2 Elementi Dispozicije Prometni Uvjeti Nosive Strukture Grede Okviri Razupore

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTETZAVOD ZA KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA MOSTOVE

SADRŽAJ 2. PREDAVANJA

MOSTOVI

MOSTOVI 04. ožujka 2009.

1. ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA

2. PROMETNI UVJETI - slobodni profili, niveleta

3. NOSIVE STRUKTURE – grede, okviri i razupore

prof. dr. sc. Jure Radić

UZDUŽNI RASPORED STRUKTURE MOSTA

POPREČNI RASPORED STRUKTURE MOSTA

ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA


Za iste početne uvjete moguće je ostvariti mnoštvo kombinacija!

DVIJE SKUPINE ULAZNIH PARAMETARA:1. podaci o ambijentu tj. o zapreci koju treba premostiti

(crtež profila terena na mjestu prijelaza i okolici, podaci o slobodnom profilu)



2. podaci o prometnici na mostu (linija nivelete, zahtijevane širine i slobodni profili na mostu)

IZMEĐU TREBA SMJESTITI MOST


niveleta

prostor za smještaj konstrukcije

profil terena

PROSTOR ZA SMJEŠTAJ MOSTA

…između linije terena i nivelete…


prostor za smještaj konstrukcije

niveleta

slobodni profil

p

…i između slobodnog profila i nivelete

kada se dobije više konstrukcijski ispravnih rješenja prijelazaiste prepreke prevagu će donijeti oblikovni i gospodarski činitelji


1. nagrada

Javni natječaj za most Jarun


kada se dobije više konstrukcijski ispravnih rješenja prijelazaiste prepreke prevagu će donijeti oblikovni i gospodarski činitelji


Javni natječaj za

Domovinski most48 60 60 60 60 72 120 72 60 48

660

26 33 42 42 42 42 42 42 42 42 141 42 42 42 33 26


26 33 42 42 42 42 42 42 42 42 141 42 42 42 33 26721

2137.5 46.5 46.5 46.5 46.5 46.5 70 140 70 60 21652

32.5 50 50 50 50 50 50 50 142.5 50 50 50 32.5707.5

40 50 50 50 60 70 85 140 80 60 50745

2

Primjer različitih mostova preko rijeka u gradskim središtimakao posljedica različitog vremena nastanka i različitih mikrolokacija.

ELEMENTI DISPOZICJE MOSTAMostovi preko Seine u Parizu

Mostovi preko Vltave u Pragu



Različitost rješenja obogaćuje prostor.


Mostovi preko Rajne u Kölnu

Pri oblikovanju nadvožnjaka na autocesti teži se unificiranosti iz gospodarskih razloga brže i jeftinije izgradnje od predgotovljenih


28.00

A

B


od predgotovljenih elemenata.

32.00

42.00

44.00 - 46.00

C

D


SLIKA MOSTA SA STRANE OVISI O:odabranoj ukupnoj duljini mostauvjetima temeljenja i zahtjevima slobodnih profilaizboru tipa nosivog sklopakompoziciji, razmještaju i veličinama otvoragradivu i dimenzijama (osobito debljini) nosive struktureoblikovanju linija u konstrukcijiodabranim detaljimaZ

ICIJ

E M

OS

TA


odabranim detaljima

Sve navedeno je međusobno ovisno pa se na taj način treba i analizirati!Sve navedeno je međusobno ovisno pa se na taj način treba i analizirati!

PO

CE

TA

K M

OS

TA

SLOBODNI PROFIL

raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije

ukupna duljina mosta

duljina mosta

KR

AJ

MO

ST

A

RR

otvor mosta otvor mostaotvor mostaotvor mosta

SLOBODNI PROFIL

OSI STACIONAŽE

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z


ISKUSAN GRADITELJ ODMAH ĆE PREPOZNATI I ZNATI ISKORISTITI:

raspoloživost vodotoka ili drugih metoda za dopremu gradiva raspoloživost opreme za izgradnju i metoda građenja uobičajenost struktura u određenom vremenu i prostoru ograničenja koja proizlaze iz ekoloških osobitosti

Između prihvatljivih rješenja treba tražiti gospodarski optimum!Između prihvatljivih rješenja treba tražiti gospodarski optimum!ZIC

IJE

MO

ST

A


2426

350

10 x 30

200

65

p j j j g p pp j j j g p p

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

Osnovne dimenzije mosta

ZIC

IJE

MO

ST

A

UKUPNA DULJINA MOSTA:proizlazi iz terenskih i prometnih okolnostiproizlazi iz terenskih i prometnih okolnostilinije niveletelinije niveleteslobodnih profilaslobodnih profila


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

ZP

OC

ET

AK

MO

ST

A

SLOBODNI PROFIL



duljina mosta

KR

AJ

MO

ST

A

RR


SLOBODNI PROFIL

OSI STACIONAŽE

3

Osnovne dimenzije mosta

ZIC

IJE

MO

ST

A

KADA NAPUSTITI NASIP I POČETI MOST? Gospodarska analizaGospodarska analiza

kada se niveleta izdigne toliko iznad terena da nasip postaje skuplji od mosta

Drugi razloziDrugi razloziprometna preglednostmogućnost razvitka novih prometnicaekološki razlozi


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ekološki razlozi…

PO

CE

TA

K M

OS

TA

SLOBODNI PROFIL



duljina mosta

KR

AJ

MO

ST

A

RR


SLOBODNI PROFIL

OSI STACIONAŽE

Rasponi i nizanje otvora

ZIC

IJE

MO

ST

A

RAZMJEŠTAJ STRUKTURE S OBZIROM NA BROJ OTVORARAZMJEŠTAJ STRUKTURE S OBZIROM NA BROJ OTVORAmost s jednim otvorom,most s jednim dominantnim otvorom i određenim brojem manjihmost s 2- 5 jednakih otvora, ili različitih ali simetrične kompozicijemost s nizom otvora jednakih raspona (uz dva rubna, manjeg raspona)most s nizom otvora različitih raspona


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

14 6 x 15 = 90 14 100 14 8 x 15 = 120 14

Most slobode - jedan dominantan i niz manjih otvora

Rasponi i nizanje otvora

ZIC

IJE

MO

ST

A

SKLOPOVI S OBZIROM NA NOSIVU STRUKTURUSKLOPOVI S OBZIROM NA NOSIVU STRUKTURUs jednom nosivom strukturom u jednom ili više otvoras više tipova nosivih struktura po dijelovima mosta

najčešće jednom dominantnom za glavni raspon ili raspone, te drukčijima na prilaznim dijelovima

Most preko Gacke


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

Glavni raspon je premošten sandučastim nosačem

Ostali rasponi su premošteni rebrastimnosačima

ZIC

IJE

MO

ST

A

NA ODABIR OPTIMALNE NA ODABIR OPTIMALNE VELIČINE RASPONA UTJEČU:VELIČINE RASPONA UTJEČU:zahtijevana veličina i raspored slobodnih profilauvjeti temeljenjaraspoloživa visina za smještaj k t k ij

Rasponi i nizanje otvoraVijadukt Mirna


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z konstrukcijeplanirani način građenjabolja prihvatljivost i raspoloživost određenoga gradivauvjeti okoline i ambijentaestetski zahtjevipotreba i mogućnosti održavanjagospodarski optimum

ZIC

IJE

MO

ST

A

Optimalizacija odnosaraspona i strelice luka

15 1

4 13

16

17

19

111

113

115

fL

L

f


Traži se takav odnos da sile u luku budu minimalne i tako utrošak Traži se takav odnos da sile u luku budu minimalne i tako utrošak gradiva najmanji.gradiva najmanji.

ALIALI

Tamo gdje su uvjeti tla lošiji i temeljenje skuplje odabrati će se Tamo gdje su uvjeti tla lošiji i temeljenje skuplje odabrati će se rješenje s većim rasponom dok će kod dobrih uvjeta tla kraći rješenje s većim rasponom dok će kod dobrih uvjeta tla kraći rasponi biti jeftiniji.rasponi biti jeftiniji.

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ZIC

IJE

MO

ST

A

PREPORUKE ZA ESTETSKI PRIHVATLJIVO RJEŠENJE

Izbjegavati dispozicije s dva jednaka otvora


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

Bolje varijante

4

ZIC

IJE

MO

ST

A


Otvore lučnih mostova birati tako da su spljoštenosti svih lukova u istome mostu jednake


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ZIC

IJE

MO

ST

A


Otvore grednih mostova uskladiti s proporcijama visina priležećih stupova 70 70 70 70 70


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

40 52 58 63 58 52 40

40 40 40 40 40 40 40 40 40

NOSIVE STRUKTURE U MOSTOVIMALUKOVI I SVODOVI

GREDE

OKVIRI

LUKOVI I SVODOVI

GREDE

OKVIRI


RAZUPORE

OVJEŠENE STRUKTURE

VISEĆI SUSTAVI

RAZUPORE

OVJEŠENE STRUKTURE

VISEĆI SUSTAVI

Lučni mostovi

ZIC

IJE

MO

ST

A

ALTERNATIVA

PREPREKE:PREPREKE: kanjoni i duboke uvalekanjoni i duboke uvaleRASPONI:RASPONI: do 500 mdo 500 m


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ALTERNATIVAza manje raspone su razuporni sustavi

ZIC

IJE

MO

ST

A

Ovješeni mostoviRASPONI:RASPONI: od 200 do 1000 mod 200 do 1000 m


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

ALTERNATIVAdo 300 m -GREDNI

ALTERNATIVAdo 500 m -LUČNI

ZIC

IJE

MO

ST

A

Viseći mostoviRASPONI:RASPONI: od 1000 do 2000 m,od 1000 do 2000 m,

u budućnosti još i veći!u budućnosti još i veći!


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

5

ZIC

IJE

MO

ST

A

Gredni mostoviNajčešći Najčešći -- obuhvaćaju i područja najmanjih rasponaobuhvaćaju i područja najmanjih raspona

32.00

NADVOŽNJACI


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ZIC

IJE

MO

ST

A

Gredni mostovi veći rasponi veći rasponi -- dugački mostovi s vrlo velikim brojem dugački mostovi s vrlo velikim brojem rasponaraspona najbolje zadovoljavaju uvjete trase u krivinamanajbolje zadovoljavaju uvjete trase u krivinama

Prijelaz Hangzhou duljine 36 km Most Donghai duljine 32,5 km


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

ZIC

IJE

MO

ST

A

STATIČKI SUSTAV MOSTOVAOVISI O:OVISI O: izabranom tipu strukture rasponu gradivu načinu građenja načinu predaje sila u tlo, itd


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z U RAZMATRANJE ULAZE PRETPOSTAVKE O:U RAZMATRANJE ULAZE PRETPOSTAVKE O: prekidima u sklopu, zglobovima uvjetima trajnosti preuzimanju sila

OPĆE NASTOJANJE: jasne strukture s očitim i jednoznačnim OPĆE NASTOJANJE: jasne strukture s očitim i jednoznačnim putom sila od prometne površine prema tluputom sila od prometne površine prema tlu

OVISI O:OVISI O: veličini otvora i tipu konstrukcijeraspoloživoj visinizahtijevanoj brzini izvedbeproblemima temeljenjaukupnoj problematici trajnostiraspoloživosti gradiva i mogućnostima dopreme

ZIC

IJE

MO

ST

A

IZBOR GRADIVA

primarni kriterijiprimarni kriteriji


ekonomskim činiteljimaprometnim uvjetimamogućnostima popravakauklapanju u okoliš i estetici

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

kod sustava s većim

Visinske varijacije

ZIC

IJE

MO

ST

A

kod dugačkih mostova

S KONSTANTNOM VISINOM DUŽ RASPONA

S PROMJENJIVOM VISINOM DUŽ RASPONA







DVA SUSTAVA








dominantnim otvorima ostvaruje se pomoću vuta ili zadebljanja nad stupovima smanjenje visine –parabolična ili kubna krivulja uz linearne varijacije

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ili greda kao nosača kolnika kod lučnih mostova

75.00 75.00 75.00 75.00 75.00 75.00 75.0075.0075.00

90.00 108.00 90.00

ZIC

IJE

MO

ST

A

KONSTANTNA VISINA

DUŽ RASPONA

Visinske varijacije


75.00 105.00 75.00

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

55.62 86.52 55.62

65.00 115.00 65.00 40.00

55.62 86.52 55.62

65.00 115.00 65.00 40.00

PROMJENJIVA VISINA

DUŽ RASPONA

6


U POPREČNOM PRESJEKU MOSTA POTREBNO JE ANALIZIRATI:dimenzije i raspored prometne površine na mostudimenzije i raspored prometne površine na mostudimenzije i raspored dijelova nosive strukturedimenzije i raspored dijelova nosive strukture

Širinu i raspored nosive konstrukcije treba u najvećoj Širinu i raspored nosive konstrukcije treba u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi prometnim uvjetima!mogućoj mjeri prilagoditi prometnim uvjetima!

ZIC

IJE

MO

ST

A

25

10201020


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z 22

50

540250

175

4022240

250540 370

900

40

0


NA POPREČNI RASPORED MOSTA UTJECAT ĆE:prometni zahtjevi glede slobodnih profila te rasporeda i dimenzija prometnih površinalinija pružanja nivelete, osobito ako se trasa prometnice na mostu vodi u horizontalnoj kriviniodabrani nosivi sustavvisinske varijacije linija struktureoprema mostaZ

ICIJ

E M

OS

TA


pplanirani način građenjaekonomski činiteljioblikovna nastojanja

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

ograda hodnik vozni trak

rubni trak

vozni trak

rubni trak

hodnik ograda

širina kolnikaširina mosta

ukupna širina mosta

razmak oslonaca

širina konstrukcije

konstruktivnavisina

visinakonstrukcije

Prometne ploheOPĆE NASTOJANJE:obilježja prometnih površina na mostu budu po mogućnosti identična onima izvan mosta

NEOPHODNE PROMJENE U SLUČAJU: kombinacije više prometnih tokovakombinacije više prometnih tokova ako je nosiva struktura čitava ili djelomično iznad prometne ako je nosiva struktura čitava ili djelomično iznad prometne ploheplohe

ZIC

IJE

MO

ST

A


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

Prometne plohePrometna površina prvenstveno ovisi o vrsti prometa:Prometna površina prvenstveno ovisi o vrsti prometa: željeznički promet željeznički promet

najjednoznačniji odnosi – precizno zadane dimenzije

pješački prometpješački prometkod pješačkih mostova – od ograde do ogradekod cestovnih mostova – na hodnicima na konzolnim

istakamaZIC

IJE

MO

ST

A


istakama cestovni prometcestovni promet

u cijeloj širini ili razdijeljen na prometne smjerove na odvojenim mostovima(autoceste)

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

ZIC

IJE

MO

ST

A

Položaj prometne površineu odnosu na nosivu strukturu

Prometna površina povrh glavnih nosača (kolnik gore)Prometna površina povrh glavnih nosača (kolnik gore)

KOLNIK GORE


čitava prometna ploha slobodna vidik neometan prikladna rješenja kod mostova u zavojima

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ZIC

IJE

MO

ST

A


Prometna površina Prometna površina ispod glavnih nosača (kolnik dolje)ispod glavnih nosača (kolnik dolje)

KOLNIK DOLJE


raspored prometne površine je ograničen zbog dijelova strukture koji se nalaze bočno ili u razdjelnim trakovima koristi se kada je raspoloživa visina za smještaj nosive konstrukcije mala

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

7

ZIC

IJE

MO

ST

A


Prometna površina između glavnih nosača (upušteni kolnik)Prometna površina između glavnih nosača (upušteni kolnik)

UPUŠTEN KOLNIK


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z ZIC

IJE

MO

ST

A


Prometna Prometna površina u više razinapovršina u više razina

27.43

32.30

2 74 2 74

kada je visina kolničke konstrukcije dovoljno velika da smjesti promet u više razina problem nastaje kod raspletanja tokova na prilazima mosta


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

16.15

9.1

2

2.74 2.74

ZIC

IJE

MO

ST

A


Prometna Prometna površina u više razinapovršina u više razina

Na velikom Freysinetovu mostu Plougastel preko Elorna cesta je na gornjoj, a željeznica na donjoj razini rešetkaste strukture pomosta


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

186.40 186.40186.40

42

Poprečni raspored nosive struktureNA IZBOR I RASPORED NOSIVE STRUKTURE UTJEČU:

vrsta prometa i dimenzije prometne plohe

odabrane veličine raspona, tip i gradivo nosivoga sklopa

raspoloživa konstruktivna visina

oblikovni zahtjevi

potrebni prostori za smještaj vodova i opreme mosta

ZIC

IJE

MO

ST

A


p p j j p

izvedbeni zahtjevi

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

Poprečni raspored nosive strukture

POPREČNI PRESJECI GREDNIH MOSTOVA

ZIC

IJE

MO

ST

A

PUNA PLOČA

OLAKŠANA PLOČA

PLOČA S KONZOLAMA


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

PLOČA S REBRIMA

REBRASTI NOSAČ

SANDUČASTI NOSAČ

Razmještaj ostalih sadržaja u poprečnom presjeku

VODOVI KOJE MOSTOVI ČESTO MORAJU PREVESTI PREKO ZAPREKE:VodovodiVodovodiNaftovodiNaftovodiPlinovodiPlinovodiVrelovodiVrelovodiElektrični ili Električni ili

ZIC

IJE

MO

ST

A


telekomunikacijski kablovitelekomunikacijski kabloviKanalizacijaKanalizacijaRazni instalacijski vodoviRazni instalacijski vodovi

EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

Most slobode provodi 20-ak

različitih vodova

8

Razmještaj ostalih sadržaja u poprečnom presjeku

VODOVI SE PREVODE KROZ: slobodne prostore ili šupljine u konstrukciji neposredno ispod slobodne prostore ili šupljine u konstrukciji neposredno ispod kolničke plohe ili hodnikakolničke plohe ili hodnika kroz lukkroz luk

ZIC

IJE

MO

ST

A

2.5%

302.50 95 205 125 115 60 302.50

1205


EL

EM

EN

TI

DIS

PO

Z

4529

7.5

0

357.

50

Preko lukova Krčkog mosta provodi se

naftovod

SLOBODNI PROFILI

NIVELETA I OBLICI PROMETNE POVRŠINE

PROMETNI UVJETI MOSTA

MOSTOVI 04. ožujka 2009.M O S T O V I

mostovi moraju zadovoljiti prometne zahtjeve i izdržati djelovanja kojima su izloženi za vrijeme svog trajanja

PROMETNI UVJETI MOSTA


SLOBODNI PROFILI minimalno potrebni raspoloživi prostori za odvijanje prometa na mostu ili ispod njega u taj prostor ne smiju zadirati nikakvi dijelovi mosta, reljefa…

ET

I M

OS

TA


PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNE ŠIRINE I VISINE NAD POPREČNIM PRESJEKOM PROMETNICE KOJE SE MORAJU OSIGURATI OVISE O:gabaritima vozila gabaritima vozila potrebnim kapacitetima,potrebnim kapacitetima,propusnosti i protočnosti propusnosti i protočnosti prometa u promatranom prometa u promatranom resjeku prometniceresjeku prometnice

10201020

SLOBODNI PROFILI

ET

I M

OS

TA


propisanoj i maksimalno propisanoj i maksimalno dopuštenoj brzini prometadopuštenoj brzini prometačiniteljima sigurnostičiniteljima sigurnostii udobnostii udobnosti

2525

0

540250

175

4022240

250540 370

900

400

PR

OM

ET

NI

UV

JE ET

I M

OS

TA

MINIMALNI SLOBODNI PROFILI stvarno ostvarene vrijednosti zadanih slobodnih profila po čitavoj širini mosta, ispod tih vrijednosti se ne smije ići

SLOBODNI PROFILI

OC

ET

AK

MO

ST

A



duljina mosta

KR

AJ

MO

ST

A

RR

OSI STACIONAŽE


PR

OM

ET

NI

UV

JEPO

SLOBODNI PROFIL


SLOBODNI PROFIL

9

REALNI SLOBODNI PROFILI veličina ostvarenog slobodnog profila se mijenja po širini mosta u ovisnosti od nosive strukture mosta – karakteristika lučnih mostova

SLOBODNI PROFILI

ET

I M

OS

TA


PR

OM

ET

NI

UV

JE

VIZUALNI SLOBODNI PROFILI optički slobodni prostori, doprinose psihičkom utjecaju na sudionike u prometu, preglednosti i sigurnosti

SLOBODNI PROFILI

Kod nadvožnjaka nad dijelom ceste u krivini osobito je važno

odabrati onaj tip mosta koji osigurava veću preglednost


SLOBODNI PROFILI ZA PJEŠAKE

A.A. PJEŠAČKI MOSTOVI PJEŠAČKI MOSTOVI ILI PROLAZI ISPOD ILI PROLAZI ISPOD MOSTOVAMOSTOVA

A.A. MOSTOVI SA MOSTOVI SA NEPJEŠAČKIM NEPJEŠAČKIM DOMINANTNIM DOMINANTNIM

40 60 100

PJEŠAČKE STAZE

Š

75 125

S PRTLJAGOM

250

MOGU SE PODIJELITI U NEKOLIKO GRUPA:

ET

I M

OS

TA


DOMINANTNIM DOMINANTNIM PROMETOM PROMETOM (CESTOVNI, (CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI…)ŽELJEZNIČKI…)

C. PROFILI ZA C. PROFILI ZA SPECIJALNE SPECIJALNE PRELASKE ILI PRELASKE ILI PREGLEDE PREGLEDE MOSTOVAMOSTOVA

90 130 190 80 150-180

STUBIŠTA BICIKLISTI

PROLAZNI OTVOR ZA POPRAVKE

O 60 70-80

60

100

120

250

250

PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNI PROFILI ZA PJEŠAKEA.A. PJEŠAČKI MOSTOVI ILI PROLAZI ISPOD MOSTOVAPJEŠAČKI MOSTOVI ILI PROLAZI ISPOD MOSTOVA nema mogućnosti kontakta s drugim prometomnema mogućnosti kontakta s drugim prometom širina ovisi o očekivanom broju prolaznika, vremenu prolaza, širina ovisi o očekivanom broju prolaznika, vremenu prolaza,

raznolikosti prolaznika, obilježjima prolaznikaraznolikosti prolaznika, obilježjima prolaznika širina u pravilu iznosi 80 cm, a visina 250 cm (biciklisti)širina u pravilu iznosi 80 cm, a visina 250 cm (biciklisti)

ET

I M

OS

TA


PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNI PROFILI ZA PJEŠAKEB. MOSTOVI SA NEPJEŠAČKIM DOMINANTNIM PROMETOM B. MOSTOVI SA NEPJEŠAČKIM DOMINANTNIM PROMETOM

(CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI…)(CESTOVNI, ŽELJEZNIČKI…) širina se određuje isto kao kod pješačkih mostova ali se širina se određuje isto kao kod pješačkih mostova ali se

predviđaju zaštitni trakovi između vozila i pješakapredviđaju zaštitni trakovi između vozila i pješaka zaštitni trakovi zaštitni trakovi –– 25 cm u slučaju rubnjaka, 25 cm u slučaju rubnjaka,

50 cm za odbojne ograde50 cm za odbojne ograde

ET

I M

OS

TA


C.C. PROFILI ZA SPECIJALNE PRELASKE ILI PREGLEDE MOSTOVAPROFILI ZA SPECIJALNE PRELASKE ILI PREGLEDE MOSTOVA dozvoljene manje širine uz proširenja za sklanjanjadozvoljene manje širine uz proširenja za sklanjanja odnose se i na otvore u unutrašnjosti mostova (kod pregleda)odnose se i na otvore u unutrašnjosti mostova (kod pregleda) visina u unutrašnjosti mosta iznosi 120 cm ili 60 cmvisina u unutrašnjosti mosta iznosi 120 cm ili 60 cmP

RO

ME

TN

I U

VJE

SLOBODNI PROFILI ZA CESTU slobodni profil ispod mosta određen je slobodnim profilom na cesti izvan mosta raznolikost cestovnog prometa – različiti zahtjevi na slobodne profile

ET

I M

OS

TA


SLOBODNI PROFIL

e raspon konstrukcije raspon konstrukcije raspon konstrukcije


duljina mosta

KR

AJ

MO

ST

A

R

otvor mosta otvor mostaotvor mosta

SLOBODNI PROFIL

25

1020

250

540250

175

4022240

250540

1020

370

900

400

PR

OM

ET

NI

UV

JE

10

SLOBODNI PROFILI ZA CESTUOVISE O: gabaritima vozila, potrebnim kapacitetima, zahtjevima protočnosti, brzinama kretanja i drugim prometnim činiteljima ostvarenim odnosima na prometnici izvan mosta posebnostima i bitnim specifičnim parametrima preglednosti, fizičkih i psihičkih činitelja u prometu na mostu

ET

I M

OS

TA


VISINE 4,5 m ili u novijim propisima čak 4,8 m

ŠIRINE ne manje nego na istoj prometnici izvan mosta

PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNI PROFILI ZA CESTUKod projektiranja slobodnih profila ne treba se

ograničavati samo na one minimalne vrijednosti nego treba misliti i na buduće potrebe!

ET

I M

OS

TA


Most slodode (1950.) je prvotno bio predviđen širine 18 m s kolnikom širine 12 m Tijekom same izgradnje mosta projektant je uspio izboriti odobrenje proširenja mosta na kolnik s 4 trake – 20 m

PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNI PROFILI ZA CESTUPotrebno je analizirati i sigurnosne čimbenikeIzbjegavati dijelove mosta koji su izloženi udaru prometala koji smanjuju preglednost i udobnost vožnje (u krivinama)

ET

I M

OS

TA


PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNI PROFILI ZA ŽELJEZNICUPreciznije definirani slobodni profili

profili za željeznice normalnih kolosjeka profili za posebne sustave (tramvaji, metroi…)

4900

550058006000

hg

16151400

16151400

4800

5800

prostor za smještaj lančanice voznog voda

slobodni prostor za prolazak t j d i čE

TI

MO

ST

A


12

GTR380760

1000

3050

39004110

900

1435

1275 1275

1700 1700

bg

1600 1600

2500

2200

2000

1520

2000

2200

2500

1520

1860

780 780

186039004110

4800

GTR380

3050

1200

strujnog oduzimača za električnu vuču na novim i postojećim prugama

NORMALNI KOLOSJEK: visina = visina = 4,8m4,8m ili ili 5,8m5,8mkod električne vučekod električne vuče širina = širina = 4,4m4,4m; obično ; obično 5m 5m između ogradaizmeđu ograda

PR

OM

ET

NI

UV

JE

Svaki od slobodnih profila, ceste, željezniceSvaki od slobodnih profila, ceste, željezniceproveden potpuno odvojenoproveden potpuno odvojenoostvarivanje svih pojedinačnih zahtjeva svakoga od njihostvarivanje svih pojedinačnih zahtjeva svakoga od njih

Isti prostor namijenjen korištenju različitihIsti prostor namijenjen korištenju različitihprometnih sustavaprometnih sustavaprofilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega profilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega

SLOBODNI PROFILI ZA KOMBINIRANE CESTOVNO-ŽELJEZNIČKE MOSTOVE

ET

I M

OS

TA


profilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega profilu se zadaju maksimalne dimenzije nepovoljnijega od njihod njih

PR

OM

ET

NI

UV

JE

SLOBODNI PROFILI ZA VODOTOK I PLOVIDBU

MOSTOVI IZNAD NEPLOVNIH VODOTOKA

iznad visoke vode ostaviti 0,5m0,5m do 1mdo 1m slobodne visine

MOSTOVI IZNAD PLOVNIH VODOTOKA

Iznad najvišeg plovnog vodostaja treba ostaviti slobodni profil ET

I M

OS

TA


Iznad najvišeg plovnog vodostaja treba ostaviti slobodni profil

kod riječnih plovila iznosi 6,5m

kod morskih brodova između 25 i 66m;

Širine slobodnih profila za plovidbu na rijekama: 60 do 100m

PR

OM

ET

NI

UV

JE

11


Zahtijevani slobodni profili za plovidbu pod budućim mostom Pelješac- kopno iznosi 400 m x 55 m

ET

I M

OS

TA


120 120 120 150 568 150 120 120 12012012012096

7295

72 96 120 120 120 120 120 150 568 150 120 120 120 120 120 96 722404

40055

PR

OM

ET

NI

UV

JE


Za most Öresund između Danske i Švedske uvjetovan je slobodni profil za plovidbu širine 490 m, a visine 57 mE

TI

MO

ST

A


PR

OM

ET

NI

UV

JE

NIVELETA I OBLICI PROMETNE POVRŠINE

u uskoj vezi sa sigurnošću i udobnošću prometa na mostu

kod manjih mostova niveleta se prilagođava prometnici izvan mosta, dok su kod većih moguća određena odstupanja zbogzahtjeva samog mosta – traže se OPTIMALNA RJEŠENJAOPTIMALNA RJEŠENJA

OSNOVNI PARAMETRI NIVELETE OVISE O ć đ j t E

TI

MO

ST

A


općem vođenju trase prometniceuvjetima i ograničenjima s gledišta slobodnog profilareljefu i karakteristikama okoliša mostafunkcionalnim i estetskim činiteljimazahtjevima preglednosti

PR

OM

ET

NI

UV

JE

Oblici nivelete na mostu Ravna niveleta Konveksno zaobljena niveleta Konkavno zaobljena niveleta

R1 R1

R2 R2

RAVNA NIVELETA

KONVEKSNO ZAOBLJENA NIVELETA

R2R2

R1 R1

ET

I M

OS

TA


ZAOBLJENJE Lz

LmLz > LmR

R2

R R

KONKAVNO ZAOBLJENA NIVELETA

R1R1

R

R2

Tip nivelete mora slijediti zahtjeve prometa (dopušteni usponi i padovi, Tip nivelete mora slijediti zahtjeve prometa (dopušteni usponi i padovi, radijusi zakrivljenosti) i reljefa kojim prolazi prometnica i most!radijusi zakrivljenosti) i reljefa kojim prolazi prometnica i most!

PR

OM

ET

NI

UV

JE

GREDE

OKVIRI I RAZUPORE

NOSIVE STRUKTURE U MOSTOVIMA


GREDENajuobičajeniji nosivi sustavi za mostove manjih i srednjih

rasponapješački, željeznički, cestovni i drugiMATERIJALI: drvo, armirani beton, metali, spregnuti...

E U

MO

ST

OV

IMA


NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

12

GREDEPREDNOSTI: jednostavnost izvedbe oblikovna i funkcionalna prilagodljivost na raznolike uvjete

ambijenta i prometne potrebe nezamjenjivi za vrlo dugačke mostove, mostove u krivinama, čvorištima i petljama

za male i srednje raspone najmanja potrebna visina za smještanosivog sklopaE

U M

OS

TO

VIM

A


nosivog sklopa

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

dimenzioniranje na momente savijanja i poprečne sile nisu osjetljivi na pomake oslonaca kao lukovi ne predaju horizontalne sile u tlo – mali i jednostavni temelji vrlo su osjetljivi na diferencijalna slijeganja tj. popuštanja

oslonaca

GREDE

E U

MO

ST

OV

IMA


NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

GOSPODARSKA OPRAVDANOST montažna gradnja montažna gradnja

prethodna izrada i priprema elemenata monolitna gradnja monolitna gradnja

unifikacija poprečnih presjeka radi pojednostavljenja skela, oplata i uređaja

GREDE

E U

MO

ST

OV

IMA


NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Statički sustavi greda

jednorasponska, prosta greda PREDNOST: proračunska i izvedbena jednostavnost

1. Pojedinačne slobodno položene grede

E U

MO

ST

OV

IMA


L

POJEDINAČNE SLOBODNO PLOLOŽENE GREDE

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


prijepusti (konzole) ili protuutezi se izvode iza oslonaca RAZLOG: smanjenje momenata u sredini polja radi

smanjivanja potrebne visine konstrukcije POSLJEDICA: negativni momenti nad osloncima – vute

nad tim mjestima

2. Slobodne grede s prijepustima i protuutezima

E U

MO

ST

OV

IMA


nad tim mjestima NEDOSTACI: problemi izvedbe prijelaznih naprava na

krajevima prijepusta jer su oni deformabilniukupno povećanje težine mosta

k L k

POJEDINAČNE GREDE S PRIJEPUSTIMA I PROTUUTEZIMA

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


premošćivanje niza otvora nekog mosta neprihvatljivo rješenje sa prijelaznim napravama iznad

oslonaca pa se zato izvodi kontinuirana ploča kolnika svi oslonci osim jednog su izvedeni pokretni zadržana jednostavnost izvedbe slobodnih greda uz

3. Slobodne grede u nizu

E U

MO

ST

OV

IMA


zadržana jednostavnost izvedbe slobodnih greda uz kontinuitet prometne plohe

L L L

SLOBODNE GREDE U NIZU

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

13


prikladne za mostove s mnogo raspona nosač koji od početka do kraja mosta nema prekida ili je

neprekidan u nekom sektoru (čak više od 1000 m), a proteže se preko više desetaka polja

4. Kontinuirane grede

E U

MO

ST

OV

IMA


PREDNOST: manje visine konstrukcije zbog povoljnije raspodjele momenata u poljima i nad ležajevima

L LL1 2 1

KONTINUIRANE GREDE

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


do raspona od 100 m izvode se konstantne visine, a preko toga s vutama iznad oslonaca

statički prikladnije dispozicije s jednakim središnjim otvorima i za 20% manjim rubnima

kod izvedbe balansnim postupkom rubni rasponi su 50% diš j

4. Kontinuirane grede

E U

MO

ST

OV

IMA


središnjeg

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


umetanjem zglobova se kontinuirani nosač dijeli na manje odsječke – Gerberova greda

PREDNOSTI povoljnija raspodjela momenata izvedbene pogodnosti

5. Grede sa zglobovima

E U

MO

ST

OV

IMA


p g pogodnosti kod dugotrajnih deformacija u temeljima

NEDOSTACI funkcionalni i trajnosni problemi zbog velikog broja

prekida i dilatacija u kolniku

L LL1 2 1

GREDE SA ZGLOBOVIMA

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


gredni nosači upeti u stupove ili upornjake sa zglobovima u sredini polja

PREDNOSTI smanjenje momenata u polju konzolna gradnja

6. Konzolne grede

E U

MO

ST

OV

IMA


konzolna gradnja rasponi do 300 m

L L L1 2 1

KONZOLNE GREDE

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


GRADNJA konzolno simetričnim napredovanjem na obje strane od

stupa spoj u sredini - zglob

sa središnjim dijelom uz dva zgloba

6. Konzolne grede

E U

MO

ST

OV

IMA


- sa središnjim dijelom uz dva zgloba- monolitno povezan

skupljanje i puzanje i temperaturne promjene za vrijeme gradnje djeluju na statički određenom sistemu - prednost takve gradnje

prisutnost dilatacija na kolniku – nedostatak

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Statički sustavi greda6. Konzolne grede

gradnja konzolnegrede

E U

MO

ST

OV

IMA


GREDE SA STOLOVIMAširoka proširenja nad

stupovima konzolno u oba smjera s montažnim elementima između njih

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

14


gradnja u obliku raznih rešetki VARIJACIJE

slobodni ili kontinuirani sustavi razina statičke neodređenosti čelični, drveni, betonski

7. Rešetkasti i perforirani nosači

E U

MO

ST

OV

IMA


čelični, drveni, betonski s prednapetim betonskim ili čeličnim hrptovima s betonskom kolničkom pločom iznad ili u donjem pojasu

L L L121

REŠETKASTI I PERFORIRANI NOSAČI

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


sustavi koji izvana djeluju kao gredni, a u premoštenju raspona je greda zategama spojena s lukom pa može biti tanja

greda na luk djeluje kao zatega jer preuzima potisak

8. Grede s lukovima

E U

MO

ST

OV

IMA


L L L1 2 1

GREDE S LUKOVIMA

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Tipovi grednih konstrukcije

nosiva struktura s jednom manjom i dvije znatne dimenzije izvedba monolitno ili od gotovih montažnih elemenata

1. Pločaste konstrukcije

KORISTE SE ZA

E U

MO

ST

OV

IMA


manje raspone kao klonička konstrukcija s drugim glavnim nosačima

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE


za veće raspone – između 15 i 40 m poprečni presjek: kolnička ploča i određeni broj rebara

2. Rebraste konstrukcije

obične rebrastekonstrukcije

ći iE U

MO

ST

OV

IMA


gusta rebra - manji rasponisustav sličan olakšanim pločama bez donjeg dijela ploče montažna gradnja s monolitnom pločom

veći rasponi izraziti gredni nosači s pločom

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

b)

a)

1800

1300


za još veće raspone PB: 40-300m

3. Sandučaste konstrukcije

NOSIVI SUSTAV gornja ploča (ujedno i

kolnička) s konzolamaE U

MO

ST

OV

IMA


c)1860

30-32 md)

kolnička) s konzolama vertikalni ili kosi hrptovi donja ploča

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Tipovi grednih konstrukcije3. Sandučaste konstrukcije

PREDNOSTI pogodniji za

prednapinjanje bolja trajnosna svojstva

E U

MO

ST

OV

IMA


velika torzijska krutost

VRSTE GRADNJE• montažna ili monolitna• na fiksnim ili pokretnim skelama• uzdužnim potiskivanjem

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

15

OKVIRI I RAZUPORE sustavi gdje se javljaju i uzdužne sile od vertikalnog opterećenja konstrukcijske pogodnosti za određene profile terena i nosivosti tla za mostove manjih i srednjih raspona

E U

MO

ST

OV

IMA


NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Okvirne konstrukcije rasponski sklopovi kruto povezani s konstrukcijom stupova ili

upornjaka u jednu cjelinu odnosi krutosti dijelova sklopa bitno utječu na razdiobu

momenata savijanja

OKVIRI S JEDNIM RASPONOM

TROZGLOBNI OKVIR DVOZGLOBNI OKVIR UPETI OKVIR

E U

MO

ST

OV

IMA


OKVIR S TRI RASPONA KONTINUIRANI OKVIR

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Razupore zamjenom vertikalnih stupova kosima u grednim ili okvirnim sklopovima nastaju razupore prikladni za nadvožnjake nad autocestama – dodatna preglednost

E U

MO

ST

OV

IMA


45.80 132.00 28.30

90

50

475

115750 265

12

25290

115750 265

PRESJEK U POLJU PRESJEK NAD STUPOM

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Vrste razupora

DRVENE KONSTRUKCIJE - grede se pojačavaju uz oslonce kraćim kosnicima (rukama)

ZIDANE KONSTRUKCIJE - ojačavanje se izvodi istakama BETONSKE I METALNE KONSTRUKCIJE - ojačavanje se izvodi u

obliku vuta

1. Sustavi s rukama i istakama

E U

MO

ST

OV

IMA


obliku vuta čest je slučaj raščlanjivanja stupova u oblike slova V ili Y

SUSTAVI S RUKAMA I ISTAKAMA

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Vrste razupora

greda je poduprta dvama kosnicima koji se dodiruju u jednoj točki i tvore trokutasti oblik

prepolovljuje se raspon grede uobičajeno za drvene sklopove R. Maillart – “žablji kraci”

2. Trokutaste razupore

E U

MO

ST

OV

IMA


400 1200 1200 4003200

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Vrste razupora

kosnici podupiru gredu u dvije međusobno odmaknute točke greda se dijeli u tri dijela – nosač preko tri polja greda može biti kontinuirana ili sa zglobno oslonjenim

središnjim dijelom, a kosnici mogu biti upeti u gredu ili zglobno povezani

3. Trapezaste razupore

E U

MO

ST

OV

IMA


NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

16

Vrste razupora

kombinacije trokutaste i trapezaste razupore s nosačima s rukama

dvostruke, trostruke ili višestruke trokutaste i trapezaste razupore

kombinacije trokutaste s trapezastom razuporom

4. Složene razupore

E U

MO

ST

OV

IMA


NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

Vrste razupora

kosnici u vertikalnoj ravnini ili poprečno skošeni dijelovi razupore kao punostjeni nosači, rebraste, sandučaste

ili rešetkaste strukture ravninski ili prostorno zaobljeni kosnici – sličnost s lukovima pješačke razupore bez grede samo s kosnicima t k l ik d lj k ji t ih ć

Ostale varijante

E U

MO

ST

OV

IMA


most s kolnikom dolje koji se zategama prihvaća za razuporu

NO

SIV

E S

TR

UK

TU

RE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUGRAĐEVINSKI FAKULTETZAVOD ZA KONSTRUKCIJEKATEDRA ZA MOSTOVE

SADRŽAJ 2. PREDAVANJA

MOSTOVI


1. ELEMENTI DISPOZICJE MOSTA

2. PROMETNI UVJETI - slobodni profili, niveleta

3. NOSIVE STRUKTURE – grede, okviri i razupore

prof. dr. sc. Jure Radić

Documents

2 Elementi Dispozicije Prometni Uvjeti Nosive Strukture Grede Okviri Razupore