2 Program Fizickog Vaspitanja Dece Predskolskog Doba

Embed Size (px)

Citation preview

FIZIKO VASPITANJE POSEBNIH GRUPA 2

Prof. dr Nedeljko Rodi Ass mr Romana RomanovFakultet za sport i turizam Novi Sad

PROGRAM FIZIKOG VASPITANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA

PREDAVANJE 2

PROGRAM FIZIKOG VASPITANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA Tematske celine: 1. Osnove programa nege i vaspitanja dece od 6 meseci do tri godine. 2. Osnove programa vaspitanja i obrazovanja dece uzrasta od 3 do 6 godina. 3. Pripremni predkolski program.

ZADATAK PREDKOLSKE USTANOVE Savremena predkolska ustanova ima zadatak da deci obezbedi drutvenu i materijalnu sredinu sa svim potrebama, uslovima i podsticajima za razvoj bogatih, raznovrsnih i osmiljenih aktivnosti, kojima oni mogu da se predano bave koristei svoje ukupne potencijale za razvoj sposobnosti. Smatra se da deci treba omoguiti, ve na tim uzrastima, da se igraju, praktino, konstruktivno i stvaralaki deluju, komuniciraju i sarauju sa vrnjacima i odraslim osobama u ustanovi i van nje. Opte aktiviranje deteta, i posebno, njegovo osposobljavanje za samostalno, ali i udrueno delovanje, kao i za drutveni ivot, najvanija je pedagoka funkcija predkolske ustanove.

PREDKOLSKO DETINJSTVO Predkolsko detinjstvo je najburniji period i svaki od uzrasta u okviru ovog detinjstva ima svoje specifinosti. Voenje rauna o ovim specifinostima, kao i individualnim karakteristikama svakog deteta, uslov je uspenog vaspitnoobrazovnog rada. Da bi taj rad bio nauno zasnovan i ujednaen do one mere do koje se javljaju razlike u okviru pojedinih uzrasta, on treba da se odvija prema Optim osnovana predkolskog programa, koje donosi Nacionalni prosvetni savet. Uvaavajui deje uzrasne karakteristike, kao i potrebu da se izmeu predkolske ustanove i kole uspostavi kontinuitet, ovaj program, podeljen je na tri meusobno povezane celine.

VASPITANJE I NEGA DECE UZRASTA DO TRI GODINE Vaspitanje je oblikovani proces, kojim se bude psihofiziki potencijali deteta, podstiu pozitivne tendencije u njegovom razvoju, zadovoljavaju deje potrebe kao izvor razvojnih mogunosti, proirivanje iskustva, stvaranje osnova za izgraivanje voljno-karakternih osobina, oplemenjivanje emocija i menjanje ponaanja deteta. Nega dece, neodvojiva je od vaspitanja, kojom se odrava njihova higijena i zadovoljavaju potrebe za snom, ishranom i boravkom na vazduhu, dok se interakcijom u procesu nege doprinosi socijalizovanju i optem razvoju deteta, te preventivna zdravstvena zatita kojom se, medicinskim metodama, uva zdravlje i spreava javljanje bolesti putem profilakse i odgovarajuim tretmanom svih faktora koji ugroavaju deje zdravlje.

CILJEVI VASPITANJA I NEGE DECE UZRASTA DO TRI GODINE Ciljevi fiziko-senzornog razvoja. Ciljevi socijalno-emocionalnog razvoja.(ouvanje spontanosti i iskrenosti deteta; sticanje samostalnosti; elementarnih normi ponaanja; vrednosti dobro, ravo; obavljanje aktivnosti u zajednici; kultivisanje, pozitivne emocije...). (podsticanje radoznalosti deteta, razvoja senzomotornih i perceptivnih sposobnosti, bogaenje dejeg govora; podravanje prirodnih mogunosti deteta, spontanih pokuaja govorne komunikacije deteta...).

Ciljevi umnog razvoja.

CILJEVI FIZIKO-SENZORNOG RAZVOJA DECE DO TRI GODINE Odravanje fizikog zdravlja dece. Povoljni uticaj na opti razvoj organizma. Normalno stanje aparata za kretanje. Formiranje pravilnog dranja tela. Ovladavanje motorikom. Usavravanje funkcija ulnih organa. Razvijanje navika (telesne higijene, uzimanja hrane, za pranjenje i drugo).

FUNKCIONALNE IGRE DECE OD 6 DO 12 MESECI To je igra koja se javlja sa sazrevanjem novih funkcija, a sastoji se uglavnom u viestrukom ponavljanju radnji koje angauju ponaanja koja se upravo razvijaju. U ovom periodu to su uglavnom ponovljena izvoenja motorikih radnji ili angaovanje ulnih organa. U pitanju su motorike funkcije kao to je dohvatanje bliskih predmeta, hvatanje predmeta kolenima, a potom i vrhovima prstiju, voljno isputanje predmeta (sve te radnje postaju i radnje igranja). U funkcionalne igre spada i igra ulnim i perceptivnim funkcijama: razgledanje predmeta razliitih boja, oblika i konfiguracije, igranje zvekama i muzikim kutijama, ljuljanje i balansiranje itd.

MOTORIKE AKTIVNOSTI DECE OD 6 DO 12 MESECI U ovom periodu pokreti deteta su raznovrsniji (ono upranjava prevrtanje, sedenje, puzanje, ustajanje i hodanje uz pridravanje), te je potrebno da u vreme budnog stanja bude izvan kreveta, a ako vremenske prilike dozvoljavaju i napolju. U poslednjim mesecima prve godine ivota deteta pokreti su svrsishodniji i precizniji, miii su ojaali, a bolj je i koordinacija pokreta, pa se stvaranjem uslova za kretanje prua mogunost detetu da izvodi raznovrsne pokrete, kao i da bolje upozna okolinu i stekne veu samostalnost. Detetu koje ve dobro sedi, brzo i spretno puzi, treba omoguiti da se samostalno podie u stojei poloaj, kao i da hoda. Nastojanje dece da pred kraj ovog perioda samostalno hodaju treba zadovoljiti stvaranjem pogodnih uslova i podsticaja.

FUNKCIONALNE IGRE DECE OD 12 DO 18 MESECI Teite funkcionalnih igara je na onim funkcijama, koje u ovom periodu sazrevaju: dete se neumorno igra novom funkcijom uspravljanja i uspravnog hodanja, isprobava svoju sposobnost premetanja u prostoru hodanjem. Dete se takoe intezivno igra novom sposobnou hvatanja vrhovima prstiju uz opoziciju palca (hvata mrvice, dugmad). U ovom periodu javljaju se i simbolike (imaginativne) igre predstavljanja u okviru zajednikih aktivnosti sa odraslima, pa su otud izrazito imitativne i jednokratne su igre. Neke od najeih simbolikih igara su hranjenje drugih osoba ili sebe samog, stavljanje lutke na spavanje, spremanje jela, ljuljanje lutke itd. to ima znaajnu ulogu u podsticanju socijalizovanja i optem razvoju deteta.

MOTORIKE AKTIVNOSTI DECE OD 12 DO 18 MESECI Kod dece koja su poela samostalno da hodaju, hodanje postaje glavni oblik aktivnosti. U poetku je hodanje nesigurno usled nedostatka automatizacije i koordinacije, dete izvodi mnogo suvinih pokreta i jo nije u stanju da pomogne sebi pri hodu, gubi ravnoteu i pada. Deca se veoma rado penju, posmatrajui sve to se nalazi oko njih, koristei penjanje da dohvate predmet i igraku. Treba omoguiti da dete gura, vue i vozi razliite predmete i igrake (razna kolica, automobile, voz, likove ivotinja na tokovima, sanduke, stolice, vee kocke, jastuke), kao i da se provlae ispod stola, klupe, preke, kanapa. Igre loptom privlae dete: baca veu loptu nadole, manje lopte u dalj, kotrlja veu loptu ispod stola, stolice.

DEJA IGRA U VASPITANJU DECE OD 18 DO 24 MESECA Dete se igra onim svojim funkcijama koje se u ovom periodu razvijaju. Tu spadaju motorike funkcije kao to su hodanje, tranje, hvatanje predmeta prstima i manipulisanje predmetima, bacanje predmeta. Na toj osnovi se mogu stvarati brojne igre hodanja na razliite naine (brzo ili sporo hodanje, u stranu, po liniji, uz savlaivanje prepreka, uz i niz stepenice, tranje i skakanje, sa loptom). Eksplorativne (istraivake) igre predmetima kod deteta u ovom uzrastu se jo vie razvijaju (aktivnim delovanjem na njega ili dovodei u meusobni odnos razliite predmete). Igre predstavljanja postaju ee, stabilnije, sloenije, due traju (hranjenje sebe, lutke; spavanje i uspavljivanje lutke; posluivanje gostiju; itanje, pisanje, vonja auta).

MOTORIKE AKTIVNOSTI DECE OD 18 DO 24 MESECA U ovom periodu deca samostalno hodaju i ine to skoro neprekidno sa kraim pauzama (as zastanu, as unu, sednu). Aktivnost vezana za hodanje zahteva dovoljno prostora, kako bi se deci omoguilo da hodaju i tre u ma kom delu sobe, terase ili dvorita. Za prenoenje mogu posluiti kutije razliitih dimenzija, tane, jastuci, velike lutke, ali i za vuenje, guranje, penjanje... Interesovanje za bacanje i kotrljanje je sve vee, pa je neophodno obezbediti lopte (male, srednje, velike), drvene tokove i iroke obrueve. Deca, takoe, mnogo vole da neto sipaju i prolivaju, pa za tu svrhu treba obezbediti vodu i neki sipki materijal (pesak, pasulj), kao i razliite posude (lavore, inije, oljice...).

DEJA IGRA U VASPITANJU DECE OD 2 DO 3 GODINE Funkcionalne igre se u ovom periodu odvijaju oko motorikih funkcija, sloenijeg oblika. Tu spadaju razliite igre sloenog odravanja ravnotee, sloeni oblici hodanja i tranja, kao i sloenije radnje pomou ruku. Eksplorativne (istraivake) igre predmetima su vrlo este i zanimljive za decu. Meu tim igrama najee su graenje pomou kocki (kula, most, voz, kapija), igre plastelinom, igre peskom i peskom i vodom, igre hartijom (guvanje, cepanje, lepljenje) itd. Igre predstavljanja (simbolike igre) u ovom uzrastu dobijaju pravi polet i sada se javljaju sloenije kombinacije igrovnih radnji. Pomou takvih dete ve sastavlja dramsku priu (predstavu). Znaajne za socio-emocionalni razvoj deteta.

MOTORIKE AKTIVNOSTI DECE OD 2 DO 3 GODINE Na ovom uzrastu deca su stalno u pokretu: mnogo hodaju, tre, penju se, skau (esto podraavajui neku ivotinju). elja za penjanjem je i dalje izraena koju treba zadovoljiti penjanjem na razliite uzviice, predmete, lestve i slino. Lopta je i dalje omiljena i privlana igraka, koja se koristi na razliite naine (kotrljanjem, bacanjem i hvatanjem...). Za razliku od prethodnog uzrasta, deca ovog uzrasta u igru unose dopunske radnje koje zahtevaju sloene i koordinirane pokrete, urednost, potrebu da se esto obraaju odraslima. Uestvovanjem sestre-vaspitaa igra postaje bogatija i sloenija, stvarajui pozitivno emocionalno raspoloenje. Deca ovog uzrasta ine esto ritmike pokrete, mogu da igraju, da udaraju nogama u ritmu, da hodaju uz muziku i sl.

MODELI PREDKOLSKOG VASPITANJA I OBRAZOVANJA Predviena su dva modela predkolskog vaspitanja i obrazovanja dece od 3 do 6/7 godina ivota, koji su primenjivani poslednjih desetak godina u Republici Srbiji. Razlike se javljaju izmeu dva modela Model A i Model B. Model A gravitira otvorenom sistemu vaspitanja i akcionom razvijanju programa zavisno od interesovanja dece. Model B ima karakteristike kognitivno-razvojnog programa i razraene vaspitno-obrazovne ciljeve, zadatke vaspitaa i tipove aktivnosti meu kojima vaspita moe da bira i razrauje ih zavisno od potreba, mogunosti i interesovanja dece. Oba modela se ravnopravno primenjuju i kombinuju u praksi, a pojedinci i ustanove se za njih individualno opredeljuju.

ZAJEDNIKE ODLIKE MODELA A I MODELA B1. Zajednike ciljne orijentacije. 2. Zajednike funkcije predkolske ustanove. 3. Zajednika naela rada. 4. Zajednika orijentacija na saradnju sa okruenjem. 5. Zajednika zakonska regulativa. Program polazi od deteta kao fizikog, saznajnog, socijalnog i afektivnog bia koje je aktivno u procesu vaspitanja.

VASPITNO-OBRAZOVNI CILJEVI U MODELU A I MODELU BSticanje pozitivne slike o sebi. Razvijanje poverenja u sebe i druge. Podsticanje samostalnosti, individualne odgovornosti i autentinosti izraza i delovanja. 4. Razvoj intelektualnih kapaciteta u skladu sa razvojnim potrebama, mogunostima i interesovanjima. 5. Razvoj socijalnih i moralnih vrednosti u skladu sa humanim i tolerantnim vrednostima demokratski ureenog drutva osetljivog na porodine, kulturoloke i verske razliitosti. 6. Kultivisanje dejih emocija i negovanje odnosa nenasilne komunikacije i tolerancije. 7. Razvoj motornih sposobnosti i spretnosti. 8. Podsticanje kreativnog izraavanja deteta. 9. Priprema dece za nastupajue tranzicione i kompleksnije periode ivota (priprema i adaptacija za polazak u vrti, u kolu i slino). 10. Razvijanje svesti o znaaju zatite i ouvanja prirodne i drut. sredine. 1. 2. 3.

VASPITA KAO KREATOR SOPSTVENOG PROGRAMA RADA Pored vaspitno-obrazovnih ciljeva kao polazita za razradu razliitih programskih modela, potrebno je imati u vidu i: uzrasne karakteristike, interesovanja i potrebe dece, sadraje i ciljeve, vreme i prostor, dostupnost materijala, broj dece, karakter okruenja, potencijale koji roditelji sa sobom nose, aktuelnosti, kadrovske i druge mogunosti predkolske ustanove (npr. opremljenost, raspored dnevmih aktivnosti, kapacitete logistikih slubi itd.), mogunosti saradnje sa porodicom, odlike lokalne sredine i deavanja u regionu, civilizacijska dostignua, naune kao i umetnike tendencije, tradiciju i obiaje i meusobni odnos svih inilaca koji utiu na realizaciju. Polazite programa je dete kao nedeljiva dinamina celina. Najpouzdaniji i konani kriterijum da su vaspitno-obrazovni ciljevi (a zatim sadraji i aktivnosti) valjano odabrani su DECA.

CENTRALNE IDEJE PROGRAMA MODELA A1. 2. 3. 4. 5. Otvoreni sistem vaspitanja. Interaktivan nain razvijanja programa. Individualizacija rada s decom. Uenje kao konstrukcija znanja. Unutranja motivacija kao osnov uenja na ranim uzrastima. 6. Samostalnost i autonomija deteta kao centralna vrednost. 7. Vaspita kao kreator programa. 8. Intezivna saradnja sa okruenjem.

KONCEPCIJA DETINJSTVA I VASPITANJE DETETA1. Dete ima potrebu da bude ono to jeste, raste i razvija se. 2. Dete je jedinstveno bie u njegov razvija se ne ostvaruje izdvojenim delovanjem na pojedine strane linosti. 3. Svako dete ui i razvija se sopstvenim tempom. 4. Dete je socijalno bie i ima prirodnu potrebu da razume sebe i svet koji ga okruuje. 5. Predkolsko dete funkcionie na osnovu onoga to u datom trenutku jeste, ima i ume. 6. Delatnost od posebnog znaaja za razvoj i uenje predkolskog deteta je IGRA.

RAZVOJNE TEORIJE PREDKOLSKOG PERIODA period bogat razvojnim potencijalima, u kome se razvija veliki deo inteligencije i perceptivnih sposobnosti, i intenzivan senzmotorni razvoj; period diferenciranja motiva i emocija i ispoljavanje unutranje motivacije; predkolska deca imaju skroman logiko-analitiki aparat, imaju problema sa apstrahovanjem i izraavanjem zbog malog fonda rei i jez. mogunosti; fiziki razvoj odlikuje elastinost, ali mala snaga, brzina i izdrljivost; imaju velike potrebe za kretanjem, no lako se umore, a lako se i odmore; najbolje ue kroz igru, akciju, aktivnost i otkrie, interakciju sa drugima i kada je predmet interesovanja njihov sopstveni izbor; razvoj predkolskog deteta tee skokovito sve funkcije se ne razvijaju u isto vreme, istom dinamikom i stabilnou kod svakog deteta istog uzrasta; bez obzira na raznovrsnost postoje opte zakonitosti razvoja; predkolski period je period potencijalno bogat razvojnim mogunostima; centralna strategija naeg uticaja na razvoj je ojaavanje postojeeg i dodavanje onoga to detetovom repertoaru nedostaje.

OSNOVNI PRINCIPI VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Princip potovanja sebe i drugih. Princip angaovanosti. Princip ivotnosti. Princip realistinosti. Princip doslednosti. Princip orijentacije ka kompleksnosti pristupa. Princip organizacije uenja kroz igru i otkrie. Princip aktivnosti. Princip socijalne integracije.

REKREATIVNE AKTIVNOSTI DECE PREDKOLSKOG DOBA Rekreativne aktivnosti dece su tokom dana neophodne, ali nisu dovoljne za pravilan razvoj organizma, te se ovom aspektu razvoja mora posvetiti posebna panja. Osim kratkotrajnih rekreativnih pauza, etnji, organizovanih izleta, desetominutnih vebanja i slino, neophodno je tokom svakog dana bar pola sata organizovati vebanje dece u sali za fiziko ili dvoritu u skladu s metodikim uputstvima za tu oblast rada sa decom.

CENTRI INTERESOVANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA MANIPULATIVNI CENTAR (sitni predmeti, slagalice, bockalice, drutvene igre, vezanke i pertlanke, kocke za slaganje, sto sa stolicama). CENTAR ZA RAZVOJ KRUPNE MOTORIKE (sprave, penjalice, sunerasti elementi, strunjae, vijae, obruevi, klupice, marame, drugi rekviziti). Ostali centri za: razvoj govora, senzorni razvoj, dramatizaciju i igru uloga, igru dece napolju, likovni i graditeljski centar.

RAD PO PRINCIPU ATELJEA SA DECOM PREDKOLSKOG DOBA U manjim zgradama mogue je raditi po principu ateljea, gde svaka soba igra funkciju jednog od centara i u nekim sobama se radi samo muziko, u drugom samo likovno, u treem FIZIKO... Ateljea moe biti vie, npr: likovni atelje, muziki studio, STUDIO POKRETA, atelje za strane jezike, studio komunikacije... zavisno od broja soba kojima ustanova raspolae i opredeljenja dece i vaspitaa.

RAD PO TEMAMA ILI PROJEKTIMA SA DECOM PREDKOLSKOG DOBA Ustanove i vaspitai mogu da se opredele za rad po TEMAMA (neke od teme mogu biti npr: Patuljci; Saobraaj u gradu; ZIMSKE AKTIVNOSTI; Mastersi). Ustanove i vaspitai mogu da se opredele za rad po PROJEKTIMA (neke od teme mogu biti npr: Uimo da igramo FUDBAL; Pravimo priredbu; Pripremamo se za kolu; Pravimo IZLET; Istraujemo svojstva predmeta).

PLANIRANJE RADA PO MODELU A Za razliku od tradicionalnog pristupa gde se planiranje esto svodi na rasporeivanje gradiva, planiranje u Modelu A blie je pojmu programiranja: stalnog kreiranja programa u zavisnosti od prakse. Umesto orijentacije na produkte i sadraje u tradicionalnom planiranju, u Modelu A prilikom planiranja treba voditi rauna o procesima i vetinama koja e deca dugorono sticati. Umesto planiranja i po nekoliko meseci unapred, planiranje u Medelu A je interaktivno.

VASPITANJE I OBRAZOVANJE DECE PREMA MODELU B Predkolskim vaspitanjem i obrazovanjem se zadovoljava osnovna deja potreba za interakciju i uspeno ukljuivanje u svoju okolinu, to je uslovljeno izgraivanjem, uvebavanjem i unapreivanjem odgovarajuih vetina i fizikih, saznajnih, afektivnih i socijalnih sposobnosti potrebnih za delovanje i snalaenje u okolini. Krajnja svrha ovako shvaenog vaspitanja i obrazovanja je optimalan i harmonian razvoj psihikih, duhovnih i fizikih svojstava i snaga linosti.

FUNKCIJE PREDKOLSKOG VASPITANJA I OBRAZOVANJA1. Zadovoljavanje dejih i drutvenih potreba i prava dece treba da se obezbedi predkolskim vaspitanjem i obrazovanjem u Modelu B. 2. Aktivno uestvovanje deteta u zajednici dece obezbeuje se institucionalnim predkolskim vaspitanjem i obrazovanjem. 3. Priprema dece za kolu obezbeuje se predkolskim vaspitanjem i obrazovanjem. 4. Pruanje pomoi porodici u vaspitanju dece, odnosno unapreenje pedagoko-psiholoke kulture roditelja. 5. Kompezatorska (socijalna) funkcija vanporodinog predkolskog vaspitanja i obrazovanja. 6. Poveana drutvena pomo i zatita, a posebno deci ometenoj u razvoju i iskoriavanje dejih razvojnih potencijala.

ULOGE VASPITAA U DEJOJ IGRIDeci je potreban vaspita kao saigra, zanimljiv, vedar, koji pomae deci da ispolje samostalnost. 2. Pomau deci da atrikuliu svoje potrebe i usmere radoznalost. 3. Zajedno sa decom trai i kreira materijale za igru. 4. Pomae da se otkriju novi aspekti igre i igraaka. 5. uvar je autentinosti deje igre i dejih radova. 6. titi igru od preterane pedagogizacije (ne prekida ih i ne prisiljava). 7. Proces podrke dejoj igri moemo nazvati podupiranjem, oplemenjivanjem, kultivisanjem, podsticanjem. 8. Podupiranje proizlazi iz mogunosti uticaja prisustva odraslih na deju igru (ako je podsticanje preveliko gui interakciju dece). 9. U spontanoj igri uloga vaspitaa trebalo bi da bude skoro neprimetna. 10. To ne ometa organizovanje voenih aktivnosti (koje ipak su direktivne). 11. Potrebno je da vaspita podstie igru u svim razvojnim domenima, itelektualnom, socijalnom, fizikom i emocionalnom. 12. Vaspita je uvek istovremeno aktivan u vie razliitih uloga. 1.

ZADACI VASPITAA U VEZI SA DEJOM IGROM (1)1. da u pravila i organizaciju igara, odreenim sadrajima i sugestijama utkiva operacije koje podstiu decu na svakodnevnu aktivnost na jednom viem razvojnom nivou. 2. da u vaspitanju igrom tei vie celovitom i optom razvoju deteta nego razvoju njegovih specifinih sposobnosti i vetina, prenoenju posebnih znanja i navika. 3. da se prema igri odnosi kao prema vodeoj dejoj aktivnosti i prirodnom nainu na koji se deca razvijaju i ue, to podrazumeva davanje obeleja igre veini aktivnosti koje se organizuju sa decom, kao i kultivisanje igre. 4. da to ee koristi mogunosti za angaovanje u igri svih psihikih snaga deteta, pre svega naina na koje funkcionie njegova svest (pamenja, zamiljanja, predstavljanja, saznavanja) 5. da prui detetu sve uslove za spontanu i slobodnu igru. 6. da pored, unutranjih uslova, obezbedi i spoljanje uslove, dovoljno vremena u kome dete nee biti prekidano, kao i prostora, koji je prostran, bezbedan i snabdeven odgovarajuim igraim materijalom, u koji se ponekad moe zavui i biti samo sa sobom, zaklonjeno od javnosti i preputeno intimnim potrebama, oseanjima i mislima. 7. da bi aktivnosti koje sadri igra imale motivacionu vrednost linog poduhvata, odnosno, da bi se u njoj pobudila i odrala intrinzina motivacija, kao najvea vrednost igre, vaspita treba da preduzme niz mera kojima se naglaava njena afektivna strana, pre svega, da stvara optimistiko raspoloenje kod dece. 8. da omoguava deci da se uivljavaju u razne uloge koje za njih predstavljaju simbol snage i nezavisnosti, emocionalno prazne i ovladavaju svojim najdubljim oseanjima.

ZADACI VASPITAA U VEZI SA DEJOM IGROM (2)1. da organizujui igre mate ili igre uloga, kao i igre sa unapred propisanim pravilima, prua deci prilike za socijalno uenje, uei ih da ekaju na red, sarauju meusobno i dele. 2. da upoznaje decu sa raznim vrstama igara, tradicionalnih, pokretnih, drutvenih, didaktikih, video igara i drugo. 3. da detetu prua mogunost da, igrajui se sa sredstvima delatnih, estetskih i misaonih tehnika koje su ljudi pronalazili, izgraivali i usavravali stvarajui svoja teh., umet. i nau. dela. 4. da oplemenjuje igru dovodei je u vezu sa tvorevinama umetnosti i prenosei je u sve medijume koji stoje na raspolaganju zrelim stvaraocima. 5. da vodi rauna o primeni principa primerenosti u igri, koji u ovom sluaju predstavlja zahtev za njenim usklaivanjem sa uzrasnim i individualnim eljama i mogunostima svakoga od igraa (to se moe postii dodeljivanjem raznih uloga). 6. da u igrama neguje partnersku saradnju koja podrazumeva uticanje bez nametanja i pomaganje bez osujeivanja deje inicijative, to znai da je njegova uloga vie da posmatra, analizira deje aktivnosti i zadovoljava njihove potrebe za materijalom, savetom. 7. da valjano odmerava podsticaje kojima se uplie u igru, imajui u vidu da je moe naruiti preterano potkrepljivanje isto kao i potpuno preputanje deteta sebi. 8. da podstie, ohrabruje, motivie i unapreuje inicijativu u igri kao svedok i komentator koji reaguje na ono to se dogaa, verbalizuje i pomae detetu da se izrazi, raduje se kada ono uspe u nekoj nameri, pobedi ili savlada tekou. 9. da igrolike aktivnosti, koje se od igre razlikuju po tome to u njima dominira vaspita.

FIZIKI RAZVOJ DECE PREDKOLSKOG DOBA CILJ: Motorika, ula, zdravlje i higijena. zdravstveno-higijenske. SADRAJI: Iskustva koja se stiu zahvaljujui kretanju, osposobljavanju telesnih funkcija, korienja ula, medicina, sport.

AKTIVNOSTI: Telesne, perceptivne,

FUNKCIJE PRIPREMNOG PREDKOLSKOG PROGRAMA Prava deteta da raste i razvija se ostvaruje se u kvalitetnoj vaspitno-obrazovnoj sredini koja potuje njegove osobenosti, uvaava njegove potrebe i podstie njegov ukupan psiho-fiziki razvoj. Program se oslanja na potencijale deteta i pomae mu da izrazi svoju osobenost, svoje unutarnje potrebe i interesovanja i dalje ih razvija; doprinosi proirivanju i sreivanju socijalnih i saznajnih iskustava dece; osnauje komunikativnu kompetenciju; doprinosi emocionalnoj i socijalnoj stabilnosti dece i podrava motivaciju za novim oblicima uenja i saznavanja. Ukljuivanje sve dece u pripremne predkolske grupe ima kompenzatorsku funkciju (dopunu porodinom vaspitanju).

CILJ PRIPREMNOG PREDKOLSKOG PROGRAMA Priprema deteta za polazak u kolu je proces koji se odvija tokom itavog predkolskog perioda u okviru podsticanja opteg razvoja deteta. Ona nije izdvojen segment delovanja na dete ve podrazumeva sveobuhvatniji pristup od poduavanja i neposredne pripreme za itanje i pisanje. Ova priprema treba da omogui raznovrsne prilike za susret deteta sa dobro probranim uzorkom podsticaja iz fizikog i socijalnog okruenja, za slobodno isprobavanje svojih narastajuih moi i aktivno upoznavanje sveta oko sebe, drugih ljudi i samoga sebe. Neposredni cilj pripremanja dece za kolu je da se doprinese njihovoj zrelosti ili gotovosti za ivot i rad kakav ih oekuje u osnovnoj koli (ostvaruje se u kontekstu opteg cilja predkolskog vaspitanja).

ZRELOST ILI GOTOVOST DECE ZA POLAZAK U KOLU Pod zrelou dece za polazak u kolu podrazumeva se takav nivo fizikog i psihikog razvoja koji e detetu omoguiti da zadovolji zahteve koji e mu biti postavljeni u toku nastavnog procesa u koli. Drugim reima, to e biti takav nivo morfolokog i funkcionalnog razvoja pri kojem detetu nee biti preterano teki zahtevi koje pred njega stavlja nastava, raznovrsna kolska optereenja i novi reim ivota. Poznato je da postoji korelacija izmeu ovako odreene zrelosti ili gotovosti i voljne panje, emocionalno-linosne zrelosti, funkcionalne zrelosti mozga i nivoa intelektualne radne sposobnosti.

KOLSKA ZRELOST DECE kolska zrelost predstavlja sposobnost deteta za usvajanje tradicionalnih kulturnih dobara planskim radom i u zajednici sa vrnjacima. Dete mora da bude sposobno da prihvata zadatke, da razlikuje igru od rada, kao i da bude motivisano za rad, zatim, da se ukljui u rad razredne zajednice i da bude zrelo za kolu ako je postiglo takav stepen razvoja u fizikom i psihikom pogledu da moe da zadovolji zahteve kole bez ikakvih tetnih posledica po svoje fiziko i psihiko zdravlje i razvoj. Zahvaljujui promenama u konkretnim okolnostima ivljenja, polaskom u kolu menja se i mesto deteta u sistemu ljudskih odnosa, odnos deteta prema uenju i njegov odnos prema vrnjacima.

GOTOVOST DECE ZA POLAZAK U KOLU Gotovost za polazak u kolu se odreuje kao spremnost deteta da stie i razvija vetine, sposobnosti i znanja koje su osnova za dalje kolovanje. Ta spremnost podrazumeva fiziku, intelektualnu, socijalnu i emocionalnu zrelost, ranije iskustvo i motivaciju za uenje. Ona je rezultat interakcije prirodnih tokova sazrevanja, iskustava i znanja koje dete aktivno stie i motivacije za uenje. Savremena teorijska shvatanja naglaavaju dva aspekta gotovosti: spremnost deteta za kolu i spremnost kole da prihvati dete i olaka deji prelaz u novu sredinu. U tom smislu, spremnost za kolu nije determinisana jedino sposobnostima deteta, ve ukazuje na odgovornost vrtia i kole u obezbeivanju mogunosti za kontinuirani razvoj svakog deteta.

VRSTE GOTOVOSTI ZA POLAZAK U KOLU Opta gotovost se shvata kao sloena karakteristika linosti deteta u kojoj dolaze do izraaja njegove mogunosti, potrebe i motivi, postignuti nivo psiho-fizikog razvoja (telesnog, socio-emocionalnog, kognitivnog i razvoja komunikacija i stvaralatva) od kojih zavisi aktivno prilagoavanje deteta novim uslovima ivota i rada, kakvi ga ekaju u koli. Specijalna gotovost za kolu je sastavni deo opte gotovosti i predstavlja posedovanje specijalnih znanja, vetina i navika potrebnih za snalaenje u novoj sredini, na koje e se nadovezati usvajanje nastavnih sadraja. FIZIKA GOTOVOST - podrazumeva odreeni nivo telesne razvijenosti i zdravlja, razvijenost fizikih sposobnosti dece da prihvataju i odgovore obavezama koje ih oekuju u kolskom ivotu-socijalna, emocionalna, intelektualna, motivaciona gotovost.

OPTA I POSEBNA PRIPREMA DECE ZA POLAZAK U KOLU Priprema treba da se obavlja sistematski, uvaavajui uzrasne specifinosti estogodinjaka i ogranienja koja potiu od njih, ali i razvojne perspektive dece. Imajui u vidu poslovicu da ne uimo za kolu, nego za ivot, priprema ne treba da se svede na sticanje znanja i umenja potrebnih za savladavanje gradiva pojedinih nastavnih predmeta, koji dete oekuju u prvom razredu osnovne kole. Od toga je mnogo vaniji opti razvoj njegovih sposobnosti i interesovanja, osobina linosti, potrebnih za uspeno snalaenje u izmenjenim uslovima ivota i rada, kao i nainima na koji se ui i radi u koli. To znai da je od sticanja odreenog kvantuma znanja (tzv. predznanja) jo vanije ojaati fiziko i mentalno zdravlje dece, kako bi bila spremna za napore koji ih ekaju u koli i lepo ih vaspitati.

OPTA PRIPREMA DECE ZA KOLU Smisao opte pripreme dece je pripremanje za ivot i rad, a samim tim i osposobljavanje za dalji razvoj i obrazovanje, koje se vri kroz celokupnu delatnost dejeg vrtia i ostvaruje tokom itavog boravka dece u njemu, to znai da ima iroko postavljenu funkciju delovanja na sve aspekte razvoja deje linosti. Ova priprema podrazumeva pre svega, zdravo i otporno prema bolestima, dobro razvijeno i fiziki izdrljivo dete, zainteresovano i sposobno da ui, sa izgraenim motivima i voljno-karakternim osobinama potrebnim za ukljuivanje u kolsku zajednicu i prevazilaenje tekoa koje sa sobom nosi promena sredine i novi zahtevi koji e mu biti postavljeni u koli. Potrebna je i spremnost da se prihvate zadaci kolskog tipa, sposobnost da se planira sopstveno delovanje i kontroliu njegovi rezultati, i da se radi usklaeno sa ostalom decom, po uputstvima odraslog.

POSEBNA PRIPREMA DECE ZA KOLU Ona obuhvata sadraje i aktivnosti kojima se doprinosi lakem ostvarivanju nastavnog programa u prvom razredu osnovne kole i prilagoavanju novinama koje decu oekuju u izmenjenim uslovima ivota i rada. U ovu pripremu, na primer, spada uenje dece da razlikuju boje, oblike i koliine predmeta, posebne vebe sitnih miia ake i koordinacije oka i ruke, rukovanje olovkom kao priprema za pisanje, igrolike aktivnosti na temu kola, zahvaljujui kojima deca upoznaju poredak u koli i uivljavaju se u ulogu uenika i dr. Ova, neposredna priprema dece za kolu, je ua i manje vana od opte pripreme i ne moe joj prethoditi niti je zameniti nego treba da budu usaglaene i teku paralelno.

PODRKA FIZIKOM RAZVOJU KAO ZADATAK U RADU SA DECOM Odnosi se na podsticanje prirodnog rasta i razvoja, zadovoljavanje deje prirodne potrebe za kretanjem i motornom aktivnou i omoguavanje razvoja motornog potencijala. Deci se omoguava da upranjavaju fizike aktivnosti koje stimuliu razvijanje razliitih vetina, podstiu senzomotornu koordinaciju, doprinose razvijanju kontrole pokreta (ravnotea, snaga, koordinacija), osposobljavaju decu za praktikovanje pokreta koji ukljuuju krupne miine grupe, pomau im da ue motorike igre sa pravilima i strukturom. Zadatak odraslih je da paljivim izborom aktivnosti odgovarajuih formi i oblika, njihovim doziranjem i variranjem, doprinese optimizaciji razvoja.

FIZIKO VASPITANJE U PRIPREMNOM PREDKOLSKOM PROGRAMU

TEMATSKE OBLASTI: 1. FIZIKI RAZVOJ. 2. RAZVOJ OPAANJA. 3. JAANJE ZDRAVLJA I ODRAVANJE HIGIJENE.

CILJEVI FIZIKOG RAZVOJA U PRIPREMNOM PERIODU (1)1. 2. 3. 4. 5. Zdravo, fiziki dobro i skladno razvijeno dete. Upoznavanje sopstvenog tela, njegovog izgleda i eme. Razvoj lateralizacije. Odravanje normalnog stanja aparata za kretanje, posebno zglobova, veza i miia, to se odraava u njihovoj snazi i pokretljivosti. Svestrani razvoj motorike, odnosno, formiranje i uvrivanje sposobnosti ovladavanja prostorom kroz kretanje u njemu, koje je koordinirano, skladno, graciozno, uravnoteeno i ritmino. Razvoj psihofizikih sposobnosti: brzine, okretnosti, gipkosti, snage, izdrljivosti, preciznosti i dr. Slobodno, efikasno i graciozno vladanje svojom motorikom i ekonominost u troenju miine energije i snage. Razvoj ravnotee u statikim i dinamikim poloaj ima tela.

6. 7. 8.

CILJEVI FIZIKOG RAZVOJA U PRIPREMNOM PERIODU (2)9. Razvijenost svih miinih grupa (trupa, kime, stomaka, nogu, ramenog pojasa, ruku, ake, prstiju, stopala, vrata, oiju i lica), posebno miia opruaa. Osposobljenost za rukovanje predmetima uz pomo krupnih miinih grupa. Ovladavanje osnovnim lokomotornim i manipulacionim pokretima i usavravanje fine motorike - voljnog usmeravanja pokreta, njihove koordinacije, ritma, snage, tanosti, tempa i razmaka pokreta ruke, ake i prstiju, povezano sa razvojem miljenja i opaanja, preciznosti, orijentacije u prostoru, koncentracije i drugih sposobnosti potrebnih za sticanje grafikih i tehnikih vetina od kojih zavisi pisanje. Jaanje disajne muskulature, razvoj pokreta grudnog koa, osposobljenost za dublje i ritminije disanje uz poveavanje kapaciteta plua. Pravilan razvoj nervnog sistema. Pripremljenost za uslove ivota i rada koji dete oekuje u koli.

10. 11.

12. 13. 14.

SADRAI I AKTIVNOSTI U FIZIKOM RAZVOJU U PRIPREMNOM PERIODU Aktivnosti kojima se stie slika o sopstvenoj telesnoj emi. Prirodni oblici kretanja sa elementima atletike Trudi se, bie prav i zdrav (hodanje, tranje, skakanje, penjanje, provlaenje, kotrljanje, odravanje ravnotee prilikom kretanja, utiranje, udaranje i voenje lopte i dr.). Elementarna gimnastika ta moje telo moe da uradi - sa vebama za razvoj telesne spretnosti (bacanje i hvatanje, bacanje kotrljanjem, guranje, vuenje i potiskivanje, vonja tricikla, trotineta i bicikla, sankanje, teranje koturaljki i klizanje, elementarni oblici sporta, organizovano postavljanje i kretanje). Vebe za razvoj pojedinih miinih grupa (za razvoj ramenog pojasa, za razvoj lenih miia, za razvoj trbunih miia, za razvoj miia stopala i nogu i za razvoj grafomotorike). Igre Hajde sa mnom da igra (primarne pokretne igre, pokretne igrolike vebe, tematske pokretne igre, takmiarske pokretne igre i elementarne sportske igre). Plesne aktivnosti Renik pokreta (tematski plesovi, plesovi uz muziku pratnju, nae narodne igre i plesovi, plesovi drugih naroda i disko-plesovi).

CILJEVI RAZVOJA OPAANJA U PRIPREMNOM PERIODU1. Sticanje bogatog ulnog iskustva zahvaljujui korienju svih ula u dodiru sa raznovrsnim draima, kao osnove za razvijenu perceptivnu sposobnost (opaanje, procenjivanje i interpretaciju u svetlu sopstvenog iskustva povezanog sa drutvenim iskustvom uoblienim u etalone). 2. Formiran fleksibilan sistem predstava koje, iako jednim delom vezane za ono to pruaju ula, sadre mogunosti za generalizaciju i transfer, odnosno, operisanje mentalnim slikama onoga to je opaeno. 3. Razvijene perceptivne sposobnosti kao preduslov uspenog savladavanja vetine itanja i pisanja, matematike, govora i niza drugih sadraja koji e biti potrebni u kasnijem kolovanju i ivotu.

SADRAI I AKTIVNOSTI U RAZVOJU OPAANJA U PRIPREMNOM PERIODU Vebe kojima se unapreuje funkcija ulnih organa: vida (opaanje boja, oblika, dimenzija, konfiguracija, poloaja i pravaca kretanja u prostoru), sluha (opaanje jaine zvuka, pravca iz koga dolazi i visine), dodira (opaanje temperature i prepoznavanje osobina materije dodirom), mirisa (obinih mirisa i mirisa cvea, odnosno, parfemskih mirisa) i ukusa (osnovnih).

CILJEVI JAANJA ZDRAVLJA I ODRAVANJA HIGIJENE U PRIPREMNOM PERIODU1. Razvoj zdravstvene kulture radi ouvanja i jaanja telesnog i mentalnog zdravlja. 2. Pravilan rast i razvoj organizma i poveavanje njegove otpornosti prema nepovoljnim uticajima savremenog naina ivota, promenama u klimatskim uslovima (toploti, hladnoi, vetru i vlazi) i prema oboljenjima. 3. Elementarna saznanja o funkcionisanju organa (o srcu, pluima, krvotoku i uticaju telesnog vebanja). 4. Sticanje elementarnih saznanja o zdravstvenoj kulturi (razumevanje osnovnih zahteva za uvanje zdravlja, kao to su svakodnevno telesno vebanje, odmor, pravilna ishrana i higijena) kao i motivisanost za njihovu primenu. 5. Najelementarnija saznanja o bolestima i povredama, kao i nainima da se izbegnu. 6. Poznavanje profesija koje se staraju o zdravlju ljudi. 7. Pravilan poloaj tela prilikom sedenja, stajanja, hodanja i vrenja odreenih radnji (naroito za stolom) i predupreivanje poremeaja motorike i telesnih deformiteta (posebno - kimenog stuba i stopala). 8. Poznavanje i pridravanje pravila line urednosti, istoe i higijene. 9. Navika na pravilan san i odmor, pravilnu i umerenu ishranu i regulisanje teine tela.

SADRAJI I AKTIVNOSTI JAANJA ZDRAVLJA I ODRAVANJA HIGIJENE Telesne aktivnosti ije se trajanje i intenzitet postepeno poveavaju (jutarnja gimnastika, svakodnevno vebanje, razne vrste aktivnog odmora). Svakodnevni boravak i kretanje na sveem vazduhu. Pokretne igre i etnje na otvorenom vazduhu i u prirodi avanturistike aktivnosti (aktivnosti orijentacije i snalaenja u prirodi). Aktivnosti kojima se doprinosi formiranju pravilnog i lepog dranja tela. Vebe za elastinost kimenog stuba, razvoj svoda stopala i uvrivanje kotano-vezivnog aparata. Nega tela i odravanje line higijene, posebno lica i ruku, nogu i noktiju. Odravanje higijene usta (korienje etkice za zube), nosa (korienje maramice) i urednosti kose (eljanje). Odravanje istoe i urednosti odee, obue i linih stvari, kao i higijene neposredne okoline u skladu sa dejim mogunostima. Vazdune kupke i vebe dubljeg i pravilnog disanja kroz nos. Sunanje u vreme kada je manja opasnost od ultravioletnih zraka i uz korienje odgovarajue zatitne kreme. Pravilan san i odmor, spavanje pored otvorenog prozora. Pravilna ishrana. Merenje sopstvene teine i praenje promena u pogledu teine, rasta i telesnih sposobnosti. Fizike aktivnosti Kako i zato ba tako rade nai organi (elementarna saznanja o srcu, pluima, krvotoku i sopstvenim fizikim sposobnostima).

MODEL B PRIPREMNOG PREDKOLSKOG PROGRAMA Program pripreme dece za kolu predstavlja sistem aktivnosti i sadraja, kao i posebnih metodikih postupaka kojima treba da se postignu intelektualna, socijalna, emocionalna i motivaciona gotovost za ono to ih oekuje u koli, uz razvoj saznajnih interesovanja potrebnih za kolski nain uenja. Na taj nain se, koliko je mogue, uspostavlja i odrava kontinuitet u radu sa predkolskom decom raznih uzrasta, vodei rauna o kontinuitetu sa prvim razredom osnovne kole. Ovaj program je sastavni deo Optih osnova predkolskog programa iz koga je izdvojen s obzirom da je zakonom predvieno njegovo obavezno ostvarivanje sa estogodinjom decom. U Modelu B pripremnog predkolskog programa detaljnije su razraeni ciljevi i sadraji neposredne pripreme dece za polazak u kolu.

OBLASTI VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA U PRIPREMNOM PREDKOLSKOM PROGRAMU1. razvoj govora (negovanje govorne kulture, bogaenje dejeg renika i negovanje gramatiki pravilnog govora, verbalno izraavanje i komunikacija, monoloki govor i prianje, upoznavanje sa dejom knjievnou i govorne igre); 2. priprema za poetno itanje i pisanje; 3. razvoj matematikih pojmova (poloaji u prostoru, kretanje kroz prostor, poreenje i procenjivanje, oblasti, linije i take, oblici, obrazovanje skupova, brojnost skupova i vremensko saznanje); 4. upoznavanje prirodne i drutvene sredine (ivi svet - ivotinje, biljke, ovek, materijalni svet, zatita ivotne sredine, ovek kao drutveno bie, rad ljudi, saobraajno vaspitanje); 5. fiziko vaspitanje (fiziki razvoj, razvoj opaanja, jaanje zdravlja i odravanje higijene); 6. likovno vaspitanje (crtanje, slikanje, plastino oblikovanje i estetsko doivljavanje i procenjivanje); 7. muziko vaspitanje (sluanje muzike, pevanje, sviranje i plesne aktivnosti).

PROGRAM FIZIKOG VASPITANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA Tematske celine: 1. Osnove programa nege i vaspitanja dece od 6 meseci do tri godine. 2. Osnove programa vaspitanja i obrazovanja dece uzrasta od 3 do 6 godina. 3. Pripremni predkolski program.

PROGRAM FIZIKOG VASPITANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA Kontrolna pitanja (1): Ciljevi fiziko-senzornog razvoja dece uzrasta do 3 godine? Funkcionalne igre i motorike aktivnosti dece od 6 do 12 meseci? Funkcionalne i simbolike igre i motorike aktivnosti dece od 12 do 18 meseci? Deja igra i motorike aktivnosti dece od 18 do 24 meseca? Deja igra i motorike aktivnosti dece od 2 do 3 godine? Modeli predkolskog vaspitanja i obrazovanja od 3 godine do pripremnog perioda? Zajedniki vaspitno-obrazovni ciljevi Modela A i Modela B? Od ega polazi vaspita prilikom programiranja vaspitno-obrazovnih aktivnosti? Centralne ideje optih osnova predkolskog programa Modela A? Koncepcija detinjstva i vaspitanje predkolskog deteta? Kako razvojne teorije opisuju predkolski period? Principi vaspitno-obrazovnog rada sa predkolskom decom? Rekreativne aktivnosti za vreme boravka deteta u predkolskoj ustanovi? Centar za razvoj krupne motorike kao jedan od centara interesovanja dece? Studio pokreta kao jedan centar po principu ateljea? Uimo da igramo fudbal kao jo jedan od naina rada sa decom po temama?

PROGRAM FIZIKOG VASPITANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA Kontrolna pitanja (2): Predkolsko vaspitanje i obrazovanje prema Modelu B? Funkcije predkolskog vaspitanja i obrazovanja prema Modelu B? Koji su zadaci vaspitaa u vezi sa dejom igrom u predkolskoj ustanovi? Koje aktivnosti i sadraji doprinose fizikom razvoju deteta kao jednom od ciljeva? Funkcije i cilj pripremnog predkolskog programa? Fizika zrelost ili gotovost dece za polazak u kolu? Opta i posebna priprema dece za kolu? Podrka fizikom razvoju kao zadatakvaspitno-obrazovnog rada pred polazak u kolu? Fiziko vaspitanje u pripremnom predkolskom programu po Modelu A? Ciljevi fizikog razvoja u pripremnom predkolskom programu? Sadraji i aktivnosti za fiziki razvoj u pripremnom predkolskom programu? Ciljevi razvoja opaanja u pripremnom predkolskom programu? Sadraji i aktivnosti za razvoj opaanja u pripremnom predkolskom programu? Ciljevi jaanja zdravlja i odravanja higijene u pripremnom predkolskom programu? Sadraji i aktivnosti za jaanje zdravlja i odravanje higijene pripremnom programu? Fiziko vaspitanje u pripremnom predkolskom programu i po Modelu B? Koje su razlike u ciljevima, sadrajima i aktivnostima s obzirom na Model A?

PITANJA?

HVALA NA PANJI !

PROGRAM FIZIKOG VASPITANJA DECE PREDKOLSKOG DOBA

PREDAVANJE 2

FIZIKO VASPITANJE POSEBNIH GRUPA 2

Prof. dr Nedeljko Rodi Ass mr Romana RomanovFakultet za sport i turizam Novi Sad