Upload
rosa-thomas
View
29
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
1
NEURALNO INŽENJERSTVO
Dejan Popović, [email protected]
Lajdenska boca: skladište velike količine elektriciteta
Leyden University, Holandija(1742 )
Benjamin FranklinAmerički političar i pronalazač. I on je otkrio Lajdensku bocu
(1770)
2
Peter Christian AbildgaardLekar i naučnik, osnivač Kraljevske veterinarske škole (1773) je počeo da primenjuje Leidensku bocu za aktivaciju senzorno-motornih mehanizama
104 godine pre nego što je Thomas Edison otkrio električnu svetiljku!
Luigi Galvaniitalijanski lekar koji je otkrio “životinjski elektricitet”
(1780)
3
Guillaume Benjamin Amand Duchenne de Boulogne
francuski neurolog koji je razvio između ostalog i električni osmeh
(1872)
Duchenne de Boulogne, kraj XIX veka
4
Edwin R. Davis, (1890):
ELEKTRIČNA STOLICA
John A. Hopps, (1950):
PACEMAKER
Ćelija
5
Ćelijska membrana
"Biološki sloj" koji odvaja ćeliju od ekstracelularne tečnosti nazivamo ćelijska membrana ili ćelijska opna.
unutrašnjost
spoljašnjost
Osnovnesupstance koječine ćelijskumembranu su:
•masti (lipidi) i
•belančevine(proteini).
Šematski prikazstrukture biološkemembrane.
Ćelijska membrana
6
Ravnotežni potencijal ćelijePrimer neurona:Um=- 70mVEK=-81 mVUm-EK=11mV
ENa=85 mV
Um-ENa=-155mV
Akcioni potencijal
Akcioni potencijal (AP) ima 3 faze: (B) depolarizacija, (C) repolarizacija, (D) hiperpolarizacija.
(A) Ravnotežni potencijal
stimulus
7
Akcioni potencijal
Primena “negativnih” impulsa dovodi do hiperpolarizacije(-1,-2,3...).
Akcioni potencijal (AP) pri promeni amplitude aktivacionog napona (struje).
Primena “malih pozitivnih”impulsa ne dovodi do akcionog potencijala (+1,+2, +3, +4)
Primena “dovoljno velikog”napona dovodi do depolarizacije, tj. akcionog potencijala (+5...).
Kronaksija (I-T kriva) definiše potrebnu količinu elektriciteta za generisanje akcionog potencijala
T [µs]0
I [mA]
20
50
10
30
40
60
70
0 10 20 30 40 50 TC
IB
IB - struja reobaze, TC - kronaksija
BBC I
TITI +≈
2
8
Osnove morfologije/fiziologije nervnog sistema
Morfologija nervne ćelije
9
Ljudski organizam objedinjuje oko 1012 ćelija, a one se mogu podeliti na do 10000 tipova.
Ćelije se mogu podeliti po sledećim karakteristikama:
1) mehanizmu kojim stvaraju relativno stereotipne signale;
2) načinu na koji su povezane;
3) oblicima veza koje rezultuju različitim ponašanjima; i
4) načinom na koji se menja njihovo ponašanje.
Kahalov (Raymond Y Cajal) princip specifičnosti povezivanja ćelija:
1) ne postoji kontinualnost citoplazme između nervnih ćelija,
2) nervne ćelije ne grade "slučajnu" neuralnu mrežu; i
3) svaka ćelija ima specifične i precizne veze, čineći kontakte samo sa nekim nervnim ćelijama, ali ne sa ostalima.
10
Dužina presinaptičkog dela ćelije je velika, i može da bude više od 1metar.
Poprečni presek aksona je u opsegu od 2 µm do 20 µm, a prečnik some oko 50 µm.
Jedan neuron može da ostvari sinaptičke veze i sa 1000 drugih neurona.
NEURON
SINAPSA
11
Osnovne karakteristike1. Soma neurona sadrži jedro. 2. Some nervnih ćelija su “blizu” centralnog nervnog
sistema i zaštićene su koštanim sistemom.3. Aksoni prenose impulse od some, a dendriti
prenose signale ka somi.4. Sinapse su mesta prenosa signala (jednosmerno)
sa ćelije ne ćeliju.5. Neurotransmiter prenosi signal preko sinapse, a
posle prenosa nestaje (posle delovanja hemijskih inaktivatora).
Akcioni potencijal – prenos duž aksona
12
Akcioni potencijal
xU
r1-=ii
i ∂∂
xU
r1=
xi-=i 2
2
i
im ∂
∂∂∂
)U-(Ug+)U-(Ug+
)U-(Ug+t
UC=xU
2R
eeNaNa
KK2
2
∂∂
∂∂ρ
Akcioni potencijal
tU
v1=
xU
2
2
22
2
∂∂
∂∂
13
Uloga centralnog nervnog sistema (CNS) je da skenira, evaluira (upoređuje sa memorisanim informacijama), i procesira informacije primljene od perifernih senzornih nerava i da generiše eferentne impulse, pa se može reći da on ima integracionu i koordinišuću funkciju.
Centralni nervni sistem čine mozak i kičmena moždina.
FUNKCIONALNA ULOGA
Mozak i kičmena moždina su zaštićeni meningama (višeslojnom opnom), a zatim koštanim sistemom (lobanja / kičmeni pršljenovi).
Površinski sloj telencephalona - cortex se deli na režnjeve: frontalni, parietalni, okcipitalni i temporalni.
Dve hemisfere su povezane za corpus callosum.
FUNKCIONALNA ULOGA
14
Ljudski CNS prima veliki broj informacija (109 bit/s), a samo mali deo se svesno registruje (10 do 100 bit/s).
Ostale informacije se procesiraju podsvesno, ili se ne procesiraju uopšte. Ljudski organizam je u stanju da proizvodi oko 10 bit/s informacija.
Radi poređenja pomenućemo da jedna televizijska slika ima oko 10 bit/s, ili čitanje jedne stranice teksta za 20 sekundi odgovara “prijemu” od oko 50 bit/s.
FUNKCIONALNA ULOGA
ORGANIZACIJA NERVNOG SISTEMA: CENTRALNI (CNS) I PERIFERNI NERVNI SISTEM (PNS)
15
FUNKCIONALNE CELINE CNS-a
MORFOLOGIJA
16
SPECIFICIRANOST STRUKTURA U MOZGU
MORFOLOGIJA: KIČMENA MOŽDINA + PNS
17
Kičmena moždina je organ na kome se ostvaruje veza perifernih nerava sa CNS-om. Moždina služi i kao prenosilac i integratorinformacija
Periferni nervni sistem se ponekada naziva i spinalni nervni sistem. Spinalni nervni sistem je funkcionalno organizovan u oblik koji je odgovaran za reflekse.
18
Kortikalni refleks
Postoji shvatanje da kičmena moždina u sebi sadrži i mehanizam koji se naziva centralni generator ritma (central pattern generator - CPG), čijom modulacijom se dobijaju funkcionalni pokreti koji rezultuju važnim funkcijama kao što je naprimer lokomocija.
19
Osnove morfologije/fiziologije mišićnog sistema
20
NERVNO-MIŠIĆNA SINAPSA
Motorna jedinica
21
22
ŠEMATSKI PRIKAZ MEHANIZMA KONTRAKCIJE
Prenos akcionog potencijala sa motornog nerva na motornu jedinicu mišića izaziva kontakt između jednog broja miozinskih glavica i aktinskih vlakana, koje prati obrtanje miozinskihglavica. To rezultuje skraćenjem sarkomera, tj. mišića.
Šematski prikaz mišićne kontrakcije
23
KONTRAKCIONA SILA SARKOMERA
AKCIONI POTENCIJALI I MIŠIĆNI ODGOVOR ZA SRČANI MIŠIČ
24
AKCIONI POTENCIJALI I MIŠIĆNI ODGOVORI ZA GLATKE MIŠIĆE
AKCIONI POTENCIJALI I MIŠIĆNI ODGOVORI ZA POPREČNO-PRUGASTE MIŠIĆE
25
Mišićno pobuđivanje
Različite mišićne jedinice u istom mišiću imaju različite pragove pobuđivanja, i razvijaju različite sile.
SILA U FUNKCIJI RELATIVNE DUŽINE MIŠIĆA (desno), I UČESTANOSTI POBUĐIVANJA (levo)
26
Mišićna sila u funkciji dužine i brzine skraćivanja
OSNOVNI PRINCIP RADA NEURALNIH PROTEZA:
GENERISANJE AKCIONIH POTENCIJALA PRIMENOM ELEKTRIČNE STIMULACIJE(površinske elektrode, implantibilne elektrode)
GENERISANJE AKCIONIH POTENCIJALA PRIMENOM PROMENLJIVOG MAGNETSKOG POLJA
GENERISANJE AKCIONIH POTENCIJALA PRIMENOM DRUGIH ENERGETSKIH IZVORA (akupunktura, akupresura, ultrazvuk, itd.)
27
f = 1/IPI (impulsa u sekundi) – učestanost stimulacije
T (10 µs – 10 ms), f = 1 – 100 imp/s, I = 10 µA – 150 mA (1 mV – 300 V)
a) Monofazna stimulacija
b) monofazna kompenzovana stimulacija
c) Monofazna stimulacija
d) Bifazna stimulacija
28
i(t)u(t)
i(t) u(t)
t [µs] t [µs]
t [µs] t [µs]
BA
Oblik napona (A) i struje (B) (donji paneli) pri pobudi strujnim (A), odnosno naponskim (B) (gornji paneli) izvorom
Princip primene električne stimulacije za pobudu senzorno-motornih sistema.
“Aktivna” elektroda je katoda.
Elektroda je pretvarač struje jona (u spoljnom sistemu) i struje jona u organizmu.
29
Lokalizacija (selektivnost) električne stimulacije
Kriva pobuđivanja (recruitment curve)
30
MIŠIĆNMA SILA ZAVIZI OD UČESTANOSTI POBUĐIVANJA
ODGOVOR NA POJEDINAČAN IMPULS: TRZAJ (TWITCH)
ODGOVOR KOD KOG SE NE VIVI PULSIRANJE: FUZIONA KONTRAKCIJA
MAKSIMALNI ODGOVOR: TETANIZACIJA
Učestanost aktivacija mišićnih ćelija (biološka) je mala.
Mišić se zamara ako su mišićne ćelije aktivirane sa većim učestanostima.
31
Mišićna sila prati sa kašnjenjem akcioni potencijal. Inženjerskom terminologijiom mišićna sila je izlaz iz filtra propusnika niskih učestanosti na impulsnu pobudu.
Kašnenje je trajanja 30 do 50 ms, a trajanje sile na pojedini impuls reda 50 do 100 ms (zavisi od mišićnih vlakana)
Sonda u obliku broja “8”Dva TMS uređaja i sonda u obliku torusa
Magnetska aktivacija nervnih ćelija
NAVIGAIONI SISTEM
32
• oblik namotaja(stimulacione sonde)
• položaj i orijentacijanamotaja u odnosu nakortikalnu strukturu
• električna provodnoststimulisanih struktura
Oblik indukovanog električnog polja
Pri primeni TMSa se danas sve češće primenjuje navigacioni uređaj: Navigacioni sistem koristeći snimke (MRI) i sistem senzora omogućava ponovljivo pozicioniranje sonde u odnosu na kortikalne strukture.