2. POPRENI PRESJEK TUNELAPopreni presjek tunela se odreuje prema :

a ) slobodnom profilu voznih kompozicija ( za saobraajne tunele ) ;

b ) datoj najveoj koliini vode i najveoj dozvoljenoj brzini vode ( za hidrotehnike i kanalizacione tunele ) ;

c ) potrebi rasporeda gradskih podzemnih mrea ( za komunalne tunele ) ;

d ) slobodnom profilu opreme ( za tunele specijalne namjene ) .Da bi se sagradio tunel potrebnog ptofila, neophodno je ukloniti zemljani materijal iz cijelog poprenog presjeka tunela. Treba obaviti takozvano i z b i j a n j e t u n e l a .

Ovo se vri postupno , u nekoliko faza , od kojih svaka nosi poseban naziv ( sl. 1) .

Samo u vrlo tvrdim i neraspadnutim zemljitima, izbijanje tunela moe se obavljati bez vjetakih podgraivanja ( sl. 2 ) . Opte je pravilo da se u svim fazama postupnog napredovanja radova na izbijanju, gornji dio i bone strane prihvataju sistemom privremenih podgrada , koje se, po proirenju tunela na puni profil , zamjenjuju stalnom oblogom. Sl . 1

Obloga tunela, kao podzemnog objekta, mora izdrati kao osnovno optereenje vertikalni pritisak brdske mase, koja daje naprezanje na pritisak. Ovaj uslov najbolje zadovoljava obkik svoda gornjeg dijela poprenog profila, izveden prema krivoj liniji pritiska.Stope tunelskog svoda oslanjaju se na

oporce ije su strane prave , a kada

postoji boni pritisak zemljita ,

donekle su ispupene u stranu brdskogmasiva. Donji dio tunelske obloge naziva

se podnoni svod. Preko njega se polae

kolovoz saobraajnih tunela , kao i

privremene saobraajnice za vrijeme

graenja, pa je preporuljivo da taj dio

ima oblik ravne ploe ili obrnutog svoda

sa malom strijelom. Kada je boni i

vertikalni ( odozdo ) pritisak veliki

ovaj je oblik obavezan. Kao rezultat

dobiva se veoma poznati , takozvani

potkoviasti profil. Kada pritiska

odozdo nema i kada je potisak

sa strane mali, obloga tunela dobiva oblik

nezatvorenog profila, bez podnonog svoda ili ploe.

Sl. 2U pojedinim sluajevima usvajaju se kruni presjeci ( sl. 3 ) i to za hidrotehniki tunel pod pritiskom koji se rauna na unutranji :pritisak vode , a takoe i za saobraajne i kanalizacione tunele koji se izbijaju pomou titova ( vidi dalje ) . Sl. 3

Na kraju , gradski tuneli koji ne lee duboko ispod povrine zemlje , a nezavisno od njihove namjene , dobivaju obino pravougaoni presjek sa ravnim pokrivaem , to i

Sl. 4

omoguava da se tunel ne ukopava duboko pod zemlju ( sl. 4 ) .

2