska škola za vjerouèitelje u osnovnim školama Kao Crkva duboko smo svjesni da pohvalne

2/200914. sijeènja 2009.

Zagreb: Katehetska zimska škola za vjerouèitelje u

osnovnim školama

Kao Crkva duboko smo svjesni da pohvalne prosudbe

europskih katehetièara i drugih struènjaka na podruèju

školstva o konfesionalnom modelu vjeronauka u

Hrvatskoj ne bi bile moguæe da vjeronauk nije bio

ugraðen u baš takav model hrvatskoga školstva kojega

imamo i koji je svojom kvalitetom i temeljnim

usmjerenjima izgraðivao identitet hrvatskoga èovjeka,

potvrðivao njegovu vrijednost, te promicao njegovu

uljudbu i kulturu, istaknuo biskup Hraniæ - Održan

okrugli stol "Nacionalni okvirni kurikulum: o znaèenju

vjeronauka u suvremenom školstvu"

Subotica: Dani biskupa Ivana Antunoviæa

Misa o 121. obljetnici smrti preporoditelja baèkih

Hrvata – Bunjevaca i Šokaca

Papa primio èlanove Diplomatskog zbora

Na tradicionalnom susretu na poèetku nove godine

Papa je govorio o krvavim sukobima i ratovima,

financijskoj i ekonomskoj krizi u svijetu, nije zaboravio

spomenuti ni jugoistok Europe, a iskoristio je priliku i

da ponovno pozove na primirje u pojasu Gaze

"Novi feminizam" u korist života

Donosimo cjelovit tekst poruke krèkoga biskupa

Valtera Župana katolicima i svim ljudima dobre volje

za XIV. dan života

Domovinske vijesti

Zadar: Suradnja Gorske službe spašavanja i nadbiskupije

Pravoslavni vjernici proslavili Božiæ

Makedonski vjernici u Hrvatskoj proslavili Božiæ

Provaljeno u crkvu na zagrebaèkom Stenjevcu

Prva tribina ciklusa "Ususret sv. Vlahu"

Svetkovina Gospe od brze pomoæi u Slavonskom Brodu

Èakovec: 90. obljetnica pripojenja Meðimurja Hrvatskoj

Velika nagrada Maloga koncila

Jedanaesta obljetnica reðenja biskupa Milovana

Susret s roditeljima petero i više djece u Varaždinskoj biskupiji

Osvrt dr. Ivice Pažina na katehetsku zimsku školu

Generalni ministar Higgins posjetio nadbiskupa Devèiæa

Crkva u Hrvata

Božiæna èestitka kardinala Puljiæa episkopu Vasiliju

Poziv kardinala Puljiæa i metropolita Nikolaja na molitvu

Inozemne vijesti

Božiæna slavlja pravoslavnih vjernika u Svetoj zemlji

Papa primio èlanove Neokatekumenskog puta

Potpuni oprost za VI. svjetski susret obitelji

Crkva u Gvatemali u mirovnom prosvjedu protiv nasilja

Umro kardinal Pio Laghi

Papa o svjetskoj gospodarskoj krizi

Prilog dokumenti

Pavlovo uèenje o duhovnom bogoslužju

Kako je samo velik dar krštenja!

Prilog prikazi

Božja rijeè za svaki dan

"Fra Vjeko Æuriæ – muèenik iz Bosne"

Domovinske vijesti

Zadar: Suradnja Gorske službe spašavanja inadbiskupijeZadar, 5.1.2009. (IKA) - Zadarska stanica Gorske službespašavanja (GSS) i Zadarska nadbiskupija još su jednomneuobièajenom "visinskom akcijom" potvrdili meðusobnupodršku i otvorenost za suradnju. GSS-ovci, Davor Divkoviæi Ivica Galac, uz nadzor i "nizinske upute" proèelnika stanicezadarskog GSS-a Nevena Zriliæa, u ponedjeljak 5. sijeènjaspustili su se s vrha katedralnog zvonika Sv. Stošije visokog56 m kako bi postavili transparent s informacijom oodržavanju kateheza u zadarskoj katedrali Sv. Stošije od 21.sijeènja. "Želiš li da Isus uðe i u tvoju kuæu? Doði na kateheze, zamlade i odrasle, srijedom i nedjeljom u 20.15 u katedrali Sv.Stošije" piše na pozivnicama koju su priredili katedralnižupnik mons. Ivan Mustaæ i katehisti, uz lik Isusa Krista kojije i na višemetarskom transparentu s pogledom na prolaznikeKalelarge. "Vidimo da nije dovoljno oglašavati samo ucrkvi, treba èiniti i više. To je obavijest za ljude o dogaðanjuu katedrali krajem sijeènja. Gorska služba spašavanja svakugodinu èisti naš zvonik, tako smo povezani. Zamolili smo ihda stave transparent i to su vrlo rado uèinili", rekao je mons.Mustaæ. Postavljanje transparenta izazvalo je veliko zanimanje iinteres prolaznika, nenaviklih na tako veliko i uoèljivoobavještavanje o crkvenom dogaðaju. "Bolje da smo stavilito nego plakat za neki trgovaèki centar koji æe èovjekuistresti iz džepa i ono malo što ima", rekao je Divkoviæ, amons. Mustaæ dodao: "Taj poziv može nekome spasiti život.Crkva je pozvana katehizirati. Navještaj Božje rijeèispašava, a zajednica u tome pomaže i posreduje". Uzdugogodišnje iskustvo u spašavanju i u visinskim radovima,GSS-ovci postavljaju plakate, saniraju ošteæenja nasakralnim objektima, èiste ih i ureðuju proèelja. Kako je bilopostavljati transparent duhovnog sadržaja? "Mi smo pozvanina to. Mi pod znakom križa i djelujemo. Mi nosimo znakkriža. To nije samo simbolika, to je naše zvanje i uvjerenje.Spašavanje ljudskih života je naše uvjerenje - da se isplatiriskirati vlastiti život da bi spasili drugi. Tako i postavljanjetog transparenta, to je sitnica u odnosu na ostalo", rekao jeproèelnik zadarskog GSS-a Neven Zriliæ. Na zadarskom podruèju prošle godine GSS je intervenirao45 puta, godine 2007. bilo je 43 akcije, a prije toga 33, 22.Trend je porasta akcija spašavanja. Neke potražne akcijetraju i do 15 dana pa spašavatelj izdvoji i dva mjesecagodišnje da bi odradio te akcije, još uz školovanje, vježbe,teèajeve. Mi smo volonteri i želimo da tako i ostane. Nijeproblem jesmo li volonteri ili profesionalci, svugdje u svijetuGSS-ovci su volonteri. Ali trebalo bi financirati opremanjestanice GSS-a, po zakonu bi èlanovi za svaku aktivnost uGSS-u trebali biti refundirani za dnevnicu koju privreðuju nasvom radnom mjestu u matiènom poslu. Mi smo još uvijekdaleko od toga. Èovjek koji radi visinske poslove na terenuizgubi dnevnicu u iznosu minimalno od 100 eura, to mu sene vrati. Naša plaæa je na nebu, u to jedino vjerujemo, kažeNeven Zriliæ. To pokazuje kako je, ostavljajuæi redovitozaposlenje da bi se spasilo život i pomoglo potrebe društva,žrtva i plemenitost GSS-ovaca još i veæa. "Veæ ste nam ovoplatili predivnim božiænim koncertom u zadarskoj katedrali",rekao je Divkoviæ mons. Mustaæu. Nakon te akcije zadarskiGSS-ovci su se uputili na Zagrebaèku goru pomoæigledateljima sljemenske skijaške utrke koji su se zatekli unevolji.

Bogojavljenje u ZadruNadbiskup Prenða podijelio kandidaturu za svete redoveðakonata i prezbiterata trojici bogoslovaZadar, 6.1.2009. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, 6.sijeènja, sveèano misno slavlje u katedrali Sv. Stošije uZadru predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenða. U tijekumise podijelio je kandidaturu za svete redove ðakonata iprezbiterata trojici bogoslova Zadarske nadbiskupije: IvanuPerkoviæu, Šimi Žiliæu i Slavku Ivošu. "U dan Bogojavljenja Bog u svom planu ide ususret èovjekukorak dalje. Oèituje se ne samo u jednom narodu negocijelom svijetu. Susret trojice mudraca s Isusom uBetlehemu bio je poèetak navještaja, spasenja i otkupljenjaza sve rase, narode, za sva vremena", rekao je nadbiskup,dodavši da Bogojavljenje, dan Kristova objavljenja svijetu,predstavlja Božji dolazak u svijet nadilazeæi okvir jednog,izabranog naroda. Taj je blagdan govor o narodima, a ne više o jednom narodukoji jest izabrani nositelj poruke, no ona je sad namijenjenasvima; pojavljuju se novi narodi, izabranici, nastaje novazajednica. Crkva je misijska zajednica koja je poslana svijetunositi svjetlo Krista. Bog dolazi ususret èovjeku i njegovutraženju istine, poruèio je mons. Prenða, dodavši da seèovjek pita o Bogu, vlastitom položaju pred Bogom, svijetukoji ga okružuje i porijeklu zla u svijetu. Bog postavlja uèovjeku težnju za odgovorima na pitanja koja nosi u sebi kaostvoreno biæe. No, Bog daje i odgovore na ta pitanja. Odgovorio je na svaèovjekova pitanja i progovorio u svome sinu Isusu. Donio jeporuku da je Bog ne samo stvoritelj svijeta, što èovjeknasluæuje svojim umom i to može spoznati svatko tko slijedisvoj razum i savjest. No, potrebna je dublja objava kad se radi o èovjekovoj težnjiza smislom njegova života i svega što èini, istaknuo je mons.Prenða, sažimajuæi poruku Bogojavljenja u oèitovanju trijuradosti: prva poruka radosti je da æe narodi hodati u svjetlu,druga je Kristovo roðenje a treæa radost je susretèovjeèanstva s Kristom u likovima triju mudraca. "Time jeobjavljeno da je došao otkupitelj svijeta koji treba trajnooèitovanje ne samo u Betlehemu i ne samo trima mudracima.To otajstvo treba objavljenje kroz svu povijest i trajnenositelje koji æe oèitovati radosnu vijest, navijestiti je isvjedoèiti. Treba svjedoke. To je trajna zadaæa Crkve",istaknuo je nadbiskup, dodavši da svijet, koji je u krizismisla postojanja kulture, tehnike, pravnog poretka i svegašto èovjek posjeduje treba spasenje, istinu, oproštenje,osloboðenje od zala koji ga tište. "Potreban je istine toga što Bog može uèiniti po svojoj Crkviza svijet i što Crkva treba uèiniti. Svijet je potreban svjetlaistine. Na Crkvi je zato velika odgovornost, ona je pozvanabiti uèiteljska Crkva. Istina treba oèitovanje i nositeljeobjavljenja, a to smo svi mi", poruèio je mons. Prenða.Potaknuo je i na molitvu za bogoslove na putu sveæeništvakojima Crkva povjerava zadatak prenošenja radosne vijesti,navještaj otajstva spasenja i djelitelja svetih otajstava "da se,poput mudraca, kad susretnu Boga i poklone mu se, moguvratiti u svoju zemlju i biti njegov znak i svjedoci. MolimoBoga da uvijek iznova pronalazi one kojima æe povjeriti toposlanje", zakljuèio je nadbiskup Prenða.

.

Domovinske vijesti ika

2 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Zagreb: Tradicionalni susret Udruge brojnih obitelji"Alojzije Stepinac"Zagreb, 6.1.2009. (IKA) - Treæi tradicionalni susret Udrugebrojnih obitelji "Alojzije Stepinac" (UBOAS) održan je 6.sijeènja u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM na zagrebaèkimOranicama. Više od 50 obitelji èlanova Udruge susret jeotvorilo sudjelovanjem na misnom slavlju koje je predvodioo. Vinko Tomiæ. Nakon mise susret je službeno otvorilapredsjednica Udruge Nedeljka Golubiæ, nastavnica likovnekulture i majka devetero djece. "Ovaj blagdan je za nasposebno radostan jer se treæi puta sastajemo i dijelimomeðusobnu nadu i radost. Iza nas je pet godina rada krozkoje smo pokušali ostaviti trag u društvu da nismomarginalizirana grupa veæ nosimo neizmjerno bogatstvo zaovaj narod", istaknula je predsjednica i dodala kako "æe svièlanovi u narednom vremenu dobiti godišnje izvješæe orealiziranim projektima i planovima. Posebno želimonaglasiti djelovanje mladih koji nastavljaju niz uspješnihradionica zahvaljujuæi dobroj suradnji sa stenjevaèkimžupnikom Robertom Šreterom". Glazbeno-recitatorski program otvorio je zbor mladih izsusjedne stenjevaèke župe Marijina Uznesenja "Totus Tuus"pod ravnanjem Emilija Kutleše, nakon èega je majkasedmero djece Lidija Ivekoviæ recitirala autorsku pjesmu "Zasretan put". Zbor djevojaka nekadašnjih uèenica Ženskeopæe gimnazije sestara milosrdnica iz Zagreba izveo je triprigodne pjesme nakon èega je odigrana humanitarnatombola za odabranu obitelj u nevolji. Po završetku susretanazoènima su podijeljeni poklon-paketi koje su pripremiladjeca Djeèjeg vrtiæa "Vjeverica" s Mihaljevca. UBOAS je osnovan u travnju 2003. Trenutaèno je uèlanjenoviše od 92 obitelji s 834 djece.

Duhovne vježbe vjerouèitelja Varaždinske biskupijeDuhovni centar "Dom sv. Anðele", koji je nedavno zaživio uuršulinskom samostanu u Varaždinu, okuplja djecu, mlade iodrasle na razlièitim duhovnim jednodnevnim ilivišednevnim susretima i duhovnim obnovamaVaraždin, 7.1.2009. (IKA) - U Duhovnom centru "Dom sv.Anðele" uršulinskog samostana u Varaždinu održana su dvaciklusa duhovnih vježbi za vjerouèitelje u školama teodgajateljice u vjeri na podruèju Varaždinske biskupije. Tosu bile prve trodnevne duhovne vježbe u tekuæoj pastoralnoji školskoj godini za vjerouèitelje u organizaciji Katehetskogureda Varaždinske biskupije. U prvom ciklusu od 2. do 4.sijeènja sudjelovalo je 20 vjerouèitelja i odgajateljica. Vodioih je preè. Franjo Biškup, duhovnik sestara uršulinki uVaraždinu, koji je imao izlaganja o raznim duhovnimtemama te je predvodio mise. U drugom trodnevnom ciklusuod 5. do 7. sijeènja sudjelovalo je desetak vjerouèitelja.Duhovne vježbe vodila je s. Bogoljuba Cifrek, duhovnasavjetnica mladih u samostanu sestara uršulinki. Mise supredvodili preè. Biškup i vlè. Damjan Koren, predstojnikbiskupijskog Katehetskog ureda. Prema Godišnjem planuKatehetskog ureda, od 16. do 19. travnja održat æe seduhovne vježbe u šutnji za vjerouèitelje i odgajateljice uvjeri Varaždinske biskupije. U Domu sv. Anðele vodit æe ihs. Bogoljuba Cifrek. Takoðer, u samostanu sestaraklanjateljica Krvi Kristove u Ivaneèkom Vrhovcu duhovnevježbe od 12. do 14. lipnja vodit æe o. Franjo Podgorelec,karmeliæanin, dok æe vježbe od 19. do 22. lipnja voditi prof.dr. Dario Tokiæ, karmeliæanin. Vjerouèitelji i odgajateljiceVaraždinske biskupije pozvani su svake godine sudjelovatina jednim duhovnim vježbama.

Pravoslavni vjernici proslavili BožiæArhijerejsku liturgiju u hramu Preobraženja Gospodnjeg uZagrebu predvodio je srpskopravoslavni metropolitzagrebaèko-ljubljanski i cijele Italije Jovan PavloviæZagreb, 7.1.2009. (IKA) – Pravoslavni vjernici diljemHrvatske proslavili su Božiæ po julijanskom kalendaru.Arhijerejsku liturgiju u hramu Preobraženja Gospodnjeg uZagrebu predvodio je 7. sijeènja srpskopravoslavnimetropolit zagrebaèko-ljubljanski i cijele Italije JovanPavloviæ. Na kraju liturgije proèitana je božiæna poslanica poglavaraSrpske pravoslavne Crkve patrijarha Pavla koju su potpisali imetropoliti i episkopi SPC. U poslanici se podsjeæa kako seroðenjem Isusa kao èovjeka potvrðuje svetinja svakogroðenja i svetinja života. Strašno je i pomisliti - a kamoliprihvatiti i ozakoniti - za nešto normalno, oskvrnuæe svetinjeraðanja - èedomorstvo, ono što se, nažalost, dogaða umnogim suvremenim brakovima, koji ubijaju svoju djecu.Nadalje, istièe se kako èovjekova sebiènost i samoživostvodi ugrožavanju i zloupotrebi same prirode, u kojoj seraðamo i u kojoj živimo. Kao što èovjek živi i diše ljubavlju,tako i sva stvorenja i prirodne pojave, trebaju milost, ljubav idobrotu. Usto suvremeni èovjek, osvajajuæi svojom tehnikom vanjskeprostore, ugrožava time životni prostor brojnih drugih biæa.Umjesto da se okrene beskrajnim unutarnjim duhovnimprostorima i njihovom osvajanju, prostorima koji nikoga neugrožavaju: štoviše, svemu daju punoæu i otvaraju neizrazivehorizonte rasta i usavršavanja - èovjek se okreæe onome štoje po prirodi ogranièeno i prolazno, postajuæi time i samogranièen i sakat. U osvrtu na ekonomsku krizu, upozorava se kako se najèešæepreviða da ta kriza nije samo ekonomska veæ je mnogodublja i složenija. Zar nije èudo da se ona javlja prvenstvenokod najbogatijih: najuplašeniji su upravo oni koji sunajimuæniji. Njihova neutažena pohlepa za novcem iuživanjima, pretjerana potrošnja prirodnih i materijalnihdobara, raða neuravnoteženost ljudskih odnosa, odnosaprema najdubljoj tajni života i odnosa prema sveukupnojtvorevini. Što znaèi: iza ekonomske krize se skriva duhovnai moralna kriza, i time kriza same èovjeènosti. S pravom jekazano da je ekonomska kriza povezana i s politièkomkrizom; kao i to da nepoštovanje meðunarodnih prava iignoriranje Povelje Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima -kao i gaženje pravde uopæe, raðaju politièku krizu, a ovaekonomsku krizu i financijski kaos. Zbog vlastoljublja iekonomskih interesa, gazi se pravo i pravda, Božja i ljudska,istièe patrijarh Pavle, te na kraju upozorava kako novihedonistièko-utilitaristièki mitovi, postavljeni na pijedestalbožanstva i propagirani svim modernim sredstvima, danasnajviše ugrožavaju one najnevinije i najneotpornije: djecu imlade. Droga i razvrat, svoðenje života na instinkt izadovoljenje pohote tijela, pohote oèiju i gordosti života,plod su tih prastarih mitova obuèenih u novo primamljivoruho. U svemu tome, mi kršæani kao nekad i uvijek "èekamoKrista, a ne bolje vrijeme"; èekamo Onoga koji je i "juèer idanas i sutra isti". Mi se uvijek vraæamo Njemu - "MalomDjetetu, vjeènom Bogu", poruèuje poglavar srpskogpravoslavlja.

.

Domovinske vijestiika

314. sijeènja 2009. broj 2/2009

Makedonski vjernici u Hrvatskoj proslavili BožiæZagreb, 7.1.2009. (IKA) – Vjernici Makedonskepravoslavne Crkve sveèanim su liturgijama u srijedu 7.sijeènja proslavili Božiæ po julijanskom kalendaru. Liturgijesu održane u Zagrebu, u crkvi Sv. Roka, potom u Splitu ucrkvi Gospe od Anèela, u Puli u samostanskoj crkvi Sv.Franje uz samostan franjevaca konventualaca, te u Rijeci ucrkvi Sv. Fabijana i Sebastijana. Liturgijska slavlja uZagrebu i Splitu predvodio je protojerej Kirko Velinski, a uPuli i Rijeci o. Goce Micev iz Skoplja. Na kraju liturgijskihslavlja, vjernicima je proèitana božiæna poslanicaarhiepiskopa ohridsko-makedonskog Stefana i Svetogarhijerejskog sinoda Makedonske pravoslavne Crkve. Kao vaši duhovni pastiri želimo da u miru, u radosti i umeðusobnom razumijevanju proslavimo božiæne ipredstojeæe blagdane. Vjeène vrijednosti koje izviru iz našekršæanske vjere i iz naših drevnih tradicija neka postanu našasvakodnevica. Prihvatimo ih kao osnovne kriterije u našimživotima, stalno jaèajuæi u vjeri, ljubavi i nadi, poziva se uposlanici.

Provaljeno u crkvu na zagrebaèkom StenjevcuZgreb, 8.1.2009. (IKA) - U noæi sa srijede na èetvrtakdvojica nepoznatih poèinitelja provalila su u crkvuUznesenja BDM u zagrebaèkom Stenjevcu. Razbili su svekasice po crkvi i odnijeli novac koji se u njima nalazio.Odnijeli su i novac što su ga djeca tijekom došašæa skupljalaza potrebe Caritasa. Ukupna vrijednost odnesenoga novca irazbijenih vrata iznosi 10.000 kn. Djelatnici kriminalistièkepolicije tijekom dana izvršili su oèevid.

Formiran Organizacijski odbor za pripremu Susretahrvatske katolièke mladeži u ZadruPredsjednik Organizacijskog odbora je generalni vikarZadarske nadbiskupije mons. Ivan Mustaæ, a voditeljicaOdbora za medije je Ines GrbiæZadar, 8.1.2009. (IKA) - U skladu s odlukom Hrvatskebiskupske konferencije koja je Zadarskoj nadbiskupijipovjerila organizaciju Nacionalnog susreta hrvatskekatolièke mladeži u Zadru 2010. u èetvrtak 8. sijeènjazadarski nadbiskup Ivan Prenða donio je Dekrete oimenovanjima èlanova Organizacijskog odbora za pripremuSusreta hrvatske katolièke mladeži u Zadru koji se sastoji odosam pododbora. Predsjednik Organizacijskog odbora jegeneralni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Ivan Mustaæ.Don Zdenko Dundoviæ, nadbiskupijski povjerenik za mlade,koordinator je pripremnih odbora, kontakt osoba s Uredomza mlade HBK i voditelj Odbora za suradnju s GradomZadrom i Zadarskom županijom. Don Ivica Jurišiæ jevoditelj Tehnièkog odbora, don Sreæko Petrov Financijskogodbora, mr. don Gašpar Dodiæ Katehetskog odbora, a mr. o.Jozo Milanoviæ je voditelj Liturgijskog odbora i Odbora zapripremu Predprograma koji æe se održati prije misnogslavlja na nacionalnom susretu mladeži. Voditelj odbora zasmještaj sudionika susreta je don Šimun Šindija a don IgorIkiæ je voditelj Odbora za animatore i suradnju s policijom.Voditeljica Odbora za medije je Ines Grbiæ, a tajnicaOrganizacijskog odbora je Martina Marièiæ. "ÈlanoveOrganizacijskog odbora SHKM-a potièem da oblikujupojedine povjerene im Odbore te da ih predlože naodobrenje kako bi uskoro zapoèeli s radom. Po zagovoruMarije Majke Crkve na sve zazivam obilje Božjegblagoslova", zakljuèuje nadbiskup Prenða, potpisujuæidekrete koje je podijelio èlanovima Organizacijskog odbora.

Prva tribina ciklusa "Ususret sv. Vlahu"Dubrovnik, 8.1.2009. (IKA) – Gost prve tribine ciklusa"Ususret sv. Vlahu" održane 8. sijeènja u dvorani samostanasv. Klare u Dubrovniku bio je dr. Zdravko Tomac. Krozrazgovor koji je s njim vodio rektor crkve Sv. Vlaha mons.Toma Luèiæ, dr. Tomac govorio je o svom "duhovnom putuod ateista do vjernika", o èemu je objavio knjigu. Dr. Tomacistaknuo je kako je osjeæao moralnu obvezu napisati istinu osvom životu. Buduæi da je i ateizam i vjeru upoznao iznutra iizvana usporedio je ateistièki i kršæanski pogled na život itemeljna životna pitanja. Dr. Tomac je ustvrdio kakoateistièko-komunistièki svjetonazor smatra da se èinjenjemzla može doæi do dobra, dok kršæanstvo stoji na sasvimsuprotnim postavkama nauèavajuæi da se dobrom možepobijediti zlo. U pogledu na èovjeka ateistièko-komunistièkouèenje poèiva na tezi da je èovjek prirodno biæe i da tekcivilizacijom i kulturom dobiva karakteristike ljudskosti.Ako èovjek nije duhovno biæe kako uèi kršæanstvo, onda muje sve dozvoljeno jer priroda je okrutna, a njegov moral jesamo stvar dogovora i kulture sredine kojoj pripada.Predavaè je takoðer govorio o nekim dogaðajima u njegovuživotu koji su bili kljuèni za njegovo prihvaæanje Krista,ustvrdivši kako je on uvijek tragao za istinom ali prihvaæanjaKrista nije bilo bez milosnog trenutka. Dr. Tomac se takoðerosvrnuo na povijesni trenutak Hrvatske kao i na njezinonastajanje posebice se zadržavši na titoizmu koji nijesavladan i još živi kao ateistièka religija. Uništavanjekatolièkog identiteta, ukinuæe obitelji i napad na narodnupripadnost i povijest istaknuo je kao tri loše stvari koje sedanas dogaðaju u Hrvatskoj. Njima se u èovjeku želi ubitiemocije, ubiti ljubav i pretvoriti ga u ne-biæe. Isus kaometafora ljubavi puni èovjekovo srce ljubavlju i emocijamate zato kršæanstvo neki smatraju neprijateljem komunizma iglobalizma. U punoj dvorani samostana sv. Klare meðuslušateljima bili su dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ iovogodišnji festanjuli umirovljeni pomorski kapetan MarkoStjepoviæ i umirovljeni obrtnik Antun Soko. Tribineorganizira Biskupski ordinarijat kao pripravu za blagdan sv.Vlaha.

Duhovna obnova u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 8.1.2009. (IKA) – U sklopu devetnice kaopriprave za proslavu blagdana Gospe od brze pomoæi,duhovnu obnovu u župi i svetištu u Slavonskom Brodu od 5.do 7. sijeènja predvodio je dr. Ivica Raguž, profesor na KBF-u u Ðakovu. Dr. Raguž pokušao je pojasniti kako ljubitiBoga i bližnjega svoga. Posvijestio je da onaj tko ne ljubinije Kristov, ne živi u svjetlu, nego u tami. "Ako zauzmemostav triju kraljeva možemo po znakovima prepoznati isusresti Boga. Ili æemo biti u tami pa živjeti u prošlosti, iliæemo biti otvoreni za Božju buduænost. Naša je ljubav krhka,ali mi vjerujemo u Boga koji je ljubav. Na toj se ljubavinadahnjujemo i samo tako možemo iæi u svijet i ljubiti Bogai bližnjega. Poput Blažene Djevice Marije koja nas vodiIsusu, koja nam pokazuje put, mi smo kršæani pozvani èuvatiBožje zapovijedi, prebirati Rijeè Božju u svom srcu idopustiti Bogu da nas mijenja. Samo tako bit æemo istinskikršæani koji idu Kristovim putem, razlikuju duhove i èinedobro u ovome svijetu", poruèio je, izmeðu ostalog, dr.Raguž. Nakon poprièesne molitve vjernici su zajedno sasveæenicima uz Gospine pjesme u ophodu oko crkve supaljenim svijeæama došli do Gospina kipa ispredKatehetskog centra gdje su zajedno molitvom AnðeoGospodnji pozdravili Gospu. Na blagdan Gospe od brzepomoæi sveèano euharistijsko slavlje predvodio jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ.


4 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Zagreb: Zapoèela katehetska zimska škola zavjerouèitelje u osnovnim školamaKao Crkva duboko smo svjesni da pohvalne prosudbeeuropskih katehetièara i drugih struènjaka na podruèjuškolstva o konfesionalnom modelu vjeronauka u Hrvatskojne bi bile moguæe da vjeronauk nije bio ugraðen u baš takavmodel hrvatskoga školstva kojega imamo i koji je svojomkvalitetom i temeljnim usmjerenjima izgraðivao identitethrvatskoga èovjeka, potvrðivao njegovu vrijednost, tepromicao njegovu uljudbu i kulturu, istaknuo biskup HraniæZagreb, 8.1.2009. (IKA) – U Meðubiskupijskom sjemeništuna Šalati zapoèela je 8. sijeènja s radom zimska katehetskaškola za vjerouèitelje u osnovnim školama. Organizatorškole s temom "Procesi uèenja i vrednovanja u vjeronauènojnastavi" je Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupskekonferencije u suradnji s Ministarstvom znanosti,obrazovanja i sporta RH i Agencijom za odgoj iobrazovanje. Otvorenju škole nazoèili su kao izaslanik zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa zagrebaèki pomoænibiskup Vlado Košiæ, predsjednik Vijeæa HBK zakatehizaciju ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup ÐuroHraniæ, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof.Vinko Filipoviæ, savjetnici za vjeronauk pri Agenciji,predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK dr. IvicaPažin, profesori katolièkih uèilišta te vjerouèitelji ivjerouèiteljice iz cijele Hrvatske. Dr. Pažin u pozdravu je podsjetio kako se vjeronauk nemože promatrati samo kroz ocjenjivanje, no u veæem dijeluostaje se samo na tome, tj. uèi se i pouèava ono što se možeispitati. No, percepcija znanja danas nije ista onoj prije stogodina, stoga su i predavanja ove katehetske škole prigodadati odgovor na mnoga pitanja, a pedagoške radionice suprigoda primijetiti promjene koje se od nas oèekuju,istaknuo je dr. Pažin. Sudionike škole uime suorganizatora pozdravio je prof.Filipoviæ. Istaknuo je važnost ovakvih susreta na nacionalnojrazini, koji osim svoje široke dimenzije, postižu mnogeefekte koji oni koji ne sudjeluju ne mogu u potpunostidokuèiti, te poruèio kako se u hrvatskom školskom sustavuvjeronauk više ne stavlja u pitanje. No, buduæi da živimo uvremenu kada razlièiti katastrofièari žele poslati mladimanegativne poruke, važno je da naša djeca trebaju pozitivnuporuku, vjeru u ono što rade, treba ih uvjeriti da ih uèenje ipozitivni odnos prema životu izvode na pravi put. U tome jevelika uloga upravo vjerouèitelja u cjelokupnom odgojnomprocesu uèenika, i to od nižih razreda osnovne, do završnihrazreda srednje škole, istaknuo je prof. Filipoviæ te najaviokako æe se u Agenciji u svrhu potpore vjerouèiteljima uskorozaposliti i peti savjetnik za vjeronauk. Uime domaæina Zagrebaèke nadbiskupije, biskup Košiæistaknuo je važnost teme katehetske škole koja stavljanaglasak na proces uèenja i vrednovanja. Istaknuo jeusporedbu s blagdanom Bogojavljenja, gdje susreæemosveæenièke glavare koji imaju znanje, ali šute; Heroda kojine zna, ali ima one koji znaju, ali ne provode to znanje, tenaposljetku mudrace malih spoznaja koji ih proširuju tenakon poklona Isusu pronose tu spoznaju. Stoga je biskupKošiæ poželio vjerouèiteljima da poput mudraca i oni buduoni koji uèe, ali i koji su to steèeno znanje spremni prenositidrugima, posebno djeci i mladima. Otvarajuæi rad Škole, biskup Hraniæ izrazio je radost da seposljednjih godina na katehetskim školama obraðuju ikatehetsko-pedagoške teme. To je znak dozrijevanja. Naime,prvih desetak godina od uvoðenja školskoga vjeronaukamnogo se energije ulagalo u temeljnu teološko-katehetsku

formaciju vjerouèitelja, u stvaranje sustava struène iduhovne formacije, u kristaliziranje ujednaèenih smjernicaza rad i djelovanje, te nastojanje da se zadovolje kriterijiškolskoga sustava. Sada smo došli do razine da u svemumožemo i trebamo pratiti razvoj školskoga sustava uHrvatskoj, te da možemo i trebamo davati doprinos njegovojkakvoæi, a to je moguæe i to se ostvaruje, meðu ostalim, ikroz trajno obrazovanje koje nas osposobljava za kakvoæu irazinu doprinosa u našim uèionicama i zbornicama, rekao jebiskup Hraniæ te podsjetio kako naš model konfesionalnogvjeronauka budi interes ne samo malobrojnih reakcionarnihili pak libertinistièkih u zemlji i njihovih saveznika izvannje, nego i pozornost mnogih ozbiljnih prosvjetnih, struènih iznanstvenih krugova, koji analitièki i studijski prate globalnaidejna i duhovna strujanja i razlièite modele vjerskog odgojau školi te razvoj suvremenih demokracija i školstva u njima.Na temelju analize razlièitih iskustava u Europi, naš modelkonfesionalnoga vjeronauka u školi postiže visoke ocjene ipodršku kao jedan u sebi zdrav i stabilan model koji dajedoprinos postignuæu zadaæa ciljeva školstva, te uèenièkihkompetencija u izgradnji cjelovite ljudske osobe, temodernog stabilnog multikulturalnog višestruko u sebiprosperitetnoga društva, rekao je biskup Hraniæ. Kratko se osvrnuo i na alternativni konfesionalnomvjeronauku. Istaknuo je kako ne treba podlijegatipomodarstvu nekakvog nedefiniranog multikulturalizma ukojem se zanemaruje i gubi kulturni, nacionalni i vjerski isvaki drugi identitet uèenika, a onda i èitavoga društva.Naravno da s posebnom pozornošæu promatramopretpostavke alternativnog predmeta konfesionalnomvjeronauku kojim se, èini se, otvara put ne samo tehnièkojalternativi konfesionalnom vjeronauku nego i strateškojalternativi cjelokupnog vlastitog odgojno-obrazovnogsustava i njegovih dosadašnjih temeljnih usmjerenja. Željelibismo stoga pridonositi ostvarivanju velike i zahtjevnezadaæe na doradi te trajnom usavršavanju dosadašnjeghrvatskog odgojnog i obrazovnog sustava. Kao Crkvaduboko smo svjesni da pohvalne prosudbe europskihkatehetièara i drugih struènjaka na podruèju školstva okonfesionalnom modelu vjeronauka u Hrvatskoj ne bi bilemoguæe da vjeronauk nije bio ugraðen u baš takav modelhrvatskoga školstva kojega imamo i koji je svojomkvalitetom i temeljnim usmjerenjima izgraðivao identitethrvatskoga èovjeka, potvrðivao njegovu vrijednost, tepromicao njegovu uljudbu i kulturu, rekao je biskup Hraniæ.

Ekumenska povijest Crkve 3Zagreb, 8.1.2009. (IKA) - Ekumenska povijest Crkve 3 –Novi vijek i moderno doba, èiji su urednici Bernd Moeller iRaymund Kottje, priznati struènjaci za crkvenu povijest,upravo je izašla iz tiska, èime je dogotovljen trogodišnjiprojekt prevoðenja i izdavanja Ekumenske povijesti Crkve.Ovaj svezak obuhvaæa povijest europskih Crkava u ranomnovom vijeku (1648.-1803.), potom cijelo 19. stoljeæe igodine pred Prvi svjetski rat (do 1914.). Slijedi razdoblje 20.stoljeæa, te zasebni dio koji se bavi ekumenskim pokretom u20. stoljeæu. Knjizi je pridodan urednièki pogovor (O smislu i granicama"Ekumenske povijesti Crkve"), te opširna bibliografija ikazalo. Premda je knjiga prvenstveno prireðena kaofakultetski udžbenik, prikladna je i kao referentni priruènikza struènjake. Prevoditeljica knjige je dr. Marina Miladinov, teološkuredakturu potpisuje dr. Lidija Matoševiæ, a teološko-jeziènulekturu Ruben Kneževiæ. To je deveti svezak u nizuBibliothece Flaciane.


514. sijeènja 2009. broj 2/2009

Odnos spoznaje vjere i èinaUvodno izlaganje dr. Stjepana Radiæa na katehetskojzimskoj školi u ZagrebuZagreb, 8.1.2009. (IKA) – Uvodno izlaganje na katehetskojzimskoj školi koja je u organizaciji Nacionalnog katehetskogureda Hrvatske biskupske konferencije s temom "Procesiuèenja i vrednovanja u vjeronauènoj nastavi" zapoèela uèetvrtak, 8. sijeènja u Meðubiskupijskom sjemeništu nazagrebaèkoj Šalati, održao je dr. Stjepan Radiæ. Na poèetkuizlaganja "Odnos spoznaje vjere i èina" dr. Radiæ je istaknuokako je ponajprije tu prisutna tema spoznaje odnosnospoznavanja vjere, a koja se u filozofskim i teološkimraspravama donosi u generalnoj temi odnosa vjere i razuma.Spoznaja vjere ukljuèuje ne samo onaj razumski nego i èitavegzistencijalni moment koji osoba sobom nosi. Konaèno,ova tema sadrži i pojam èina, a koji predstavlja onaj moralnodjelatni element u okviru vjere tj. èitave religioznosti, apromatrana pod temom odnosa religije i morala. Kada segovori o odnosu vjere i razuma nikako se ne bi smjelazaobiæi enciklika pape Ivana Pavla II. "Fides et ratio", kojapredstavlja odreðenu novost za razumijevanje tog odnosa.Naime, Ivan Pavao II. postavlja dijalog kao temeljni kriterijipristupa problematici odnosa izmeðu vjere i razuma. Pojamdijaloga koji Papa uvodi u ovu problematiku ne tièe se samospoznajno-teoretske razine – u smislu da vjera da bi biladosljedna potrebuje razum, nego i dijalog ovdje ima bitnoetièku konotaciju. Stav nekog subjekta, osobe koja vjeruje iliželi vjerovati, i prije nego li se nalazi u samom èinu, moranužno biti prožet otvorenošæu za razumijevanje. Inaèe vjeravodi u fundamentalizam, infantilizam, nekritièkoprihvaæanje, podsjeæa dr. Radiæ. Vjera koja se dijaloški prenosi kao znanje u sluèaju nastavevjeronauka treba uvijek voditi raèuna o ovoj sintezi, a time ikreativnosti – ne proizvoljnosti, te izbjegavajuæi pri tomeekstreme iracionalizma s jedne i èistog racionalizma s drugestrane. Kvaliteta usvajanja znanja u vjernièkom smislu odstrane uèenika ovisit æe prvotno o subjektivnom postavljajusamog uèitelja, nastavnika, profesora. Pod pojmomiracionalizma u prenošenju vjernièkog znanja na satuvjeronauka pretpostavlja se nastavnikov put oznaèen linijommanjeg otpora – odnosno puko prenošenje, oponašanje,kopiranje u svakom pogledu, a koji, dakako, u višimrazredima od strane uèenika biva odmah prepoznatljiv.Vodeæi se naèelom netom spomenutog dijaloga u enciklici"Fides et ratio", nastavnik je sam pozvan na ovu dijaloškuperspektivu, odnosno kreativnost, a koja se sastoji unjegovoj sposobnosti u pojedincu tj. uèeniku, pobuditiinteres za razumijevanjem odreðenih naèela, istièe dr. Radiæ. Znanje predano uèeniku na satu vjeronauka trebalo bi bitifaktièno - postojeæe, obrazloženo - racionalnoargumentirano, i dijaloško tj. otvoreno za nova znanja isaznanja drugih podruèja. U tom smislu to bi znanje moralobi biti naèelno kompatibilno – ili barem ne u kontradikciji saznanjima iz drugih srodnih podruèja i disciplina, vodeæi pritome raèuna posebno na ovo dijaloško usmjerenje. Stoga, ovjerouèitelju ovisi kako æe se znanje steèeno na satuvjeronauka biti motiv za propitivanja u drugim podruèjima.U tom smislu pokazat æe se da vjeronauk i sam vjerouèiteljpripadaju jednom odreðenom zasebnom podruèju ali koje sepreklapa s ostalim podruèjima, te da shodno tome i rješenjaèesto bivaju plod odreðene sinteze. Posredovanje vjernièkihistina u predmetu vjeronauka, u uèenicima istodobno moraprobuditi pitanja o smislu, svrsi i vrijednosti vlastitog ja,slobode, egzistencije. Spoznavanje i doživljavanje Boga naonoj objektivnoj tj. intelektualnoj razini, bit æe potpuno ikonaèno tek onda kada pojedinac ove spoznaje stavi u odnosprema vlastitom ja i vlastitoj slobodi, podsjeæa dr. Radiæ, te

istièe kako dovodeæi u vezu generalni naslov "spoznaja vjerei èina", konkretni èini u ovom sluèaju ne predstavljaju jošmoralne èine i djelovanja, veæ davanje odgovora na satuvjeronauka o svrsi i vrijednosti vlastitog postojanja. Ovjerouèitelju, dakako, ovisi, kako æe i na koji naèin ovajaugustinovski put primijeniti u vlastitoj vjeronauènoj praksi.Ono što je sigurno jest èinjenica da ga se nikako ne bi smjelozapostaviti odnosno smatrati kao nedostatnim i iracionalnim. Na kraju predavanja dr. Radiæ istaknuo je kako kada se radio odnosu spoznaje vjere i èina, a u okviru vjeronauènenastave, po njegovu osobnom uvjerenju pojam kreposti igraiznimno bitnu ulogu, upravo radi svoje izvorne funkcije –harmonije èovjekove voljne, emotivne i kognitivne funkcije.Vjera po sebi traži uvijek æudorednu potvrdu tj. utemeljenje.Ova potvrda može se odvijati na naèin èestog i za pojedincenametljivog zapovijedanja ili zabranjivanja, ili na naèinuprisutnjivanja izvornog znaèenja kreposti tj. vrline.Prenošenje vjere i vjerskih istina ne može se, niti smijesvoditi na puko moraliziranje "smije se, ne smije se", "možese, ne može se", veæ joj je za cilj osposobljavanje pojedinacau cjelovitom smislu za moralnog agensa. Stoga, spoznajavjere ne ukljuèuje samo uvid u temeljne vjerske istine, veæèovjeka osposobljava za moralno djelovanje, zakljuèio je dr.Radiæ.

Usmjerenost prema subjektu i vrednovanje uvjeronauènoj nastaviU središtu vjeronauka je religiozno uèenje. Ispitivanje ivrednovanje postignuæa usmjereno je prema tom središtu, aliono nije samo to središte. Nastava u kojoj se sve vrti samooko ocjene, promašuje svoj cilj, istaknula je dr. Ana TheaFilipoviæ u predavanju na katehetskoj zimskoj školiZagreb, 8.1.2009. (IKA) – Drugo predavanje na katehetskojzimskoj školi "Usmjerenost prema subjektu i vrednovanje uvjeronauènoj nastavi - ciljevi i kriteriji vrednovanja" održalaje 8. sijeènja dr. Ana Thea Filipoviæ. Na poèetku je istaknulakako se vanjskim i unutarnjim vrednovanjem obrazovanjaželi razviti sustav za osiguranje kvalitete obrazovanja, kojetreba biti primjereno novim zahtjevima tržišta rada imobilnosti stanovništva u svijetu koji se sve više globalizira.Zato ne èudi da vanjsko vrednovanje obrazovanja, koje,dakako, ima reperkusije na unutarnje vrednovanje, potièu uprvom redu meðunarodne gospodarske i politièkeorganizacije. Osvræuæi se na odnos vjeronauka prema kljuènimkompetencijama, istaknula kako on zasigurno pridonosistjecanju komunikacijske, jeziène, socijalne, uèevne idigitalne kompetencije te sposobnosti kreativnogizražavanja. No, vjeronauk nudi uèenicima daleko više, a toviše itekako je važno za njihov život i on se ne može svestina sredstvo koje pridonosi samo gore navedenimkompetencijama. Zato je nužno zahtijevati i stjecanjereligiozne kompetencije, kojoj pridonosi u prvom reduvjeronauk, ali ne samo vjeronauk. Religiozna kompetencijaobuhvaæa razumijevanje èovjeka kao religioznoga biæa iotvorenost za religiozno tumaèenje svijeta i èovjeka;kompetentan pristup religioznoj i religijskoj stvarnosti;osviještenost o vlastitoj religioznosti i sposobnost njezinaizražavanja na osobnoj i zajednièkoj razini; poznavanjekršæanstva, osobito katolièke vjere koja je obilježila povijesti kulturu hrvatskoga naroda i drugih naroda na ovimprostorima, a koja i danas živi u Crkvi koja je nezaobilazanèimbenik suvremenoga društvenog života; poznavanjesadržaja i temeljnih dokumenata kršæanske vjere kaoorijentacije u vlastitome tumaèenju svijeta i života ispremnost na suèeljavanje s njima; prepoznavanje kršæanske


6 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

vjere kao autentiènoga odgovora na pitanje životnogasmisla; usvojenost religioznoga rjeènika i sposobnost vjerskekomunikacije; sposobnost kritièkoga propitivanja i prosudberazlièitih oblika religioznoga mišljenja i ponašanja;poznavanje drugih religija, vjerovanja i svjetonazora teusvojenost stava tolerancije i spremnosti na dijalog isuradnju s drugima i drugaèijima; prihvaæanje poticaja vjerekao pomoæi u osobnom sazrijevanju u individualnoj isocijalnoj dimenziji. Sve to treba prilagoditi pojedinomstupnju i vrsti škole te dodatno specificirati. Vjeronauk je sjedne strane sastavni dio nastave usmjerene ka obrazovnimishodima i kompetencijama, a s druge strane je isodobnokorektiv školi i obrazovanju iskljuèivo ili pretjeranousmjerenom na uspjeh i negativnim posljedicama koje takvousmjerenje sa sobom donosi, istièe dr. Filipoviæ. Vanjsko vrednovanje za vjeronauk znaèi da uèenici trebajususresti i upoznati autentiènu religioznu tradiciju, uèititumaèiti kršæansku vjeru na pozadini svojih iskustava itumaèiti svoj život na obzorju vjere, usvajati religijskirjeènik i stjecati sposobnost religioznog izražavanja. Djeca imladi trebaju uèiti na vlastiti naèin izražavati i oživotvoritivelika pitanja o Bogu i svijetu, o dobru i zlu. Tek kada uvjeronauènoj nastavi zažive oblici aktivnog, iskustvenog icjelovitog uèenja, koje zahtijeva i složenije kognitivneprocese te raznolike oblike i metode nastavnoga rada, moguse oèekivati, a onda i vrednovati odgovarajuæa uèevnapostignuæa, upozorila je dr. Filipoviæ. Takoðer je istaknula, kako vjerouèitelji/ce nerijetko osjeæajunelagodno upravo naspram vrednovanja i ocjenjivanjauèevnih ishoda u svom predmetu. Neki ga shvaæaju samokao nužno zlo koje je, doduše, bezuvjetno povezano saškolom, ali koje je zapravo teško pomiriti s temeljnimciljevima i sadržajima vjeronauka. Zbog toga trebaponajprije naglasiti neizbježnost i važnost vrednovanja i uvjeronauènoj nastavi. No, vjerouèitelj ne smije èekati krajnastavne jedinice, tematske cjeline ili obrazovnog razdobljada bi tek onda ustanovio što uèenici nisu razumjeli ili supogrešno razumjeli, da ih nije uspio zainteresirati za temu ilipokrenuti na osobno suèeljavanje, da ustrajavaju namoguæim predrasudama i negativnim stavovima, nego moraunutar samog tijeka nastave uvesti trenutke i naèineprovjere, potvrðivanja ili ispravljanja. Vjerouèitelj, naprotivmora pratiti i provjeravati uèenièko usvajanje na spoznajnoj,èuvstvenoj i djelatnoj razini, promatrati i bilježiti uèenièkereakcije i ponašanja, vrednovati kvalitetu njihovihmeðusobnih odnosa, a ujedno provjeravati vlastiti rad,vlastita ponašanja i svoje odnose prema uèenicima. U središtu vjeronauka je religiozno uèenje. Ispitivanje ivrednovanje postignuæa usmjereno je prema tom središtu, aliono nije samo to središte, upozorava Filipoviæ. Nastava ukojoj se sve vrti samo oko ocjene, promašuje svoj cilj. Usredištu vjeronauène nastave nalazi se religiozno uèenje: štoznaèi omoguæivanje religioznog iskustva, susret s vjerom ireligijom i njeno razumijevanje na obzorju današnjegmentaliteta, otkrivanje religioznih korijena vlastite kulture,formuliranje velikih pitanja vjere i života, uvježbavanjesposobnosti religioznog izražavanja i komunikacije unutarvlastite vjere te meðu konfesijama i religijama. Vrednovanjepostignuæa podreðeno je tom središtu. Ono treba pokazati štoje i u kojoj mjeri postignuto, ali mora takoðer biti svjesnovlastitih granica, zakljuèila je dr. Filipoviæ.

.

Svetkovina Gospe od brze pomoæi u Slavonskom BroduSredišnje euharistijsko slavlje predvodio nadbiskup SrakiæSlavonski Brod, 8.1.2009. (IKA) – Svetkovina Gospe odbrze pomoæi i središnji hodoèasnièki dan Gospe od brzepomoæi proslavljen je u èetvrtak 8. sijeènja u istoimenomsvetištu i župi u Slavonskom Brodu. Središnje euharistijskoslavlje uz domaæeg župnika Ivana Leniæa i više sveæenikapredvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolitMarin Srakiæ. Blagdan Gospe od brze pomoæi u toj se župislavi veæ 51 godinu, kada su u Slavonski Brod došle sestreuršulinke koje su sa sobom donijele sliku Gospe brzepomoæi. Unatoè hladnom vremenu i snijegu, više tisuæa hodoèasnikaiz raznih krajeva Hrvatske od ranoga su jutra stizali usvetište na mise koje su slavljene svakih sat vremena, anajviše ih se okupilo na središnjem slavlju. Kako je ovagodina u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji Godina braka iobitelji, nadbiskup Srakiæ u homiliji je naglasak stavio naženidbu, brak i obitelj. U sakramentu ženidbe koji je pravi poziv na svetost prima seobilna Božja pomoæ. Unatoè krizama u braku i negativnomutjecaju medija na obitelj, ohrabruje to što još uvijek imamnogo braènih parova koji se drže hrabro i uveæavaju svojuljubav. Uz sav trud koji ulažu u odgoj djece, oni snagu zasvoju obitelj crpe iz euharistije i Rijeèi Božje. Danas, kadase vjera namjerno briše iz javnoga života, molimo Gospu odbrze pomoæi da Isus našu sumnjièavu vjeru pretvori u èvrstuvjeru, da nam vrati nadu i postojanu ljubav u služenju,istaknuo je nadbiskup. Na kraju je zamolio roditelje, djedovei bake da svojim životom svjedoèe djeci i unucima jer æe imsamo tako pomoæi prevladati sve poteškoæe. Blagdanu je prethodila devetnica, a trodnevnicu je predvodiodr. Ivica Raguž, profesor na ðakovaèkom KBF-u u.Posljednje misno slavlje predvodio je mons. Stjepan Karaliæ,kanonik i ekonom iz Ðakova.

Ðakovaèka prvostolnica Sv. Petra dobiva novu rasvjetuÐakovo, 9.1.2009. (IKA/TU) – Ðakovaèka katedrala-prvostolnica Sv. Petra, njena unutrašnjost i vanjština, utijeku 2009. dobit æe novu suvremenu rasvjetu koja trebaistaknuti svu njezinu umjetnièku vrijednost. Tim povodom upetak 9. sijeènja održan je sastanak predstavnikaNadbiskupije, Konzervatorskog zavoda, projektanta iizvoðaèa, kada je projektant "Intra Lighting" iz Zagreba, naèelu s mr. Rankom Skansijem, predstavio detaljnisvjetlotehnièki projekt nove rasvjete prvostolnice èime æe seona osvijetljenošæu približiti svjetskim bazilikama. U unutrašnjosti æe njome biti istaknuti svi detalji poputfreski, prozora s vitrajima, kupole, oslikanih svodova i dr.,dok æe vanjskom rasvjetom biti istaknuti detalji poputzvonika, kupole, prozora, rozete, satova. Nova rasvjetapostavljat æe se suvremenim metodama tako da se ne narušistatiènost i vizualni sklad prvostolnice. K tome, novarasvjeta, èiji æe reflektori biti diskretni, gotovo nevidljivi, bitæe i štedljivija od sadašnjih svjetlosnih rješenja. Prva je naredu za nova rasvjetna tijela unutrašnjost, a potom vanjštinakatedrale. Radovi trebaju poèeti u proljeæe, odnosno ljeto.Bit æe i omoguæena kontrola nad rasvjetom – u sveèanimprigodama rasvjeta æe biti raskošnija. Ono æe, u konaènici,biti kruna i planiranoj rekonstrukciji Strossmayerova trga uÐakovu.

.


714. sijeènja 2009. broj 2/2009

Okrugli stol "Nacionalni okvirni kurikulum: o znaèenjuvjeronauka u suvremenom školstvu"Zagreb, 9.1.2009. (IKA) – Drugi dan katehetske zimskeškole, 9. sijeènja, zapoèeo je okruglim stolom na temu"Nacionalni okvirni kurikulum: o znaèenju vjeronauka usuvremenom školstvu". Na okruglom stolu sudjelovali su dr.Dijana Vican, državna tajnica pri Ministarstvu znanosti,obrazovanja i športa RH i predsjednica Vijeæa za Nacionalniokvirni kurikulum, dr. Alojzije Hoblaj, proèelnik Katedrereligiozne pedagogije i katehetike i predstojnik Katehetskoginstituta Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dr.Josip Barièeviæ, dugogodišnji profesor, ravnatelj ipredstojnik Katehetskog instituta KBF-a u Zagrebu, i mons.dr. Milan Šimunoviæ, èlan Komisije Vijeæa europskihbiskupskih konferencija za katehezu, školu i sveuèilišta usvojstvu eksperta za katehezu. Moderator okruglog stola dr. Ivica Pažin podsjetio je kako seprema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjojškoli, kojega je u srpnju 2008. godine donio Hrvatski sabor,odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temeljeprema èl. 26., na nacionalnom kurikulumu. Vijeæe zanacionalni kurikulum je na temelju Strategije za izradbu irazvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opæeobvezno i srednjoškolsko obrazovanje donijelo prijedlogNacionalnog okvirnog kurikuluma (PNOK). Kako je rijeè odokumentu od posebnog nacionalnog znaèenja, otvorena jejavna rasprava. Stoga ovim okruglim stolom i vjerouèiteljidaju svoj doprinos, istaknuo je dr. Pažin. Prof. dr. Dijana Vican, predstavljajuæi tekst PNOK-a,istaknula je kako je to dokument koji proizlazi izverificiranja problema svih problema radi poboljšanja iunapreðenja sustava, bez obzira o kojoj razini bilo rijeèi igleda se uvijek iz perspektive povezanosti i koherentnosticijeloga sustava.Naime, postavlja se pitanje koje su tokompetencije, znanja, vještine i sposobnosti koje dijete trebaili može steæi u odreðenom razdoblju i da mi kažemo da smoga pripremili za život, za rad i profesiju. Osvræuæi se narasprave i probleme vezane uz vjeronauk, istaknula je kakose pokazalo da sva djeca ne završavaju nastavu i svojodgojno-obrazovni proces prema propisanom standardu, tj.sva djeca nemaju vjeronauk, ali nemaju ni alternativu. Nitkone dovodi u pitanje vjeronauk, njega nitko ne može maknutiiz nastavnog plana i programa, ni danas ni ubuduæe.Vjeronauk ima apsolutno svoju poziciju, on je oživotvoren,no ono što sustavu nedostaje je to da svako dijete mora imatiosiguran svoj obrazovni standard, podsjetila prof. Vican te jeistaknula kako su neki predlagali da to budu neki predmetiatraktivni mladima, no ona se sama zalagala da to bude neštošto je najpribližnije vjeronauku, i analizama drugihdokumenata pronaðen je termin religijske kulture. Stogapohvaljuje i prigodu ove rasprave, te sve poziva i nadalje naaktivno ukljuèenje i doprinos izradi kurikuluma. Dr. Barièeviæ posebno se osvrnuo na dio teksta PNOK-a ouvoðenju predmeta religijske kulture kao alternativikonfesionalnom vjeronauku u osnovnoj i srednjoj školi.Istaknuo je kako u našim konkretnim društveno-kulturnim,religiozno-kulturnim i drugim prilikama, u osnovnoj školinije moguæe ni s koncepcijsko-sadržajnog i praktièno-izvedbenog stajališta uvesti zaseban predmet koji bi bioalternativa konfesionalnom vjeronauku pod nazivima ni"religijska kultura", "religijske kulture", "Etika i religijskakultura", "Etièki odgoj i religije" ili nekim sliènim nazivima.Kad je pak rijeè o srednjoj školi èini se da alternativnipredmet konfesionalnom vjeronauku treba, te je podsjetiokako se još '90. godine isticalo da je potreban neki predmet selementima religijske kulture. Tako je istaknuo kako bi se utom kontekstu sadašnji predmet "etika" mogao nazvati "etika

religije", ali nikako ne kako stoji u PNOK-u "religijskakultura". Jer taj pojam ima šire znaèenje, pa je ikonfesionalni vjeronauk religijska kultura, što bi stvaralopomutnju i kod roditelja i uèenika.Dr. Milan Šimunoviæ je u svom osvrtu naglasak stavio naproblemska pitanja suodnosa: konfesionalni modelvjeronauka u školi i novi predmet religijske kulture, te jeotvorio više pitanja, poput: želi li se ovim marginaliziratipostojeæi predmet vjeronauka u školi, tko æe predavati tajpredmet i kakav æe stav imati prema vjerouèitelju ivjeronauku, hoæe li ovaj nedefinirani predmet u odnosu nakonfesionalni vjeronauk izazvati zbunjenost roditelja, kakoæe biti obraðivan novi predmet, tj. hoæe li se religije opisivatisamo kao sociokulturološki fenomeni, kao manifestacijeistih duhovnih i kozmièkih sila, put k nekom Višem biæu,neodreðenom Bogu, bez nekih bitnih razlièitosti èime bi seizgubilo ono bitno (sakralno i misterijsko što ima pojedinareligija). U pretpostavci da bi se novim predmetom pružilarazlièitima, pogotovo onima koji dolaze iz obitelji koje nedijele kršæanske stavove i dr., da u novom predmetuupoznaju u bitnome što uèe druge religije i da se boljesnalaze u pluralnome društvu, držim da æe stvarno i konaènopostati bespredmetno promišljanje ponekog crkvenogstruènjaka o potrebi tzv. dekatehizacije, èemu je potrebansamo još jedan korak a da se ne poène govoriti odekonfesionalizaciji aktualnog modela vjeronauka, a sve to uzabrinutosti za jako razlièite profile naslovnika vjeronauka uškoli, odnosno da se vjeronauk zbog šarolikosti naslovnika iambijenta laièke škole ne pretvori u "katehezu u školi" uodgoj vjere, pa da ga se oèisti od uskocrkvenih tema, što jeinaèe neprimjereno suvremenom vjeronauku, upozorio je dr.Šimunoviæ. Usporedbu novopredloženog predmeta religijske kulture seuropskim pouèavanjem o religijama i vjerovanjima ikonsekvencije na konfesionalni vjeronauk u hrvatskomodgojno-obrazovnom sustavu kratko je predstavio dr.Hoblaj. Uvodno se osvrnuo na dokument usvojen 2007. uToledu "Vodeæa naèela o poduèavanju o religijama ivjerovanjima u državnim školama" kojim se predlažepredmet "pouèavanje o religijama i vjerovanjima" koji bipridonio boljem razumijevanju religija te je predstavioosnovne karakteristike tog predmeta. Posebno je istaknuokako se tu stavlja naglasak na objektivan i neutralan pristupu poduèavanju, pa i sam nastavnik ne smije pokazivati preduèenicima za što se on opredjeljuje i neopredjeljuje. Uodnosu na situaciju u Hrvatskoj, dr. Hoblaj je istaknuo kakoalternativnost nikada ne smije konfesionalni vjeronaukdovesti u pitanje. No, prije svega važno je vrijeme priprave ukojem je potrebno revidirati sve nastavne planove i vidjetišto se u pojedinim predmetima od elemenata religije nalazi.Važna je rasprava ukljuèujuæi i onu unutarcrkvenu, ali imeðukonfesionalnu kako bi se donio hrvatski model uskladu s europskim i svjetskim trendovima, zakljuèio je dr.Hoblaj. Nakon vrlo žive rasprave, u zakljuènoj rijeèi predsjednikVijeæa HBK za katehizaciju ðakovaèko-osjeèki pomoænibiskup Ðuro Hraniæ podsjetio je kako je Stalno vijeæe HBKistaknulo da Katolièkoj Crkvi nije problem alternativnipredmet za onu djecu koja ne upisuju niti jedan oblikkonfesionalnog vjeronauka. No, ono što je vidljivo i iz overasprave je problem ukoliko se u kurikulumu otvara prostorza vrijednosnu alternativu dosadašnjem usmjerenju uopæehrvatskoga školstva koje je za dijalog i multikulturalnost, alipolazeæi od vlastitoga identiteta. Biskup je istaknuo da"usmjerenja vjeronauka kako su postavljena i kako bismo ihhtjeli doraðivati otvaraju za dijalog, suživot, suodnos,multikulturalnost, ali polazeæi od vlastitoga identiteta gdje


8 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

onda uistinu doživljavamo da drugi svojim sadržajem isvojim identitetom kojeg u sebi nose da nas obogaæuju i mibismo to uistinu htjeli i dalje njegovati". Biskup je svepozvao na konstruktivni doprinos raspravi kako u odabiruimena, tako i sadržaja i drugih otvorenih pitanja uprofiliranju toga predmeta koji bi bio tehnièka alternativa zadjecu koja ne polaze niti jedan oblik konfesionalnogavjeronauka.

Praæenje uspješnosti uèenja: metode i instrumentivrednovanjaPredavanje dr. Vesne Buljubašiæ Kuzmanoviæ na katehetskojzimskoj školiZagreb, 9.1.2009. (IKA) – U nastavku rada drugog danakatehetske zimske škole 9. sijeènja predavanje na temu"Praæenje uspješnosti uèenja: metode i instrumentivrednovanja" održala je dr. Vesna Buljubašiæ-Kuzmanoviæ.Predavaèica je podsjetila na osnovnu terminologiju koja sekoristi u svim predmetima i u samoj didaktici nastave:praæenje, procjenjivanje i vrednovanje, samoprocjenjivanje isamovrednovanje, vrednovanje drugih, ocjenjivanje i ocjene.Osvræuæi se na razvojne osobine uèenika koji se vrednuje,istaknula je potrebu cjelovitog pristupa, tj. Pestalozzijevudiobu: odgoj glave, srca i ruku. Važnim u procesu vrednovanja predavaèica je istaknula iciljeve i svrhu vrednovanja i samovrednovanja nastavnika.Kao ciljeve istaknula je osiguranje kvalitete nastavnogprocesa, nastavnikov osobni profesionalni razvitak, dok jekao svrhu naglasila visoku razinu profesionalnih aspiracija,otvorenost prema promjenama, voljnost za eksperimentiranjei istraživanje u nastavi, otvorenost prema kritici i postojanjesamokritiènosti, dobro poznavanje svih aspekata nastave,nastavnog predmeta i odgojnog podruèja. Nadalje, istaknula je temeljne pretpostavke dobrogocjenjivanja i vrednovanja, ali i upozorila na najèešæepogreške vrednovanja i njihovo otklanjanje. Posebno jeupozorila na potrebu individualizacije ocjenjivanja, tepraktiènim primjerima istaknula razlièite tehnikeprikupljanja podataka u svrhu vrednovanja. Navodeæiprimjere instrumenata kod vrednovanja, dr. Buljubašiæ-Kuzmanoviæ podsjetila je kako je individualno vrednovanjefokusirano na napredak pojedinog uèenika, a konstruira ganastavnik uz aktiviranje uèenika (pismeni zadaci,izražavanje i stvaranje, eseji). Potom vrednovanje skupnograda je vrednovanje fokusirano na skupinu (ista ocjena) ivrednovanje unutar skupine – strukturirano uèenje (napredakpojedinca i njegovog doprinosa skupnom radu). Jedan odinstrumenata je i vrednovanje projektnih aktivnosti kojeuèenici stvaraju i razvijaju samostalno ili u suradnji snastavnikom. Projektne aktivnosti potièu na akciju,rješavanje problema i praktiènu primjenu znanja (iskustveno,socijalno, suradnièko, timsko i cjelovito - integrativnouèenje, nastava usmjerena na uèenika te povezivanje nastavei života). Kao posljednji instrument istaknula jesamovrednovanje, kao metodu kojom uèenik/nastavnikvrednuje vlastiti rad i stavlja ga u funkciju uèenja i razvoja. Na kraju izlaganja dr. Buljubašiæ-Kuzmanoviævjerouèiteljima je predložila popis literature na hrvatskomjeziku, a potom nizom primjera iz vlastite prakse dalapoticaje koji im mogu pomoæi u vrednovanju vjerouèenika.Nakon završetka prijepodnevnog radnog dijela drugog danakatehetske zimske škole, vjerouèitelji su sudjelovali utradicionalnoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi. U tijekupopodneva nastavljen je rad u šesnaest radionica.

Èakovec: 90. obljetnica pripojenja Meðimurja HrvatskojÈakovec, 9.1.2009. (IKA) - Na sam spomendan pripojenjaMeðimurja Hrvatskoj te u prigodi 90. obljetnice togdogaðaja, u Èakovcu je u petak 9. sijeènja održana sveèanostkoja je zakljuèena misnim slavljem koje je predvodiovaraždinski biskup Josip Mrzljak. Misa za domovinuslavljena je u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa ispred koje jena Franjevaèkom trgu prije toèno 90 godina na velikojnarodnoj skupštini donesena rezolucija o odcjepljenjuMeðimurja od maðarske države i pripojenju maticiHrvatskoj. S biskupom su suslavili provincijal Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak, generalnivikar mons. Ivan Godina, èakoveèki i donjomeðimurskidekani preè. Stjepan Mosteèak i preè. Antun Hoblaj tefranjevci iz èakoveèkog samostana na èelu s gvardijanom ižupnikom fra Stankom Belobrajdiæem, a sudjelovali sudvojica ðakona te brojni vjernici èakoveèke i susjednih župa,meðu kojima i meðimurski župan Josip Posavec ipredstavnici i gardisti Zrinske garde Èakovec. Nazoèile su imajke i udovice poginulih redarstvenika Policijske upravemeðimurske, za koje se takoðer molilo tijekom mise koja jebila misa zahvalnica za veliko djelo koje je ostvareno uzauzimanju za slobodu i nezavisnost hrvatske domovine ihrvatskog naroda. Pozdravljajuæi nazoène, domaæi župnik Belobrajdiæpodsjetio je kako su se okupili u sjeæanje na velik dogaðajprije 90 godina kada je pred crkvom na trgu održana misa saskupštinom naroda Meðimurja. Pozvao je nazoène da molekako bi se domovina izgraðivala na opæe dobro današnjih ibuduæih naraštaja. U propovijedi je biskup Mrzljak istaknuokako se govoreæi o ljudskoj povijesti ne može prešutjetigovor o Božjem ulasku u tu povijest, i to Boga koji jeLjubav, iz koje je potrebno uèiti kako ljubiti Boga i ljubitièovjeka. "Jer èovjek, koji je nadahnut takvom Ljubavlju,iskazuje brigu prema svojoj obitelji, narodu i domovini inadilazi svoje slabosti te se dogaða nešto èudesno - snagaljubavi prema temeljnim vrijednostima pobjeðuje sve zlo, pamakar se èinilo da je ono jaèe. Božje svjetlo obasjava dobro ivodi prema pobjedi dobra", kazao je biskup dodavši da ubožiænom svjetlu treba promatrati i dogaðanja kojih sespominje na današnji dan. Naglasio je da je slobodaHrvatske došla uz velike teškoæe i žrtve, i to nekolikonaraštaja koji su se kroz prošlost zauzimali za nezavisnosthrvatskog naroda. Podsjetio je kako povijest bilježi da sumeðimurski Hrvati jedinu utjehu i obranu nalazili u svojojkatolièkoj vjeri i kleru, te da je od starine sav narod uMeðimurju bio veoma pobožan. Sveæenici su teško osjeæalinasilje maðarizacije i odnaroðivanje svojih župljana, dok jeviše sveæenika rodoljuba zbog svoje pastoralne, odgojne iprosvjetiteljske djelatnosti bilo proganjano. Meðimurski klers pukom stoga je radosno doèekao dogaðanja koja su svojvrhunac imala na Badnjak 1918. godine kada je osloboðenoMeðimurje od maðarske okupacije. Povjesnièar Horvatzabilježio je kako je narod u Èakovcu tada veselo krenuo naponoæku u ovu crkvu gdje im je na misi istaknuta sreæa kojuim je donio taj Božiæ te su punih srca otpjevane božiænepjesme. Iduæi dan božiænoj misi nazoèili su i svi vojnici ièasnici, a otpjevana je i hrvatska himna 'Lijepa našadomovino'. Hrvatski narod ugodno i radosno proveo jebožiæne blagdane uz brojne mise zahvalnice diljemMeðimurja. Nakon božiænih sveèanosti 9. sijeènja 1919. godine održanaje na ogromnom trgu pred franjevaèkom crkvom velikanarodna skupština. Najprije je proslavljena misa koja jezakljuèena zahvalnim Te Deumom i hrvatskom himnom.Poslije mise skupštinu je otvorio o. Kapistran Geci, a nakon


914. sijeènja 2009. broj 2/2009

nekoliko govora skupština je jednoglasno donijela rezolucijukoja je bila izraz dugogodišnjih težnji i nadanja meðimurskihHrvata za pripojenjem svojoj matici domovini. "Potvrdilo sekako je svjetlo vjere uistinu ono koje vodi èovjeka premadobru i boljitku, jer èovjek nadahnut tim svjetlom možeraèunati i na Božju pomoæ i milost", rekao je biskup Mrzljakte istaknuo da dogaðaj Božiæa nadilazi povijest jer spajavremenitost i vjeènost, pozvavši okupljene da im i ovajspomendan na ta dogaðanja bude nadahnut božiænimsvjetlom koje vodi u buduænost. Na kraju mise, kao što je touèinjeno i prije 90 godina, otpjevana je zahvalna pjesma"Tebe Boga hvalimo", a slavlje je zakljuèeno i hrvatskomhimnom. Uoèi mise u dvorani 'Zrinski' županijske zgrade 'Scheier'održana je sveèana akademija na kojoj je o povijesnimdogaðanjima govorio ravnatelj Muzeja Meðimurja mr. sc.Vladimir Kalšan. Podsjetio je kako je Meðimurje 1861.godine pod pritiskom Maðara izgubilo svoju pripadnostHrvatskoj koju je 1848. izborio ban Josip Jelaèiæ. Bilo jeposve prepušteno Maðarskoj koja je krenula putempostupnog, ali odluènog procesa denacionalizacije imaðarizacije hrvatskog naroda u Meðimurju. Sa stajalištahrvatske nacionalne svijesti situacija je u Meðimurju bilavrlo teška. Uz patrijarhalni obiteljski život i meðimurskunarodnu pjesmu, hrvatski narodni duh spašavali su KatolièkaCrkva i dio nacionalno svjesnog sveæenstva. Etnièkinajhomogeniji hrvatski kraj, koji je stoljeæima imaomaðarsku administraciju, unatoè svemu, obranio se odmaðarizacije, što je pridonijelo uspjehu vojnih operacija kojesu zakljuèene 24. prosinca 1918. godine ulaskom hrvatskevojske u Èakovec i preuzimanjem vlasti nad èitavimMeðimurjem. Na Božiæ je predsjednik Narodnog vijeæa zaMeðimurje dr. Ivan Novak izdao proglas narodu Meðimurjapovodom osloboðenja te je donesena odluka o održavanjuniza narodnih skupština po mjestima i velike narodneskupštine u Èakovcu 9. sijeènja 1919. godine. U nazoènosti10.000 Meðimuraca na skupštini je donesena rezolucijakojom se hrvatski narod u Meðimurju zauvijek odcijepio odmaðarske države kojoj je do tada pripadao "samo podutjecajem sile i protiv svoje volje". Istoga dana, predstavniciMeðimurske županije, Grada Èakovca, Opæine Nedelišæe,Matice hrvatske i Družbe "Braæa hrvatskog zmaja" položilisu vijence na grob dr. Ivana Novaka, hrvatskogpreporoditelja Meðimurja (1884.-1934.), na èakoveèkomgradskom groblju.

Susret zagrebaèkoga gradonaèelnika i dominikanskogaprovincijalaZagreb, 9.1.2009. (IKA) - Zagrebaèki gradonaèelnik MilanBandiæ primio je 9. sijeènja u službeni posjet provincijalaHrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM dr.Antu Gavriæa s dr. Franjom Šanjekom i suradnicima. U razgovoru u Poglavarstvu, provincijal Gavriæ upoznao jegradonaèelnika s projektom prerastanja župne crkve Kraljicesv. krunice u Kontakovoj ulici u nacionalno svetište te jepredstavio i zamisli o ureðivanju dvaju prostora na tojlokaciji, Kažotiæeva trga i Gospina vrta. Zagrebaèki gradonaèelnik istaknuo je kako je "gradskauprava s njim na èelu oduvijek imala sluha kada je u pitanjusuradnja s Crkvom, o èemu svjedoèe brojni veæ realiziraniprojekti, projekti koji su u tijeku, ali i oni koji tek slijede",priopæeno je iz Ureda gradonaèelnika. Dominikanski samostan osnovan je godine 1927., a prvacrkva izgraðena poslije rata u Zagrebu bila je upravo crkvaKraljice sv. krunice.

Velika nagrada Maloga koncilaZagreb, 9.1.2009. (IKA) - Na uobièajenom susretu sMakom, kao "neobveznom satu" u sklopu Katehetskezimske škole, 9. sijeènja, središnji dogaðaj bilo jenagraðivanje vjerouèitelja od strane uredništva GK - Malogakoncila. Naime, èetrdeset vjerouèitelja zauzetih upromicanju toga djeèjeg mjeseènika meðu svojimvjerouèenicima – nagraðeno je vrijednim hodoèašæem uPoljsku. Uz to svi nazoèni dobili su, u znak zahvalnosti,prigodne nagrade uredništva, èiji su predstavnici – ravnateljGK-a Nedjeljko Pintariæ i v.d. gl. urednika Maka Vojmil Žicprogovorili ukratko o sadašnjoj i buduæoj izdavaèkojdjelatnosti vezanoj uz Mali koncil. Posebna toèka, popraæenadojmljivom videoprezentacijom, bila je i predstavljanje"Laðe", èasopisa za promicanje religioznog odgoja ivrjednota kršæanske kulture, što je uèinio Nikola Kuzmièiæ.Jednosatni program svojim kvalitetnim nastupom uživoobogatilo je "Novo svitanje", zagrebaèki glazbeni sastav kojise duhovnom glazbom bavi veæ dugi niz godina.

Jedanaesta obljetnica reðenja biskupa MilovanaBiskup je zahvalio svima koji ga prate u biskupskoj službiDonji Labin, 10.1.2009. (IKA) - Na jedanaestu obljetnicureðenja za poreèkog i pulskog biskupa, mons. Ivan Milovanpredvodio je u subotu 10. sijeènja 2009. misno slavlje ucrkvi Gospe Fatimske u Donjem Labinu, zajedno sasveæenicima Labinskoga dekanata i kancelarom biskupije.Na misi su se okupili èlanovi župnih pastoralnih vijeæalabinskih župa. Biskup Milovan u homiliji se prisjetio svoga reðenja prijejedanaest godina u poreèkoj bazilici. Zahvalio je svima kojiga prate u biskupskoj službi, ponajprije sveæenicima,redovnicima i redovnicima, kao i vjernicima laicima, aponajprije èlanovima župnih pastoralnih vijeæa. Svakosluženje mora biti prožeto ljubavlju, nadasve ljubavlju premabližnjima koje donosi osobnu radost, istaknuo je biskup. Biskup je govorio o pobudnici Ivana Pavla II. Christifideleslaici koja je nazvana poveljom katolièkoga laikata našegavremena, ona je zreli ploda promišljanja, razmjena iskustva iprijedloga VII. opæe redovne skupštine Biskupske sinode,koja se u listopadu 1987. godine održala na temu: "Zvanje iposlanje laika u Crkvi i svijetu". Zatim je istaknuo rijeèipape Benedikta XVI. da govoriti o katolièkome laikatu znaèimisliti na bezbrojne kršæane, zauzete u raznovrsnim iraznolikim situacijama da rastu kao uèenici i Gospodinovisvjedoci, otkriju i kušaju ljepotu istine i kršæanske radosti."Sadašnja kulturna i društvena situacija još žurnijim èinitakvo apostolsko djelovanje kako bi se prigrlilo bogatstvomilosti i svetosti, ljubavi, nauka, kulture i djela, koja èineživu katolièku tradiciju. Ne samo da je prenošenje isudjelovanje namijenjeno novim naraštajima nego su oni isubjekti koji u svom srcu oèekuju prijedloge istine i sreæekako bi mogli kršæanski svjedoèiti, kao što se veæ zbiva napredivan naèin". Biskup Milovan zahvalio je èlanovima župnih pastoralnihvijeæa na zauzetom radu u župama te ih pozvao da ustraju uposlanju i da dadnu dio svoga vremena kao vjernici zadobrobit župe. Na kraju je uime sveæenika i èlanova župnih pastoralnihvijeæa preè. Željko Zec, labinski župnik i dekan, èestitaobiskupu obljetnicu reðenja i istaknuo da vjernici mogu bitiponosni na svoga biskupa koji ih okuplja, vodi hrabro krozoluje ovoga vremena. Poželio je biskupu Milovanu dobrozdravlje i obilje Božjeg blagoslova u pastirskom voðenjePoreèko-pulske biskupije.


10 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Susret s roditeljima petero i više djece u VaraždinskojbiskupijiNa tradicionalnom božiænom susretu u organizacijibiskupijskoga Caritasa okupilo se 150 èlanova iz stotinjakobitelji - O temi "Djeca su radost" govorio je Ivan Šalekoviæiz Koprivnice, i sam otac sedmero djeceVaraždin, 10.1.2009. (IKA) - Caritas Varaždinske biskupijepriredio je u dvorani Biskupskog ordinarijata u Varaždinu usubotu 10. sijeènja tradicionalan susret s roditeljima petero iviše malodobne djece s podruèja Varaždinske biskupije.Susret, koji se dva puta godišnje prireðuje veæ niz godina,ovaj je put bio najbrojniji dosad. Biskupijski Caritas poslaoje pozive na više od 200 evidentiranih obitelji, a božiænomsusretu odazvalo se 150 èlanova iz stotinjak obitelji. Okupljene su pozdravili varaždinski biskup Josip Mrzljak, tepredsjednik i ravnatelj Biskupijskog Caritasa mons. IvanGodina i mr. Ante Šola. O temi "Djeca su radost" govorio jeIvan Šalekoviæ iz Koprivnice, i sam otac sedmero djece.Mons. Godina pozdravio je sve nazoène na božiænomsusretu kazavši kako je Božiæ blagdan obitelji u kojem sepotvrðuje radosna ljubav prema Djetetu u svim okolnostimai poteškoæama koje život donosi. Izrazio je zadovoljstvozbog velikog odaziva susretu kojem je središnja tema radostkao svjedoèanstvo novog života u obitelji, kojeg su oni uviše navrata s ljubavlju i radošæu prihvaæali. "Želimo da uvašoj djeci prepoznajete lice Božje, Isusa koji je postaoèovjekom u malom djetetu", poruèio je mons. Godina, aželjama se pridružio i biskup Mrzljak koji je istaknuo kakosusret obitelji s više djece ohrabruje u današnje vrijeme lošihdemografskih prognoza jer potvrðuje da postoje obitelji kojese ne boje djece i novog života. Naglasio je kako je noviživot radost, ali i velika žrtva iz koje se raða ljubav koje sveviše nedostaje meðu ljudima. Kazavši kako je Isusovoroðenje uznemirilo tadašnje društvo, biskup je ustvrdio da sei danas èesto dogaða da roðenje djeteta, osobito u brojnimobiteljima, uzrokuje razna nerazumijevanja i èuðenja. "Dokse danas govori o krizama, trebalo bi se govoriti o kriziljubavi, morala i meðuljudskih odnosa", rekao je biskupporuèivši nazoènima da ih se poziva na takve susrete upravoiz razloga da jedni drugima budu ohrabrenje i da razmijeneiskustva i teškoæe. "Put koji ste vi izabrali je put kojim trebaiæi naše društvo i naš narod u domovini koju nije moguæeizgraðivati bez ljudi koji su nositelji napretka i boljitka",rekao je biskup dodavši da se oko ljudi stvara osnovnastanica društva i Crkve a to je obitelj. "Ova slika koja je prednama, vi s vašom djecom kao prošireni Betlehem, uistinunam pokazuje što u punini sadržaja znaèi kada se ovih danagovorila fraza sretan Božiæ", rekao je biskup te zaželio daèitavoj domovini Božiæ bude na takav naèin sretan.Ravnatelj Šola zahvalio je roditeljima što se zalažu ipromišljaju kako život prenijeti i za život se zalagati unatoèsvakodnevnim problemima i teškoæama svih vrsta. "Visvjedoèite da je moguæe uspjeti unatoè svemu, uz žrtvovanjei zajedništvo. Vaše odgovorno roditeljstvo dalo je uistinulijepe rezultate u svjedoèanstvu da je život najveæavrijednost", poruèio je Šola. Ivan Šalekoviæ, zvonar u župnoj crkvi Sv. Nikole uKoprivnici i otac sedmero djece, iz osobnog je iskustvaprogovorio o djeci i daru života kao najveæem Božjem daru.Izrazio je radost što je i Crkva prepoznala takve roditelje iobitelji koji su zaista požrtvovni za svoju djecu. Zahvalio jeCrkvi što je takve obitelji prepoznala kao one u potrebi, netoliko u materijalnom smislu, koliko u duhovnom smislu jersu potrebne ohrabrenja, podrške i poštovanja. Naglasio jekako u današnjem društvu, u kojem ono što je nenormalnopostaje normalno, takve obitelji èesto doživljavajupodsmijeh i obezvreðivanje, èesto i od državnih struktura.

Poruèio je okupljenima da nadahnuæe pronalaze u èitanjuSvetog pisma, molitvi i euharistiji. Roditelj Josip Hajdukoviæ, otac petero djece, posvjedoèio jekako se snaga za život dobiva upravo u svakodnevnomsudjelovanju u misi, svakodnevnoj molitvi i blagoslivljanju.Preporuèio je da èlanove obitelji ukljuèe u župne aktivnosti.Roditelj Drago Sedlar, otac devetero djece, kazao je kako sutakve obitelji najviše nauèene skrbiti same o sebi. Naglasioje da su u Zajednici braènih susreta, u kojoj su aktivni 17godina, nauèili kako komunicirati meðusobno i s Bogom, aplodovi toga su i dvojica sjemeništaraca. Vladimir Žiher,otac 11-ero djece, kazao je kako je najbitnija suradnja sBogom i odazivanje Božjoj volji. Poruèio je svima da se neboje života i da žive u ljubavi. Caritasova volonterkapedijatrica dr. Verica Jaèmenica-Jazbec poruèila je svimroditeljima da se ne ustruèavaju krstiti dojenèad u životnojopasnosti i s djecom i u bolnici pohoditi bolnièke kapele, teim je svima darovala medicinske savjete o pomoæi bolesnomdjetetu. Na kraju su obiteljima darovani prigodni paketi s hranom,odjeæom i igraèkama, biskupijski kalendari i nosaè zvuka"Može se živjet' od ljubavi". Ravnatelj Šola istaknuo je kakorazlog susreta nije podjela paketa, no Caritas želi podijelitisve ono što mnogi dobroèinitelji daruju za razne potrebe.Pozvao je obitelji da se obrate u sluèaju bilo kakvih potrebajer æe im Caritas uvijek pomoæi prema moguænostima tezagovarati da državne i društvene strukture posvete višepozornosti odgovarajuæoj skrbi o njima.

Nakon izložbe jaslica, o fra Bonifaciju Pavletiæu knjiga ivitrajKutina, 10.1.2009. (IKA) - Izložba božiænih jaslica uGaleriji kutinskog Muzeja Moslavine ulazi u završni tjedansvog tridesetodnevnog prikaza. Brojni posjetitelji iz širegdijela Hrvatske, kao i oni koji to još namjeravaju do subote17. sijeènja, uz bogat sadržaj 77 jaslica odaju poštovanjeugodniku Božjem fra Ivanu Bonifaciju Pavletiæu, redovnikuDružbe sinova Bezgrešnog zaèeæa, utemeljenoj 1857. uItaliji. Za tog je redovnika, roðenog 1864. u Zbjegovaèinedaleko Kutine, polovicom 2007. godine zapoèeopripremni postupak za proglašenje blaženim. Godine 1897.godine u 33. godini života preminuo je u Rimu na glasusvetosti. Zanimanjem je bio postolar, ali svu svoju ljubavpoklonio je napuštenoj djeci i najbolesnijima. Izrada božiænih jaslica njegove Družbe, kako je prilikompostavljanja istaknuo o. Aleandro Paritanti, provincijalDružbe za Italiju, bio je i ostao èin donošenja radosti Božiæa,onima kojima to ne nudi obiteljski ugoðaj. Uz fra BonifacijaPavletiæa, sa spomenom Kutine i Hrvatske tijekom minulogprosinca izložbe su održane i u Italiji u Sarronnu, Cantu iErbu. Ove godine uz 145. obljetnicu Pavletiæeva roðenja veæslijede nove aktivnosti. U župnoj crkvi u Kutini tekatedralama u Zagrebu i Varaždinu od 8. do 10. veljaèe bitæe uz istraživanja o fra Bonifacijevoj djelatnosti i promicanjunjegove duhovnosti najavljen izlazak iz tiska knjige"Hrvatski hodoèasnik". U župnoj crkvi Bl. Alojzija Stepincau Kutinskoj Slatini na Stepinèevo 10. veljaèe blagoslovuvitraja s likom fra Bonifacija Pavletiæa, kako je najavljenonazoèit æe i glavni poglavar Družbe Sinova BezgrešnogZaèeæa o. Aurelijo Mozzeta iz Rima. U Moslavini posebnoæe biti obilježen 25. lipnja, dan roðenja fra Ivana BonifacijaPavletiæa.

.


1114. sijeènja 2009. broj 2/2009

Završila katehetska zimska školaPredstavljeni rezultati rada u radionicamaZagreb, 10.1.2009. (IKA) – Posljednjeg dana katehetskezimske škole, u subotu 10. sijeènja, predstavljeni su rezultatirada u radionicama koje su održane prvog i drugog dana uposlijepodnevnim satima. Voditelji radionica su na vrlodojmljiv i profesionalan naèin s posebnim naglaskom na vrlovisoku razinu poznavanja i korištenja raèunala, doèarali kakoatmosferu koja je vladala tijekom rada, tako i same rezultateiz kojih je bilo vidljivo više mnogostruko korisnih iprimjenjivih rješenja u vrednovanju uèenika, ali i nastavivjeronauka uopæe. Prva skupina radionica obraðivala je temu "Praktiènaprimjena elemenata vrednovanja u nastavi vjeronauka", a ciljje bio razmatrati i prouèavati naèine vrednovanja, utvrditikriterije i metode vrednovanja, iznalaziti moguænostivrednovanja u nastavi vjeronauka. "Vrednovanje isamovrednovanje uèenika u višim razredima osnovne škole"bila je tema druge skupine radionica, a vjerouèitelji su krozpraktièan rad razraðivali tablice vrednovanja premarazlièitim komponentama: pismena provjera znanja, tablicaza vrednovanje, stvaralaèko izražavanje, zalaganje, kulturameðusobne komunikacije i samovrednovanje uèenika. Treæa tema obraðena u radionicama bila je "Vrednovanjeviše od postavljanja individualne vrednote" s ciljemposvijestiti èinjenicu da je potrebno kvalitetno i sustavnopratiti proces i ocjenjivati u svim relacijama odgojno-obrazovnog rada: uèitelj-uèenik, uèenik-uèenik, uèeniksamovrednovanje i uèenik prema uèitelju i sustavu. Posljednja tema obraðena u radionicama bila je"Vrednovanje uèenika u nižim razredima osnovne škole".Cilj ove skupine radionica bio je vrednovanje isamovrednovanje uèenièkih sposobnosti u višim razredimaosnovne škole; uoèiti poteškoæe vrednovanja i ocjenjivanja ipraæenja u nižim razredima; upoznati vjerouèitelje srazlièitim naèinima praæenja i vrednovanja uèenika.Voditelji radionica predstavili su rad i rezultate. U drugom dijelu posljednjeg dana katehetske zimske školevjerouèitelji su imali prigodu upoznati se s projektom "Put ksuncu". O projektu su govorili vjerouèiteljica zagrebaèkeosnovne škole "Dr. Ivan Merz" Lana Špiljak Fruk ipostulator kauze Ivana Merza o. Božidar Nagy, DI.Sudionike škole je s inicijativama Ureda papinskih misijskihdjela upoznao nacionalni ravnatelj dr. Milan Špehar tevjerouèitelje pozvao na suradnju. Na kraju škole vjerouèitelji su dali više korisnih prijedlogaza poboljšanje organiziranja i rada katehetske zimske škole.Tako su, izmeðu ostaloga izrazili želju za više prostora uprogramu za raspravu, potom održavanje euharistijskogslavlja svakog dana tijekom škole, a izrazili su i potrebu dabiskupijski katehetski uredi izrade svoje Internet stranice, teda se sustavno potièe izrada didaktièkih materijala premaplanu i programu. Zatvarajuæi katehetsku zimsku školu s temom "Procesiuèenja i vrednovanja u vjeronauènoj nastavi" na kojoj je od8. do 10. sijeènja u Meðubiskupijskom sjemeništu nazagrebaèkoj Šalati sudjelovalo oko 650 vjerouèiteljaosnovnih škola, predstojnik NKU HBK dr. Ivica Pažin jevjerouèitelje pozvao na predbilježbu za besplatnu dostavu"Katehetskog glasnika". Rijeè je o službenom glasiluNacionalnog katehetskog ureda HBK kojim sevjerouèiteljima žele dati najpotrebnije informacije za rad,život i napredovanje i sve ono što bi se moglo ticati odnosavjerouèitelja prema vjerouèeniku u vidu promišljanja krozodreðene teme.

Ogulin: Skupština udruge Oda prijateljstvuOgulin, 10.1.2009. (IKA) - U dvorani župe sv. Križa uOgulinu u nazoènosti 35 èlanova, meðu kojima ogulinskogžupnika i dekana mr. Tomislava Rogiæa i dogradonaèelnikaTone Radoèaja, održana je 10. sijeènja redovna izvještajnaskupština udruge Oda prijateljstvu. Udruga je osnovanakrajem godine 2006. od skupine prijatelja rano preminuleèlanice križarskog društva Dragutin Kukalj iz OgulinaAntonije Turkoviæ s ciljem pomoæi djeci i mladimaoboljelima od malignih bolesti. Izvješæe o radu udrugepodnio je njen predsjednik Hrvoje Magdiæ. U nizu aktivnostipo kojima su postali prepoznatljivi i pri èemu su stvorilipravu mrežu prijateljstava ostvarili su respektabilne rezultatei skupili više od 50 tisuæa kuna koje su upotrijebili u pomoæiza devet obitelji u Ogulinu, Zagorju i Josipdolu. Najmanjasvota koju su darovali bila je 1653 kune a najveæa 10 tisuæakuna, najmlaðe dijete koje je primilo pomoæ ima 2 godine iboluje od dijabetesa a najstariji 29-godišnjak je dobio pomoæza transplantaciju bubrega. Magdiæ je naveo brojneaktivnosti protekle godine i pomoæ koju su imali u križarimaOgulina i Josipdola, Sportskoj zajednici grada Ogulina, župisv. Križa kao i patronažnim sestrama od kojih dobivajuinformacije o potrebitima. Izvješæe je usvojeno, a u planurada za ovu godinu istaknuto je i nadalje prikupljanjesredstava za bolesnu i potrebitu djecu i mladež. Posebno jetežište i ove godine na organizaciji festivala duhovne glazbeTonkafest 2009. za koji su veæ poèele pripreme. Taj festivalpostao je veæ prepoznatljiv u Hrvatskoj i najzapaženija jekulturna akcija èlanova udruge. I ove godine u planu jehodoèašæe u Italiju. Izvršene su i neke izmjene u èlanstvu uIzvršnom odboru udruge. Branka Turkoviæ postala jepotpredsjednica a novi èlanovi izvršnog odbora su ZlatkoTurkoviæ i Manuela Mihaljeviæ-Sabljak.

Osvrt dr. Ivice Pažina na katehetsku zimsku školuZagreb, 11.1.2009. (IKA) – Po završetku katehetske zimskeškole, koja je od 8. do 10. sijeènja održana uMeðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati,predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK dr. IvicaPažin dao je kraæu izjavu za IKA-u. Katehetska zimska školapo sebi s obzirom na temu "Procesi uèenja i vrednovanja uvjeronauènoj nastavi" bila je ne samo dio permanentneizobrazbe vjerouèitelja u okviru njihovih didaktièkih,pedagoških pa i metodièkih promišljanja, veæ i široka istruèna radna rasprava o jednoj od važnih tema koja senalazi u Nacionalnom okvirnom kurikulumu kaopredloženom tekstu za temeljni dokument buduænostiosnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u RH, rekao je dr.Pažin. U osvrtu na predloženi dokument, istaknuo je kakoišèitavajuæi ga, te sagledavajuæi koncepciju ove katehetskezimske škole je vidljivo kako je vjerouèiteljska stvarnostkroz prizmu trajne izobrazbe vjerouèitelja na suvremenomputu promišljanja o ovoj temi. Smijem reæi da ni u èem što uovom trenutku nudi Nacionalni okvirni kurikulum nezaostajemo. Dapaèe, u odreðenim segmentima i kroz prizmutoènog naziva teme "Procesi uèenja i vrednovanja uvjeronauènoj nastavi" èak smo i dali odreðene smjernice zakoje æemo se potruditi i preporuèiti NOK-u za buduænost,odnosno u okviru promjena samog dokumenta za što boljubuduænost škole u Hrvatskoj. U tom uistinu vidim znaèajnomjesto vjeronauka, rada naših vjerouèitelja, njihovekreativnosti, naših promišljanja za dobro škole, te zaneupitno mjesto vjeronauka u našim školama i za potrebunjegovoga što kvalitetnijega prihvaæanja od strane svihmoguæih struènih krugova, a što vjerujem da neæe biti teško,rekao je dr. Pažin.


12 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Druženje ministranata u osjeèkoj RetfaliOsijek, 11.1.2009. (IKA/TU) - Druženje 36 ministranataosjeèke župe Uzvišenja sv. Križa u Retfali uprilièeno je 11.sijeènja nakon nedjeljne veèernje mise kojom je proslavljenoKrštenje Isusovo. Župnik Pavo Vukovac i kapelan LadislavDort organizirali su skromno zahvalno slavlje uz zajednièkuveèeru, društvene igre i podjelu nagrada za aktivnosudjelovanje u proteklom blagoslovu obitelji u retfalaèkojžupi te za redoviti angažman oko liturgijskih slavlja. "Nakonšto je blagoslovljeno oko 2700 obitelji, priredili smodruženje na koje se odazvalo svih 36 ministranata,ukljuèujuæi 12 novih koji su na drugu nedjelju došašæa namisi sveèano postavljeni u službu ministranata. Bilo je vrlozabavno i veselo. Razgovarali smo, igrao se stolni nogomet istolni tenis, ministranti i ministrantice su pjevali i poèastilise pizzom. Sveukupni novèani dar ministrantima dobiven zablagoslova, podijeljen im je za džeparac", rekao je vlè. Dort.

Blagdan Krštenja Gospodinova u PožegiDeseta obljetnica kako je službu orguljaša i ravnatelja zborau crkvi Sv. Lovre i u katedrali preuzeo Alen KopunoviæLegetinPožega, 11.1.2009. (IKA) - Na blagdan KrštenjaGospodinova kojim završava božiæno liturgijsko vrijeme, 11.sijeènja, požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio jeeuharistijsko slavlje u požeškoj crkvi Sv. Lovre, tijekomkojega se spomenuo desete obljetnice kako je službuorguljaša i ravnatelja zbora u toj istoj crkvi i u katedralipreuzeo Alen Kopunoviæ Legetin. Biskup je istaknuo kakosmo u krštenju roðeni od Boga, ali tu roðenost od Bogatrebamo oèitovati i živjeti u svom životu s oduševljenjem ipovjerenjem. Pri završetku slavlja kancelar Ivica Žuljeviæproèitao je pismo koje je biskup Škvorèeviæ tom prigodomuputio Kopunoviæ Legetinu. U pismu biskup, meðu ostalimkaže: "Danas, na blagdan Gospodinova Krštenja od svegsrca zahvaljujem Vam za neprekinuto desetogodišnjeglazbeno djelovanje u Požegi. Pomogli ste da Požeškabiskupija tijekom prvog desetljeæa postojanja u svojimsredišnjim crkvama može na visokoj glazbenoj raziniuzdizati Bogu èast i hvalu a vjernici na prikladan naèin bitidionici uzvišenih otajstava svete vjere. Kao povjerenikPožeške biskupije za liturgijsko pjevanje nastojali steorganizirati susrete s orguljašima i voditeljima crkvenogpjevanja te tako promicati u našim župama ljepotu idostojanstvo svetih slavlja. Uz to ste za naš katedralni zbornekoliko puta skladali nepromjenjive dijelove svete mise iviše liturgijskih pjesama, glazbeno oblikovali razlièiteproslave naše Biskupije, osobito euharistijski kongresprigodom Velikog jubileja i o desetoj obljetnici utemeljenjanaše mjesne Crkve. Organizirali ste brojne koncerte u našojkatedrali, meðu kojima su i vaši uspjeli solistièki koncerti naorguljama i s pjevaèkim zborovima. Vaše desetogodišnjeglazbeno djelovanje u Požegi uèinilo je ovaj grad, sjedištenaše Biskupije znaèajnim glazbenim središtem. Neka VamGospodin udijeli dobro zdravlje, puno duhovne snage iustrajnosti da svojim duhom i glazbenim sposobnostima jošdugi niz godina obogaæujete sveta slavlja u požeškojkatedrali i crkvi Sv. Lovre te doprinosite kulturnom životuovoga grada". Brojni vjernici u crkvi Sv. Lovre pljeskom suizrazili zahvalnost za uspješno desetogodišnje glazbenooblikovanje liturgije Alena Kopunoviæa Legetina u toj crkvi.U subotu 10. sijeènja održao je solistièki koncert naorguljama požeške katedrale a na programu su bilanajizvoðenija djela svjetske orguljaške literature: J. S. Bach,A. Vivaldi, C. Franck i A. Guillmant.

Piæan: Krštenje petog djeteta u obitelji ŠviæPiæan, 11.1.2009. (IKA) - Poreèko-pulski biskup IvanMilovan krstio je u nedjelju 11. sijeènja na župnoj misi uPiænu peto dijete u obitelji Šviæ, malu Terezu Anu. Biskup Milovan u homiliji je èestitao obitelji Šviæ što jeotvorena daru života te što i danas u vremenu hedonizma imaterijalizma postoje obitelji koje na pravo mjesto stavljajuživot. Obitelji koje svoje pouzdanje stavljaju u Bogaspremne su prihvatiti novi dar života. Njima dijete nije samoobveza i poteškoæa, veæ ponajprije neizmjerni Božji dar.Biskup je istaknuo da su djeca blagoslov najprije obitelji apotom župe i društva. Na kraju mise èestitku su obitelji uputili župljani i župnikpreè. Antun Kureloviæ koji im je èestitao na petom djetetu,napose ocu koji premda je izgubio tjelesni vid, nije izgubioonaj duhovni kako to sam zna ponavljati.

Generalni ministar Higgins posjetio nadbiskupa DevèiæaNa susretu se govorilo o moguænosti pokretanja postupka zaproglašenje blaženim blagopokojnog šibenskog biskupaSreæka BadurineRijeka, 12.1.2009. (IKA) - Generalni ministar treæegsamostanskog reda sv. Franje fra Michael J. Higgins posjetioje 12. sijeènja rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa u sklopuvizitacija Hrvatske provincije franjevaca treæoredacaglagoljaša sv. Jeronima. Na susretu u Nadbiskupskom domuu Rijeci bilo je rijeèi o moguænosti pokretanja postupka zaproglašenje blaženim blagopokojnog šibenskog biskupaSreæka Badurine. Kao franjevac treæoredac u samostanu sv.Franje Asiškog na Pehlinu te profesor na Visokojbogoslovnoj školi i duhovnik sjemeništa, biskup Badurinaostavio je neizbrisive tragove u Rijeèkoj nadbiskupiji imetropoliji. To su potvrdili i treæoreci fra Milan Šokèeviæ,sadašnji župnik na Pehlinu, te fra Zvonimir Brusaæ, vikarprovincije i tajnik vizitacija. O glasu svetosti pokojnogbiskupa mnogi su spremni svjedoèiti, a koliko su ga cijenilinjegovi suvremenici pokazao je i simpozij održan prije dvijegodine. Unutar provincije veæ se nekoliko godina razmišlja opokretanju postupka, a fra Michael je želio èuti mišljenjenadbiskupa Devèiæa o biskupu Badurini i uputnostipokretanja te inicijative. Ukoliko se provincija odluèi za tajkorak, pojedinosti æe trebati dogovoriti sa šibenskimbiskupom Ante Ivasom, koji je naslijedio biskupa Badurinu iu èijoj je nadležnosti pokretanje postupka. U razgovoru s nadbiskupom Devèiæem, fra Michael jegovorio o franjevaèkim redovima i suradnji redovnika udijecezanskom pastoralu. U pohodu zajednicama treæoredacafra Michael æe u Hrvatskoj boraviti do 9. veljaèe i posjetitidijecezanske (nad)biskupe u Splitu, Zadru, Šibeniku, Krku,Zagrebu i Ðakovu. Podsjetio je kako je pri kanonskimvizitacijama samostanima treæoredaca uobièajeno dageneralni ministar posjeti i dijecezanskog biskupa, jer, kakoje rekao, redovnici moraju suraðivati i stalno produbljivatiodnose s mjesnim biskupom. Generalni ministar reda ima obvezu u tijeku èetiri godineposjetiti sve samostane svoje braæe kako bi im dao potporu uradu i smjernice za djelovanje u sljedeæem èetverogodišnjemciklusu. U travnju ove godine u Zagrebu æe se održatigeneralni kapitul franjevaca treæoredaca kojim æe fraMichael predsjedati. "Mi moramo uvijek biti franjevci iživjeti kao franjevci kako bi oèuvali naš identitet unutarCrkve i društva", zakljuèio je fra Michael.


1314. sijeènja 2009. broj 2/2009

Kardinal Bozaniæ primio otpravnika poslovaVeleposlanstva ÈileaZagreb, 12.1.2009. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je, na njegovu zamolbu, FranciscaDevia Aldunatea, otpravnika poslova Veleposlanstva Èilea uRepublici Hrvatskoj, u ponedjeljak 12. sijeènja uNadbiskupskome dvoru u Zagrebu, izvijestio je UredZagrebaèke nadbiskupije za odnose s javnošæu.

Kardinal Bozaniæ primio rektora BjelišaZagreb, 13.1.2009. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je rektora Sveuèilišta u Zagrebu prof.dr. Aleksu Bjeliša u utorak, 13. sijeènja u Nadbiskupskomedvoru u Zagrebu. Na susretu su bili nazoèni i novoimenovanirektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta zagrebaèkipomoæni biskup mons. prof. dr. Ivan Šaško te prorektorSveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Bojan Baletiæ. U razgovoru jeizmeðu ostaloga bilo rijeèi i o suradnji Hrvatskogakatolièkog sveuèilišta i Sveuèilišta u Zagrebu, objavio jeUred Zagrebaèke nadbiskupije za odnose s javnošæu.

Rijeka: Nadbiskup Devèiæ èestitao Maxu Peèu 95.roðendanPoznati i priznati graðevinski inženjer sudjelovao je umnogim projektima i graðevinskim pothvatima na podruèjuRijeke nakon II. svjetskog rataRijeka, 13.1.2009. (IKA) – Max Peè, "povijest Rijeke nadvije noge", kako ga je nazvao nadbiskup Ivan Devèiæ,proslavio je 13. sijeènja u Nadbiskupskom domu 95.roðendan. "Sve što je postigao plod je njegove struènosti iznanja, jer i u vremenima komunizma uvijek je bio vjeranCrkvi", rekao je nadbiskup Devèiæ èestitajuæi slavljeniku.Poznati i priznati graðevinski inženjer sudjelovao je umnogim projektima i graðevinskim pothvatima na podruèjuRijeke nakon II. svjetskog rata. Svojim se radom upisao upovijest Rijeke, a njegova su sjeæanja i danas svježa i izvordragocjenih informacija. "Vi ste sada moja obitelj, jer druge nemam", ganuto je rekaona sveèanosti u Ordinarijatu. Sam je ostao nakon što je, dopred malo, tri godine njegovao bolesnu i nepokretnusuprugu. S radošæu se prisjetio onih dana, sedamdesetih iosamdesetih godina prošlog stoljeæa, kada je s nadbiskupomDevèiæem i prvim urednicima nadbiskupijskog mjeseènikaZvona pok. mons. Josipom Šojatom i pok. mons. AntonomSironiæem sudjelovao u stvaranju lista, tada jedinstvenog nesamo za podruèje Rijeèke metropolije, nego i u Hrvatskoj.Zvona koja i danas izlaze, još uvijek se hrane na izvorunjihova rada i entuzijazma, a Max Peè neumorno, iz mjesecau mjesec objavljuje svoje crtice iz povijesti Rijeke. Pored graðevinarskog rada u struci, bavio se fotografijom,pisanjem, i sportom. Bio je profesor na Graðevinskomfakultetu, tajnik Plivaèkog kluba Primorje i zapovjednikDobrovoljnoga vatrogasnog društva Sušak. Kao fotografimao je 10 samostalnih izložbi, a svojim pisanjem, izmeðuostalog, obogaæivao je i još uvijek obogaæuje mjeseènikZvona. Njegovo prijateljstvo s nadbiskupom Devèiæemdatira upravo iz vremena suradnje u Zvonima, a poznata je injegova suradnja s tadašnjim nadbiskupom, blagopokojnimmons. Josipom Pavlišiæem. Do smrti pokojnog nadbiskupaprije tri godine, u Nadbiskupskom domu zajedno suproslavljali Maxov roðendan i biskupsko reðenje mons.Pavlišiæa.

Kardinal Bozaniæ primio predsjednika Hrvatskogdiplomatskog kluba Sergeja MorsanaZagreb, 13.1.2009. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je Sergeja Morsana, predsjednikaHrvatskog diplomatskog kluba, u utorak 13. sijeènja uNadbiskupskome dvoru u Zagrebu. Sergej Morsan je i èlanForuma hrvatske sloge te utemeljitelj Hrvatsko-hispanskogdruštva, priopæio je Ured Zagrebaèke nadbiskupije za odnoses javnošæu.

Kardinal Bozaniæ primio poljskog veleposlanikaZagreb, 13.1.2009. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je poljskog veleposlanika u RepubliciHrvatskoj Wieslawa Tarku u utorak 13. sijeènja uNadbiskupskome dvoru u Zagrebu. Bio je to nastupni posjetveleposlanika Tarka.

Molitveni susret u RijeciPredstavnike Pokreta krunice i braniteljskih udruga, kojiorganiziraju susret, primio nadbiskup DevèiæRijeka, 13.1.2009. (IKA) – Pokret krunice za obraæenje imir s udrugama hrvatskih branitelja organizira 7. veljaèe ucrkvi Gospe Lurdske u Rijeci molitveni susret "Molitvomoèuvajmo Hrvatsku". Susreti koje je podržalo i Ministarstvoobitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti održani sudiljem Hrvatske, u gradovima koji su imali važnu ulogu uDomovinskom ratu. Nakon Zagreba, Vukovara, Dubrovnikai Zadra, susret u Rijeci zaokružit æe molitvu u hrvatskimgradovima. Predstavnici Pokreta krunice i braniteljskih udruga 13.sijeènja posjetili su rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa kakobi mu predstavili program koji 7. veljaèe u crkvi GospeLurdske zapoèinje u 15 sati. Nadbiskup Devèiæ predvodit æeeuharistijsko slavlje u 17 sati. Pokret krunice za obraæenje i mir od 1993. godine moli zaduhovnu obnovu i preporod hrvatskog naroda. Poznato je daje upravo krunica oko vrata bila jedina uzdanica mnogimbraniteljima u teškim danima Domovinskog rata. U proteklojje godini Pokret krunice stoga podržao inicijativu braniteljada se diljem Hrvatske održe molitveni susreti. "Upravo je uovim vremenima materijalne krize važno upozoriti da je onazapravo produkt duhovne krize suvremenog društva i stoganam je duhovna obnova nužna", poruèio je na susretunadbiskup Devèiæ.


14 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Crkva u Hrvata

Božiæna èestitka kardinala Puljiæa episkopu VasilijuSarajevo, 6.1.2009. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskup imetropolit kardinal Vinko Puljiæ uputio je episkopuzvornièko-tuzlanskom Vasiliju božiænu èestitku u kojoj jenajiskrenije zahvalio na njegovoj èestitki i srdaènim željamaprigodom proslave Roðenja Kristova. "U ovoj godini svetog Pavla rado želim uzvratiti istimèestitkama i željama Vama osobno, Vašim sveæenicima,ðakonima i svem puku Božjem koji predvodite u Eparhijizvornièko-tuzlanskoj za proslavu istog Otajstva RoðenjaBogoèovjeka. Neka nas Pavlovo obraæenje zahvati kako biistim žarom naviještali i svjedoèili to svjetlo koje je došloRoðenjem Kristovim. Sveti Ivan evanðelist nam zapisa:'Svijetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog èovjeka doðe nasvijet… onima koji ga primiše podade moæ da postanu djecaBožje' (Iv 1,9 i 12). Želim da se to ostvaruje po ovoj proslavidanas. U tom Kristovu utjelovljenju i Roðenju prepoznajemodostojanstvo èovjeka kao djeteta Božjeg. U tim mislimaporuke Evanðelja klièem vašim drevnim usklikom: MirBožji – Hristos se rodi! Vaistinu se rodi! Neka Njegovosvijetlo obasja cijelu Novu 2009. godinu kako bi u Njegovusvijetlu živjeli, mislili i radili te se zauzimali oko ostvarenjadostojanstva èovjeka kao djeteta Božjeg", istaknuo jekardinal Puljiæ.

Subotica: Dani biskupa Ivana AntunoviæaSubotica, 11.1.2009. (IKA) - U subotièkoj katedrali-baziliciSv. Terezije zapoèelo je 11. sijeènja obilježavanje "Danabiskupa Ivana Antunoviæa" u organizaciji Katolièkoginstituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ".Sveèanu misu o 121. obljetnici smrti biskupa IvanaAntunoviæa, preporoditelja baèkih Hrvata – Bunjevaca iŠokaca, predvodio je mr. Mirko Štefkoviæ, tajnik biskupije iurednik katolièkog lista "Zvonik", a koncelebriralo je još šestsveæenika zajedno s katedralnim župnikom mons. StjepanomBeretiæem. Uz sudjelovanje velikog broja vjernika i èlanovainstituta "Ivan Antunoviæ", na misi je pjevao katedralni zbor"Albe Vidakoviæ" pod ravnanjem s. Mirjam Pandžiæ. Uuvodu u misu mr. Štefkoviæ je, navodeæi odlomak izAntunoviæeva djela "Razprava o podunavskih i potisanskihBunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom igospodarskom", pozvao okupljene vjernike da se upitajuodakle crpe snage za svoj život i djelovanje, osobito za onokoje se tièe dobrobiti bunjevaèke i šokaèke grane hrvatskoganaroda. Pozvao ih je da prihvate Antunoviæevu pouku:"Drvo živi iz zemlje, gdi mu se koren zadubio, te po sitnihžilicah crpi iz nje hranu, koja se dili iz stabla po svih granahi granèicah. Al' ova hrana onda je tek zdrava i za životkoristna ako se sljubi s onom, koju drvo po svojem lišæu igranèicah sisa iz èistog zraka, prima od svitlosti i sjanostisunca, vedra i oblaèna neba, te se kišom i vitrom razgaljuje,kroza što se pretvara u onu sol, koja prolazi cilo drvo da gaoživljuje i plodom nadaruje". "Molimo Gospodina",zakljuèio je predvoditelj euharistijskog slavlja, "da on budeono Sunce koje æe nas održati u životu i dati da punoplodova donosimo ostajuæi èvrsto ukorijenjeni u svoj rod inarod". U homiliji, tumaèeæi Božju rijeè o blagdanu KrštenjaGospodnjega, osobito pjesmu o Sluzi Jahvinom, istaknuo jeda je biskup Antunoviæ bio u svom vremenu izabranik Božjikoji je bez prevelike buke i galame, svojim upornim radomokupljao oko sebe rodoljube koji su poštujuæi tuðe s velikomljubavlju i marom smišljali naèine kako da saèuvaju narodnu

svijest i vjeru svog naroda. "Tko moli skrušeno i pouzdano'budi volja Tvoja, kako na nebu tako i na zemlji', onoga sednevi mirnije izmjenjivaju vrhu vlastite glave. Jerbo ga rukaBožja vodi, da glavom o zid ne udari, da nogom ne posrne,veæ u svih okolnostih, ako biva i bijen i ranjen, al nikadpobijen" – ove Antunoviæeve rijeèi mogu poslužiti kaomisao vodilja onima koji danas vode brigu o našem narod,zakljuèio je propovjednik. Dani biskupa Antunoviæanastavljaju se u petak kada æe u HKC "Bunjevaèko kolo" bitiodržan Sedamnaesti "Razgovor" Katolièkog instituta zakulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ". Predavanjena temu: "Crkva i socijalna politika pred izazovima globalnefinancijske krize" održat æe dr. Vladimir Dugaliæ, profesormoralne teologije na KBF-u u Ðakovu.

Poziv kardinala Puljiæa i metropolita Nikolaja na molitvuSarajevo, 13.1.2009. (IKA/KTA) – U povodu predstojeæeMolitvene osmine za jedinstvo kršæana 2009. godine, koja æese održati od 18. do 25. sijeènja, nadbiskup i metropolitvrhbosanski kardinal Vinko Puljiæ i srpskopravoslavnimetropolit dabrobosanski Nikolaj uputili su Poziv nazajednièku molitvu. "U svjetlu vjere ali i u tjeskobnomeozraèju opæesvjetskih dogaðanja te stanja duha u našojDomovini sve jasnije uviðamo vlastitu vjernièku i kršæanskuobvezu dosljednijega svjedoèenja Boga kako nam ga jeobjavio i živio naš Gospodin Isus Krist", poruèuju u svompozivu kardinal Puljiæ i metropolit Nikolaj. Zajednièkimnaviještanjem i svjedoèenjem Kristove istine o èovjeku,nastavlja se u poruci, mi, kao kršæani, možemo i trebamopridonijeti da se napast ljudi i naroda ovih prostora dameðusobne teškoæe rješavaju kroz suèeljavanja i sukobepreokrene u spremnost na susretanje i meðusobnoprihvaæanje. Prostor na kojemu nam je Bog dao živjeti ipovijesni trenutak u kojem nas poziva svjedoèiti dodatnoobvezuju da jedinstvo kršæana ne shvaæamo kao rubno negobitno obilježje Crkve. Po mjeri jedinstva svijet nasprepoznaje i prihvaæa kao Kristove uèenike i svjedoke.Jedinstvo Crkve, za koje Isus moli, apostol Pavao shvaæakao neraskidivu povezanost tijela i glave u razlièitosti udova,istièe se u pozivu. Nisu nam nepoznati ovozemaljski, ljudski gledano možda iopravdani, razlozi za oprez i suzdržanost kada je u pitanjuekumenizam i svjedoèenje naše želje za jedinstvom KristoveCrkve kroz zajednièku molitvu. Ali, želimo i moramo reæi dasvi ovozemaljski i ljudski razlozi ne mogu i ne smijuprevladati pred razlogom i zakonom ljubavi prema èovjekujer je èovjek i prema Crkvi jer je Kristova. Tome zakonu nasje Krist pouèio i pretvorio ga mjerilo naše vjernosti i ljubaviprema njemu. To nas ohrabruje da se, unatoè ožiljcima i jošotvorenim ranama na Mjesnim Crkvama kojima vi milošæuBožjom pripadate a mi i pripadamo i predsjedamo, snagomnaše kršæanske vjere meðusobno prihvaæamo i zajednièkimolimo nadahnuæe i lijek Božjega Duha. Molimo i želimosebi i vama da, kao kršæani, ne živimo više sebi nego onomukoji za nas umrije i uskrsnu jer æe tako, kao i primjerusvetoga Pavla èiji zagovor vam molimo, u nama i meðunama sve više živjeti Krist Gospodin. A to je smisao sveganašeg kršæanskog postojanja, naše vjere i našega nastojanja,kaže se u zajednièkom pozivu na molitvu koji su 5. sijeènjapotpisali kardinal Puljiæ i metropolit Nikolaj. Više informacija o molitvenoj osmini moguæe je naæi nawww.karmel.hr/ekumenizam.htm.

Crkva u Hrvataika

1514. sijeènja 2009. broj 2/2009

Inozemne vijesti

Salezijanski kongres u RimuRim, 6.1.2009. (IKA) – U organizaciji Meðunarodnogvolonterskog servisa za razvoj u Rimu je od 2. do 6. sijeènjaodržan salezijanski kongres s temom "Preventivni sustav iljudska prava". Na kongresu je sudjelovalo više od 350sudionika iz 130 zemalja. Iz Hrvatske na kongresu susudjelovali don Josip Krpiæ, salezijanska suradnica IvaNikoliæ i nacionalni predstavnik Pokreta salezijanskemladeži Luka Hudinèec. U tijeku kongresa raspravljalo se otemama povezanima s preventivnim sustavom don Bosca iodgoju o ljudskim pravima i za ljudska prava, osobito onihnajugroženijih i najsiromašnijih. Osim izlaganja,predstavljanja iskustava iz razlièitih zemalja, rad kongresaostvarivao se i u deset regionalnih skupina. Sudionici kongresa osvrnuli su se i na krizu u Gazi, te suuputili i posebnu poruku u kojoj su izrazili žaljenje zbognasilja u zemlji gdje je roðen Isus. Danas se i mipridružujemo molitvi za prestanak sukoba i za dolazakpraviènog mira u toj zemlji. Sudionicima kongresa je uzmolitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 4. sijeènja papaBenedikt XVI. uputio poseban pozdrav, istièuæi važnostskupa. U zakljuènoj rijeèi poglavar Salezijanske družbe don PascualChavez Villaueva istaknuo je važnost održavanja kongresa ugodini u kojoj se slavi 150 godina osnivanja Družbe, aposebno se osvrnuo na odgovornost salezijanske obitelji zaljudska prava.

Božiæna slavlja pravoslavnih vjernika u Svetoj zemljiJeruzalem, 7.1.2009. (IKA) - Unatoè oružanim sukobima upojasu Gaze, u Svetoj zemlji sveèanim liturgijamaproslavljen je Božiæ, koji Jeruzalemski patrijarhat slavi pojulijanskom kalendaru. U Betlehemu je program slavlja znatno pojednostavljen,božiæna rasvjeta je izostala, iznad bazilike Roðenja izvješenesu crne zastave, a tradicionalno sveèana procesijajeruzalemskoga patrijarha na Badnjak održana je uprigušenom ozraèju, izvještava Kathpress. U tijeku polnoæne liturgije bazilika je bila ispunjena kao iprethodnih godina, rekao je grèkopravoslavni nadbiskupAristarchos, no izostao je poèasni gost palestinskipredsjednik Mahmud Abbas koji je u New Yorku nastojaoishoditi intervenciju Ujedinjenih naroda. U svimpravoslavnim crkvama u Svetoj zemlji na božiænoj misimolilo se za mir. U Gazi se na sveèanoj liturgiji okupilo samo pedesetakvjernika koji žive u neposrednoj okolici crkve, ostalima jezbog neprestanih izraelskih raketiranja dolazak biopreopasan. Mjesni biskup istièe kako je prethodnih godina božiænoslavlje okupilo više tisuæa ljudi, jer veæina kršæana u pojasuGaze sa koje trenutaèno skrbe on i dvojica redovnika, supravoslavni. Biskup, izmeðu ostaloga, svjedoèi orazaranjima njihovih kuæa, hladnim noæima i nemoguænostigrijanja buduæi da su od detonacija porazbijani gotovo sviprozori.

.

Papa primio èlanove Diplomatskog zboraNa tradicionalnom susretu na poèetku nove godine Papa jegovorio o krvavim sukobima i ratovima, financijskoj iekonomskoj krizi u svijetu, nije zaboravio spomenuti nijugoistok Europe, a iskoristio je priliku i da ponovno pozovena primirje u pojasu GazeVatikan, 8.1.2009. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio jedanas, 8. sijeènja, èlanove Diplomatskog zbora akreditiranogpri Svetoj Stolici. Na tom tradicionalnom susretu na poèetkunove godine Papa je govorio o krvavim sukobima i ratovima,financijskoj i ekonomskoj krizi u svijetu; nije zaboraviospomenuti ni jugoistok Europe, a iskoristio je priliku i daponovno pozove na povratak primirja u pojasu Gaze.Usprkos tolikim naporima, toliko željeni mir još je uvijekdaleko, no ne smijemo se obeshrabriti, veæ moramoudvostruèiti svoje napore za promicanje sigurnosti i razvoja,poruèio je Papa. Upuæujuæi svoju misao na "mnogobrojnesiromahe na našem planetu", Papa je podsjetio da "nemožemo graditi mir kada zbog vojnih troškova bivajuuskraæeni golemi ljudski i materijalni resursi za razvojneprojekte, prije svega najsiromašnijim narodima". Da bi segradilo mir potrebno je vratiti nadu siromašnima, dodao je,podsjetivši na "osobe i obitelji pogoðene teškoæama inesigurnostima koje je trenutaèna financijska i ekonomskakriza prouzroèila na svjetskoj razini", kao i na "prehrambenukrizu i klimatsko zatopljenje, koji dodatno otežavaju pristuphrani i vodi stanovnicima siromašnijih krajeva planeta".Nužno je, istaknuo je Papa, primijeniti djelotvornu strategijuza borbu protiv gladi i olakšati razvoj poljoprivrede nalokalnoj razini, prije svega zato što je postotak siromašnihljudi u bogatim zemljama u porastu.Papa se osvrnuo i na svoja apostolska putovanja u proteklojgodini. Ako se želimo boriti protiv siromaštva, moramoulagati prije svega u mlade, odgajajuæi ih za ideal istinskogabratstva, rekao je Papa, prisjeæajuæi se Svjetskog danamladih u Sydneyu. U ovom osjetljivom trenutku ljudskepovijesti, oznaèenom nesigurnošæu i sumnjom, mnogioèekuju da Crkva hrabro i jasno izvrši svoje poslanjeevangelizacije i svoje djelo promicanja èovjeka. Zdravilaicitet društva, dodao je, podsjeæajuæi na ono što je govoriou tijeku svoga posjeta Francuskoj, ne zanemaruje duhovnudimenziju i njezine vrijednosti, jer religija nije prepreka, veæradije èvrsti temelj na kojem treba graditi pravednije islobodnije društvo. Papa se zatim zaustavio na"diskriminacijama" i "teškim napadima èije su žrtve prošlegodine bile na tisuæe kršæana". Ti napadi imaju svojekorijene u duhovnom siromaštvu, rekao je Papa. Kršæanstvoje religija slobode i mira i u službi je istinskog dobraljudskog roda, podsjetio je Benedikt XVI., zatraživši "odgraðanskih i politièkih vlasti" da ulože velike napore da bi sestalo na kraj netrpeljivostima i zlostavljanjima te se svimsredstvima potaknulo ispravno poštivanje prema svimreligijama.Zatim se osvrnuo na stanje na Bliskom istoku, a prije svegau Svetoj zemlji, gdje smo "ovih dana, svjedoci ponovnograzbuktavanja nasilja koje nanosi štete i golema trpljenja"civilima. Ta situacija dodatno otežava traženje izlaza izsukoba izmeðu Izraelaca i Palestinaca. Papa je rekao kakoratna opcija nije rješenje, a nasilje, od koje god da stranedolazilo i koje god da oblik poprimilo, treba odluèno osuditi.Želim da uz odluèno zauzimanje meðunarodne zajedniceprimirje u pojasu Gaze ponovno stupi na snagu. To jenezaobilazan preduvjet da bi se vratili uvjeti života

Inozemne vijesti ika

16 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

prihvatljivi tamošnjem puèanstvu i da bi se ponovnopokrenulo mirovne pregovore i odbacilo mržnju, provokacijei pribjegavanje oružju. Papa je zatim istaknuo nužnost da sedadne "uvjerenu potporu dijalogu izmeðu Izraela i Sirije i, usluèaju Libanona, podupre konsolidiranje institucija koje je utijeku". Takoðer je pozvao Iraèane "da okrenu novu stranicui gledaju u buduænost, da bi je izgradili bez rasnih, etnièkih ivjerskih diskriminacija", dok je govoreæi o Iranu pozvao dase u sporu oko nuklearnog programa rješenja traže zapregovaraèkim stolom.U obraæanju Diplomatskom zboru Papa je podsjetio i nakritiène situacije u razlièitim dijelovima svijeta. Tako jegovoreæi o Aziji sa zabrinutošæu ustvrdio da u nekimzemljama nasilja i dalje traju dok je u drugima politièkasituacija i dalje napeta. S druge strane, "postoje napredci kojidopuštaju gledati u buduænost s veæim povjerenjem". To jesluèaj s novim mirovnim pregovorima u Mindanaou, naFilipinima, te "novom pravcu u kojem se razvijaju odnosiizmeðu Pekinga i Tajvana". U istom kontekstu traženjarješenja, rekao je Papa, i konaèno rješenje sukoba u ŠriLanki koji je u tijeku mora biti politièko, a treba se pobrinutii za humanitarne potrebe tamošnjih stanovnika. Osvræuæi sena stanje kršæanskih zajednica koje žive na Azijskomkontinentu, koje su brojèano male, ali žele pružiti uvjereni idjelotvorni doprinos opæem dobru, Benedikt XVI. istaknuoje kako Crkva, kao što je više put ponovljeno, ne tražipovlastice, veæ primjenu naèela vjerske slobode u svojnjegovoj širini. U tom pogledu, rekao je, važno je da usredišnjoj Aziji zakoni o vjerskim zajednicama jamèe punopoštovanje toga temeljnog prava, uz poštovanjemeðunarodnih zakona.Papa je zatim govorio o Africi i stanju djece, zatraživši odsvih onih koji imaju politièke odgovornosti na nacionalnoj imeðunarodnoj razini da poduzmu sve nužne mjere zarješavanje sukoba koji su u tijeku. Mnoga djeca u Somaliji,Darfuru i Demokratskoj Republici Kongu, rekao je Papa,proživljavaju dramu izbjeglica i prognanika. Rijeè je omigracijskom valu u koji su ukljuèeni milijuni ljudi kojitrebaju humanitarnu pomoæ i koji su lišeni svojih temeljnihprava i ranjeni u svojem dostojanstvu. U Južnoj Americi,pak, Papa je izrazio zadovoljstvo èinjenicom da su siodreðene vlade postavile kao prioritetnu zadaæu ponovnuuspostavu zakonitosti te je poželio da potrebe onih kojiemigriraju uzmu u obzir zakonodavstva koji æe olakšatiobiteljima da se opet naðu na okupu. Na kraju je Benedikt XVI. pozdravio kršæansku zajednicu uTurskoj, u godini u kojoj "brojni hodoèasnici hrle premaTarzu" u povodu dvije tisuæite obljetnice roðenja sv. Pavla.Papa se prisjetio i Cipra, Kavkaza i jugoistoka Europe, gdjese, kako je rekao, "Sveta Stolica nastavlja zauzimati zastabilnost u regiji i nada se da æe se stvoriti uvjeti zabuduænost pomirenja i mira meðu puèanstvima Srbije iKosova, u poštivanju manjina ne zaboravljajuæi branitidragocjenu umjetnièku i kulturnu kršæansku baštinu".

Amerièki biskupi za novi zakon o useljavanjuWashington, 8.1.2009. (IKA) - U Sjedinjenim AmerièkimDržavama u tijeku je kampanja kojom biskupi traže reformuzakona u useljavanju. Pismenim apelom obratili su senovoizabranom predsjedniku Baracku Obami, zahtijevajuæižurno zakonsko ureðenje useljavanja. Amerièki biskupiporuèuju da bi reforma morala poboljšati životne uvjete 12milijuna "ilegalnih" useljenika, koji su èesto ispod razineljudskog dostojanstva. Vlasti SAD-a samo su protekle godine iz zemlje izgnali350.000 "ilegalnih" useljenika.

Kamerun: Kraj žalovanja za Chiarom Lubich10 tisuæa ljudi odalo poèast utemeljiteljici Fokolara -Utemeljena zaklada koja æe pomagati odgojne i zdravstvenedjelatnosti, te prevenciju gladi, etnièkih sukoba i drugih zalaFontem, 10.1.2009. (IKA) – Više od 10 tisuæa Kamerunacaokupilo se 9. i 10. sijeènja u Fontemu, u oblasti Lebialem,kako bi obilježili kraj žalovanja za Chiarom Lubich, koja jepreminula 14. ožujka protekle godine. Time je sveèanoubrojena meðu pretke, stoga dostojna da se spominje izaziva. "Njezin ideal solidarnosti, duhovnosti i ljubavi nemože umrijeti", pisalo je u službenom pozivu. Razni dijeloviproslave bili su potaknuti zahvalnošæu i željom narodaLebialema da i dalje živi baštinu koju mu je ostavilautemeljiteljica Fokolara. Da bi njezini ideali dobilikontinuitet, sveèanim èinom utemeljena je zaklada koja æenositi njezino ime. Fondovi æe biti namijenjeni za odgojne izdravstvene djelatnosti, te za inicijative u cilju prevencijegladi, etnièkih sukoba i drugih zala u zapadnom Kamerunu.Na skupu na kojemu su sudjelovali predstavnici društvenih ivjerskih vlasti, kao i pripadnici razlièitih plemena, nazoèilisu i predsjednica Fokolara Marija Voce, dopredsjednikGiancarlo Faletti i predstavnici iz vodstva Pokreta u Africi,koji je proširen u gotovo svim zemljama toga kontinenta. Nasvom posljednjem putovanju u Fontem, godine 2000., ChiariLubich dodijeljen je naslov "Mafua Ndem" (kraljica od Bogaposlana), u znak zahvalnosti za duhovnost jedinstva koja jedonijela plodove pomirenja i duboku moralnu svijest unarodu, uz mnoga konkretna djela što ih je Pokret ostvario uFontemu zajedno s narodom. U kulturi tradicionalnihafrièkih religija Chiarin duh æe i dalje živjeti u njezinojnasljednici, Mariji Voce. Na obrednoj sveèanosti popraæenojplesovima, pjesmama i govorima nova je predsjednicapriznata kao Mafua Ndem 2. Chiari u sjeæanje Bangwa supodigli bronèani kip na trgu pred bolnicom, a otkriven je danranije, nakon biskupskoga misnoga slavlja u crkvi SveteKlare Asiške. Tome je prethodio prvi susret s tradicionalnimafrièkim religijama u Fontemu od 3. do 7. sijeènja na temu:"Priroda, mjesto susreta s Bogom" u kršæanskoj viziji i umjesnim religijama, uz razmjenu svjedoèanstava, duhovna ikulturna razmatranja, te snimljeni video zapis utemeljiteljiceFokolara. Sveèanosti su pokazale sve bogatstvo vrednota ienergije afrièkoga naroda, malo poznatoga zapadnom svijetute istaknule primjer naroda Bangwa koji doživljava skladansuživot izmeðu kršæana i sljedbenika tradicionalnih religija,izmeðu crnih i bijelih, zalijeèene rane ropstva i kolonijalneokupacije. Pokazana je originalna vrsta solidarnosti irazvoja. Došli su do izražaja i mnogostruki duhovni idruštveni uèinci nove evangelizacije koju su zajedno sPokretom fokolara pokrenuli voðe ovoga naroda, meðukojima je 80% sljedbenika tradicionalnih afrièkih religija.Na pomolu je nova dionica povijesti u kojoj su protagonistiplemena u srcu kamerunske prašume, Chiara Lubich i Pokretfokolara. Ta je povijest zapoèela u Fontemu 1966., kaoodgovor na vapaj napuštenosti naroda Bangwa kojemu jeprijetilo istrebljenje zbog bolesti. Još od 1969. u akcijupomoæi ukljuèeni su mladi mnogih zemalja svijeta koje jeChiara pozvala na svjetsko zajedništvo dobara, potaknutažurbom da se mora "ostvariti pravda" i doprinijeti da se"vrati dug koji zapadni svijet ima prema tom kontinentu". UFontemu sada stoji grad s više od 600 kuæa, školama,proizvodnim aktivnostima, bolnicom, crkvom. Ti sedogaðaji uklapaju u godinu 2009. koja je proglašenagodinom Afrike. Pravda i mir na kontinentu bit æe u središtuoèekivanog putovanja pape Benedikta XVI. u ožujku uglavni grad Kameruna Yaounde, gdje æe biskupima Afrikepredstaviti pripremni dokument Sinode.

Inozemne vijestiika

1714. sijeènja 2009. broj 2/2009

Papa primio èlanove Neokatekumenskog putaSlavlje èetrdesete obljetnice nazoènosti Neokatekumenskogputa u RimuVatikan, 10.1.2009. (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio je upovodu obilježavanja èetrdesete obljetnice prisutnostiNeokatekumenskoga puta u Rimu u subotu 10. sijeènja ubazilici Svetog Petra u Rimu 25 tisuæa èlanovaNekatekumenskog puta iz Rima, zajedno s utemeljiteljimaKikom Arguellom, Karmen Hernandez i don MarijemPezzijem. Na poèetku je Kiko Arguello predstavio Put izajednice u Papinoj biskupiji. Rijeè je o pet stotina zajednicakoje djeluju u 103 župe. Izmeðu ostalog je rekao da suozbiljno shvatili upute sadržane u okružnici Humanae Vitae i"danas imamo brojne obitelji s jedanaestero ili dvanaesterodjece". Prosjek je 5,5 djeteta po obitelji i to je najviši prosjeku Europi. Arguello je zatim istaknuo da su najveæievangelizatori upravo ta djeca, koja uspijevaju zadiviti svojevršnjake, èesto i nekrštene, naèinom kako se u njihovimobiteljima živi evanðelje. Zatim je Sveti Otac pozdravio osnivaèe Neokatekumenskogputa, te nazoène kardinale Stanislawa Rylka, predsjednikaPapinskog Vijeæa za laike, kao i kardinala AgostinaVallinija, Papina vikara za Rim. Takoðer je pozdravio dvijestotine novih obitelji koje su spremne poæi evangelizirati pocijelom svijetu te 700 katehista-itineranata odgovornih zaNeokatekumenski put u razlièitim zemljama svijeta. Papa je istaknuo da je znakovito da se susret održava upravou vatikanskoj bazilici, na grobu apostolskog prvaka Petra.Nazoènost tolikog broja braæe i sestara izNeokatekumenskoga puta svjedoèanstvo je èudesa koje jeGospodin uèinio kroz protekla èetiri desetljeæa i to ne samoovdje u Rimu, rekao je Papa, nego svugdje gdje vas jeProvidnost dovela, sve u poslušnosti pastirima i zajedništvusa svim èlanovima Božjeg naroda. Kako ne blagoslivljatiGospodina za duhovne plodove koje smo mogli, prekoevangelizacije koju vi ostvarujete, iskusiti u ovih èetrdesetgodina? Tolikim je muževima i ženama i cijelim obiteljima,koji su bili udaljeni od Crkve ili prestali vjerovati, navještajRadosne vijesti i ovaj Put ponovnog otkrivanja svogkrštenja, pomogao da ponovo naðu radost svoje vjere izanosno svjedoèe Evanðelje, rekao je Papa. Zatim je SvetiOtac podsjetio da je nedavno odobrenje StatutaNeokatekumenskoga puta potvrdilo poštovanje i naklonost skojom Sveta Stolica prati djelo koje je Gospodin podigaopreko pokretaèa Puta. Papa je zatim podsjetio na još jedan duhovni plod Puta:veliki broj sveæenièkih i redovnièkih zvanja koje Bogprobudio u Neokatekumenskim zajednicama. Mnogisveæenici su aktivni u župama Rimske biskupije a mnogi sumisionari-itineranti po cijelom svijetu. Putem njih RimskaCrkva pruža dragocjenu pomoæ evangelizaciji cijelog svijeta."To je proljeæe nade za Rim i cijelu Crkvu", rekao je Papa.Zahvalio je, stoga, posebno rektoru Bogoslovnog sjemeništaRedemptoris Mater i njegovim suradnicima. Na kraju jePapa još jednom zahvalio èlanovima neokatekumenskihzajednica u Rimu, obeæao da æe se moliti za njih i podijeliosvoj blagoslov za njih i sve nekokatekumenske zajednice usvijetu. Neokoatekumenski put postoji u 120 zemalja na petkontinenata i ima 20 tisuæa zajednica u više od 5500 župa. UHrvatskoj je Neokatekumeski put, kao itinerarij pokrsneinicijacije, nazoèan od 1977. godine i danas ima 183zajednice u 72 župe.

.

Vatikan: Otvorena 80. sudska godinaVatikan, 10.1.2009. (IKA) – Misnim slavljem koje je usubotu 10. sijeènja predvodio državi tajnik Svete Stolicekardinal Tarcisio Bertone u Vatikanu je otvorena 80. sudskagodina. U propovijedi je kardinal Bertone istaknuo kako rad upravosuðu nije radi osobnog zadovoljstva, veæ zaštite opæegdobra i sklada meðu ljudima. Kardinal je stoga potaknuosuce da uvijek poštuju istinu i budu pozorni na sve zahtjeveljudskog dostojanstva jer naèelo poštivanja ljudske osobetemelj je svakog društva i pravde. Na otvaranju sudske godine prof. Nicola Picardi, vatikanskipromicatelj pravde, govorio je o pravnom sustavu državeVatikan, te je istaknuo da je u tijeku prošle godine navatikanskim sudovima bilo 1255 procesa, od koji je njih1240 zatvoreno.

Potpuni oprost za VI. svjetski susret obiteljiVatikan, 10.1.2009. (IKA) - Apostolska pokornièarnaobjavila je dekret o potpunom oprostu vjernicima koji æe uprigodi VI. svjetskog susreta obitelji hodoèastiti u glavnigrad Meksika, ili æe u obiteljima moliti na iste duhovnenakane. Buduæi je sam Bog ustanovio obitelj, on je zaèetnikživota u naravnome, a istovremeno je djelitelj darova unadnaravnome redu, buduæi da obitelj mora, bez prestankasve do završetka vremena, izvršavati posebnu zadaæupouèavanja novih naraštaja u naravnome i nadnaravnomedobru, podupirati ih i pomagati im oblikovati sposobnost uskladu s vrednotama za oblikovanje vlastitoga života pouzoru Kristovu, Crkva i država, zajedno suraðujuæi kako bise postigle te željne nakane, sa školama, župama i raznimcrkvenim skupinama, svatko prema svome pozivu, morat æeponuditi svoj doprinos. Zakljuèuje se nažalost da je praktièni život u sadašnjosti,možda još više nego u prošlosti, nesukladan s teoretskimshvaæanjem, stoga se priželjkuje da VI. svjetski susretobitelji u glavnome gradu Meksika, od 13. do 18. sijeènja,obiteljima udahne snagu da na buduæe naraštaje svetoprenose ispravna naèela savjesti, koje valja gajiti s pomoæumilosti Božje. Na skorom susretu æe se raspravljati o obiteljis doktrinarnoga i apostolskoga gledišta, naroèito kako obiteljnaviješta, brani i brine se o usavršavanju ljudskih ikršæanskih dobara i vrednota. Papa žarko želi biti nazoèan svim srcem, premda ne fizièki,na meksièkome susretu, po svome osobnom izaslanikukardinalu Tarcisiju Bertoneu, državnom tajniku; kao i putemtelevizijskoga i radio prijenosa svojih govora, a naroèitoudjeljivanjem dara potpunoga oprosta pod sljedeæimuvjetima: Sveti Otac vjernicima udjeljuje potpuni oprost,koji se može postiæi pod uobièajenim uvjetima (ispovijed,prièest i molitva na nakanu Svetoga Oca), iskljuèen smrtnigrijeh, u danima kada æe pobožno sudjelovati na VIsvjetskom susretu obitelji. Uistinu skrušeni vjernici, kojineæe moæi sudjelovati u tome dogaðaju, mogu postiæipotpuni oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu imislima s nazoènim vjernicima u Meksiku, u obitelji izmoleOèe naš, Vjerovanje i druge pobožne molitve da odbožanskoga milosrða zazovu spomenute nakane, naroèito utrenutcima kada televizija i radio budu prenosili Papine rijeèii poruke.

.


18 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Crkva u Gvatemali u mirovnom prosvjedu protiv nasiljaGuatemala, 10.1.2009. (IKA) - Tisuæe ljudi odazvalo se 10.sijeènja u glavnom gradu Gvatemale pozivu Katolièke Crkvena mirovni prosvjed protiv svakodnevnoga porasta nasilja utoj srednjoamerièkoj zemlji. Nadbiskup Guatemale kardinalRodolfo Quezada Toruno u tijeku misnog slavlja posebno jeupozorio kako se rastuæem nasilju ne smije suprotstavljatiosvetom ili uzimanjem pravde u svoje ruke. Politièare, odkojih je na misnom slavlju bio nazoèan i predsjednik AlvaroColom, i ustanove istodobno je pozvao na uvoðenje novihmjera za suzbijanje nasilja i siromaštva koje mu je najèešæeuzrok, istaknuvši da je sa 6292 ubojstva godina 2008.dostigla žalosni rekord. Ne smijemo se naviknuti na nasiljekoje nam krade mir i u narodu raspiruje želju za osvetom,poruèio je kardinal Quezada Toruno. Podsjetio je na brojnusiroèad i udovice koje je ostavilo nasilje, istaknuvši kako seu Gvatemali najviše krši pravo na život. Ispred katedraleokupilo se više tisuæa graðana koji su veæinom bili odjeveniu bijele košulje. Mirovni skup na koji je pozvala mjesnaKatolièka Crkva poduprle su i ostale vjerske zajednice inevladine udruge. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja objavljeni 10. sijeènjapokazuju da je 90 posto ispitanih izjavilo da se boji otmice.Više od polovice ispitanih izrazilo je nepovjerenje u policijui pravosuðe te odobrava linè te smrtnu kaznu. Prema podacima organizacija za ljudska prava u Gvatemalije protekle godine u prosjeku ubijeno 18 ljudi dnevno. To jeèetiri izgubljena života više nego u "najcrnjim" danimagraðanskoga rata. U Gvatemali se smrtna kazna ne prakticiraod 2000. godine.

Umro kardinal Pio LaghiViše od 35 godina obnašao je kljuène službe pri SvetojStolici, uz ostalo i kao prefekt Kongregacije za katolièkiodgojVatikan, 10.1.2009. (IKA) - Kardinal Pio Laghi preminuo je10. sijeènja u rimskoj bolnici u 87. godini života. Više od 35godina obnašao je kljuène službe pri Svetoj Stolici, uz ostaloi kao prefekt Kongregacije za katolièki odgoj od 1991. do1999. godine, kad je bio odgovoran za obrazovanje oko400.000 sveæenika, katolièka sveuèilišta i teološke fakultetediljem svijeta. Samo tri dana prije smrti posjetio ga je papinosobni tajnik Georg Gänswein. U brzojavu suæuti koji jeuputio kardinalovim neæacima Benedikt XVI. istièe kako gakardinalova smrt ispunja dubokom tugom te se sazahvalnošæu spominje njegova duga i nesebiènog služenjaSvetoj Stolici, posebice kao papina izaslanika u mnogimzemljama svijeta i proèelnika Kongregacije za katolièkiodgoj, te je zazvao od Boga nagradu obeæanu vjernimslužiteljima Evanðelja. Pio Laghi roðen je 21. svibnja 1922. u talijanskome mjestuCastiglione, a za sveæenika je zareðen 1946. godine. UKardinalski zbor uvrstio ga je Ivan Pavao II. godine 1991.Kao pokrovitelj Suverenoga viteškog malteškog reda bio jeapostolski izaslanik u Svetoj zemlji u doba trodnevnoga rata.Od 1976. do 1980. godine bio je apostolski nuncij uArgentini, a zatim, sve do 1990. godine, bio je u sjedištuvatikanske diplomacije u Washingtonu. Upravo su Sjedinjene Amerièke Države i preokret s novimpredsjednikom bili tema posljednje javne rasprave na kojojje u prosincu protekle godine sudjelovao kardinal Laghi. Itada je, zbog zdravstvenih problema, govorio putem videoveze. Barack Obama prekida tradiciju koja je trajala 220godina, s 43 predsjednika bijelca. To što se dogodilo 4.studenoga, vjerujem da se može smatrati osloboðenjem odonoga strašnog istoènog grijeha koji je puno godina kaljao

lice i narav SAD-a, odnosno ropstvo – rekao je tada kardinal.Napomenuvši kako dijeli Obamina stajališta što se tièesocijalne pravde, zdravstva i selilaštva, kardinal Laghiizrazio je veliku želju i nadu da æe obitelj biti zaštiæena, jerto je glavna toèka u odnosima s Katolièkom Crkvom kojuèini 25% puèanstva SAD-a te je ona dosta èvrsti èimbenik ioslonac. Osim toga, važna je zaštita života, od njegovazaèeæa pa do naravne smrti, rekao je u prosincu kardinalLaghi. Uz brojne dužnosti koje je obavljao za života, blagopokojnije kardinal godine 2001. bio i posebni izaslanik u Izraelu ikod palestinskih vlasti te tom prigodom predao osobnuporuku Svetoga Oca kojom obje strane poziva na prekidvatre i dijalog. U trenutku iraèke krize 2003. godine IvanPavao II. poslao ga je u Washington kako bi objasniostajalište i inicijative koje je pokrenula Sveta Stolica u svrhurazoružavanja i mira na Srednjem istoku Nakon smrti kardinala Laghija Kardinalski zbor ima 190èlanova, 116 njih mlaðih od 80 godina s pravom izbora pape.

Umro o. Bazilije HeiserRim, 12.1.2009. (IKA) – U rimskoj bolnici Salvator Mundiu ponedjeljak 12. sijeènja u 101. godini života, 83.redovništva i 77. sveæeništva preminuo je o. Bazilije Heiser,nekadašnji generalni ministar Reda franjevacakonventualaca i podtajnik Kongregacije za ustanoveposveæenog života i družbe apostolskog života. O. Bazilije Heiser (Herman Francis) roðen je 4. sijeènja1909. godine u mjestu Terre Haute u saveznoj amerièkojdržavi Indiana. Tamo je i godine 1921. ušao u sjemeništeReda franjevaca konventualaca, sveèane zavjete položio je11. veljaèe 1930. u bazilici Svetih XII. apostola, a 24.sijeènja godine 1932. u kapeli Lateranskog sveuèilištazareðen je za sveæenika. Nakon završetka studija teologijepri Papinskom teološkom fakultetu sv. Bonaventure u Rimu,u SAD-u je studirao književnost i filozofiju, a godine 1939.dodijeljen mu je i naslov "uèitelj reda". Filozofiju jepredavao u sjemeništima u državama New York i Ohio, te jeobnašao službu gvardijana i rektora sjemeništa Carey igvardijana bogoslovnog sjemeništa Chaska u Minnesoti.Nekoliko godina bio je i èlan je uredništva magazina "Franciscan Studies". Godine 1954. izabran je za ministraprovincijala Provincije "Gospe od utjehe", a na kraju drugogmandata 1960. godine izabran je za generalnog ministraReda franjevaca konventualaca. Kao geslo svoje službeodabrao je Pavlove rijeèi "U ljubavi utemeljeni iukorijenjeni" (Ef 3,17) koje su ga vodile u službiuniverzalnog bratstva koju je obavljao do 20. lipnja 1972.godine. Te godine obilježile su brojne i duboke promjene uCrkvi, a sam je mnogo pridonio i interventima oposveæenom životu na II. vatikanskom saboru, te kasnijeureðivanjem statusa redova. Po završetku službe kratko jedjelovao kao ispovjednik u bazilici Sv. Franje u Asizu, teobnašao službu vikara Kustodije. Papa Pavao VI. imenovaoga je 21. studenoga 1972. godine podtajnikom Kongregacijeza ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života. Inakon prestanka službe, 29. prosinca 1984., bio je naraspolaganju Kongregaciji, te je neko vrijeme bio ipredsjednik Povjerenstva za klauzurne redovnice. U nedjelju4. sijeènja, na svoj stoti roðendan, misnim slavljem koje jesam predvodio u rimskoj bazilici Svetih XII apostola o.Bazilije zahvalio je Gospodinu za sve primljene darove.

.

Inozemne vijestiika

1914. sijeènja 2009. broj 2/2009

Papa o svjetskoj gospodarskoj kriziU tijeku tradicionalnog susreta s upraviteljima grada Rima ipokrajine Lazio Papa pozvao da se osmisle strategije zarješavanje gospodarske krize u kojoj se našao svijetVatikan, 12.1.2009. (IKA) – U situaciji "ozbiljnegospodarske krize", koja je "povezana s krizom struktura,kulture i vrijednosti", treba znati "reagirati, prevladatipodjele i osmisliti strategije koje, dok s jedne straneomoguæuju uhvatiti se u koštac najhitnijim izazovimadanašnjice, s druge strane ima za cilj iznjedriti sveobuhvatanstrateški plan za naredne godine", poziv je to koji je papaBenedikt XVI. uputio 12. sijeènja u tijeku tradicionalnogsusreta upravitelja grada Rima i pokrajine Lazio na poèetkunove godine. U audijenciji kod Pape bili su rimski gradonaèelnik GianniAlemanno, predsjednik Rimske provincije Nicola Zingarettii predsjednik Regije Lazio Pietro Marrazzo. Papa je priznaoda kriza "koja je pogodila svjetsko gospodarstvo" ima uplivai na lokalnu razinu: dakle, istaknuo je, potreban jejednoglasan odgovor institucija, nadahnut "na onim naèelimai vrijednostima koje su dio duhovne baštine Italije odnosno,preciznije, Rima i Lazija". Upravo zbog poveæanih potrebaljudi, Benedikt XVI. je zatražio "sinergiju meðu svimustanovama kako bi se pružilo konkretne odgovore", istièuæikako, sa strane katolièkog svijeta, "dijecezanski Caritasi,župne zajednice i katolièke udruge ne smiju štedjeti snage upružanju pomoæi onima koji su u potrebi". Papa je osobito umislima s obiteljima, posebno onima s malom djecom kojaimaju pravo na vedru buduænost, starijim osobama, od kojihmnoge žive u samoæi i teškim uvjetima, a spomenuo je ižurnu potrebu rješavanja stambenog pitanja, nedostatakposla i nezaposlenost mladih, teški suživot meðu razlièitimetnièkim skupinama te veliko pitanje iseljeništva i selilaca.

Pogreb kardinala Pija LaghijaKardinal Pio Laghi svoj je život posvetio službi Crkve itkanju mirovnih veza izmeðu naroda, istaknuo je BenediktXVI.Vatikan, 13.1.2009. (IKA) - Kardinal Pio Laghi svoj je životposvetio službi Crkve i tkanju mirovnih veza izmeðu naroda,istaknuo je Benedikt XVI. u homiliji na završetkusprovodnoga obreda koji je u bazilici Sv. Petra 13. sijeènjapredvodio kardinal Angelo Sodano, dekan Kardinalskogazbora. Papa je sa zahvalnošæu govorio o dugoj diplomatskojslužbi kardinala Laghija, koji je nakon teške bolestipreminuo u 86. godini života. Bio je službenik Krista i Svete Stolice, odan miru i dijaloguizmeðu naroda, tim je rijeèima Benedikt XVI. ocrtao likkardinala Laghija, govoreæi o njegovoj dugoj diplomatskojslužbi, zapoèetoj 1952. godine. Papa je podsjetio na posebnezadaæe koje su mu bile povjeravane, naroèito 2001. godine uIzraelu i Palestinskoj vlasti, te 2003. u Washingtonu za mirna Bliskome istoku. To su bile osjetljive zadaæe koje je, kaouvijek, nastojao izvršavati vjeran Kristu i Njegovoj Crkvi.Želio sam ljubiti Krista, piše u njegovoj duhovnoj oporuci, icijeli mu život služiti, premda me je moja ljudska krhkostèesto sprjeèavala da mu uvijek na spasonosan naèin, kakosam želio, oèitujem svoju ljubav, vjernost i posvemašnjepredanje njegovoj volji, rekao je papa Benedikt XVI. Od godine 1993. bio je pokrovitelj Suverenoga viteškogmalteškog reda, a Ivan Pavao II. ga je imenovao ga jeproèelnikom Kongregacije za katolièki odgoj, rekao je Papate podsjetio na posebnu pastoralnu skrb pokojnoga kardinala.Njegova revnost u promidžbi zvanja i sveæenièkoj formacijizaslužuje posebni spomen. Nadamo se da sada licem u licemože gledati Isusa, kojeg je žarko želio ljubiti i služiti u

braæi. Molimo se Gospodinu da ovoga našega brata uèinidionikom vjeènoga blaženstva, èije je plodove mogao kušativeæ ovdje na zemlji u crkvenome zajedništvu i u izgradnjiveza mira i sloge meðu narodima i državama u kojima jepredstavljao Svetu Stolicu. Nada koja je osvjetljavalasveæenièki život kardinala Laghija, zakljuèio je Papa, sada sekonaèno i potpuno ostvarila u božanskome pozivu dasudjeluje u nebeskoj gozbi.

Betlehemski gradonaèelnik: Zaustavite pokolj u Gazi!Betlehem, 13.1.2009. (IKA) – "Zaustavite pokolj u Gazi,ako treba i silom!" pozvao je meðunarodnu zajednicu VictorBatarseh, gradonaèelnik Betlehema, grada koji je okruženizraelskim zaštitnim zidom. Bombardiranja Gaze siju strah,donose uništenja i smrt mnogih civila meðu kojima jemnogo žene i djece, izjavio je za agenciju SIR gradonaèelnikkoji je na èelu gradskog vijeæa u kojem sjede takoðerpredstavnici Fataha, Džihada i Hamasa. "To nije sukobIzraela protiv Hamasa veæ protiv svih stanovnika Palestinekoji žive u Gazi. Gdje su nestali humanost i poštivanjeljudskog dostojanstva?" zapitao se betlehemskigradonaèelnik. "Svijetu poruèujem: zaustavite taj pokolj.Rezolucija Ujedinjenih naroda nije dovoljna. Palestinci želemir, ne želi više smrti Izraelaca i Palestinaca, kršæana,Židova i muslimana. Treba zaustaviti to nasilje, ako je nužnoi silom", rekao je gradonaèelnik Batarseh. U tome ozraèju koje je u znaku tragiènih dogaðaja u pojasuGaze u Betlehem nastavljaju pristizati hodoèasnici izèitavoga svijeta koje doèekuju transparenti s porukama mirakoje su na zidove kuæa izvjesili èlanovi Katolièke akcije iskauti koji su prije dva dana prošli u povorci glavnimulicama grada.


20 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Prilog dokumenti

"Novi feminizam" u korist životaPoruka predsjednika Vijeæa HBK za obitelj krèkoga biskupaValtera Župana katolicima i svim ljudima dobre volje zaXIV. dan života, 1. veljaèe 2009.Godine 2008. navršilo se dvadeset godina od Apostolskogpisma pape Ivana Pavla II. Mulieris dignitatem u kojem jeblagopokojni Papa progovorio o dostojanstvu žene. U svojojenciklici o vrijednosti i nepovredivosti ljudskog životaEvanðelje života on je izjavio: "U kulturalnom zaokretu ukorist života, žene imaju jedinstven i možda odluèujuæiprostor misli i djelovanja: na njih spada da postanupromicateljice 'novog feminizma' koji, bez upadanja u napastoponašanja modela 'muškosti', zna prepoznati i izrazitiistinski ženski genij u svim oèitovanjima društvenog života usvrhu potpunog nadilaženja svakog oblika diskriminacije,nasilja i iskorištavanja" (EV 99). Ivan Pavao II. je pred èetrnaest godina uvidio potrebu ipozvao žene da budu zaèetnice jednoga novog strujanja kojeæe ponovno otkriti i znati vrednovati duboki odnos izmeðužene i života te ih pozvao da pomire èovjeèanstvo saživotom. Zašto je papa pozivao na novi feminizam? Neæemopogriješiti ako ustvrdimo da su i pred èetrnaest godina veæmnogi uviðali da ima pokreta za ostvarivanje prava žena,koji uz pozitivne rezultate buðenja svijesti žene o njezinojulozi u društvu, propagiraju lik žene nenaklonjene životu, ilièak neprijateljice života, što je daleko od stvarnosti. Tipokreti s jakim ideološkim nabojem prisvajaju sebi pravogovoriti uime svih žena. To èesto èine tako netolerantno ibez utemeljenosti na objektivnim èinjenicama, da postajepotpuno jasno da im nije stalo pronalaziti nove moguænosti irješenja nego hoæe nametati svoj ideološki ili politièkimodel. Takvima nije stalo do èinjenica koje je znanost veædavno uvidjela, nego do velikih materijalnih koristi koje imdonose njihove ideje, na štetu onih koji im povjeruju. Kolike se i kakve životne drame odigravaju u intimnostimnogih zavedenih žena! Žena nerijetko ostaje sama sasvojom patnjom. Diskrecija i ispovjedne tajne pokrivaju tetraume, ali je poznato da u mnogim prilikama, naroèito naseminarima duhovnosti, nesluæenom žestinom provru napovršinu potiskivane grižnje savjesti. Mnoge žene, nažalost,ne traže oproštenje i ozdravljenje u pomirenju s Bogom.Tako su prisiljene èitav život nositi te patnje i traume koje ihiznutra razaraju ne uoèavajuæi njihove stvarne uzroke i netražeæi pomoæ. Važno je da èovjek poštuje zakonitost prirode. Radeæi protivtog zakona utisnutog u èovjeèju narav nastaju rane, a dogaðase da se i funkcije u tijelu poremete. Prema mišljenju nekihteologa izvjestan broj somatskih bolesti je znak da se uduhovnoj dimenziji èovjeka dogaða nešto nezakonito. Lijekza to je vraæanje života u ispravan odnos prema Bogu.Moralni zakon, poput svih drugih prirodnih zakona, slijedizakonitosti ljudske naravi pa njegovo nepoštivanje imajednako teške posljedice za èovjekovo zdravlje. Ono što sedogaða na èovjekovom duhovnom planu ima odluèujuæuulogu za njegov život. Bolesti jasno pokazuju stanjeèovjekove moralnosti. Naša sloboda se ne sastoji u tome damijenjamo prirodne zakone nego da ih poštujemo. Poštivanjerazlièitosti meðu spolovima nije diskriminacija negoodgovorno ponašanje u skladu s postavkama ljudskenaravi. Velika veæina ljudi i danas uviða suvislost prirodnih zakona ipoštuje ih. Raduje, takoðer, da su veæ mnoge žene diljem

svijeta odluèile odgovoriti pozivu Pape Ivana Pavla II., te daje u tijeku njihovo povezivanje i udruživanje u alijansu ženaza život i obitelj. Opravdano je stoga oèekivati da æe i žene uHrvatskoj postati promicateljice "novog feminizma", kojimæe istaknuti prirodnu, zdravu i vedru povezanost žene saživotom koji u njoj nastaje. Ona èitavim svojim biæemsuraðuje u formiranju cjelokupne psihofizièke i duhovnekonstitucije novog èovjeka. S pravom vjerujemo da æe ženekoje cijene život kao vrhunski Božji dar otvoreno i hrabro, sradošæu znati to i drugima posvjedoèiti. U Krku, na blagdan Svete obitelji, 28. prosinca 2008. Krèki biskup Valter Župan, predsjednik Vijeæa HBK zaobitelj

Pavlovo uèenje o duhovnom bogoslužjuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 7. sijeènja2009.Draga braæo i sestre, na ovoj prvoj opæoj audijenciji u 2009.godini želim uputiti svima vama srdaène želje za novugodinu koja je upravo zapoèela. Oživimo u sebi zauzetost daotvorimo Kristu um i srce, da budemo i živimo kao njegovipravi prijatelji. Njegovo æe društvo dati da ove godine,usprkos neizbježnim nevoljama, bude hod ispunjen radošæu imirom. Naime, samo ako ostanemo sjedinjeni s Isusom,nova æe godina biti dobra i sretna.Zadaæa sjedinjenja s Kristom je primjer koji nam pružatakoðer sveti Pavao. Nastavljajuæi kateheze koje su njemuposveæene, zadržat æemo se danas u razmišljanju o jednomod važnih aspekata njegove misli: bogoslužja koji su kršæanipozvani vršiti. U prošlosti se znalo govoriti o Pavlovojmalne protuobrednoj tendenciji, o jednoj njegovoj"spiritualizaciji" ideje bogoslužja. Danas se bolje shvaæa daje Pavao vidio u Kristovu križu povijesni preokret, kojipreobražava i obnavlja zbilju bogoslužja. Taj se novi pogledna bogoslužje javlja prije svega u tri teksta iz PoslaniceRimljanima.1. U Rim 3,25, nakon što je govorio o "otkupljenju u KristuIsusu", Pavao nastavlja s jednom za nas misterioznomformulacijom: Bog ga je "izložio da krvlju svojom budePomirilište po vjeri". Izrazom "Pomirilište", koji nama zvuèidosta èudno, sveti Pavao aludira na takozvano "pomirilište"u drevnome hramu, to jest na pokrov kovèega saveza, kojegse shvaæalo kao dodirnu toèku izmeðu Boga i èovjeka, kaotoèku Njegove tajanstvene prisutnosti u ljudskom svijetu. Tose "pomirilište", na veliki dan pomirenja – "yom kippur" –škropilo krvlju žrtvovanih životinja – krvlju koja je nasimbolièan naèin donosila grijehe od protekle godine predBoga i tako bi grijesi baèeni u bezdan božanske dobrote,kako se vjerovalo, bili malne upijeni snažnim Božjimzahvatom, zaboravljeni, oprošteni. Život je zapoèinjaoiznova.Sveti Pavao, podsjeæajuæi na taj obred kaže: tim se obredomizražavalo želju da se svi naši grijesi stvarno predajubezdanu božanskog milosrða i na taj naèin uèini da nestanu.Ali krvlju životinja to se ne ostvaruje. Bio je nužan stvarnijidoticaj izmeðu ljudskoga grijeha i božanske ljubavi. Taj sedoticaj zbio u Kristovu križu. Krist, pravi Božji Sin, koji jepostao pravi èovjek, preuzeo je na sebe sav naš grijeh. Onsam je dodirna toèka izmeðu ljudske bijede i božanskogmilosrða; u njegovu se srcu raspršuje i nestaje žalosno

Prilog dokumentiika

2114. sijeènja 2009. broj 2/2009

mnoštvo zala koje je èovjek poèinio i obnavlja se život.Otkrivajuæi tu promjenu, sveti Pavao nam kaže: Kristovimkrižem – najvišim èinom božanske ljubavi koja je postalaljudskom ljubavlju – stari je obred sa životinjskim žrtvama ujeruzalemskom hramu dokinut. Taj simbolièni obred, obredželje sada je zamijenio stvarni obred: Božja ljubavutjelovljena u Kristu je privedena svojoj punini u smrti nakrižu. To nije spiritualizacija stvarnoga obreda, veæ stvarniobred zamjenjuje simbolièni i privremeni obred. Kristovkriž, njegova ljubav s tijelom i krvlju je stvarni obred,potpuno odgovara stvarnosti Boga i èovjeka. Za Pavla je erahrama i njegova obreda završila veæ prije izvanjskoguništenja hrama: Pavlove se rijeèi ovdje savršeno podudarajus rijeèima koje je izrekao Isus, koji je najavio kraj hrama inagovijestio drugi "nerukotvoreni" hram – hram svogauskrsloga tijela (usp. Mk 14,58; Iv 2,19 sl.). 2. Drugi tekst o kojem bih ovdje htio govoriti nalazi se uprvom retku 12. poglavlja Poslanice Rimljanima. Tu èitamo:"Zaklinjem vas, braæo, milosrðem Božjim: prikažite svojatijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu - kao svoje duhovnobogoslužje". U tim je rijeèima prisutan prividni paradoks:dok žrtvovanje u pravilu podrazumijeva smrt žrtve, Pavao ganaprotiv dovodi u vezu s kršæaninovim životom. Izraz"prikažite svoja tijela", zbog kasnijeg shvaæanja žrtve,poprima obredni obris i znaèi "žrtvovati, prinijeti" (kao štose èita u vezi djeteta Isusa u Lk 2,22: "poniješe ga uJeruzalem da ga prikažu Gospodinu"). Poziv na"prikazivanje tijela" odnosi se na èitavu osobu; naime, u Rim6,13 on poziva: "predajte sebe". Uostalom, izrièitospominjanje tjelesne dimenzije kršæanina koincidira spozivom "proslavite dakle Boga u tijelu svojem" (1 Kor6,20): rijeè je naime o èašæenju Boga u najkonkretnijemsvakodnevnom životu, satkanom od vidljivih i opipljivihodnosa.Takvo je vladanje opisano kao "žrtva živa, sveta, Bogumila". Upravo tu susreæemo imenicu "žrtva" (na grèkomthysia). U obiènom govoru taj je izraz pripadao sakralnomkontekstu i koristio se za oznaèavanje klanja životinje, èiji bise jedan dio spalio u èast bogova dok bi drugi dio pojeli onikoji su prinosili žrtvu. Pavao taj izraz primjenjuje nakršæaninov život. Naime, on se u opisu te žrtve služi s tripridjeva. Prvi – "živa" – izražava ideju životnosti, tako daKrizostom komentira: "Pred sobom imamo novo pravilo ožrtvi i èudnovatu vatru u kojoj ova gori: naime za nju nisupotrebna drva ili neka druga materija, jer ta vatra gori usvakome od nas, ta vatra isto tako ne spaljuje žrtvu, veæ jenaprotiv oživljava" (PG 670,596). Drugi pridjev – "sveta" –podsjeæa na Pavlovo poimanje svetosti koje nije vezano uzmjesta ili predmete, veæ uz samu kršæaninovu osobu. Treæipridjev – "Bogu mila" – doziva možda u svijest èestibiblijski izraz žrtve koja se prinosu Bogu "na ugodan miris"(usp Lev 1,13.17; 23,18; 26,31; itd.).Odmah potom, Pavao definira taj novi naèin života: to je"duhovno bogoslužje". Komentatori teksta znaju dobro dagrèki izraz (ten logiken latreian) nije lako prevesti. LatinskaBiblija prevodi taj izraz s "rationabile obsequium". Ista rijeè"rationabile" (kojom je prevedena grèka rijeè logike) javljase u Prvoj euharistijskoj molitvi Rimskog kanona u kojoj semoli da Bog primi taj prinos kao "rationabile". Uvriježentalijanski prijevod (jednako i na hrvatskom, pr.) "duhovnobogoslužje" ne odražava sve nijanse grèkog teksta (odnosnolatinskog). U svakom sluèaju nije rijeè o nekom manjestvarnom obredu, ili èak samo slikovitom, veæ okonkretnijem i realistiènijem obredu – obredu u kojem samèovjek u svojoj cjelini kao biæe obdareno razumom, postajeklanjanje, proslava Boga živoga.

Taj je Pavlov izraz, koji se zatim ponovno javlja u rimskojeuharistijskoj molitvi, plod dugog razvoja vjerskog iskustvau stoljeæima prije Krista. U tome se iskustvu susreæu teološkirazvoji Staroga zavjeta i tekovine grèke misli. Bacimopogled bar na neke sastavnice toga razvojnog puta koji æedovesti do novog shvaæanja obreda koji se javlja kod svetogaPavla. Proroci i mnogi psalmi snažno kritiziraju okrutnežrtve. Kaže primjerice Psalam 50(49): "Kad bih ogladnio, nebih ti rekao, jer moja je zemlja i sve što je ispunja. Zar da jajedem meso bikova ili da pijem krv jaraca? Prinesi Bogužrtvu zahvalnu..." (rr. 12-14). U istome smislu kaže slijedeæipsalam, 51(50): "Žrtve ti se ne mile, kad bih dao paljenicu, tije ne bi primio. Žrtva Bogu duh je raskajan, srce raskajano,ponizno, Bože, neæeš prezreti" (r. 18 sl.). U Danielovojknjizi, pisanoj u doba novog razorenja hrama za vrijemehelenistièke vladavine (2. st. pr. Kr.) nalazimo novi ulomaku istom pravcu. Sred vatre Azarja ovako pjeva: "Nemamosada vojvode, proroka, kneza, paljenice, klanice, prinosa,kada, ni mjesta gdje da prinesemo prvence tebi i da naðemomilosrðe. No primi nas slomljene duše, duha ponizna! Kaopaljenice ovnova i bikova… takva nek' bude žrtva naša predtobom danas da nas pomiri s tobom" (Dan 3,38 sl.). Priuništenju svetišta i obreda, u toj situaciji u kojoj je lišensvakog znaka Božje prisutnosti, vjernik prinosi kao pravužrtvu srce slomljeno – svoju želju za Bogom.U helenistièkom svijetu nalazimo sliène razvoje. Kaže se dase Boga ne može èastiti krvlju životinja, pravo klanjanje jeonda kada je èovjek sjedinjen s Božjom voljom. Izraz"klanjanje" – logike – treba takoðer tumaèiti u smislu da je"rijeè", odnosno molitva istinsko klanjanje – rijeè je omolitvi u kojoj se èovjekov duh uzdiže k Bogu, postajesuoblièen Bogu (usp. O. Casel, E. Käsemann). No tu sejavlja problem koji pokreæe taj u sebi tako lijep razvoj: onnaime povlaèi za sobom opasnost spiritualizacije religijekoja više ne bi obuhvaæala takoðer tijelo i ne bi stvaralazajedništvo meðu vjernicima. I tako se objašnjava zašto iPsalam 51 i Daniel 3 priželjkuju, usprkos kritikama na kojesu naišli, povratak hrama, njegovih žrtava u novom iproèišæenom obliku u smislu duhovnog bogoštovlja, u jošuvijek nevidljivoj sintezi.Stižemo tako do svetoga Pavla. On je baštinik tih razvoja,želje za istinskim bogoslužjem, u kojem sam èovjek postajeslava Božja, živo klanjanje sa èitavim svojim biæem. U tomesmislu on poruèuje Rimljanima: "prikažite svoja tijela zažrtvu živu, svetu, Bogu milu - kao svoje duhovnobogoslužje" (Rim 12,1). Pavao tako ponavlja ono što jenatuknuo u 3. poglavlju: hramu u kojoj su se žrtvovaleživotinje, hramu zamjenskih žrtava, došao je kraj. Došlo jevrijeme pravog bogoslužja. No ovdje se javlja i opasnostpogrešnog shvaæanja: to se novo bogoslužje može tumaèiti umoralistièkom smislu, naime da prinoseæi svoj život mivršimo istinsko bogoslužje. Na taj bi naèin žrtvovanježivotinja zamijenio moralizam: sam èovjek bi èinio sve samsvojim duhovnim naporom. A to sigurno nije bila namjerasvetoga Pavla. Kako bismo dakle trebali tumaèiti to"duhovno bogoslužje"? Pavao uvijek pretpostavlja da smopostali "Jedan u Kristu Isusu" (Gal 3,28), da smo umrli ukrštenju (usp. Rim 1) i sada živimo s Kristom, po Kristu, uKristu. U tome jedinstvu – i samo tako – možemo postati uNjemu i s Njim "živa žrtva", prinositi "duhovno bogoslužje".Žrtvovane su životinje trebale zamijeniti èovjeka, služile sukao "zamjena", ali nisu mogle zamijeniti èovjekovodarivanje samoga sebe. Isus Krist, u svojem darivanju Ocu inama, ne postavlja se na naše mjesto, veæ nosi u sebièovjeka, naše grijehe i našu želju; predstavlja nas, preuzimana sebe. U zajedništvu s Kristom, ostvarenom u vjeri i usakramentima, postajemo, unatoè svim svojim nedostacima,

Prilog dokumenti ika

22 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

živa žrtva: zbiva se "duhovno bogoslužje".Ta je sinteza u pozadini Rimskog kanona u kojem se moli dataj prinos postane "rationabile" – da se ostvaruje duhovnobogoslužje. Crkva zna da se u Presvetoj Euharistijiposadašnjuje Kristovo samodarivanje, njegova istinska žrtva.Ali ona moli da zajednica koja slavi bude stvarno sjedinjenas Kristom, preobražena; moli da mi sami postanemo ono štone možemo postati vlastitim silama: "rationabile" prinos kojije Bogu ugodan, koji je slava Božja. Tako ta euharistijskamolitva tumaèi na pravilan naèin rijeèi svetoga Pavla. SvetiAugustin je to divno pojasnio u 10. knjizi svoga djela Održavi Božjoj. Citirat æu samo nekoliko reèenica. "Ovo ježrtva kršæana: mnogi i jedan u Kristu"… "Èitava otkupljenazajednica (civitas), to jest zbor i društvo svetih, bivaprinesena Bogu po Velikom Sveæeniku koji je predaosamoga sebe"… "Prave žrtve su djela ljubavi" (10,6: CCL47, 27 sl.). 3. Na kraju još samo kratko o treæem tekstu iz poslaniceRimljanima koji se odnosi na novo bogoslužje. Sveti Pavaokaže tako u 15. poglavlju: "…poradi milosti koja mi je danaod Boga - da budem bogoslužnik Krista Isusa meðupoganima, sveæenik evanðelja Božjega te prinos poganapostane ugodan, posveæen Duhom Svetim" (15,15 sl.). Htiobih istaknuti samo dva vidika toga divnog teksta ijedinstvene terminologije u Pavlovim poslanicama. Prvo,sveti Pavao tumaèi svoje misijsko djelovanje meðu narodimasvijeta za izgraðivanje sveopæe Crkve kao sveæenièki èin.Naviještati evanðelje radi ujedinjavanja naroda u jedno tijeloKrista uskrsloga je "sveæenièki" èin: pripravlja naime pravužrtvu. Drugo: cilj misijskog djelovanja je – možemo takoreæi – kozmièka liturgija: da narodi ujedinjeni u Kristu, svijetkao takav postane Božja slava, da "postane ugodan (prinos),posveæen Duhom Svetim". Ovdje na vidjelo izlazi dinamièniaspekt, aspekt nade u Pavlovu shvaæanju bogoslužja:Kristovo samodarivanje ukljuèuje težnju da sve privuèezajedništvu njegova Tijela, da ujedini svijet. Samo uzajedništvu s Kristom, Èovjekom-uzorom, koji je jedno sBogom, svijet postaje kakvim ga svi mi želimo: zrcalo Božjeljubavi. Taj dinamizam je uvijek prisutan u Euharistiji – tajdinamizam mora nadahnjivati i oblikovati naš život.

Kako je samo velik dar krštenja!Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 11.sijeènja 2009.Draga braæo i sestre! Na današnju nedjelju koja slijedi svetkovinu Bogojavljenja,slavimo Krštenje Gospodinovo. Bio je to prvi èin njegovajavnog života, koji opisuju sva èetiri Evanðelja. Napunivšitridesetu godinu života, Isus je napustio Nazaret, otišao narijeku Jordan i, sred mnoštva, dao se krstiti od Ivana. Pišeevanðelist Marko: "I odmah, èim izaðe iz vode, ugledaotvorena nebesa i Duha poput goluba gdje silazi na nj, a glasse zaori s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi svamilina!" (Mk 1,10-11). U tim rijeèima "Ti si Sin moj,Ljubljeni!" otkriva se što je vjeèni život: to je sinovski odnoss Bogom, onaj odnos koji je Isus živio i objavio ga i podarionama.Jutros sam, prema tradiciji, u Sikstinskoj kapeli, podijeliosakrament krštenja trinaest novoroðenèadi. Roditelje,kumove i kume predvoditelj slavlja pita: "Što tražite odCrkve Božje za svoje dijete?"; na njihov odgovor:"Krštenje", on uzvraæa: "Što nam daje krštenje?"; "Vjeèniživot", oni odgovaraju. Èudesne li stvarnosti: osoba, pokrštenju, biva pridružena jedincatom i jedinstvenom Isusovuodnosu s Ocem, tako da se rijeèi koje su zaorile s neba o

Sinu Jedinoroðenom obistinjuju na svakom muškarcu isvakoj ženi koji se ponovno raðaju iz vode i Duha Svetoga:Ti si sin moj, ljubljeni!Dragi prijatelji, kako je samo velik dar krštenja! Kada bismopostali toga potpuno svjesni, naš bi život postao trajnozahvaljivanje. Kolika je samo radost za kršæanske roditelje,koji su doživjeli da je iz njihove ljubavi roðeno jedno novostvorenje, donijeti to dijete na krsni zdenac i vidjeti ga kakose ponovno raða iz krila Crkve, za život koji neæe imatikraja! Dar je to i radost, ali i odgovornost! Roditelji, naime,zajedno s kumovima moraju odgajati djecu prema evanðelju.To mi doziva u pamet temu VI. svjetskog susreta obitelji,koji æe se slijedeæih dana održavati u Ciudad de Mexicu:"Obitelj odgajateljica u ljudskim i kršæanskimvrijednostima". Taj veliki obiteljski susret, koji jeorganiziralo Papinsko vijeæe za obitelj, bit æe podijeljen u tridijela: najprije æe biti održan teološko pastoralni kongres, nakojem æe se produbljivati spomenuta tematika, takoðerputem razmjene dubokih iskustava; slijedit æe zatim slavlje isvjedoèenje, iz kojeg æe izbiti na vidjelo ljepota susretaobitelji iz svih dijelova svijeta, koje ujedinjuje ista vjera iista zadaæa; na kraju æe biti održano sveèano euharistijskoslavlje, kao zahvala Gospodinu za darove ženidbe, obitelji iživota. Zadužio sam kardinala državnog tajnika TarcisijaBertonea da me predstavlja na tome skupu, ali i osobno æu saživim zanimanjem pratiti taj izvanredni dogaðaj, pratiti gamolitvom i obratiti se na videokonferenciji. Pozivam vas,draga braæo i sestre, da veæ od sada molite da se na taj važnisvjetski susret obitelji izlije obilje božanskih milosti. Èinimoto zazivajuæi majèinski zagovor Djevice Marije, Kraljiceobitelji.

Prilog dokumentiika

2314. sijeènja 2009. broj 2/2009

Prilog prikazi

Sveti Franjo u službi mira i ekologijeKnjiga kapucina Nikole BašnecaNaklada sv. Antuna iz Zagreba objavila je knjigu kapucinaNikole Bašneca "Sveti Franjo u službi mira i ekologije". Omiru se uvijek sanjalo i govorilo, a o ekologiji kao oèuvanjusvega stvorenoga, govori se od druge polovice 20. stoljeæa.Franjo je na temelju vjere u Krista i življenog evanðeljashvatio u èemu je pravi mir. No, za mir u svijetu nisuzaduženi samo kršæani, nego i èlanovi svih religija kao i sviljudi dobre volje. Zato u knjizi središnje mjesto ima dogaðajkoji se zbio 27. listopada godine 1986. u rodnom gradu sv.Franje, a na kojem su se na poziv Ivana Pavla II. okupilipredstavnici svih veæih religija svijeta i molili za mir.Upravo se molitva za mir razlikuje od svih sklapanjaugovora o miru i svih primirja. U prvom dijelu knjige autorse osvræe na razlièita poimanja mira. Tako pojašnjavapojmove poput mir svijeta, proroèki i mesijanski mir, mirKristov, mir Crkve, mir kršæanske zajednice. Franjevaèkipozdrav "mir i dobro" Bašnec tumaèi u drugom dijelu. Oputu asiškog dogaðanja piše u treæem dijelu. Ukratko dajepregled nekih inicijativa u povijesti, npr. Svjetski kongresreligija u Chicagu 1893. godine, a onda dajuæi odgovor napitanje: zašto Asiz, jednostavno citira papu Ivana Pavla II."Radi posebnog znaèenja svetog èovjeka koji se ovdje štuje,a mnogi ga po svijetu poznaju i poštuju kao simbol mira ibratstva". Autor podsjeæa kako sam dogaðaj iz kojeg jeproistekao "Duh Asiza" nije za nas ljude od Boga samo"dan" nego je i "zadan". Prvi put je došlo kao duhzajedništva onih koji vjeruju. U èežnju i borbi za mirom ovonam je zajedništvo neophodno. U tom i takvom zajedništvuvjere svi uèimo promatrati mir novim oèima, ali isto tako ioèima velikog mirotvorca svetog Franje Asiškoga, podsjeæaBašnec. Drugi dio knjige poziva na ljubav prema Stvoriteljui svemu stvorenom. Poziv je to i poput svetog Franje uprirodi prepoznavati tragove Božje prisutnosti. Bašnecpodsjeæa kako Franjo u "Pjesmu brata Sunca" u oblikumolitve živo izražava svoj osjeæaj i ljubav prema prirodi.Autor daje i nekoliko prijedloga za pravilan odnos premaprirodi. Kao dodatak ovom dijelu nalaze se i dva priloga kojimogu biti istinska pobuda za veæu odgovornost premaprirodi. To su Franjina "Pjesma brata Sunca" i pismo koje je1854. godine indijanski poglavica Seattle uputio amerièkompredsjednika u Washingtonu. (ika-mb/sa)

Božja rijeè za svaki danMolitvene kartice u izdanju Glasa KoncilaNa jednu od važnih poruka biskupa odaslanih Božjemunarodu s XII. opæeg redovitog zasjedanja Biskupske sinode uRimu – na kojoj se u listopadu prošle godine promišljalo otemi "Božja rijeè u životu i poslanju Crkve", a ta je širenjenove svijesti da je prvotna zadaæa Crkve povrh svega hranitise Božjom rijeèju i to iskustvo prenositi u svaku zajednicu –Glas Koncila odazvao se najnovijim izdavaèkim projektom:molitvenim karticama objavljenim pod geslom "Božja rijeèza svaki dan". Rijeè je o tri zasebna paketa moderno oblikovanihmolitvenih kartica s više od tri stotine poticajnih biblijskihcitata i prigodnih molitava: za jutro, veèer te prije i poslijejela. Kao poticaj za "hranjenje" i življenje s Božjom rijeèju,numerirane kartice mogu se izvlaèiti naslijepo ili uzimatinumeriranim redom – najbitnije je da samostalno ili uzajedništvu s obitelji to èinite svakodnevno. (ika-gk/kj)

Slagalica "Stvaranje svijeta"Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencijeu sunakladništvu s Laudatom objavio je slagalicu "Stvaranjesvijeta". Slagalica je namijenjena ponajprije djeci predškolske dobikako bi uz pomoæ slike otkrivali èudesa i ljepotu svega što jestvorio Bog, te tako kod djece pobuðivala radost i divljenje,ali i zahvalnost za sve stvoreno. Slagalicu, koja se sastoji od80 dijelova, prati biblijski tekst iz Knjige Postanka, temetodièke upute. Autorica slike "Stvaranje svijeta" formata44x31 cm je Manuela Vladiæ-Maštruko. To izdanje, kao iprethodno "Dobri pastir" koje je potkraj godine 2008.Laudato objavio u sunakladništvu s Hrvatskom unijom višihredovnièkih poglavarica ima za cilj pomoæi u naviještanjuRadosne vijesti i prenošenju vjerskih vrijednosti od najmlaðedobi, bilo kao didaktièko pomagalo odgojiteljima iodgojiteljica u vjeri, vjerouèiteljima i vjerouèiteljica u nižimrazredima osnovnih škola, ili pak roditeljima, koji na tajnaèin mogu i sami produbiti svoju vjeru. (ika-mb/sp)

"Fra Vjeko Æuriæ – muèenik iz Bosne""Fra Vjeko Æuriæ – muèenik iz Bosne", naslov jedokumentarnog filma koji se snima o misionaru i muèenikufra Vjeki Æuriæu, èlanu Franjevaèke provincije BosneSrebrene, ubijenom 31. sijeènja 1998. ispred crkve Sveteobitelji u Kigaliju, u tijeku rata u Ruandi. Film u trajanju 60minuta snima se najsuvremenijom digitalnom tehnologijomu BiH, Hrvatskoj, Njemaèkoj, Italiji i u Ruandi, a koriste sesvi dostupni arhivski materijali vezani za temu filma: rat uRuandi, fra Vjeko kroz djetinjstvo i novicijat, misionarskodjelovanje. U filmu æe o fra Vjeki govoriti kolege sveæenici,franjevci, ljudi u Ruandi koji ga se sjeæaju i njegovipoglavari. Za realizaciju projekta potrebna su znatnanovèana sredstva, a cijeli filmski projekt ima humanitarnusvrhu – izgradnju i uzdržavanje škole u Ruandi koja nosi ime"Otac Vjeko" (više informacija o školi mogu se naæi nawww.vjeko-rwanda.info). Fra Ivo Tadiæ, koordinatorprojekta, poziva sve koji žele i mogu, da se ukljuèe u tajprojekt, koji je od velike važnosti kako za pomoæ ljudima uAfrici, tako i kao znak zahvalnosti za fra Vjekino muèenièkosvjedoèanstvo koje silno nadahnjuje i obvezuje i naš hrvatskinarod. U Ruandi je tijekom ratnih sukoba ubijeno višestotina tisuæa civila, a fra Vjeko je svojim sveæenièkimautoritetom spasio mnogo ljudskih života, podjednakoTutsija i Huta. Posebno se istaknuo dopremom humanitarnepomoæi izbjeglima i prognanima. Svojim radom isveæenièkim služenjem fra Vjeko je mnogo zadužio opæu ihrvatsku Crkvu, a glas o njegovu svetom i požrtvovnomživotu živ je ne samo u njegovoj rodnoj Osovi (Bosna) negoposebno u Ruandi, gdje tisuæe hodoèasnika hodoèasti nanjegov grob u crkvi Gospe od anðela u Kiwumu, u kojoj jepokopan. Tko može i želi financijski pomoæi realizacijuovog dokumentarnog filmskog projekta, može to uèiniti naraèun: Karitativno društvo Kruh sv. Ante za misije – fraVjeko; Prigornica 2, 10090 Susedgrad, Centar bankaAmruševa 6, 10000 Zagreb. Kunski raèun: 2382001 –1100075544; devizni: BIC: CBZGHR2, IBAN:HR7523820011100075544. O velièini muèenièkogsvjedoèenja vjere fra Vjeke Æuriæa, progovorio je sutradanpo njegovu ubojstvu 1. veljaèe 1998. i papa Ivan Pavao II. utijeku molitve Angelusa, kazavši da se još jedna žrtva dodajebroju muèenika koji su dali svoj život za Afriku. (ika-žv/sd)

Prilog prikazi ika

24 14. sijeènja 2009. broj 2/2009

Documents

2/2009ika.hr/bilteni/bilten_02-2009.pdf · 2/2009 14. sijeènja 2009. Zagreb: Katehetska zimska škola za vjerouèitelje u osnovnim školama Kao Crkva duboko smo svjesni da pohvalne