20 godina općine Cernik

Cernik - travanj 2013.

20 GODINAOPĆINE CERNIK

20 GODINAOPĆINE CERNIK1993-2013

Nakladnik:Općina Cernik

Glavni i odgovorni urednik:ing. Nikola Jugović

Urednik:Franjo Samardžić

Tekstovi:Franjo Samardžić

Lektura:Martina Samardžić

Fotografije:Arhiva Općine Cernik, Franjo Samardžić, Mislav Sokić, Sintagma, Dejan Ivanković, Tihomir Podkonjak, Ksenija Lipičanin, Željko Idžotić, fra Tomislav Vuk, fra Ante Perković, Petar Piljić, Vjekoslav Matijašević, Marina Podkonjak, Mladen Dujić, Višnja Mikić, arhive cerničkih udruga.

Grafički urednik:Tihomir Podkonjak

Tisak:Tiskara Arca - Nova Gradiška


3

Cernički kraj bijaše naseljen od pra-davnih vremena. Materijalni tragovi življenja potječu iz neolita (mlađeg kamenog doba), a otkriveni su na brdu Slavča i u Cerničkoj Šagovini. Četiri stoljeća ovim područjem vla-daju Rimljani (Provincija Panonija) čiji su tragovi kulture nađeni u Ba-ćindolu (votivna pločica iz III. st.) i Podvrškom (ara-žrtvenik).

U povijesnim izvorima Cernik se spominje 1255. g. kao “Chernik Campus” – cerničko polje. Srednjo-vjekovni Cernik nalazio se u Po-žeškoj županiji kao područje s više posjeda koji su pripadali plemićkim obiteljima povlaštenog položaja: Berislavićima, Desislavićima, Deže-vićima, Zapoljskima i dr. Povijest je Cerniku namijenila značajnu voj-nu, političku, vjersku, gospodarsku i kulturnu ulogu. Na ovom su pro-storu niknuli mnogi utvrđeni grado-vi (kašteli): Cernik, Šag, Gračanica,

Podvrško, Zapolje, Drežnik, s pripa-dajućim selima.

Cernik se prvi put u pisanim doku-mentima spominje 1363. godine. 1514. g. cerničkom vlastelinskom pos jedu pripada dvadeset sela, a 1520. g. kraljevom poveljom Cernik postaje trgovište u kojem se održa-vaju nedjeljni sajmovi i godišnji sa-jam na dan sv. Franje.

O razvoju mjesta u dokumentima se nalaze podaci o gornjem i donjem naselju pa možemo govoriti o dva Cernika: onom čije su kuće bile raz-

bacane po okolnim brežuljcima (Li-povica, Petraševac, Staro selo) i dru-gom koji je nastao u podgrađu ka-štela. Je li prva utvrda bila “drvena i slaba na neveliku brijegu” (Begluci) oko koje su nastali prvo naselje, ka-pela, samostan i groblje (sjevernije kod kapelice sv. Roka) ili je bila na mjestu današnjeg dvorca, dvojbeno je i to treba ostaviti budućim istra-živačima.

U turske ruke Cernik pada 1536. g., a potom do 1544. g. i ostale podp-sunjske utvrde. Da bi spasila posje-de, vlastela s podložnicima pre lazi na islam, a katolička raja stupa u pograničnu vojnu službu i ima do-nekle povlašten društveni položaj. Drugi pak napuštaju utvrde i bježe na imanja u Ugarskoj.

Za Cernik pod Turcima nastupa raz-doblje procvata graditeljstva, trgo-vine i kulture. Evlija Čelebi (17. st.) opisuje “šeher Cernik” sa 1000 turskih kuća, mnoštvom džamija, hamama, dućana i begovim dvo-rom. 1593. g. Cernik postaje tursko upravno središte – sandžakat, do-duše s malim prihodom, ali taj će status zadržati sve do oslobođenja 1687. g. Kako je Cernik bio značajno strateško mjesto (vrata prema Pože-gi), Turci su ga u više navrata gubi-li i opet pokušavali zauzeti i otuda napadati Požegu. 1688. g. general

POVJESNICACERNIKAAlojzije Aga

Gračanica

4

Caprara daje spaliti sve kuće, raza-ra bedeme oko naselja i diže u zrak cerničku utvrdu kako je Turci nika-da više ne bi koristili. Muslimansko stanovništvo povlači se s Turcima u Bosnu, a nakon razaranja Cernika preostali puk nasilno se preseljava u Požegu. Tako Cernik ostaje pusto i razrušeno mjesto. Ista je sudbina zadesila i ostale utvrde u okolici.

1697. g. pri povlačenju vojske Euge-na Savojskog iz Bosne, u Cernik se doseljava veći broj katolika i pravo-slavaca. Iz toga vremena potječe ski-ca cerničke utvrde s opkopima i be-demima (Vojni muzej u Karlsruheu) na kojima su označena gradiška vra-ta (prema Staroj Gradiški) požeška vrata (na sjever k Požegi) i vlaška vrata (na sjeverozapad prema Psu-nju). Ta nam skica pokazuje da se pravoslavni doseljenici nisu zadrža-li u Cerniku, nego su naselili južno pobrđe Psunja (Mašićka Šagovina, Šumetlica, Golobrdac, Sinlije).

1698. g. Cernik ima status trgovišta sa svega 33 domaćinstva i potpada pod vojnu upravu u Brodu. 1702. g. ovo se mjesto našlo izvan Vojne kra-jine i došlo pod izravnu vlast Dvor-ske komore u Beču. Već 1707. g. po-sjed i utvrdu Cernik car Leopold I. daruje barunu Maksimilijanu Petra-šu iz Broda za zasluge u bojevima za oslobođenje od Turaka.

Vlastelinstvo s uništenim kaštelom imalo je deset sela. Petraševi 1753. g. prodaju posjed potpukovniku Marku Markoviću čiji sin Stjepan obnavlja utvrdu tako da je pretva-ra u barokni dvorac zadržavši četiri kule na uglovima.

Posjed i dvorac promijenit će otada mnoge vlasnike (Bombales Müller, Strickler, Kulmer), razvit će se uzor-no gospodarstvo na vlastelinstvu, niknut će pogoni za preradu drva, izgradit će se kemijska industri-ja, započeti proizvodnja rakije i že-ste, vapna, cigle i crijepa te eksplo-

atacija ugljena lignita (krajem 19. i početkom 20. st.). Posljednji vla-snik cerničkog dvorca i vlastelinstva Aleksandar grof Kulmer razvlašten je 1946. g Zakonom o nacionalizaciji koji je donio komu nistički režim.

Zahvaljujući Franjevačkom samo-sta nu u Cerniku u kojemu je u 18. st. dje lo vala latinska i gramatička ško-la te kasnije studij filozofije (1741. g. ovdje se školuje hrvatski prosvjeti-telj Matija Antun Relković), ovo će mjesto vrlo brzo dobiti pučku školu. Najprije franjevci poučavaju budu-će šegrte da bi 1859. g. bila otvorena prva školska zgrada.

1826. g. u Cerniku već djeluje obrt-nička udruga Cernički obrtni zbor. 1885. g. utemeljuje se Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1905. g. Hrvat-sko pjevačko društvo “Tomislav”, 1910. g. Hrvatska čitaonica, 1925. g. Prosvjetno i dobrotvorno društvo “Seljačka sloga”, 1948. g. Nogomet-ni klub “Mladost” itd.

Kulmerov dvorac 1928. godine

5

Dragi žitelji općine Cernik,

pred vama je knjiga “Dvadeset go-dina općine Cernik” u kojoj je sa-žet dvadesetogodišnji rad, uspjesi i postignuća, a upoznat ćemo vas i s teškoćama i neostvarenim očekiva-njima.

Predočit ćemo vam naša dostignu-ća, a vi objektivno procijenite jesmo li ispunili vaša očekivanja te da li smo mogli i više. Savjest nam je či-sta, radili smo predano i ustrajno na unapređivanju naše lokalne zajed-nice i poboljšanju kvalitete življenja naših žitelja. U tom stvaranju smo gledali budućnost s vizijom osigura-nja boljih uvjeta života nas, ali i bu-dućih generacija. Stalno smo imali na umu ravnomjeran razvoj Cerni-ka i svih okolnih sela. Da bi uspje-li u postizanju napretka i zadovo-ljavanju iskazanih interesa, koristili smo sve ljudske potencijale i odabi-rali sposobne, a ne podobne. Poku-šavali smo ne dijeliti se po stranač-kom ključu. Smatrali smo uvijek da nas je jako malo i da nemamo pra-vo razbijati tim ljudi koji mogu do-prinijeti napretku i progresu opći-

ne. Vjerojatno zbog takvog stava, la-ko smo sklapali koalicije budući da su svi imali isti interes – razvoj na-še općine. I bivši sustav nas je očvr-snuo; naučili smo se boriti i žrtvo-vati za naš napredak i za ukupni bo-ljitak. Ništa u tom smislu nismo mi-jenjali ni nakon konstituiranja naše općine.

Nije nam bilo lako nakon konstitu-iranja. Susreli smo se s mnoštvom nejasnoća i problema administra-tivne i financijske naravi, no uspje-li smo prebroditi porođajne muke, ustrajati, i ući u vrijeme izglednog poslovanja na razini institucija su-stava. Koristili smo naša iskustva iz prethodnog vremena u kojem ni-smo bili miljenici. U tom bivšem sustavu sve smo stvorili svojim ra-dom i svojim sredstvima, ostvare-nim mjesnim samodoprinosima. Nau čili smo biti štedljivi, racional-ni i uspješni. Nastavili smo se slič-no ponašati i u našoj općini. Čitaju-ći ovu knjigu uvjerit ćete se da smo u mnogim izazovima bili promišlje-ni, razboriti, praktični i dobri orga-nizatori. Zahvaljujući tome pronašli

smo efikasan model uređenja zgra-da svih naših škola, obnove naših crkvi i uređenja putova.

Na vrijeme smo shvatili da ćemo malo toga napraviti od vlastitih pri-hoda i da moramo promišljeno naći put do sredstava i financiranja na-ših projekata iz nekih drugih izvora. Shvatili smo da se sredstva nalaze u fondovima ministarstava i u javnim poduzećima. Spoznali smo da se fi-nanciraju dobri programi s gotovim projektima pa smo uz naše planove izgradnje infrastrukture izrađivali projekte s troškovnicima, što nam je davalo prednost pred onima koji ih nisu imali. U izradi projekata susre-tali smo se s mnogim poteškoćama, ali smo ih uglavnom uspješno rije-šili. Također smo shvatili da u do-nošenju odluka veliku ulogu imaju prijatelji i da je njihovo lobiranje vr-lo značajno i u konačnici pozitivno rješenje. Zato smo se trudili stvori-ti što veći broj prijatelja i nismo ža-lili vrijeme ni rad izvan propisanog radnog vremena, kada su uvjeti to zahtijevali. Naravno da smo takvim stavom utrošili nešto sredstava, ali smo ih uvijek višestruko naplaći-vali. Danas sa sigurnošću tvrdimo da smo dobro postupali i da uspje-si i rezultati to potvrđuju. Osigurali smo potporu i dobre poslovne odno-se s javnim poduzećima, Županijom i mnogim ministarstvima te smo re-alizirali velike poslove na području

RIJEČ NAČELNIKAinž. Nikola Jugović

Općinsko vijeće iz 2005. godine

6

elektrifikacije, objekata vodoprivre-de i obnove vodotoka, obnove cesta, izgradnje mnogih objekata, i druge vezane za izgradnju infrastrukture. Ponosni smo na izgrađene odnose s mjesnim odborima, školom, samo-stanom, društvima i udrugama, te s našim i drugim gospodarstvenici-ma. Odnosi su bili korektni i uvijek smo zahtjeve i potraživanja riješili dogovorom i usuglašavanjem. Tije-kom proteklih dvadeset godina s ve-likim naporom smo zatvarali finan-cijske konstrukcije i prihvaćali rizik u svim eventualnim teškoćama. Po-sebno smo bili opterećeni poslovi-ma koji su se obavljali više godina, kao što su kanalizacija, vodoopskr-

ba i katastarska izmjera. Uvijek smo mogli očekivati otežavajuće čimbe-nike za nastavak poslova i prekida-nje radova na određeno vrijeme. Na sreću, to se nama nije dogodilo.

Nismo imali krize rada općinskih ti-jela, a sve eventualne nesporazume smo dogovorno rješavali usuglaša-vanjem interesa uz obostrani kom-promis i uz prihvaćanje argumena-ta. Uspjeli smo također uspostavi-ti trajna prijateljstva s mnogim op-ćinama iz susjedstva, a s općinom Čavle smo se bratimili, te je u njoj ustrojena župa Cernik.

Sigurni smo da smo u dvadeset godi na postojanja općine poboljša-

li uvjete života i učinili ga ljepšim. Mno go smo učinili što se tiče higi-jene življenja i poboljšanja društve-nog života u našim mjestima. Ni-smo zadovoljni s gospodarskim na-pretkom i što našu Gospodarsku zo-nu nismo uspjeli aktivirati. Nezado-voljni smo i jer iz naše sredine zbog zaposlenja, a i drugih razloga, odla-zi naša mladost i time nam se pra-zne naša sela i Cernik. Nesretni smo što nas je zahvatila bijela kuga – de-mografska katastrofa. Svake godine izgubimo jedan posto stanovništva, što je znak za uzbunu. Demografski pokazatelji bili bi i gori da nismo iz-borili izgradnju i obnovu kuća, s ob-zirom da smo područje od posebne državne skrbi. Nije pomogla ni od-luka Općinskog vijeća i pružanje fi-nancijske potpore obiteljima u visi-ni od 1.000 do 5.000 kuna, ovisno o broju rođene djece. Ipak, smatra-mo da s postignućima možemo bi-ti zadovoljni. Znamo da smo uložili mnogo truda, volje, napora, a pone-kad i više od svojih stvarnih fizičkih mogućnosti. Bez takvog pristupa i velike upornosti sigurno bi rezultati bili daleko lošiji.

Unaprijedili smo uvjete našeg živo-ta i stvorili preduvjete za bolji život novih generacija. Usto, našom pot-porom pomogli smo i unaprijedili rad naših društava, udruga i klubo-va, a povećali smo i potporu socijal-no ugroženima.

7

Nije zanemarivo ni stipendiranje dijela naših studenata, budućih no-sitelja kulturnog i gospodarskog razvoja. Svjesni smo da su nosio-ci gospodarskog i kulturnog života školovani ljudi s određenim sposob-nostima i znanjem. S radošću pri-hvaćamo što je sve veći broj mladih ljudi koji se odlučuju za daljnje ško-lovanje i studij. Zato smo donijeli odluku da ćemo u okviru našeg pro-računa odobriti stipendije što većem broju redovnih studenata. Svake go-dine dodjeljujemo sedam do deset stipendija i na taj način studentima pomažemo u pokrivanju troškova studiranja. Sredstva nisu velika, ali su znak pomoći i naše potpore bu-dućim nosiocima našeg razvoja.

S velikom pažnjom vodimo brigu o obiteljima poginulih branitelja i na-stojimo očuvati kod naših građana sjećanja i svijest o njihovom dopri-nosu u stvaraju neovisne Republike Hrvatske.

Broj od 38 poginulih branitelja i 10 civila pokazatelj je žrtve koju smo podnijeli u stvaranju naše domovi-ne.

Nakon prvih lokalnih izbora koji su održani 7. veljače 1993. krenuli smo u izgradnju naše lokalne zajednice i unapređivanje lokalne samouprave; krenuli smo od početka jer nismo imali iskustva, a ni novca. Prvo Op-ćinsko vijeće i Poglavarstvo konsti-tuirani su 15. travnja 1993. godine.

Snalazili smo se na razne načine, uvijek sa željom i ciljem da ubrzamo razvoj našeg prelijepog kraja i omo-gućimo ljepši život svim stanovnici-ma. Ova knjiga je rekapitulacija ra-da lokalne vlasti, svojevrsni podsjet-nik i dokument koji govori o prote-klih dvadeset godina i naporu ko-ji smo ulagali u obnovu i izgradnju komunalne i društvene infrastruk-ture, stvaranje uvjeta za razvoj gos-podarstva i potporu vjerskoj zajed-nici, udrugama i društvima.

Moramo naglasiti da Cernik i njego-vi stanovnici nisu bili miljenici poli-tičkog sustava u bivšoj državi u ko-joj su naučili živjeti sami i boriti se

vlastitim snagama za boljitak. Tada smo kao mjesna zajednica bili u sa-stavu općine Nova Gradiška. Opći-na Nova Gradiška je tada sva sred-stva usmjeravala na razvoj i potrebe grada i zanemarivala razvoj i infra-strukturu svih okolnih mjesnih za-jednica. Cernik, kao napredna cje-lina sa kulturom i gospodarskom tradicijom obrtništva, nije se mirio s takvim odnosom. Za izgradnju in-frastrukturnih objekata putem re-ferenduma je uvođen mjesni samo-doprinos od tri posto na neto plaće svih zaposlenih i umirovljenika. Sa-modoprinosom su izgrađeni učitelj-ski stanovi i mrtvačnice, sufinanci-rana je gradnja škole i drugo.

Župan Danijel Marušić sa zamjenicima Davorom Vlaovićem i Ružicom Vidaković u obilasku radova u Požeškoj ulici

8

Uz samodoprinos za asfaltiranje uli-ca, izgradnju betonskih staza i opre-manje škole namještajem, uvođen je razrez po domaćinstvu, što je za lju-de bio dodatan napor. Formiranjem naše Općine, uz minimalno sufinan-ciranje omogućen je napredak i iz-građena komunalna i društvena in-frastruktura te stvoreni bolji uvjeti življenja. Sve što smo postigli ostva-reno je radom Općine i njenih tijela. Stečena navika da vlastitim radom stvaramo bolje sutra nam je ostala, pa smo se i u novoustrojenoj Općini, unatoč mnogobrojnim početničkim problemima i neimaštini, dobro or-ganizirali i vrlo ozbiljno radili. To potvrđujemo ovom knjigom. Ovom prigodom ističemo da je upravo kroz rad i postignuća lokalna uprava i sa-mouprava opravdala postojanje Op-ćine Cernik. Rezultati takvoga rada i promjene na bolje, ostvareni uz po-dršku ljudi iz mjesnih odbora naših sela, vidljivi su u svim mjestima na-še općine. Ova knjiga također svje-doči i o tome.

Mnogo smo toga dobroga i korisno-ga napravili što želimo istaknuti, osobito stoga što smo ustrojeni i po-čeli smo stvarati još za vrijeme Do-movinskog rata, kada smo bili pot-puno odsječeni od Zagreba preki-dom prometa željeznicom i autoce-stom od Nove Gradiške do Novske zbog okupacije toga područja od sr-bočetničkih snaga. Već u tom vre-menu smo započeli s izgradnjom osnovnih infrastrukturnih objekata.

ElektrifikacijaU Domovinskom ratu Cerničkoj Ša-govini je prekinuta dostava električ-ne energije, budući da se dobivala iz tada okupiranih područja. Već po-četkom 1992. godine priključena je na dalekovod iz pravca Cernika, a obnovljena je i niskonaponska mre-ža i vanjska rasvjeta.

Ubrzo su izvršeni popravci električ-ne mreže u svim selima u općini i postavljena nova rasvjetna tijela te povećana snaga rasvjete. Stru-ja je dovedena u sve zaseoke. Vrlo uspješno smo, od tada do danas, ob-novili vanjsku rasvjetu u svim seli-ma, a na području cijele općine iz-građene su nove trafostanice. Elek-trifikacija Marijevca izvršena je tek 2001. godine, što je velika sramota bivšeg sustava. U nekoliko navrata je izvršena rekonstrukcija i prošire-

nje električne mreže do novosagra-đenih kuća, kako u Cerniku, tako i u našim selima. Ekološka rasvjeta u Cerniku postavljena je 2010. go-dine.

Županijske i nerazvrstane ceste i poljski putoviOd 1992. godine do danas obnovlje-ne su sve županijske i nerazvrstane ceste u pravcima Cernička Šagovi-na, Podvrško i Strmac. Zahvaljujući dobroj suradnji s Hrvatskim cesta-ma sve obnovljene ceste su dobro održavane, a moramo posebno na-glasiti vrlo uspješno zimsko održa-vanje, razgrtanje snijega ralicama i posipanje solju.

Izgrađeno je i modernizirano 95 po-sto nerazvrstanih cesta. Pri tome su asfaltirani mnogi zaseoci i postav-ljen asfalt do svih kuća izgrađenih u neposrednoj blizini naselja. U obno-

Baćindol

9

vu i gradnju novih cesta uloženo je ukupno četrdeset milijuna kuna, što su velika financijska sredstva.

Svi se sjećamo poljskih putova i vo-doderina po kojima su se traktori teško kretali i vrlo često upadali u blato. Najveći broj tih putova bio je neupotrebljiv u kišnim te kasnoje-senskim i zimskim danima. Uviđa-jući loše stanje putova, krenuli smo s obnovom na način da smo ih po-ravnavali bagerima, uklanjali uleg-nuća, kopali nove kanale, a potom ih nasipali kamenom i šljunkom u debelom sloju. Postupno smo na taj način uredili sve poljske putove pre-ma Opođu, Lipovici, Slavči i Krčevi-nama. Pomogli smo uređenje puto-va i u našim selima, a posebno na-glašavamo uspješno uređenje pu-ta prema crkvi sv. Leonarda, što je omogućilo njenu obnovu. Svjedoci smo da danas u Cerniku možemo

doći osobnim automobilom do sva-ke njive, voćnjaka i vinograda. Odr-žavanje putova će i nadalje biti naša trajna briga.

Posebno naglašavamo izrađen pro-jekt nove ceste od Potočne do Vino-gradske ulice u Novoj Gradiški. Ima-li smo, a još i danas rješavamo, spor-ne imovinsko-pravne odnose ko ji su znatno usporili njenu izgradnju.

Društveni domoviGodinama su u našim selima zbo-rovi građana, izbori, priredbe i neki drugi skupovi mještana održavani u školama. Međutim, školske pro-storije nisu bile dostupne za druge oblike događanja, kao što su zabave, plesovi i slično. Zato su mještani na-ših sela iskazivali želju za mjesnim domom i društvenim prostorijama. Ta želja im se ostvarila tek nakon formiranja Općine Cernik.

Hrvatski zadružni dom u Cerniku dostupan je svim društvima i udru-gama za sve njihove potrebe, bez ikakve naknade. Redovito ga kori-ste mnogobrojna društva i udruge – Udruga umirovljenika za skupove i zabave, HPD “Tomislav” za javne nastupe, DVD za zabave i skupove, škola za priredbe te KUU “Cernik” za smotre.

U razdoblju od 1992. godine do da-nas dom je u više navrata obnovljen i dobro je održavan. U tom vreme-nu uređena je kuhinja sa svom opre-mom, hladnjačom i posuđem za pri-hvat četiristo gostiju.

Nakon obnove i dogradnje, ostao je neuređen prostor potkrovlja. U tom prostoru uređeno je stepenište, hol i prostorije koje danas koriste Udru-ga umirovljenika i KUU “Cernik”. Prostorije su opremljene stolovima i adekvatnim namještajem.

Isto tako, nakon izgradnje vatroga-snog doma u Cerniku u njegovom potkrovlju je ostao velik neuređen prostor. Tu su uređene društvene prostorije za prihvat većeg broja go-stiju, s mogućnošću noćenja. Naši vatrogasci su dobili mogućnost or-ganiziranja stalnog dežurstva i pri-hvata prijatelja i gostiju. Prostorije su opremljene namještajem za dnev-ni boravak i s osam kreveta za noće-nje. Napravljena je dvorišna zgra-da za smještaj vatrogasne opreme i za druge potrebe. Društvo je dobilo novi vatrogasni kombi, navalno vo-zilo i dio nove opreme. Potaknut je

10

rad i DVD-a u Baćindolu. Za njiho-ve potrebe obnovljene su prostorije, nabavljen je dio vatrogasne opreme i vatrogasni kombi.

U tom vremenu uređeni su svi do-movi i društveni domovi u svim na-šim selima, osim u Cerničkoj Šago-vini.

Izgradili smo društveni dom u Gile-tincima. U izgradnju doma mještani su uložili svoj rad, a Općina je finan-cirala sve ostalo. Nakon završetka građevinskih radova dom je opre-mljen klupama, stolicama i svim potrebnim posuđem za zbrinjavanje dvjesto gostiju.

Potaknuti primjerom Giletinaca, ži-telji svih sela naše općine također su željeli imati društveni dom, što su stalno na sjednicama Općinskog vijeća isticali njihovi vijećnici. Opći-na se nije mogla oglušiti na njihove zahtjeve pa se intenzivno razmišlja-lo kako ih ispuniti. Razmatrane su različite ideje i mnoge su bile odba-civane kao vrlo skupe i prema mo-gućnostima Općine neprihvatljive. U traženju rješenja smo spoznali i uvidjeli da su školske zgrade u se-lima prostorno prevelike za posto-jeći broj učenika, da su ruševne, sa dotrajalim krovovima, dotrajalom stolarijom i instalacijama. Zbog lo-ših uvjeta za djecu u tako velikim zgradama, škola je podnosila za-htjeve Općinskom vijeću za pomoć i poboljšanje uvjeta rada. Škola je to činila iz razloga što institucije škol-stva nisu imale interes za obnovu

velikih zgrada za mali broj učenika. Ubrzo smo došli do zaključka da bi bilo svrsishodno za sve zainteresira-ne strane obnoviti dotrajale zgrade, urediti u njima školske prostorije, a višak ustupiti mjesnom odboru za društvene potrebe. Razmišljanje je bila logično jer ovakvim zahvatom bi spasili školske zgrade od potpu-nog propadanja. Pritom bi osigura-li školskoj djeci dobre uvjete obra-zovanja, a selu dali prostore za bolji društveni život. Ideja je bila više ne-go dobra te društveno i ekonomski prihvatljiva.

Realizaciju zamišljene ideje započe-li smo izradom projekta za obnovu školske zgrade u Banićevcu. U dvi-je faze uredili smo novu učionicu, hol i sanitarni čvor u jednom dije-lu zgrade, a društveni dom u dru-gom dijelu. Djeca u školi su dobila odlične uvjete rada, a mještani mje-

sto sadržajnijeg društvenog života. Pilot-projekt realiziran u Banićevcu pokazao se kao financijski uspješan, ekonomski prihvatljiv, a društve-no poželjan, pa su po istom modelu uređene i školska zgrada i društve-ne prostorije u Opatovcu i Podvrš-kom. Sredstvima Općine obnovljeni su dom u Baćindolu i dom Šumetli-ci, koji je opremljen stolovima, sto-licama i klupama.

Uređenje pješačkih stazaRadovima na postavljanju vodovod-nih i kanalizacijskih cijevi i postav-ljanjem rubnika uz cestu prigodom njene obnove, oštećena je na mno-gim dijelovima postojeća betonska staza. Obnovili smo ju postavlja-njem novih rubnjaka, nasipanjem i valjanjem podloge i asfaltiranjem. Izgradili smo kilometar staza. Na-žalost, posao uređenja svih staza u Cerniku nije završen; to ćemo u bu-dućem razdoblju pokušati riješiti. U Baćindolu smo na isti način uredi-li kilometar pješačkih staza s obje strane ceste.

Vodovod i kanalizacijaCernik je danas jedno od malobroj-nih mjesta naše županije koje je ri-ješilo opskrbu vodom za sva doma-ćinstva i provelo kanalizaciju u svim ulicama. Vjerujemo da se svi dobro sjećamo zagađenih kanala ispred na ših kuća, groznog smrada i opa-snosti zagađenja naših bunara.

Otvorenje doma u Banićevcu

Asfaltiranje Požeške ulice u Cerniku

11

Naročito loše stanje je bilo u ljetnim mjesecima za vrijeme visokih tem-pe ratura. Radove na postavljanju ka na lizacijskih i cijevi za vodovod izvodili smo istovremeno. Koriste-ći isti iskop postavili smo kanaliza-cijske i vodovodne cijevi, što sma-tramo velikim uspjehom i uštedom. Naknadno smo uspješno riješili sliv površinskih voda u Frankopanskoj i Požeškoj ulici, a u ostalim ulicama ure đeni su kanali za površinske vo-de. Za uspješnu vodoopskrbu svih ulica u Cerniku završava se crpna stanica u Frankopanskoj ulici.

Plinofikacija i postavljanje optičkog kablaDanas se život ne može zamisliti bez telefonske i mobilne mreže putem kojih uspostavljamo vrlo brzu ko-munikaciju, a pružaju nam i mno-ge druge mogućnosti. Poznato nam je da su prve telefonske mreže fi-nancirali građani osobno na osno-vu raz reza i cijena Hrvatske pošte. Sva unapređenja i postignuća iza toga nismo morali financirati, nego smo ih ostvarili na naš zahtjev i na inicijativu Općine. Tako smo uspje-li dobiti i postaviti u cijelom mjestu optički kabel. Ugradnjom optičkog kabla, uz postojeću vodovodnu, ka-nalizacijsku i plinsku mrežu, sma-tramo da smo završili sve potrebne iskope i ugradili komunalnu infra-strukturu, tako da nove iskope ubu-duće ne trebamo očekivati.

Uređenje grobljaTijekom 2009. godine na mjesnom groblju u Cerniku popločili smo be-tonskim elementima prostor ispred groblja i stazu na groblju te duž staze posadili čemprese i postavili košare za smeće. Riješili smo odvod povr-šinskih voda, uređene su sve ograde do susjeda i postavljena je slavina s vodom ispred mrtvačnice.

U svim selima su sagrađene i obnov-ljene mrtvačnice. U Podvrškom je uređen put od sela do mrtvačnice. Općina je također pomagala i tražila rješenja održavanja svih groblja i fi-nancirala sve potrebne intervencije.

Gospodarska zonaJoš u tijeku Domovinskog rata po-krenuli smo aktivnosti za formiranje Zone gospodarske namjene. Rješa-vali smo vrlo zahtjevne imovinsko-pravne odnose. Nažalost, spor oko

jedne male čestice nas je usporio, što je uzrok izostanka investicija u povoljnijem gospodarskom trenut-ku. Kada smo riješili sve imovinsko-pravne odnose, promijenila se gos-podarska situacija i nismo ostvarili očekivane investicije, pa čak i one koje su bile izvjesne. Usporedno s rješavanjem imovinsko-pravnih od-nosa, rješavali smo svu potrebnu in-frastrukturu. U tom vremenu smo izgradili trafostanicu, doveli vodo-vod i kanalizaciju, uredili vodotok Rešetarice i izvršili parcelizaciju. Nismo izgubili nadu ni danas i vje-rujemo da će u budućim promije-njenim uvjetima naša Gospodarsko-proizvodna zona biti privlačna zbog svoje lokacije i blizine transportnih putova i željeznice.

Uređenje vodotokaU Cerniku je uređeno više od deve-deset posto vodotoka. Potok Šume-tlica je uređen na najvećem dijelu svoga toka, s izgrađenom sabirni-com na području rasadnika, a tre-nutno se još uređuje na potezu Šu-metlica – Strmac. Velikim dijelom je uređen i potok Bačica, ostalo je za urediti još dio kroz Đurićevu uli-cu. Rešetarica je uređena duž cije-le Gospodarske zone. Djelomično su regulirani potoci kroz Opatovac i Baćindol, i to na dijelovima najvećih odrona pa je spriječena daljnja ero-zija. Na potoku Šumetlica izgrađe-na su dva mosta – u Frankopanskoj ulici i u Požeškoj ulici kod dvorca. Na Strmcu je uređen potok na pote-zu akumulacijsko jezero – bazen.

Cerničko groblje

Postavljanje optičkog kabla prema Strmcu

12

Školska dvorana i obnova školePostojeća školska zgrada je završena 1973. godine, bez sportske dvorane. Od toga doba pa do 2004. godine bilježimo mnoštvo pokušaja izgrad-nje školske sportske dvorane. Pod-nosili smo zahtjeve, izrađivali pro-grame i lobirali, uglavnom bez re-zultata. Uspjeli smo tek zahvaljujući našoj Općini, koja je financirala svu potrebnu dokumentaciju, spoznala i uvažila proceduru prijave i finan-ciranja infrastrukturnih projekata. Zahvaljujući izrađenoj dokumenta-ciji i gotovom projektu, naš zahtjev za dvoranom je prihvaćen u Mini-starstvu obnove, razvitka i graditelj-stva. Radovi na dvorani su započeli 2004. godine, a dvorana je završe-na i svečano otvorena 2005. godine. Na toj brzini zahvaljujemo i našem poduzetniku, firmi Grading koja je natječajem dobila posao izgradnje. I danas tvrdimo da smo uspjeli za-hvaljujući suradnji svih struktura na razini lokalne samouprave, ško-le i tijela županije. Zahvaljujući iz-gradnji dvorane, velikim naporima ubrzan je rad na vodovodu, kana-lizaciji i plinofikaciji. Nekoliko go-dina nakon izgradnje dvorane, na osnovu čvrstih argumenata i pre-zentacije, zatražili smo obnovu ško-le. Obnova je bila neophodna zbog dotrajalosti stolarije, podova i svih instalacija. Započela je 2010., a za-vršila 2012. godine prigodnim otvo-renjem za Dan škole.

Nakon izgradnje školske sportske dvorane u Cerniku, škola je ostala bez vanjskog sportskog igrališta. Za gradnju novog, Općina je otkupila u susjedstvu škole kuću sa vrtom i na tom zemljištu uredila nova sportska igrališta za rukomet, odbojku i ko-šarku. Prije asfaltiranja riješeno je pitanje odvodnje površinskih voda, a naknadno je postavljena javna ra-svjeta i metalna ograda oko cijelog igrališta sa zaštitnim mrežama.

Suradnja sa školom, samostanom, mjesnim odborima, društvima i udrugamaCernička Općina je od utemeljenja do danas uspjela uspostaviti i odr-žati dobru suradnju sa školom, sa-mostanom, mjesnim odborima, klu-bovima, udrugama i svim drugim društvima. Svi su se obraćali Opći-ni u traženju potpore i sredstava za

rad. Prihvaćena su osnovna pravila međusobnih odnosa koja su se po-štivala u usvajanju proračuna i u njegovoj realizaciji. Svi navedeni su Općini dostavljali svoj program ra-da i na osnovu planiranih aktivno-sti i financijskog plana potraživali određena financijska sredstva. Op-ćina je davala podršku i za sve druge aktivnosti koje su stvarale nove vri-jednosti i poboljšavale uvjete rada. Taj dio potpore je pružan vrlo često našem samostanu u sljedećim po-slovima: obnovi krova samostana, uređenju prostorija, uređenju bib-lijsko-arheološkog muzeja, izgrad-nji križnog puta na samostanskom pašnjaku, obnovi crkvenih orgulja, obnovi crkve sv. Linarte i drugim. Nijedan zahtjev za potporom dosa-dašnjim gvardijanima nije odbijen.

Općina je u svom proračunu predvi-djela i realizirala financijske potpo-re za: KUU “Cernik”, Lovačku udru-gu “Srnjak”, DVD Cernik, DVD Ba-ćindol, HPD “Tomislav”, Udrugu voćara i vinogradara te Nogometni klub “Mladost”. Bez potpora Općine društva i udruge bi teško osigurali redovno financiranje i vrlo teško bi održali rad na sadašnjoj razini. Toga su svjesni u društvima, što je potvr-đeno u izvješćima s njihovih godiš-njih skupština.

Strmac i radovi na StrmcuUsporedno s gradnjom bolnice na Strmcu, pa i ranije, pokušali smo na Strmcu napraviti izletište i vratiti mu nekadašnji značaj. U tim nasto-

Obnova zgrade bivše SOFK-e na Strmcu

13

janjima nisu nam išla u prilog zbiva-nja u gospodarstvu, sve veći broj ne-zaposlenih i siromašenje ljudi ovoga kraja. Nadali smo se da će se pojavi-ti investitor koji će pronaći svoj in-teres i izgraditi na Strmcu izletište s prepoznatljivom turističkom ponu-dom. To se nije dogodilo, ali mi vje-rujemo u budućnost i ostvarenje na-ših očekivanja. Usprkos svim teško-ćama, Općina je uspijevala održati Strmac u donekle urednom stanju. Uz poslove održavanja, uspjeli smo na Strmcu urediti vodotok od bivšeg akumulacijskog jezera do bazena, postaviti klupe i stolove od masiv-nog drveta, ponegdje s nadstrešni-com, a armirano-betonskim radovi-ma na bazenu spriječili smo njegovo potpuno propadanje.

Tijekom 2012. godine počeli smo s obnovom zgrade bivše SOFK-e. Izra-dili smo građevinski projekt, obi li žbuku, betonirali ulazno stepenište, postavili novu betonsku ploču i novi krov, s mogućnošću da se u potkrov-lju urede tavanske prostorije.

Stavljanjem tog objekta u funkciju i eventualnim rješenjem dobivanja čis te vode za bazen, vjerujemo da ćemo uspjeti na Strmcu dobiti sadr-žaje koji će potaći ugostiteljsku po-nudu i razvoj.

Obljetnice, manifestacije, smotre i druga događanjaHPD “Tomislav” je 2005. godi-ne obilježilo sto godina neprekid-nog rada. Malo je kulturno-umjet-

ničkih društava u Republici Hrvat-skoj s takvom tradicijom i kontinui-tetom u radu. “Tomislav” je u svom dugom vijeku pripremio i održao brojne koncerte kojima je njegovao domoljublje, rodoljublje i čovjeko-ljublje. Oduvijek je svojim nastupi-ma čuvao nacionalnu svijest i ohra-brivao u teškim vremenima zatira-nja nacionalnog. Prezentirao je svoj Cernik širom domovine i po njemu je bio prepoznatljiv. Zato smo s po-nosom i velikim zanosom proslavili “Tomislavov stoti rođendan” uz na-zočnost brojnih eminentnih uzvani-ka iz svijeta kulture, gospodarstva i politike. Općina je s radošću prihva-tila pokroviteljstvo proslave i zajed-no sa svojim vijećnicima podijelila radost sa stalnim i podupirućim čla-novima društva.

Dobrovoljno vatrogasno druš-tvo Cernik je 2005. godine prosla-vilo 120 godina postojanja i stalnosti

rada te je sigurno jedno od najstari-jih vatrogasnih društava u našoj do-movini. Naše vatrogasce je od po-četka krasila velika humanost i ne-sebičnost u pružanju pomoći ugro-ženima. Uz gašenje požara, aktivno su se priključivali pomoći nakon ele-mentarnih nepogoda, pomagali su u pumpanju vode iz podruma, sanira-nju i čišćenju bunara, snabdijeva-nju domaćinstava vodom i u drugim prilikama. Aktivno su sudjelovali u društvenom životu mjesta, pripre-majući svoje dobro posjećene zaba-ve – Berbu grožđa i Pokladnu pri-redbu. Svojim radom ostavili su du-bok trag u našoj društvenoj sredini i neizostavni su pozitivni čimbenik društvenih aktivnosti. Općina je sa zadovoljstvom prihvatila pokrovi-teljstvo njihove godišnjice i aktivno se uključila u njenu pripremu i rea-lizaciju.

Organizator Susreta malih pje-snika Slavonije i Baranje je Osnovna škola “Matija Gubec”, nje-ni učitelji i ostali uposlenici. Pr-vi susreti održani su na Dan opći-ne 1994. godine. Inicijativa za or-ganizaciju ove lijepe dječje manife-stacije pojavila se iz želje i težnje za promocijom naše općine i promidž-bom naših gospodarskih potencija-la, prvenstveno turizma. U tome je postignut velik uspjeh. Škola i Op-ćina su posredstvom susreta stekle brojna prijateljstva od kojih izdva-jam: Muć, Žminj, Zlatar, Primošten, Split, Čavle te u susjednoj BiH Uso-

Bazen na Strmcu

Otvorenje obnovljene škole u Cerniku

14

ru i Žepče. Upoznali smo mnoge di-ljem naše lijepe Slavonije, s njima se povezali i stekli trajna prijateljstva. Posredstvom susreta povezala su se naša sportska i kulturna društva sa društvima gore navedenih mjesta te danas razmjenjuju posjete i pripre-maju priredbe. Sigurni smo da će naša Škola u prirodi u Cerničkoj Ša-govini imati velike koristi od prija-teljstava stečenih na susretima i da će brojne škole, udruge i društva po-željeti provesti u našoj sredini neko-liko dana s namjerom upoznavanja naših ljepota, kulture i folklorno-etnološkog naslijeđa. Uviđajući po-tencijal Susreta malih pjesnika Sla-vonije i Baranje, Općina se prihva-tila stalnog supokroviteljstva. Škola kao organizator se može osloniti na Općinu u pokrivanju i neplaniranih troškova.

Osnovna škola je posljednjih neko-liko godina domaćin Smotre uče-ničkih zadruga koja se održa-va svake godine u svibnju u škol-skoj sportskoj dvorani. Cilj smotre je prikazati rad učeničkih zadru-ga, prezentirati njihove proizvo-de na izložbenom stolu i prikazati praktični rad. Smotrom se pokuša-va potaći škole na proizvodnu dje-latnost i obuku djece u nekoj od tih djelatnosti. S pravom se očekuje da će se učenici tako u najmlađoj dobi uspješno usmjeriti u područje proi-zvodne i poljoprivredne djelatnosti i pripremiti za preuzimanje odgovor-nosti razvoja svog domaćinstva. Ni-je zanemariva ni mogućnost lakšeg

odabira budućeg zanimanja i razvoj poduzetničkog interesa u mladoj dobi. Razlozi su to zbog kojih je Op-ćina prihvatila pokroviteljstvo smo-tre. Nemjerljiva je vrijednost smotre što se putem proizvodne djelatnosti čuvaju rukotvorine naših djedova i baka, njihovi proizvodi, a posebno ručni radovi.

Najmlađa udruga u našoj općini je Udruga voćara i vinogradara. For-mirana je zbog potrebe povezivanja voćara i vinogradara radi razmje-ne iskustava te upoznavanja, putem predavanja i seminara, sa suvreme-nim agrotehničkim mjerama u obra-di, pripremi, uzgoju i zaštiti voćnja-ka i vinograda. Naši mladi vinogra-dari su obnovili uzgoj portugisca, stare sorte po kojoj je nekada Cernik bio poznat. Udruga svake godine u listopadu organizira Dane cernič-kog portugisca u atriju i podrumu dvorca Kulmer. Dvorac tada posje-

te brojni ljubitelji vina koji se zabav-ljaju uz kotlovinu, pečene kobasice, prženo kestenje te, naravno, portu-gizac i dobru tamburašku glazbu.

Poduzetni članovi udruge organizi-raju i Ćuptetijadu. Uz ćuptete, cernički kulinarski specijalitet, go-sti imaju priliku uživati i u istoj ku-linarskoj ponudi kao i za Dane por-tugisca.

Za rad i aktivnosti udruge, uz Uprav-ni odbor, posebno je zaslužan agilni predsjednik Zvonko Živković. Opći-na donacijama podupire rad udru-ge.

Općina je u suradnji sa samostanom i školom organizirala i bila pokrovi-telj nekoliko likovnih kolonija. U njima su sudjelovali brojni slikari i kipari, a gotovo uvijek oni iz udru-ga “Petrlić”, Nova Gradiška i “Beri-slavić”, Slavonski Brod. Ostavili su brojne umjetničke radove koji su uglavnom pohranjeni u samostanu, dok je jedan dio u školi. Kipovi izra-đeni u likovnim kolonijama mogu se vidjeti u dvorištu samostana.

Posebno ističemo donaciju fundu-sa slika akademskog slikara Ferdi-nanda Kulmera koja je pohranjena također u samostanu. Bila je trajno izložena u prostorijama današnjeg biblijsko-arheološkog muzeja. Vrlo je vrijedna i bilo bi dobro ponovno napraviti stalni postav. Donaciju su dugim pregovorima ostvarili načel-nik Nikola Jugović i tadašnji gvardi-jan fra Vjenceslav Janjić.

Dani kruha i plodova zemlje

15

Već nekoliko godina organizira se Ljetna malonogometna liga u kojoj se natječu ekipe naših sela. Utakmice se igraju nedjeljom po-slijepodne i redovito im prisustvu-je velik broj gledatelja iz svih naših sela. Ljudi se na utakmicama zabav-ljaju, druže, razmjenjuju iskustva i upoznaju, što i je osnovni cilj ovo-ga natjecanja. Uz to organizatori, a to su po redu naša sela, prodaju pi-će i ostvaruju materijalnu dobit koja

se usmjerava za društvene potrebe. Općina je pokrovitelj lige i pobjed-nicima dodjeljuje pehare i nagrade. Ljetna liga je sada već tradicija, po-državaju je brojni žitelji općine i za-to ju treba i nadalje poticati.

Općina je stalni supokrovitelj me-morijalnog malonogometnog turnira “Tomislav Sokić”. To-mislav je bio uzoran sportaš, nogo-metni golman koji je branio za mno-ge klubove, pa i u prvoj ligi. Pri kra-

ju karijere vratio se u Cernik, a po prestanku aktivnog bavljenja spor-tom, preuzeo je treniranje jedne od ekipa našega kluba. Preminuo je mlad, nakon kratke bolesti, i ostavio iza sebe četvero djece. Njegovu smrt teško su prihvatili sportaši koji su ga poznavali, posebno igrači njego-ve generacije i članovi nogometnog kluba. U znak sjećanja na Tomisla-va, NK “Mladost” svake godine or-ganizira turnir uz potporu Općine.

Planovi za iduće razdoblje U narednom razdoblju Općina će nastaviti s kontinuit-etom na unapređivanju ukupnog života stanovništva. To znači da će se nastaviti s održavanjem objekata društvenog standarda kao što su domovi, škole, crkve, mrtvačnice i groblja.

Održavanjem i izgradnjom nastavit će se unapređivati i ko-munalna infrastruktura – od poljskih putova, županijskih i nerazvrstanih cesta, uređenja vodotoka Šumetlica i Bačica, izgradnje mostova na Prkosu i u Đurićevoj ulici do održavanja postojeće i postavljanja nove javne rasvjete te izgradnje vodovoda i kanalizacije.

U planu je izgradnja vodovoda u Šumetlici, Baćindolu, Banićevcu i na Strmcu, postavljanje vodovodnih cijevi od Bačice do Đurićeve, Potočne i Vinogradske ulice u Novoj Gradiški kojima će se izgraditi i pješačke staze, izgradn-ja kanalizacije u Giletincima, završetak uređenja zgrade bivše SOFK-e na Strmcu te uređenje dječjeg igrališta u Podvrškom i doma u Cerničkoj Šagovini.

U narednom periodu će se završiti katastarska izmjera u cijeloj općini, a sigurno neće izostati ni potpore svim našim društvima, udrugama, klubu, školi i samostanu.

Ljetna malonogometna liga

16

Domovinski rat je jedan od naj zna-čajnijih događaja u našoj burnoj povijesti. Povijest nam je ispunje-na stalnom borbom za opstojnost u ovom podneblju na raskrižju dvaju svjetova, u zemlji koju su nazvali “predziđe kršćanstva”. Trajno smo bili izloženi opasnostima gubitka teritorija, a potom asimilaciji i gu-bitku samosvijesti.

Gubitak slobode i prihvaćanje tu-đin ske vlasti u konačnici uvijek donosi asimilaciju i gubitak na cio-nalnih obilježja. Odhrvali smo se svim nedaćama i opstali, i svo jim znanstveno-kulturološkim nas lije-đem se uvrstili u stare, prepoznatlji-ve na rode Europe, koji su doprinije-li europskoj prepoznatljivosti.

Najsvjetliji primjer obrane svoje slo bode i samobitnosti je Domovin-ski rat i suprotstavljanje velikosrp-skoj ideji koja je težila zbrisati svaki trag našeg postojanja. Goloruki smo se suprotstavljali trećoj vojnoj sili u Europi, uz blagonaklono proma-tranje Europe i svijeta na zbivanja. Pobijedili smo i ostvarili nemoguće. Dobili smo svoju dugo očekivanu, samostalnu i slobodnu domovinu, Republiku Hrvatsku.

Ponos je ispunio naše srce i biće, a posebno smo sretni što smo prvi put u povijesti svi bili na jednoj strani u obrani svoje domovine. Sjedinio nas je čovjek sa vizijom, naš prvi pred-

sjednik dr. Franjo Tuđman. Cijeli narod je u Domovinskom ratu bio jedinstven, a naši branitelji oslonac, dika i ponos.

Nisu se štedjeli, dali su i više nego što su mogli, ali nažalost, mnogi su pogi nuli, a mnogi ranjeni i osakaće-ni. Svjesni smo doprinosa branitelja u stvaranju samostalne domovine i njihove žrtve, i neizmjerno smo im zahvalni na nesebičnosti i spremno-sti gubitka života za svoj dom i svoje najbliže.

Mi koji smo ostali, koji živimo u slobodnoj i neovisnoj domovini, ne -mamo pravo zaboraviti njihov do p-rinos u stvaranju domovine; iz za-

hvalnosti oni trebaju biti prisutni u našim mislima i sjećanjima.

Zato Općina Cernik svake godine uoči blagdana Svih svetih okuplja čla nove obitelji poginulih branite-lja te polaže vijence kod spomenika i na grobljima svih naših sela. Na-kon svete mise za sve žrtve Domo-vinskog rata, upriliči se druženje s njihovim bližnjima, roditeljima, dje com i udovicama u pros torijama samostana ili u općini. To je tra di-cija koja se ne smije prekinuti. Oz-biljno razmišljamo u program obi-lježavanja uključiti školsku djecu i osvijestiti značaj Domovinskog ra ta i veličinu žrtve koju su podnijeli nji-hovi roditelji i sumještani.

SJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE I CIVILNE ŽRTVE RATA

Spomenik poginulim braniteljima u Cerniku

Cernička Šagovina Spomen-obilježje Tomislavu Ordaniću na Psunju

17

CERNIKBranko Vuk (1952-1991)Slavko Sokić (1952-1991)Stjepan Bakunić (1950-1991) Darko Terzić (1964-1991)Branko Mrkonić (1963-1991)Tomislav Ordanić (1959-1991)Stanislav Marić (1955-1991)Zlatko Golubić (1959-1991)Franjo Kumić (1962-1991)Milan Kurjaković (1956-1991)Zorislav Terzić (1969-1991)Dražen Brekalo (1965-1991)Tomislav Stazić (1952-1992)Josip Džajkić (1965-1992)Franjo Petošić (1940-1992)Mijo Hettinger (1943-1992)Tomislav Jelinić (1962-1993)Branko Stazić (1952-1995)Zlatko Petrić (1960-1995)Milan Kumić (1965-1995)

BAĆINDOLSlavko Došlić (1969-1991)Zvonko Marinović (1964-1991)

CERNIČKA ŠAGOVINAIvan Matošević (1961-1991)Stjepan Skrobić (1963-1991)Slavko Mihaljević (1954-1991)Slavko P. Matošević (1954-1991)Slavko F. Matošević (1956-1992)Petar Faccio (1952-1992)Mladen Matošević (1961-1992)Mato Kulić (1954-1992)

OPATOVACVjekoslav Šarić (1959-1991)Željko Curić (1960-1994)

PODVRŠKOStjepan Dukanović (1962-1991)Mladen Kovačević (1968-1992)

BANIĆEVACJosip Mikanović (1962-1991)Milan Crljenković (1967-1991)

GILETINCIĐuro Bakunić (1961-1991)Antun Grgić (1950-1993)Matej Terzić (1945-1993)Josip Martinović (1957-1995)

POGINULI, SMRTNO STRADALI I UMRLI BRANITELJI

Brezovo Polje

Cernička Šagovina

18 Podvrško Baćindol

Opatovac

19

Cernik

PsunjSmrtić

20

DOMOVINSKI RATPsunj je obranjen, a odašiljač HRT-a sačuvanKod HRT-ova odašiljača na Psu nju tradicionalno se svake godine oku-pljaju bivši pripadnici Samostal-ne psunjske satnije novogradiške 121. brigade HV-a, roditelji i rodbi-na poginulih branitelja, predstavni-ci Općine Cernik i udruga proiste-klih iz Domovinskog rata i djelatnici HRT-a. Odaje se počast branitelji-ma poginulim na Psunju, ali i svim braniteljima koji su tijekom Domo-vinskog rata branili odašiljač.

Kod spomenika poginulim branite-ljima zapale se svijeće i polože vijen-ci. Evociraju se sjećanja na Domo-vinski rat te jedan od najzahtjevni-jih dijelova novogradiške bojišni-ce i obranu odašiljača HRT-a, koji je emitirao tri radijska i televizijska programa. Izloženo napadima zra-koplova i čestim diverzantskim ak-cijama, u obrani odašiljača je po-ginulo petnaest, a ranjeno trideset pripadnika Samostalne psunjske sat nije kojom je zapovijedao Luka Zec. Zajedno s pripadnicima polici-je i djelatnicima odašiljača spriječili su neprijatelja da odašiljač onespo-

sobi, a time i medijsku blokadu sje-verozapadne Hrvatske.

Braneći prilaze HRT-ovom odaši-lja ču na Psunju su poginuli: Stjepan Škrobić, Ivan Matošević, Robert Pe-tanić, Zlatko Žajgar, Tomislav Or-danić, Stanislav Marić, Zlatko Golu-bić, Ivan Dakić, Milan Cindrić, Ni-kola Lončar, Josip Mikolčević, Fra-njo Kumić, Milan Kurjaković, Zoran Terzić i Zvonko Marinović.

Samostalna psunjska satnijaAktivnosti na obrani Psunja i oda-šiljača HRT-a na Brezovom polju započele su još u lipnju 1991. godi-ne. Na strateški važne točke ras po-ređeni su dragovoljci iz Nove Gra-diške, Nove Kapele, Slavonskog Bro da i Požege te pripadnici MUP-a

iz Policijske postaje Nova Gradiška. Obranu Psunja organizirao je Se-kretarijat za narodnu obranu Nove Gradiške.

Samostalna psunjska satnija ustro-java se od dijelova Cerničke satnije koja je bila u sastavu 1. bojne 108. brigade HV-a, osnovane u lipnju 1991. godine. Cernička satnija dje-lovala je početkom rata u zaustav-ljanju agresora kod Okučana, Smr-tića, Gornjih Bogićevaca, Medara i Trnave.

Za dan ustroja Samostalne psunj s ke satnije uzima se 5. listopada 1991. godine.

Toga dana 47 boraca Cerničke sat-nije priključuje se 35-orici boraca Cerničkog voda i 18-orici pripadni-ka Pratećeg voda koji je imao zada-

Spomenik poginulim

braniteljima u Baćindolu

Spomenik poginulim braniteljima na Psunju

21

ću nadzirati i osiguravati ceste Str-mac – Brezovo Po lje.

Time je kompletirana i ustrojena Samostalna psunjska satnija. Tije-kom listopada broj njenih pripadni-ka kreće se od 100 do 160 boraca.

Za zapovjednika Samostalne psunj-ske satnije imenovan je Luka Zec. Uspješno satniju vodi do sve do travnja 1992. godine.

Svoju zadaću satnija je uspješno oba vila u specifičnom ratnom dje-lovanju. Osiguravanje i nadziranje stra teških točaka na Psunju, a pose-bice odašiljača HRT-a na Brezovom polju, zahtijevalo je dobro poznava-nje terena i dosta domišljatosti. Sa-mostalna psunjska satnija obranila je teritorij koji joj je dan na čuvanje i nadziranje. Njeni borci su bili izlo-ženi svakodnevnim četničkim za-sjedama, snaj perskim hicima, pod-metnutim mi na ma i topničkim pro-jektilima. Dobro fizički pripremlje-ni, hrabri borci Samostalne psunj-ske satnije nisu ag resoru dozvolili pristup na branjeno područje odaši-ljača HRT-a.

Svakodnevna zadaća dijela boraca satnije bila su izviđanja u cilju nad-ziranja svih pravaca na branjenom području. Najznačajniji su bili Bre-zovo Polje – Muški bunar – Fukinac – Hajdučka kosa i Vodostaj na prav-cu Gornje i Donje Šumetlice.

Prema evidenciji Samostalne psunj-ske satnije od 18. rujna 1991. do do-laska UNPROFOR-a u zapadnu Sla-

voniju sredinom 1992. godine, ne-prijatelj je imao 35 borbenih dje-lovanja. Da obrana Psunja nije bila laka borbena zadaća pripadnika Sa-mostalne psunjske satnije potvrđu-je njenih 15 poginulih i 30 ranjenih boraca.

AKCIJA “ŠAGOVINA” Razbili četničko uporište i oslobodili okupirano područje U Cerničkoj Šagovini tradicionalno se povodom 19. prosinca 1991. go-dine okupljaju pripadnici postroj-ba 121. brigade HV-a, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, rodbina poginulih branitelja i mještani te obilježavaju obljetnicu “Šagovina 91.” akcije tijekom koje je razbijeno snažno četničko uporište i oslobođeno prvo okupirano pod ruč-

je u Hrvatskoj. Cernička Šagovina je toga dana mjesto okupljanja pri-padnika svih postrojbi koje su su-djelovale u toj oslobodilačkoj akciji. Posebno veseli što posljednjih godi-na obilježavanju prisustvuju učeni-ci zagrebačke osnovne škole iz Pe-ščenice čiji su bivši đaci sudjelovali u akciji “Šagovina” kao izviđači po-znati pod imenom “Svileni”.

Učvršćeni su položaji na tom dije-lu novogradiške bojišnice, a potom oslobođeni i Širinci. Napadne akcije prema Okučanima zaustavio je Sa-rajevski sporazum 2. siječnja 1992. godine. U akciji “Šagovina” Šešelje-vi “Beli orlovi” imali su oko stotinu poginulih. Radost pobjede pomutili su naši gubici u ljudstvu. Ni u jed-noj ofenzivnoj akciji koju je poduze-la 121. brigada prije, a ni poslije, ni-je bilo toliko smrtno stradalih. Pogi-nulo je trinaest njezinih pripadnika, a više desetaka je ranjeno.

Kod spomen-obilježja podignutom na mjestu pogibije naših branitelja evocirana se sjećanja na ovu uspješ-nu akciju i poginule branitelje: To-mislava Špehara, Tomislava Ruš-kana, Slavka (Dragutina) Mihalje-vića, Slavka (Petra) Mihaljevića, Vladu Dubovskog, Darka Franića, Jocu Marinovića, Marijana Ruška-na, Zdravka Romića, Juricu Beki-ća, Zlatka Krčmara, Igora Vukasa i Miroslava Krpana. U mjesnoj crkvi služi se misa za poginule branitelje.

Psunj - sjećanje na poginule suborce

Brezovo Polje - počast poginulim braniteljima

22

1993. Prvi izbori za članove Općinskog vi-jeća u općini Cernik održani su 7. veljače 1993. godine, a 15. travnja iste godine ustanovljeno je Općin-sko vijeće i izabrani su: Mato Orda-nić (predsjednik), Ivan Tadić (za-mjenik predsjednika), Slavko Ga-lik, Marijan Matković, Vitomir Ža-kić, Stjepan Kumić, Luka Zec, Fra-njo Gudović, Zdravko Kumić, Vlado Terzić, Đuro Mikanović, Tomislav Martinović, Marijan Crljenković, Kre ši mir Ćurić i Mijo Jedličko.

Za načelnika općine izabran je ing. Nikola Jugović, a za njegova zamje-nika Milan Babić.

Prva sjednica Općinskog poglavar-stva održana je 26. kolovoza 1993. godi ne. U Poglavarstvo su izabrani: ing. Nikola Jugović, načelnik, ing. Josip Butković (gospodarstvo), ing. Stanko Lazić (graditeljstvo i mala privreda), ing Danko Vincetić (po-ljodjelstvo), Branko Glokević (turi-zam i ugostiteljstvo), dr. Zlata Šarić (zdravstvo i socijalna zaštita), Ivica

Ograjšek (kultura i sport), fra Vjen-ceslav Janjić (svjetonazor) i Ivan Došlić (suradnja sa selom).

1997. Nakon lokalnih izbora 1997. godi ne konstituirajuća sjednica Op ćin skog vije ća održana je 20. svibnja.

U Općinsko vijeće izabrani su: Ivan Tadić (HDZ), predsjednik, Darko Dedić (HDZ), zamjenik predsjed-nika, Tomislav Martinović (HDZ), Slavko Galik (HDZ), Željko Mato-šević (HDZ), Mato Paurić (HDZ), Stjepan Curić (HDZ), Josip Andra-

šević (HDZ), Krešo Brkan (HKDU), Antun Smiljanić (HKDU), Petar Bi-gović (HKDU), Vjekoslav Bukvić (HKDU), Slavko Topčić (HDZ), Ma-to Ordanić (HDZ), Josip Bakunić (HDZ) i Nikola Jugović (HDZ), na-čelnik.

Prva sjednica Općinskog poglavar-stva u novom sazivu održana je 25. lipnja 1997. godine. Prema Odluci o ustanovljenju u Općinsko pogla-varstvo izabrani su: ing. Nikola Ju-gović, načelnik (prostorno uređenje i komunalna infrastruktura), Milan Babić, zamjenik načelnika (obrtniš-tvo, mala privreda), Vitomir Žakić (poljoprivreda, vinogradarstvo, vo-ćarstvo), dr. Zlata Šarić ( zdravstvo i socijalna skrb), Stjepan Furković (turizam i ugostiteljstvo), Ivan Bi-gović, Stanko Mikić i Đuro Mikano-vić.

2001.Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća održana je 12. lipnja 2001. godine. U Općinsko vijeće izabrani su: Josip Andrašević (HNS-HSLS), predsjednik, Tomislav Šimić (HDZ), zamjenik predsjednika, Darko Radić (HDZ), Hinko Mikanović (HDZ), Franjo Gudović (HDZ), Mijo Mato-šević (SDP), Mijo Jedličko (SDP), Nikola Štrk (SDP), Milan Babić (HDZ), Dražen Buturac (Nezavisna

IZBORI



23

lista Dražena Buturca), Stanko Mi-kić (HSS), Darko Martinović (HSS), Vladimir Vuk (HNS-HSLS), Ivo Ta-dić, (HDZ) i Stjepan Meseš (DC).

U Općinsko poglavarstvo izabrani su: ing. Nikola Jugović, predsjednik (ugostiteljstvo i turi zam), ing. Vi-tomir Žakić, zamjenik predsjedni-ka (malo poduzetništvo), ing. Stan-ko Lazić (gospodarstvo), prof. To-mislav Vlaović (prosvjeta, kultura i sport) i Antun Mihaljević (poljopri-vreda i šumarstvo).

U ovom mandatu dužnost predsjed-nika mjesnog od bora obnašaju: Ma-to Ordanić (Cernik), Marin Ku lić (Cernička Šagovina), Darko Mar -ti nović (Giletin ci), Dražen Kneže-vić (Banićevac), Željko Tu cić (Ba-ćindol), Ivan Josipović (Opatovac) i Dražen Vranješević (Podvrško).

2005. Izbori su održani 15. lipnja 2005. go-dine. Nikola Jugović (HDZ) ponov-no je izabran za općinskog načel-nika. Iz redova HDZ-a u Općinsko vijeće izabrani su: Mato Ordanić, Hinko Mikanović, Stjepan Curić, Ivan Ta dić, Antun Mihaljević, Dar-ko Radić, Tomislav Šimić i Dragutin Janković; iz koalicije SDP-a i HSS-a

2009. godine prvi put nepos red no su birani načelnik i njegov zamje-nik. Nikola Jugović i Vitomir Žakić, kandidati HDZ-a za načelnika i za-mjenika načelnika, uvjerljivo su u prvom krugu slavili izbornu pobje-du.

Kandidati za načelnika i zamjenika načelnika bili su još Tomislav Kru-ljac i Krešo Đurić (HNS-HSLS),

Marijana Majetić i Goran Vincetić (SDP), Neven Mlađen (nezavisni kandidat), Goran Špoljarić i Tomi-slav Vlaović (HSS), te Mladen Vuk i Tomislav Videc (HSP).

Sa sedam izborenih vijećničkih mjes ta HDZ-ova lista s nositeljem Hrvojem Žakićem, potvrdila se kao naj jača politička opcija.

U izborima za Općinsko vijeće su-djelovalo je šest kandidacijskih li-sta: lista HNS-a i HSLS-a s nosite-ljem liste Tomislavom Kruljcem te liste HSS-a s nositeljem Goranom Špoljarićem i HSP-a s nositeljem Mlade nom Vukom, osvojile su po jedno vijećničko mjesto.

Lista HDSSB-a s nositeljem Iva-nom Terzićem osvojila je dva, a lista SDP-a s no site ljem Mijom Kulićem, tri vijećnička mjesta.

Članovi Općinskog vijeća postali su Hrvoje Žakić, Tomislav Šimić, Đu-ro Mikanović, Stjepan Curić, Ivan Tadić, Željko Tucić i Mato Orda-nić (HDZ); Tomislav Kruljac (HNS- HSLS); Goran Špoljarić (HSS); Mla-den Vuk (HSP); Ivan Terzić i Marko Curić (HDSSB); Mijo Kulić, Goran Vincetić i Marijana Majetić (SDP).

Za predsjednika Općinskog vijeća iza bran je Hrvoje Žakić (HDZ), a za zamjenika predsjednika Ivan Terzić (HDSSB).

Mijo Kulić, Tomislav Vlaović, Mi-jo Jedličko i Antun Vincetić; Josip Andrašević s Nezavisne liste Stan-

ka Lazića i Dra žen Buturac s Nezavi-sne liste Dražena Buturca.

Za predsjednika Vi je ća izabran je Jo sip An dra šević, a za njegova zamje-nika Ivan Tadić.

Članovi Op ćin skog po gla varstva su Ni-kola Ju go vić (pred-sjednik), Vi tomir Žakić, Antun Miha-ljević, Vlado Terzić i Milan Babić.

2009. Na izborima odr-žanim 17. svibnja



24

2004. Otvorena nastavno-sportska dvorana u Cerniku, obnovljen dom u Šumetlici i škola u Banićevcu Obilježavajući Dan općine, Cerni ča-ni, stanovnici ostalih mjesta u op-ćini i općinsko čelništvo imali su se čime pohvaliti na svečanoj sjedni-ci Općinskoga vijeća i Poglavarstva održanoj pod predsjedanjem Josipa Andraševića.

Općinski načelnik Nikola Jugović, u nazočnosti brojnih gostiju, prigod-no je istaknuo kako je to bila godina u kojoj je Cernik napokon dobio na-stavno-sportsku dvoranu.

Nastavlje ni su i radovi na izgradnji komunalne infrastrukture pa je ta-ko sve više cerničkih ulica koje ima-ju proveden plin, vodu i kanalizaci-ju. Oni su, uz prometnice koje se ta-kođer obnavljaju, uvjeti koji jam-če gospodarski razvoj i civilizacijski napredak stanovništva.

U općini Cernik ne zapostavljaju se ni ostala mjesta pa je tako 2004. go-dine obnovljena i područna škola u Bani ćev cu te u ratu devastiran i za-paljen dom u Šumetlici, selu koje su nakon rata naselili Hrvati izbjegli iz Bosne i Hercegovine.

Dom su otvorili načelnik Nikola Ju-gović i predsjednik Mjesnog odbora Šumetlica Stipo Zebić. Istaknuli su značaj koji će on imati za društve-ni i kulturni život mještana. Koliko

OBILJEŽAVANJE DANA OPĆINE

će dom značiti Šumetljanima poka-zalo je slavlje koje je trajalo do ka-sno u noć.

Dom u Šumetlici i novo vatrogasno vozilo za DVD Cernik koje 2005. go-dini slavi 120. obljetnicu, posvetio je gvardijan cerničkog samostana fra Josip Grubišić. Najmlađi cernički vatrogasci izveli su pokaznu vježbu.

Napravljeno je oko dva kilometra kanalizacije, najviše u Vinogradskoj ulici te uz Šumetlicu do Frankopan-ske ulice (kod mosta) i otuda prema školi, dvorani i vrtiću. Time je omo-gućeno da se dvorana priključi na kanalizaciju i prođe na tehničkom pregledu.

Riješena je komu nalna infrastruk-tura u Školskoj ulici i spriječeno moguće širenje zaraznih bo lesti i za-gađivanje bunara. Uz cijevi za ka-nalizaciju postavljene su i cijevi za vodovod.

Do obilježavanja Dana općine na pod ručju Cernika izgrađeno je oko osam kilometara kanalizacije i vo-dovoda, a do kraja 2004. godine dovršeni su kanalizacija i vodovod u Požeškoj ulici i stvoreni uvjeti za rekonstrukciju županijske cesta u Frankopanskoj ulici. Novac je na-maknut iz Fonda za regionalni ra-zvoj, Županije i općinskog proraču-na te od kućnih priključaka.

Značajni radovi izvedeni su na regu-laciji toka potoka Šumetlica kako bi se zaštitilo poljoprivredno zemljište i otklonila opasnost od poplave.

Aktivnosti u naseljima ovise uglav-nom o mjesnim odborima i ljudima koji su na njihovom čelu.

U 2004. godini najviše se radi lo u Ba nićevcu gdje je obnovljena škol-ska zgrada. Izgrađeni su nova učio-nica i sanitarni čvorovi, a u starom dijelu škole uređena je višenamjen-

Radovi u Školskoj ulici u Cerniku

Dom u Šumetlici Škola u Banićevcu

25

ska dvorana za sve mještane. Na-pravljen je i projekt za dogradnju kuhinje, prostorije za Mjesni od-bor i sanitarne čvorove. Asfaltirana je nerazvrstana cesta u Opatovcu, a neke ceste su nasute i povalja ne.

Riješena je i dilema oko namjene škole u Cerničkoj Šagovini. Izgra-đena je dona cijama i bila je preveli-ka za potrebe sela. Općina je zajed-no sa školom dugo tražila način na koji najbolje iskoristiti objekt koji nije bio u upotrebi. Odlučeno je da će se tamo organizirati Škola u pri-rodi u kojoj će se održavati semina-ri, predavanja, izložbe i drugi sadr-žaji vezani za obrazovanje učenika osnovnih škola.

Osnovana je Kulturno-umjetnička udruga “Cernik”. Iako postoji HPD

2005. Godina koja će ostati zapisana u spomenicama HPD “Tomislav” i DVD-a CernikSvečana sjednica Općinskog vijeća i Poglavarstva održana je 4. studenog 2005. godine pod predsjedanjem Josipa Andraševića. Nazočni su bili brojni uzvanici i gosti, zamjenik žu-pana Zvonimir Laslo, novogradiški gradonačelnik Josip Mikšić i općin-ski načelnici novogradiškog kraja.

Načelnik Nikola Jugović govorio je o naporima koji se ulažu posljed-njih godina kako bi se stvorili uvjeti za bolji život stanovništva i izgradile komunalna i društvena infrastruk-tura.

U 2005. godini u Cerniku je bilo vi-še značajnijih događanja koji tu go-dinu izdvajaju od ostalih.

HPD “Tomislav” je obilježilo 100., a DVD Cernik 120. obljetnicu posto-janja i rada. Mjesto Cernik i opći-na Cernik već su poznati po brojnim kulturnim i povijesnim znamenito-stima, ali ta će godina ostati zabi-lježena po doprinosu fra Tomislava Vuka koji je Franjevački samostan

i Cernik svrstao među znamenita mjesta katoličke vjere i kulture. Ri-ječ je o jedinstvenoj Biblijsko-arhe-

ološkoj muzejskoj iz lož bi postavlje-noj u Franje vačkom samostanu.

Općina Cernik u 2005. godini je na-stavila započete aktivnosti na iz-gradnji komunalne infrastruktu re u Cerniku i ostalim mjestima općine. U Cerniku se nastavlja izgradnja vo-dovoda i kanalizacije. U svim se mje-stima uređuju i grade objekti druš-tvenog standarda, mo der niziraju ce-ste i popravljaju polj ski putovi. Tre-ba istaknuti veoma značajan posao na katastarskoj iz mjeri zemljišta, a time i sređivanju zemljišnih imovin-sko-pravnih odnosa.

“Tomislav” i KUD “Opatovac” uka-zala se potreba za njenim osniva-njem. Nabavljeni su instrumenti za tamburaški sastav i nešto narod-nih nošnji. Do kraja godine planira se nabaviti muške i ženske narodne nošnje i kompletirati instrumente za dva tamburaška sastava.

Nogometni klub “Mladost” okuplja broj nu mladež, ima više od 100 ak-tivnih nogometaša i natječe se u 3. HNL sa pet selekcija. Za takav nogo-metni pogon potrebna su značajna financijska sredstva i brojni sportski i ostali djelatnici, od trenera i upra-ve do ljudi koji održavaju terene i obavljaju druge poslove. Klub broji između 120 i 150 članova i najveći je sportski klub u općini.

Za obilježavanje značajnih obljet-nice u 2005. godini pripremaju se HPD “Tomislav” koje će obilježiti 100, i DVD Cernik koje će obilježiti 120 godina postojanja.

Dan općine Cernik iskorišten je i kao prigoda da se svima koji su do-prinijeli ukupnom razvoju cerničke općine dodijele priznanja.

fra Tomislav Vuk

DVD Cernik

26

2006. Brodsko-posavski župan nakon 10 godina službeno u općini Cernik Pod predsjedanjem Josipa Andra-ševića i u nazočnosti župana brod-sko-posavskog Šime Đurđevića, odr žana je svečana sjednica Općin-skog vijeća i Poglavarstva.

Općinski načelnik Nikola Jugo-vić govorio je o izgradnji komunal-ne infrastrukture i istaknuo sku pe, ali i veoma značajne poslove na ka-tastarskoj izmjeri koja će razriješi-ti nesređene imovinsko-pravne ze-mljišne odnose. Izrazio je zadovolj-stvo što je nakon deset godina op-ćinu Cernik službeno posjetio brod-sko-posavski župan.

Iako su svečane sjednice u povodu Dana općine prigoda da se govori o uspjesima i planovima te godine ni-su zaboravljeni ni problemi s kojima se sreće općinska vlast. Navedeni su stavljanje u funkciju Gospodarske zone i obnova izletišta Strmac

U Općini Cernik nisu zadovoljni jer u Gospodarskoj zoni nema prodaje parcela, izgradnje proizvodnih i dru-gih objekata i očekivanog zapošlja-vanja. Nisu zadovoljni ni sa stanjem izletišta Strmac i objektima koji su devastirani, ne popravljaju se i da-lje propadaju. Načelnik Jugović na-veo je primjer zgrade bivše SOFK-e koja će se morati srušiti ukoliko ne dođe do njene adaptacije. Za hotel Strmac koji godinama propada ne-ma investitora, a Općina nema nov-

ca da ga sama uredi pa se investitor mora čekati. Dvorac u Cerniku je ta-kođer neiskorišten potencijal. Vra-ćen je bivšim vlasnicima i sada je u vlasništvu kćerke pokojnog Ferdi-nanda Kulmera

Izgradnja komunalne infrastruktu-re i dalje je prioritet pa se i 2006. godine realizira više projekata. U nastavak izgradnje vodovoda i ka-nalizacije utrošeno je dva milijuna kuna, a u modernizaciju cesta izme-đu 200.000 i 300.000 kuna. Jedan od prioriteta je nastavak radova na vodovodu i kanalizaciji u Potočnoj, Đurićevoj i Rokovoj ulici. Radilo se i na rekonstrukciji i proširenju elek-trične mreže. Na području cijele op-ćine popravljani su poljski putovi. Valja naglasiti da je do Gospodarske zone dovedena sva komunalna in-frastruktura.

Plinofikacija u Cerniku je završena, ali se mještani u malom broju pri-ključuju na sustav jer im je još uvi-jek najjeftinije grijanje na drva.

Nastavljena je katastarska izmjera zemljišta. Očekuje se da će taj po-sao od iznimne važnosti biti završen 2007. godine.

Općinski načelnik Nikola Jugović izrazio je zadovoljstvo zbog uspješ-nog rada Kulturno-umjetničke ud-ru ge “Cernik” koja djeluje dvije go-dine. Udruga okuplja mlađe i starije tamburaše, mlađe i starije plesače; puno se putuje i nastupa.

Općina podupire u radu i sva osta-la društva, udruge i klubove na po-dručju općine.

Župan Šimo Đurđević pohvalio je općinsko vodstvo radi uspjeha u iz-gradnji komunalne infrastruktu re i obećao potporu Županije u projek-tima čiji je cilj bolji život stanovniš-tva.

Obilježavanje Dana općine Cernik završilo je 17. studenog u OŠ “Ma-tija Gubec” gdje je održan tradicio-nalni Susret malih pjesnika Slavoni-je i Baranje.

Općinski planovi nisu mali. Znat-nim dijelom njihova realizacija ovisi o sredstvima Županije i fondova kod kojih je kandidirano više projekata. Općina i dalje podržava u radu kul-turna, sportska i vatrogasna društva i druge udruge.

Dan općine i te je godine bio prigo-da da se na svečanoj sjednici zasluž-nim pojedincima i društvima za do-prinos u unapređenju ukupnog ži-vota dodijele općinska priznanja.

Nikoli Jugoviću uručena je Medalja “Hrvatski domoljub” koju mu je za dobru suradnju i prijateljske odno-se dodijelila Udruga ratnih vetera-na “Hrvatski domobran”. Medalju je uručio Franjo Šmer, predsjednik novogradiškog ogranka udruge.

Kod spomenika braniteljima pogi-nulim u Domovinskom ratu polo-ženi su vijenci i zapaljene svijeće, a u crkvi sv. Petra apostola služena je misa zadušnica.

Gradnja tribina na stadionu NK “Mladost”

27

okupljaju svi, od najmlađih do naj-starijih mještana.

Načelnik Nikola Jugović je u iz la ga-nju na svečanoj sjednici Op ćin skog vijeća kao najznačajniji događaj u 2007. godini istaknuo otvorenje Gos podarske zone. Zonu je otvorio ministar Božidar Kalmeta koji je sa suradnicima bio u Cerniku i dogo-varao neke projekte važne za pros-peritet općine.

– Gospodarska zona važna je zbog razvoja gospodarstva i zadržavanja mladih ljudi koji odlaze. Općina sti-pendira 25 studenata od kojih, kada završe fakultet, ostane jedan ili ni-jedan. Dolazi do negativne selekcije stanovništva. Odlaze mladi kvalitet-ni ljudi, a ostaju stari i bolesni. Se-lo, poljoprivreda i sve drugo pomalo propada – kazao je načelnik Nikola Jugović.

U 2007. godini je nastavljen konti-nuitet radova na modernizaciji ne-razvrstanih cesta. Uspjelo se mo-dernizirati sve nerazvrstane ceste, osim tri ili četiri u Cerniku u kojima najprije treba izgraditi kanalizaciju. Asfaltirane su po jedna cesta u Šu-metlici i Podrvškom. Prije toga su asfaltirane dvije ceste u Opatovcu i po jedna u Baćindolu i Cerniku. Mo-dernizacija nerazvrstanih cesta je privedena kraju.

Napravljeni su prijekti za Školsku ulicu koja treba postati šetnica i ko-ja će dati poseban izgled središtu Cernika.

Ne smiju se zaboraviti ni drugi zna-čajni radovi na izgradnji vodovoda i kanalizacije, obnovi društvenih do-mova, sportskih igrališta i uređenju groblja, te potpore koje Općina daje udrugama i društvima.

2007. Nova škola i dom za BanićevljaneS više prigodnih događanja u Cerni-ku i Banićevcu obilježen je Dan op-ćine. Kao i svake godine polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spo-menika poginulim braniteljima oda-no im je dužno poštovanje za dopri-nos u obrani domovine i stvaranju neovisne države Hrvatske, a služena je i sveta misa zadušnica.

Pod predsjedanjem Josipa Andra-ševića održana je svečana sjedni-ca Općinskog vijeća i Poglavarstva. Uz brojne uzvanike nazočni su bili i predstavnici Brodsko-posavske žu-pa nije Stjepan Bošnjaković i Želj ko Burazović te izaslanik županijskog HDZ-a Zvonimir Markotić. Svečana sjednica je bila prigoda da se načel-nik Nikola Jugović osvrne na posti-gnuća u 2007. godini naglašavajući da će ta godina ostati zabilježena po otvaranju Gospodarske zone. Govo-rio je i o planovima koji trebaju po-taknuti ukupan razvoj.

Središnji dio obilježavanja Dana op-ćine Cernik održan je u Banićevcu gdje je otvoren društveni dom. Ivan Tadić je istaknuo da su u nekoliko godina mještani uz pomoć Općine Cernik od stare školske zgrade na-pravili za osnovce školski prostor primjeren školi današnjeg vremena, a dogradnjom i prostor za društveni život mjesta. Predsjednik Mjesnog odbora Dražen Knežević zahvalio je mještanima na uloženom radu kao i donatorima koji su pomogli u iz-gradnji i opremanju doma. Banićev-ljani su bili složni u mišljenju da je dom preporodio selo jer se u njemu

Ministar Božidar Kalmeta na otvorenju Gospodarske zone

Otvorenje doma u Banićevcu

28

2008. Opatovčanima društveni dom s dvoranomRazlog da 31. svibnja 2008. godine Dan općine Cernik bude obilježen u Opatovcu bila je obnovljena sta-ra školska zgrada. Uz novčanu pot-poru Općine i mnogo rada mještana pretvorena je u mjesni dom s poli-valentnom dvoranom u kojoj će se mještani moći okupljati i organizi-rati razne aktivnosti.

Svečana sjednica Vijeća i Poglavar-stva održana je pod predsjedanjem Ivana Tadića. Održana je u nazoč-nosti županijskog pročelnika za po-ljoprivredu Željka Burazovića kao predstavnika Brodsko-posavske žu-panije. On je čestitao na dosad rea-liziranim projektima i odluci općin-skog vodstva da na vrijeme kao pri-oritet odredi izradu projekata ko-ji su uvjet da se radi i da se dobiju sredstva.

O programima i aktivnostima u pro-teklih godinu dana govorio je načel-nik Nikola Jugović spomenuvši pri-tom dobar rad Vijeća i Poglavarstva koji su, kako je istaknuo, radili na dobrobit svih građana i svih naselja u općini.

Međutim nije zadovoljan što, kako smatra, Brodsko-posavska župani-ja ne prati dovoljno aktivnosti ko-je provode. Naglasio je da će uslije-diti adaptacija stare školske zgrade u Podvrškom. Očekuje pomoć Žu-panije jer je škola njeno vlasništvo. Sva mjesta u općini Cernik vrlo br-zo će imati obnovljene stare školske zgrade i uređene društvene domove, kao što je to već učinjeno u Banićev-cu i Opatovcu gdje su nakon obnove mještani dobili na upotrebu višena-mjenske dvorane s pratećim sadrža-jima, a učenici adekvatne prostore za nastavu.

Općina je zajedno s mjesnim odbo-rima zaštitila stare zgade od dalj-njeg propadanja i za duži niz godi-na učenicima i mještanima osigura-la odgovarajuće prostore.

I u 2008. godini nastavljena je iz-gradnja komunalne infrastrukture i društvenih objekata. U Cerniku su sredstvima iz općinskog proračuna izgrađene pješačke staze u Požeš-koj ulici. Nastavljeni su radovi na izgradnji kanalizacije i vodovoda. U Cerniku je te godine sredstvima Mi-nistarstva gospodarstva i Općine, izgrađeno 95 posto kanalizacijske i vodovodne mreže, za život Cerniča-na veoma značajnih objekata komu-nalne infrastrukture.

U Podvrškom je obnovljena crkva sv. Šimuna. Izvedeni su unutarnji i vanjski radovi na fasadi i uređen je okoliš crkve. Izgrađeno je i spomen- obilježje poginulim hrvatskim bra-niteljima.

Na potoku Rešetarica u Opatovcu izgrađena je ustava, a u Gospodar-skoj zoni u Cerniku izgrađen je od-vodni kanal s ustavama. Te je godi-ne izrađen i projekt za vodovod i ka-nalizaciju u Gospodarskoj zoni.

Udruge, društva i klubovi ni u 2008. godini nisu ostali bez općinske pot-pore.

Planirale su se aktivnosti i rado-vi za narednu godinu. Napori će se usmjeriti na izradu projekta vodo-voda za sva naselja u općini i projek-ta za tlačnu stanicu u Cerniku kako bi se riješio problem opskrbe vodom u dijelu naselja koji nema dovoljan pritisak. Izradit će se i projekt za no-gostup u Baćindolu.

Opatovac

Radovi na kanalizaciji u CernikuObnovljena crkva u Podvrškom

29

Škola u prirodi jedan je od većih projekata koji se namjerava prives-ti kraju. Namjera je da Školu u pri-rodi posjećuju djeca iz svih krajeva Hrvatske u sklopu jednodnevnih, dvodnevnih i višednevnih izleta. In-teresa već ima. Škola u prirodi bit će opremljena kuhinjom, imat će spa-vaonice s ukupno 60 ležajeva i sve ostale sadržaje potrebne za njen rad. Partneri u ovom projektu su Osnovna škola “Matija Gubec” Cer-nik i Industrijsko-obrtnička škola Nova Gradiška koja ima programe za zanimanja kuhara i konobara čiji će polaznici, kako se planira, pripre-mati i posluživati hranu.

Iako je planirano renoviranje druš-tvenog doma u Cerničkoj Šagovini, prioritet je dan ulaganjima u Školu u prirodi.

U okviru suradnje škola koje nose ime “Matija Gubec” u Cerniku su bi-li učenici istoimene škole iz Zagre-ba. U posjeti Cerniku bila su i djeca diplomata i sudjelovala u berbi ja-buka. OŠ “Matija Gubec” iz Cernika je pozvana da sudjeluje u kulturnom programu pod pokroviteljstvom Uje dinjenih naroda u kojem će su-djelovati četiri istoimene škole.

Iako je Općina osigurala dio sred-stava, nije se krenulo u adaptaciju stare školske zgrade u Podvrškom, koja je u vrlo lošem stanju stanju i u kojoj se namjerava urediti i jedna višenamjenska prostorija za potrebe učenike i mještana. Problem je što Općina Cernik nije vlasnik škole i ne može raspisati natječaj. Postignut je dogovor se obnova obavi u suradnji sa Županijom jer bi se u suprotnom škola morala zatvoriti.

Najviše se u 2009. godini radilo na uređenju poljskih putova u Cerniku gdje je posao priveden kraju. Počelo je uređenje vinskih cesta, zapuštene parcele se čiste i sade novi voćnjaci i vinogradi. Dosta je napravljeno na uređenju poljskih putova u Podvrš-kom, a s njihovim uređenjem će se nastaviti i u idućim godinama. Bu-dući da se radi se o velikim sred-stvima ne mogu se svi poljski putovi odjednom urediti.

Vodotoci u Cerniku su dobro ure-đeni kao i u naseljima u Opatovcu i Baćindolu. U Cerniku je riješen pro-blem Potočne ulice, ceste i pješačke staze uz samostan. Krivinu na vodo-toku Hrvatske vode su kvalitetno re-gulirale. Radi se na uređenju korita i

2009. Kontinuitet unapređivanja života stanovništva u svim naseljimaU 2009. godini nastavljeni su prije započeti projekti i planirani su no-vi s ciljem da se nastavi kontinui-tet unapređivanja ukupnog života stanovništva u općinskom središtu Cerniku i ostalim mjestima.

U Cerniku je u 2009. godini plani-ran završetak izgradnje kanalizacije. Potpisan je ugovor s nadležnim mi-nistarstvom i dostavljena potrebna dokumentacija za preostali dio ka-nalizacijske mreže od križanja pre-ma Šumetlici i za Gospodarsku zonu te precrpnu stanicu u Gospodarskoj zoni. Taj dio kanalizacije se mora iz-graditi, kao i dovesti voda i plin do Gospodarske zone.

Za tlačnu stanicu dobivena je građe-vinska dozvola i ona se treba gradi-ti uz sufinanciranje Hrvatskih voda. Očekuje se da Elektra izgradi trafo-stanicu koja će zadovoljiti potrebe u Gospodarskoj zoni.

Izgledan je završetak radova i po-četak rada Psihijatrijske bolnice na Strmcu koja je važna zbog zapošlja-vanja nemedicinskog osoblja, a ka-da počne s radom i kao poticaj za ulagače u izletište Strmac.

Susret povodom suradnje sa školom “Matija Gubec” iz Zagreba

Nogostup u Baćindolu

30

2010. Potpisana Povelja o bratimljenju općina Cernik i Čavle Pod predsjedanjem Ivana Terzi-ća u dvorani Biblijsko-arheološkog muzeja održana je svečana sjedni-ca Općinskog vijeća. Uz zamjenika župana Davora Vlaovića i predsjed-nika Županijske skupštine Zdravka Sočkovića, nazočni su bili i gosti iz općine Čavle, koje je predvodio na-čelnik Željko Lambaša.

O aktivnostima Općine u protekloj godini i naporima koji se unatoč manjem priljevu sredstava u općin-ski proračun ulažu u podizanje uku-pnog standarda života stanovništva u svim mjestima u općini, govorio je načelnik Nikola Jugović. Na počet-ku svog izlaganja istaknuo je obno-vu škole koja sada, zajedno sa sport-skom dvoranom i uređenim oko-lišem, omogućava zavidne uvjete za obrazovanje i rad škole u jednoj smjeni. Istaknuo je da će, kada se obnovi škola u Podvrškom, sve po-dručne škole u općini biti obnovlje-ne. One su uz bolje uvjete za obra-zovanje stvorile i uvjete mještanima tih sela za kulturne i društvene ak-tivnosti.

Završen je velik posao katastarske izmjere u k.o. Cernik. Napravlje-ne su nove karte i omogućen razvoj Cernika jer je stvoreno 350 do 400 gradilišta i proširena urbana zona. Cernik je općina od posebne držav-ne skrbi gdje država potiče stambe-nu izgradnju. Dobiveno je oko 200 rješenja za obnovu i izgradnju novih kuća i omogućeno mladim ljudima da lakše dođu do kuće i stambenog prostora.

Postupno se uređuje izletište Strmac i bazen za sezonu kupanja. I dalje se očekuje investitor zainteresiran za ulaganja u Strmac.

Prethodnih se godina sustavno radi-lo na sanaciji vodotoka čime je otklo-njena opasnost od poplava u Cerni-ku. S aktivnostima Hrvatskih voda u općini su više nego zadovoljni. Po-stoji obećanje da će izgraditi tlačnu stanicu u Cerniku koja će omogućiti opskrbu pitkom vodom rubnih po-dručja. Dobivena je lokacijska do-zvola za opskrbu pitkom vodom na-selja Baćindol i Banićevac, dvaju mjesta u općini koja imaju najveće probleme u opskrbi vodom.

Prošle je godine proračun iz no sio 6,4 milijuna kuna. Kada se na miri novac za plaće, socijalu te potrebe

grade se dvije brane da se smanji br-zina protoka vode. Radovi će dopri-nijeti boljem izgledu potoka. Hrvat-ske vode imaju u planu sanaciju po-toka Šumetlice od Cernika do bolni-ce na Strmcu. Projekt će se realizira-ti u nekoliko godina.

Hrvatske vode su aktivne na područ-ju općine i u Općini su zadovoljni s onim što rade. U Cerničkoj Šagovi-ni je u suradnji s Hrvatskim vodama na vodotoku Snaš napravljeno ne-koliko brana i postupno se uređuje korito potoka u samom mjestu.

U 2009. godini aktivna su bila druš-tva, udruge i klubovi za čiji se rad osigurava novac u općinskom pro-računu.

Uz NK “Mladost”, HPD “Tomislav”, KUU “Cernik” i Lovačku udrugu to su i novoosnovana Športsko-ribo-lovna udruga “Bačica” i Udruga vi-nogradara i voćara. Udruga umirov-ljenika također djeluje na području općine kao i dvije udruge dragovo-ljaca iz Domovinskog rata. Općina im pomaže u radu, a visina pomoći ovisi o aktivnostima i broju članova svake udruge ili društva.

Sva društva i udruge dobro rade i njihova su godišnja izvješća o radu zavidna. Udruga vinogradara i voća-ra radi na promoviranju portugisca, a organizira i ocjenjivanje vina. Čla-novi udruge su bili u posjeti vinari-ma u Baranji i dosta rade na svojoj edukaciji. Ocjenjivanje vina

Potpisnici Povelje o bratimljenju

31

Najznačajniji radovi u 2010. godiniOpredjeljenje da se ravnomjerno rje ša vaju problemi u svakom mje-stu, una pre đuje komunalna infra-struktura, ure đuju objekti od zajed-ničkog interesa za mještane i po-boljšavaju ukupni uvjeti života na-stavljeno je i 2010. godine.

U Baćindolu su na zadovoljstvo mješ tana izgrađene pješačke staze, a u Banićevcu parkiralište kod škole i mjesnog doma. U Opatovcu je iz-građen novi rezervoar za vodu iz ko-jega se ovo selo opskrbljuje pitkom vodom. U Podvrškom će do konca godine biti završena sanacija škol-ske zgrade koja će osim za potrebe škole služiti i kao mjesni dom. Re-gulira se potok Šumetlica u dijelu od nogometnog igrališta do rasadnika Šumarije Nova Gradiška. U drugoj etapi regulirat će se do ribnjaka kod Šumetlice, a u trećoj do Strmca.

U Cerničkoj Šagovini reguliran je potok Snaš kroz cijelo mjesto.

Za potrebe bolnice na Strmcu po-stavljen je optički kabel.

Sanirani su poljski putovi u svim selima. U izradi je projektna doku-mentacija za vodoopskrbu Baćin-dola, Banićevca i Šumetlice, te za tlačnu stanicu u Cerniku kako bi se u vodoopskrbnom sustavu povećao pritisak.

S Ministarstvom regionalnog razvo-ja potpisan je ugovor o izgradnji ka-nalizacije u Gospodarskoj zoni.

U suradnji s Fondom za energetsku učinkovitost rekonstruira se javna rasvjeta i postavlja ekološka.

Priprema se dokumentacija za unu-tarnje radove i opremanje Škole u prirodi u Cerničkoj Šagovini.

Radi se na izmjenama i dopunama prostornog plana za cijelu općinu.

društava i udruga, ostane oko 1,5 milijuna kuna da nešto napravimo. Napomenuo bih da samo adaptaci-ja škole i katastarska izmjera sto je blizu 90 milijuna kuna. Svake go-dine napravimo dosta programa s kojima idemo prema raznim mini-starstvima, a s Ministarstvom zašti-te okoliša i energetske učinkovitosti dogovorili smo rekonstrukciju javne rasvjete.

Općinski načelnik Nikola Jugović na svečanoj sjednici je posebno ista-knuo da je Općina Cernik opravda-la svoje postojanje.

– Ove je godine manje novca, a veće su obaveze, želje i zahtjevi. Čujemo da će biti ukidanja pojedinih jedini-ca lokalne samouprave. Volio bih da nismo među njima jer ovo što smo napravili u petnaestak godina puno je više nego u posljednjih pedeset godina. Napravili smo preko 15 kilo-metara kanalizacije, preko 20 kilo-metara vodovoda, asfaltirali i obno-vili sve županijske ceste, uredili vo-dotoke, izgradili sportsku dvoranu, ob no vili školu i crkve. Borit ćemo se da ostane lokalna uprava – kazao je uz ostalo općinski načelnik Nikola Jugović, zahvaljujući svima koji su dali svoj doprinos u realizaciji pro-jekata i unapređenju ukupnog živo-ta u općini Cernik.

Zamjenik župana Davor Vlaović če-stitao je na postignutim rezultatima koji, kako je istaknuo, potvrđuju da je općina dobro vođena, te je izgra-đena infrastruktura i stvoreni uvjeti za razvoj gospodarstva. Raduje, ka-zao je Vlaović, što su zapuštena br-da ponovno zasađena vinogradima i voćnjacima, i dodao da Općina Cer-nik i ubuduće može računati na pot-poru Brodsko-posavske županije.

Dodjela općinskih priznanja i potpi-sivanje Povelje o bratimljenju opći-na Cernik i Čavle bili su najsvečaniji dio sjednice. Povelju su potpisali na-čelnici općina Nikola Jugović i Želj-ko Lambaša te pater Ante Perković, gvardijan franjevačkog samostana u Cerniku i velečasni Petar Zeba, sve-ćenik župe Cernik u Čavlima.

Obnova školske zgrade u Podvrškom

Regulacija potoka Šumetlice

32

2011. Otvaranjem bolnice na Strmcu otvaraju se vrata razvoju turizmaSredišnji događaj obilježavanja Da-na općine Cernik 2011. godine bio je posjet bolničkom kompleksu na Strmcu, koji će, kako je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća istaknuo načelnik Nikola Jugović, biti kotač zamašnjak razvoja. Osim što će pe-deset osoba tamo raditi na poslovi-ma koji nisu zdravstveni, otvaranje ove zdravstvene ustanove je prilika i za proizvođače hrane i voća s po-dručja općine. Izgradnjom ovog bol-ničkog kompleksa povećao se inte-res i za ulaganja u izletište Strmac pa se, kazao je načelnik, već javlja-ju potencijalni ulagači zainteresira-ni za devastirani hotel i bazen. Do-dajmo da općina Cernik ima i druge turističke resurse i priliku da bude turistička općina.

Svečana sjednica Općinskog vijeća održa na je u Franjevačkom samosta-nu pod predsjedanjem Hrvoja Žaki-ća, a u nazočnosti saborskog zastu-pnika Mate Bilonjića, predstav nika Brodsko-posav ske županije Marija-na Štefanca, načelnika i predsjed-nika Vijeća prijateljske općine Ča-vle, Željka Lambaše i Josipa Čaho-nje, načelnika općina Okučani i Re-šetari, Ace Vidakovića i Zlatka Age te drugih uzvanika. Bio je nazočan i gvardijan fra Ante Perković.

U opširnom izlaganju načelnik Ni-kola Jugović se osvrnuo na brojne aktivnosti čiji kontinuitet traje ne-koliko godina i koje se ne mogu sve-sti samo u aktivnosti proteklih go-dinu dana. Izdvojio je poslove kata-starske izmjere vrijedne tri milijuna kuna. Kada se izmjera obavi za k.o. Podvrško i Banićevac završit će se kompletna katastarska izmjera, što je velika stvar za stanovništvo cije-le općine. Načelnik Jugović je izra-zio i zadovoljstvo što mladi ljudi ko-riste mogućnost i pogodnosti da na području općine Cernik grade kuće, jer je općina na području posebne državne skrbi.

Načelnik je nabrojao objekte koji su izgrađeni na ponos svih stanovni-

ka općine. Uz obnovljenu Osnov-nu školu “Matija Gubec”, izgrađe-nu sportsku dvoranu i uređen okoliš škole, koji su sada postali primjere-no uređena cjelina, najavio je skoro otvaranje Škole u prirodi u Cernič-koj Šagovini i završetak obnove po-dručne škole u Podvrškom koja će, kao što je to već bio slučaj u Opatov-cu i Banićevcu, postati prostor od mnogostruke koristi za mještane.

Iako je Gospodarska zona opskr-bljena svom infrastrukturom još uvijek je malo interesa za zemljište koje općina nudi na prodaju. Pla-nira se pomoću sredstava Svjetske banke izgradnja hlad njače koja će moći podmiriti potrebe stanovniš-tva u krugu od pedeset kilometara, a izgledna je i izgradnja termoelek-trane na biootpad.

Načelnik je istaknuo dobru surad-nju s Hrvatskim vodama koje su uložile značajna sredstva u regulaci-ju toka Šumetlice i Rešetarice. Do-dajmo da će se vodoopskrbni sustav općine Cernik spojiti preko Rešeta-ra na vodovod Davor, odakle će vo-du dobiti Baćindol i Banićevac.

Načelnik je govorio i o ostalim rado-vima na poboljšanju i izgradnji ko-munalne infrastrukture.

Obilježavanje Dana općine i ove je godine bilo prigoda da se dodijele općinska priznanja.

Otvorenje bolnice na Strmcu

OŠ “Matija Gubec” Cernik

33

2012. U Cerničkoj Šagovini otvorena Škola u prirodiSredišnji događaj obilježavanja Da-na općine Cernik 2. lipnja 2012. go-dine bilo je otvaranje Škole u priro-di u Cerničkoj Šagovini. U nazočno-sti mještana na prigodnoj svečano-sti školu su otvorili župan brodsko-posavski Danijel Marušić, općinski načelnik Nikola Jugović i fra Vjen-ceslav Janjić koji je u Cerniku bio poseban gost.

– Sviranje orgulja nije nikakvo umi-jeće, treba pravu tipku u pravo vri-jeme stisnuti. Ja sam bio ta tipka u pravo vrijeme kada su iz Graza po-nudili dvije donacije. Jedna je bila škola, a druga vrtić. Odlučili smo se za školu jer je u to vrijeme osnovna škola u Cerničkoj Šagovini bila po-gođena granatom, u njoj su bili hr-vatski branitelji, a djeca su u školu išla u jednu malu prostoriju. Sma-trao sam da Šagovljanima i ovome mjestu koje je dalo veliku žrtvu u Domovinskom ratu i gdje je bila pr-va crta obrane, treba dati jednu ta-kvu donaciju. Odlučili smo se za ško lu i nismo pogriješili.

Danas sam najsretniji čovjek, sret-niji i od svih Šagovljana. U novina-ma je svojevremeno pisalo da je to škola bez đaka, promašena investi-cija, još jedan Obrovac u Slavoniji i slično. Hvala Bogu da to tako nije jer danas ova škola ima svoje oprav-danje – kazao je fra Vjenceslav Ja-njić.

Župan Danijel Marušić zahvalio je fra Vjenceslavu Janjiću u ime Brod-sko-posavske županije i dodao da će se truditi da uz pomoć Županije što više djece dođe u Školu u priro-di u Cerničku Šagovinu. Zahvalio je i na suradnji ljudima koji vode Op-ćinu Cernik.

Svečana sjednica Općinskog vijeća održana je pod predsjedanjem Hr-voja Žakića u Franjevačkom samo-stanu gdje je domaćin bio fra An-te Perković. Bili su tu i brojni gosti,

među kojima i prijatelji iz općina Čavle i Tavankut. Učenici OŠ “Mati-ja Gubec” izveli su, kao i svake godi-ne, prigodan glazbeni program.

Bio je tu i zamjenik župana Davor Vlaović koji se sjetio Domovinskog rata i poginulih branitelja. Čestitao je na svim dosadašnjim postignući-ma koja za stanovništvo u svim mje-stima u općini znače bolji život.

– To pokazuje da ovakve općine mo-raju opstati – kazao je Vlaović i za-hvalio na suradnji i partnerstvu sa Županijom.

Na svečanoj sjednici općinski načel-nik Nikola Jugović opširno je govo-rio o projektima koji su realizirani u proteklih godinu dana te planovi-ma koji slijede u narednom periodu. Radi se o veoma značajnim projek-tima u oblasti komunalne i društve-ne infrastrukture. Od najznačajnijih navedimo da je izrađena dokumen-tacija i ishođena građevinska dozvo-la za vodoopskrbu Cernik – Baćin-dol, Cernik – Šumetlica i Rešetari – Baćindol. Izrađen je i projekt kana-lizacije za Giletince.

Obnovljena je zgrada stare škole u Podvrškom i uređen društveni dom, izvode se radovi na katastarskoj iz-mjeri u Banićevcu i Podvrškom, iz-građena je kanalizacija i crpna sta-nica u Gospodarskoj zoni i Indu-strijskoj ulici te uređeno korito Šu-metlice u Cerniku.

Vrijedni su i projekti koje treba rea-lizirati u narednom periodu. Jedan je uređenje zgrade Općine, a drugi obnova doma u Cerničkoj Šagovini. Radit će se na uređenju nerazvrsta-nih cesta i modernizaciji Potočne, Školske i Ulice dr. Franje Tuđmana, nastavit će se katastarska izmjera, a veoma značajno za izletište Strmac je uređenje zgrade bivše SOFK-e.

Svečana sjednica Općinskog vije-ća bila je prigoda i za dodjelu pri-znanja zaslužnima za razvoj opći-ne. Ove su godine Grb općine, naj-veće općinsko priznanje, dobili OPG Mikanović iz Podvrškog i fra Vjen-ceslav Janjić koji je zahvalio u ime nagrađenih istaknuvši zadovoljstvo što u općini ima ljudi koji zaslužuju priznanja koje treba podržati da bu-du primjer drugima.

Otvorenje Škole u prirodi

34

Obilježavanje Dana općine i održa-vanje svečanih sjednica Općinskog vijeća svake se godine iskoristi kao prigoda da se udrugama, društvima, institucijama i pojedincima zasluž-nim za ukupan razvoj općine dodi-jele općinska priznanja: GRB OPĆI-NE, POVELJA i ZAHVALNICA.

2001. godinePovelju su dobili: Plin-projekt d.o.o. Nova Gradiška, Zdravko Braj-ko, Mjesni odbor Giletinci i Slavča d.o.o. Nova Gradiška

Zahvalnicu su dobili: Krešo Mazić dipl. ing. arh., Mijo Lucić (Baćin-dol), Željko Brčić, Stjepan Akmačić, Ivan Marjanović, Petar Kulić i Julka Julijana Matošević.

2002. godinePovelju su dobili: Dopisništvo HRT-a, Katica Mišković, dipl. ing. arh., “Projektant-Brod d.o.o.” Sla-vonski Brod, “Trox” Cernik, Ivan Terzić, Odašiljači i veze d.o.o. i Žu-panijska uprava za ceste Brodsko-posavske županije

Zahvalnicu su dobili: Tatjana Ja-njatović, Vjekoslav Hudolin, Vla-do Vincetić, Đuro Jelinić, Milenko Matić, Andrija Žakić, Valter Terzić, Stjepan Martinović, Antun Dukić,

dipl. ing. građ., Goran Imrović, dipl. ing. građ. i Darko Radić.

2003. godineZahvalnicu su dobili: Željko Tucić (Baćindol), Darko Grgić i Slobodan Husalić, te slikari koji su donirali slike za aukciju.

2004. godineGrb općine dobili su: tvrtke Gra-ding d.o.o. Cernik i Vodoprivreda Nova Gradiška d.d., mjesni odbori Banićevac i Šumetlica te Željko Bla-zina direktor Vodoprivrede Nova Gradiška.

Zahvalnicu su dobili: Stipo Zebić, Vlado Maljić, Dražen Knežević, To-mislav Jelinić, Dragan Živković, Pe-tar Sokić, Branko Tomek i Stjepan Jelinić.

2005. godineGrb općine dobili su: DVD Baćin-dol, HPD “Tomislav” KUU “Cernik”, Ivan Borić (Hrvatske vode) i CTR- razvojna agencija Brodsko-posav-ske županije d.o.o.

Zahvalnice su dobili: Željko Tr-čić i Slavko Dukanović (DVD Baćin-dol), Đuro Vuk (HPD “Tomislav”), Nikola Živković i Stjepan Bićanić (NK “Mladost”), Tomislav Živković i Zdravko Celezić (DVD Cernik), Ru-ža Peterlik i Helena Bakunić (KUU “Cernik”), Dragan Jelić i Mirela Bre-chelmacher (CTR Slavonski Brod) i prof. Mijo Matošević (Mjesni odbor Cernička Šagovina).

2006. godineZahvalnicu je dobio Vinko Žakić za autorstvo pjesama “Ispod Lipovi-ce stare” i “Lipa moja Slavonijo” po kojoj je smotra folklora u Cerniku dobila ime.

2007. godineGrb općine dobili su: Ivo Petra-nović, Šimo Đurđević i Vodnogos-

OPĆINSKA PRIZNANJA

Dobitnici općinskih priznanja 2007. godine

35

TOMISLAV ĐURIĆ, novinar i publicist, u svom je novinarskom radu i brojnim knjiga-ma i publikacijama zabilježio, afirmirao i od zaborava sačuvao povijesne, kulturne, etno-loške i folklorne znamenitosti Cernika i cerničkog kraja, afirmirajući pritom ljudski rad i stvaralaštvo. Tomu je uvelike doprinijela i njegova zaljubljenost u Cernik i opredjeljenje da još kao mlad čovjek zavoli povijest i krene u istraživanje cerničkog kraja. Perom i fo-toaparatom zabilježio je i u svojim knjigama i publikacijama sačuvao povijesne tragove Cernika i cerničkog kraja.

Fra VJENCESLAV JANJIĆ, osebujni gvardijan Franjevačkog samostana u Cerniku u srcima je Cerničana i ljudi cerničkog kraja. U Cerniku je proveo deset godina. U vrije-me Domovinskog rata i ratnih stradanja bio je duhovna potpora ljudima u najtežim ži-votnim trenucima. Osim doprinosa u duhovnoj obnovi i duhovnom životu svojih župlja-na, otvaranjem samostana široj javnosti velik je doprinos dao kulturnom i prosvjetitelj-skom životu Cernika. U samostanu se organiziraju likovne i kiparske kolonije, a rado vi-đeni gosti su i kulturno-umjetnička društva i brojni pojedinci iz kulturnog, prosvjetnog i društvenog života. Kao član Općinskog poglavarstva puno je doprinosio ne samo uređenju samostana i drugih sakralnih objekata, već i uređenju Cernika i unapređenju života stanovništva. Fra Vjenceslav Janjić dobio je 2012. godine Grb općine, najveće općinsko priznanje.

Počasni građani Cernika

podarska ispostava za mali sliv “Šu-metlica – Crnac”.

Povelju su dobili: Antun Mihalje-vić i Alojzije Aga.

Zahvalnicu su dobili: Nikola Maro-vić, Damir Nikić i Zvonko Ruškan.

2008. godineGrb općine dobili su: Veljko Va-lentin Škovraga, Šimo Đurđević te načelnik Nikola Jugović za zaslu-ge i rad na unapređenju rada lokal-ne samouprave i unapređenju uku-pnog života stanovništva na područ-ju općine Cernik u periodu od 1993.

godine koji je proveo na mjestu na-čelnika.

Povelju su dobili: Katarina Piljić, Nada Došlić i Ivan Tadić.

Zahvalnicu su dobili: Željko Tucić, Slavko Kapetanić i Marko Curić.

2009. godineGrb općine dobila je Katica Miš-ković.

Zahvalnicu su dobili Mjesni od-bor Baćindol, Stjepan Matijašević, učenik OŠ “Matija Gubec” Cernik za osvojeno 1. mjesto u boćanju djece s invaliditetom, Blaž Marović (DVD

Baćindol) i Slavko Dukanović (Mje-sni odbor Baćindol).

2010. godine Grb općine dobili su: Brodsko-posavska županija, Mato Ordanić i Branko Tomek.

Povelju su dobili: Vladimir Štefa-nek, dr. Damir Japundžić, Josip Ža-kić i Dražen Knežević.

Zahvalnicu su dobili: Tomislav Đa ković, Dejan Ugrešić, Dalibor Medved i Branka Klašnja.

2011. godineGrb općine dobili su: Đuro Mika-nović iz Podvrškog (posmrtno, pri-znaje je primila supruga Božica), Željko Tucić (Baćindol), Katica Miš-ković, Dinko Terzić, NK “Mladost” i OŠ “Matija Gubec”.

Zahvalnicu su dobili: Višnja Do-zet, Mladen Dujić, Mijo Sokić i Stan-ko Brkan.

2012. godineGrb općine dobili su OPG Mika-nović (Podvrško) i fra Vjenceslav Janjić.

Dobitnici općinskih priznanja 2011. godine

36

Izborom prvog Općinskog vijeća i Poglavarstva pred općinsko vod-stvo, na čijem je čelu svih dvadeset godina kao načelnik bio ing. Nikola Jugović, stavljeni su veliki i zahtjev-ni zadaci. Željelo se unaprijediti ži-vot stanovništva, kako u Cerniku, tako i u svim mjestima u općini. Za-tečeno stanje bilo je više nego loše.

Osnovne infrastrukture, vodovoda, kanalizacije i plinske mreže gotovo nije ni bilo, a uz gradnju nove treba-lo je obnoviti i postojeću infrastruk-turu. Rat je zbog neadekvatnog odr-žavanja ostavio devastirane ceste i neuređene vodotoke. Trebalo je zbog povećane potrošnje električne energije u domaćinstvima obnoviti električnu mrežu i izgraditi trafosta-nice. Bilo je problema s opskrbom električnom energijom u gornjem dijelu Cernika zbog lošeg napajanja, a na Marijancu je do 2001. godine bilo kuća koje nisu bile priključene na električnu mrežu.

Da bi se počelo bilo što raditi tre-balo je učiniti puno truda i izradi-ti projektnu dokumentaciju i dobiti potrebne dozvole. Dakako, trebalo je osigurati i sredstva.

Od 2003. godine pokreću se velike investicije i kreću radovi na izgrad-nji kanalizacije i vodovoda. Cernik dobiva plinsku mrežu, reguliraju se vodotoci, grade mostovi i prijelazi,

moderniziraju i asfaltiraju županij-ske i lokalne ceste, grade nogostupi i popravljaju poljski putovi.

Veći dio za život stanovništva naj-značajnije komunalne infrastruktu-re završio je pod zemljom i oku da-nas nije vidljiv. Međutim, kanaliza-cija, vodovod i proveden plin zna-čajno su unaprijedili kvalitetu živo ta stanovništva. Osigurana pitka vo da i kvalitetno riješena odvodnja otpad-nih voda, uz kvalitetno zbrinjavanje kućnog i drugog otpada, znače zdra-viji život te čišći i uređeniji okoliš.

Treba svakako istaknuti da je za ko-munalnu higijenu i zaštitu okoliša veoma značajno bilo saniranje od-lagališta otpada u Cerniku, najveće ekološke rak-rane. Dodajmo da se kućni otpad odvozi jednom tjedno iz svih naselja u općini, a glomazni otpad dva puta godišnje. Uređeni su i vodotoci u Cerniku i time otklonje-na opasnost od poplava.

Na području općine Cernik velik dio poslova vezan za komunalnu infra-strukturu je napravljen. Plinofikaci-ja je obavljena samo u Cerniku i u cijelosti su izgrađeni vodovod i ka-nalizacija. Kompletnu infrastruktu-ru ima i Gospodarska zona. Gradi se vodovod u Šumetlici i postupno pre-ma Strmcu, a priprema se projektna

dokumentacija za vodovod u Baćin-dolu i Banićevcu.

Ukupno je u infrastrukturu sa cesta-ma utrošeno oko četrdeset milijuna kuna.

Namjera je općinskog vodstva u vr-lo kratkom roku osigurati pitku vo-du za sva naselja, izgraditi kanaliza-ciju, urediti prometnice i vodotoke. Doda li se tome obavljena katastar-ska izmjera zemljišta, tada se za op-ćinu Cernik može reći da je među onim općinama koje su otišle naj-dalje u sređivanju ukupnog stanja u prostoru u kojem ljudi žive.

Uz to, izgrađena komunalna infra-struktura uvjet je za razvoj poduzet-ništva i gospodarstva.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

37

Iako je Zona gospodarske namje-ne opskrbljena svom infrastruktu-rom, još uvijek je malo interesa za 27 hektara zemljišta koje Općina nudi na prodaju. Gospodarska kriza u Hrvatskoj nije mimoišla ni općinu Cernik pa su zainteresirani investi-tori i potencijalni ulagači u Gospo-darsku zonu odustali od investicija. Izostalo je time i očekivano zapo-šljavanje što je, uz razvoj gospodar-stva te manjeg i srednjeg poduzet-ništva, jedan od ciljeva izgradnje Gospodarske zone.

Na prigodnoj svečanosti, u nazoč-nosti brodsko-posavskog župana Ši-me Đurđevića i njegove zamjenice Suzane Bilić-Vardić, ministar gos-podarstva Božidar Kalmeta otvorio je 9. listopada 2007. godine Zonu gospodarske namjene Cernik u ko-ju je utrošeno više od pedeset mili-juna kuna.

Toga je dana u prostorijama Općine načelnik Nikola Jugović organizirao radni sastanak na kojem su uz mi-nistra Božidara Kalmetu bili župan Šimo Đurđević sa suradnicima, čla-novi Općinskog poglavarstva i po-duzetnici iz općine Cernik.

Razgovaralo se o razvoju gospodar-stva i stvaranju što boljih uvjeta za poduzetnike.

Ukazano je na potrebu izgradnje hladnjače većeg kapaciteta i organi-ziranje otkupa kako bi se od poljo-privrednika otkupili tržni viškovi –

kruške, jabuke, višnje te šumski plo-dovi, posebice gljive, kojih je te go-dine bilo u izobilju, ali ih nije imao tko otkupiti.

U Općini Cernik su uvjereni da će nakon što prođe gospodarska kriza investitori doći u Gospodarsku zonu i omogućiti mladim ljudima da se zaposle, osnuju obitelj i ostanu ži-vjeti na području općine.

Zona gospodarske namjene je i dalje uzdanica za zapošljavanje i rješava-nje problema nezaposlenosti u op-ćini.

ZONA GOSPODARSKE NAMJENE

Otvorenje Gospodarske zone

38

Općina Cernik je među prvim je-dinicama lokalne samouprave u Brodsko-posavskoj županiji donije-la Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i dobila suglasnost za raspolaganje od Mini-starstva poljoprivrede i šumarstva.

Općinsko vijeće je 30. svibnja 2002. godine donijelo odluku po kojoj je najveći dio, oko 1.320 hektara, dr-žavnog zemljišta predviđen za pro-daju. Za davanje u koncesiju predvi-đena su 24 hektara, a za povrat 97,5 hektara. Za zakup nije bilo predvi-đenog zemljišta.

Budući da je državno poljoprivred-no zemljište u općini Cernik bilo usitnjeno i u malim parcelama, bi-lo je nužno identificirati sve čestice i ponuditi ih poljoprivrednicima na prodaju. Time im se omogućilo da povećaju svoje površine ili da se na manjim kupljenim parcelama bave voćarstvom, vinogradarstvom i po-vrtlarstvom. I ovom prigodom se mora istaknuti doprinos koji je dala katastarska izmjera zemljišta i sre-đivanje imovinsko-pravnih zemljiš-nih odnosa.

Program raspolaganja državnim po-ljoprivrednim zemljištem okončan je u većem dijelu Cernika, Šumetli-ci, Opatovcu i Golobrdcu.

Novi nasadi vinograda i voćnjaka na cerničkom vinogorjuProdaja poljoprivrednog državnog zemljišta bila je poticaj oživljavanju poljoprivrede. U suradnji s Brod-sko-posavskom županijom Općina Cernik je u cilju da potakne zapo-šljavanje u toj grani gospodarstva, poticala podizanje višegodišnjih na-sada vinograda i voćnjaka. Dalo je to rezultata. Tome je svakako dopri-nijela i država koja je poticala sad-nju voćnjaka i vinograda značajnim bespovratnim sredstvima.

Iako je postojala velika tradicija, u bivšoj državi su nestali cernički vi-nogradi i voćnjaci.

Odlične klimatske uvjete na cernič-kom vinogorju i zemljište pogodno za razvoj vinogradarstva i voćarstva iskoristile su nove generacije vino-gradara i voćara pa sada na nekada zapuštenom zemljištu ponovo rastu mladi nasadi vinove loze, kruške, ja-buke, višnje, šljive i drugog voća.

Udruga vinogradara i voćaraVinogradari i voćari udružili su se u Udrugu vinogradara i voćara opći-ne Cernik koja promiče vinogradar-stvo i voćarstvo, te tehnologije za sadnju, uzgoj i pravljenje kvalitet-nih vina i rakija. U tu svrhu organi-zira se, zajedno s Poljoprivrednom savjetodav nom službom, ocjenjiva-nje vina i rakija.

Udruga vinogradara i voćara opći-ne Cernik prvi put je 9. i 10. listo-pada 2009. godine organizirala Da-ne cerničkog portugisca. Svi oni koji su došli u atrij dvorca Kulmer nisu se pokajali. Sa zadovoljstvom su, uz kotlovinu, pečene kobasice i pečeno kestenje, te tamburaše Tamburaš-kog sastava Ledina, kušali ovo ose-

DRŽAVNO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

39

bujno autohtono vino cerničkog vi-nogorja na kojem se ponovno sadi gotovo nestala vrsta vinove loze.

Zadovoljni uspjehom prve prezen-tacije cerničkog portugisca, i nared-nih su godina cernički vinogradari, predvođeni predsjednikom udruge Zvonkom Živkovićem, nastavili odr-žavati ovu manifestaciju.

U posljednje se vrijeme, nakon go-dina zatišja, portugizac u velikom stilu vratio na hrvatsku vinsku sce-nu pa tako i na cerničko vinogor-je. Doprinos tome daju vinogradari Stanko Lazić, Zvonko Živković, Lu-ka Zec, Branko Sokić i drugi. U ve-likoj su mjeri, zajedno s Udrugom vinogradara i voćara, uspjeli pro-movirati portugizac kao autohtonu robnu marku vina.

U cilju promocije poljoprivrednih gospodarstava i zadruga, a i poti-caja na organiziranu poljoprivred-nu proizvodnju, Općina Cernik or-ganizirala je 2007. godine u Hrvat-skom zadružnom domu u Cerniku, zajedno s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu služ-bu Nova Gradiška, Ljetnu zadružnu smotru, izložbeno-edukativnu ma-nifestaciju. Svoje proizvode izlaga-la su poljoprivredna gospodarstva i pro izvođači iz Brodsko-posavske, Sisačko-moslavačke i Požeško-sla-vonske županije.

Predstavila se i Uče nička zadruga “Lipovica” OŠ “Ma tija Gubec”.

Uz izložbu su organizirana predava-nja o poticajnim mjerama u voćar-stvu i vinogradarstvu, preradi šljiva i proizvodnji rakije. Smotra je potvr-dila da se poljoprivredna gospodar-stva razvijaju i da imaju kvalitetne proizvode za tržište. Pokazala je na-predak poljoprivrednih gospodar-stava, ali i potrebu, kao što je to slu-čaj s općinom Cernik, da im lokalna samouprava pomogne u organizira-nju i predstavljanju proizvo da.

Zadružna smotra

40

Katastarska izmjera i sređivanje ze-mljišnog stanja, poticaji koje je dr-žava davala poljoprivrednim gospo-darstvima i malim i srednjim podu-zetnicima, te opredjeljenje općinske vlasti da upravo oni trebaju biti te-melj gospodarskog razvoja općine, bili su potpora gospodarskoj djelat-nosti vezanoj za poljoprivredu i po-

dizanje trajnih nasada vinograda i voćnjaka.

Unatoč dugogodišnjoj krizi u državi, teškim uvjetima i neizvjesnosti, obi-teljska gospodarstva su se odupirala nedaćama i unapređivala svoju pro-izvodnju.

Kvalitetno voće, rakije i vina, suho-mesnati proizvodi, sirevi i mnogi drugi proizvodi polako su postajali prepoznatljivi široj javnosti i počeli nalaziti mjesto na tržištu. Doprini-jele su tome i brojne prodajno-izlož-

POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA TEMELJ SU RAZVOJA OPĆINE

bene manifestacije na koje odlaze predstavnici obiteljskih gospodar-stava pojedinačno ili skupno, pred-stavljajući općinu Cernik i prezenti-rajući svoje proizvode.

Redovni su izlagači na Poljoprivred-no-poduzetničkim idejama u Novoj Gradiški, Adventu u Novoj Gradiški i brojnim turističko-gospodarskim manifestacijama koje diljem Hrvat-ske organizira Turistička zajednica u cilju promoviranja autohtonih ga-stronomskih proizvoda i pića.

41

Sređivanje stanja poljoprivrednog zemljišta bilo je poticaj da općin-sko vodstvo odluči riješiti probleme godinama gomilane koji su bili oz-biljna kočnica u razvoju i prepreka u prometu nekretninama. Trebalo je obaviti veliku aktivnost jer se nije moglo služiti kartama koje su iz au-strougarskog vremena.

Uložen je velik napor u pripreme pa je 21. rujna 2005. godine u Cernik došao Željko Bačić, ravnatelj Držav-ne geodetske uprave. Općina Cernik istaknuta je tada kao primjer rješa-vanja zemljišnih problema.

Bio je to početak usklađivanja novo-ga stanja u odnosu na stare mape, dakle usklađivanje podataka iz evi-dencije katastra i gruntovnice s no-vim stanjem na terenu.

Ishod veoma skupog i zahtjevnog posla sređivanja katastra i zemljiš-nih knjiga je bio pretvaranje mrtvog kapitala u aktivni. Omogućeno je da se svaka kuća u zemljišnoj knjizi i svaka čestica koriste kao sredstvo, uključe u financijski sustav i omo-gući se uzimanje kredita.

Izmjerom je u k.o. Cernik obuhva-ćeno 1.200 hektara, odnosno 12 če-tvornih kilometara. Općina Cernik posao je financirala sa 60, a Hrvat-

ska geodetska uprava s 40 posto od ukupnih tri milijuna kuna. Stvoren je time i preduvjet za primjenu kri-terija EU za poticaje.

Djelatnici Katastra i Gruntovnice su koncem 2007. godine u Cerniku po-čeli s izlaganjem katastarske izmje-re. Omogućeno je tako građanima da na jednom mjestu razriješe sve imovinsko-pravne odnose i legalizi-raju svoje izgrađene objekte.

Prvi pozivi upućeni su pred Božić, a poslovi su se nastavili čitavu 2008. godinu.

Puno je posjednika rješavalo pro-bleme vezane za sitne parcele, rje-šavane su ostavine i drugi problemi vezani za imovinsko-pravne odnose kao što su darovanja i kupoprodaje. U ovom postupku postojala je i mo-gućnost da se grupiraju i zamjenju-ju čestice, provedu novi kupopro-dajni i darovni ugovori, te registri-raju stari koji nisu provedeni.

Građani su mogli sve riješiti na jed-nom mjestu i nisu morali ići u Novu Gradišku. Dobiven je čist katastar koji je osnova za normalno postupa-nje prema svim drugim službama, socijalnim institucijama, a značajan je za gospodarstvo, obrtništvo i sve vrste poduzetništva.

Katastarska izmjera omogućila je i proširenje građevinske zone pa je do biveno 400 gradilišta namijenje-nih mladim ljudima za gradnju obi-teljskih kuća. Općina im je time dala poticaj da tu ostanu živjeti.Dio troškova katastarske izmjere snosili su i građani. Bili su podije-ljeni u dvije kategorije. Oni s posje-dom površine do pola hektara pla-ćali su 1.200 kuna podijeljeno na 24 rate, a oni s većim površinama po 2.400 kuna. Ako se zna da je samo jedna kata-starska izmjera stajala preko tri ti-suće kuna, to znači da su građani za iznos koji su platili na jednom mje-stu riješili sve imovinsko-pravne od nose vezane uz sud, gruntovnicu i katastar. Katastarska izmjera je velik dobitak za ljude i za Općinu.Nakon Cernika, katastarska izmjera obavljena je u k.o. Cernička Šagovi-na, Giletinci, Opatovac, Šumetlica i Baćindol, a u listopadu 2011. godine započela je u k.o. Podvrško i Bani-ćevac. Kada i ovi radovi budu zavr-šeni, općina Cernik će biti među ri-jetkim općinama koje će imati u ci-jelosti napravljenu katastarsku iz-mjeru s novim kartama i posjedov-nim listovima.

VELIK ZNAČAJ KATASTARSKE IZMJERE

42

Franjevački samostan u Cerniku i njegovi gvardijani u posljednjih su dvadeset godina nastavili svoju ve-liku duhovnu, prosvjetnu i kultur-nu ulogu u životu Cernika i cernič-kog kraja.

I više nego prije, gvardijani Vjence-slav Janjić, Franjo Tomašević, Josip Grubišić i Ante Perković, uvijek su spremni otvoriti samostanska vrata za kulturna i druga događanja. Velik je njihov doprinos u stvaranju am-bijenta za očuvanje kulturnih, vjer-skih i tradicijskih vrijednosti te du-hovnu i materijalnu obnovu.

U Franjevačkom samostanu održa-vaju se posljednjih godina i svečane sjednice Općinskog vijeća u povodu Dana općine Cernik. Više nego do-bra bila je suradnja u obnovi crkvi

i drugih sakralnih objekata u svim mjestima cerničke župe.

U obnovu samostana u proteklih su dvadeset godina uložena velika sredstva, ali i dragovoljni rad. Tre-ba istaknuti i obnovu gotovo do te-melja srušene crkve sv. Linarte, ko-ju je inicirao fra Franjo Tomašević. Primjer je to zajedništva i suradnje samostana i lokalne zajednice, te velike potpore koju je dala Općina i njen načelnik, ing. Nikola Jugović.

Treba ovom prilikom istaknuti i do-bru suradnju Franjevačkog samo-stana s Osnovnom školom “Matija Gubec”, cerničkim udrugama, obrt-nicima i poduzetnicima. Jedan od događaja koji treba izdvojiti u po-sljednjih dvadeset godina je otva-ranje Biblijsko-arheološke muzej-

ske izložbe fra Tomislava Vuka, je-dinstvenog muzejskog postava koji je uvid u civilizaciju i kulturu Svete zemlje. Franjevački samostan i Cer-nik kao mjesto ona je ucrtala u kartu izuzetnih kulturnih dobara ne samo na nacionalnoj razini, već i na eu-ropskim prostorima.

Svi su gvardijani ostali u lijepom sje ćanju Cerničanima i stanovniš-tvu cerničkog kraja.

Fra Vjencislav Janjić proglašen je i počasnim građaninom općine Cer-nik.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN

fra Vjenceslav Janjić fra Franjo Tomašević fra Josip Grubišić fra Ante Perković

43

BIBLIJSKO-ARHEOLOŠKA MUZEJSKA IZLOŽBAU Franjevačkom samostanu u Cer-niku 15. travnja 2005. godine otvo-rena je Biblijsko-arheološka mu-zejska izložba Hrvatske franjevač-ke provincije sv. Ćirila i Metoda. Jedinstven muzejski postav uvid je u civilizaciju i kulturu Svete zemlje. Izniman je kulturni doprinos koji mladima daje novi pogled na svijet. Fra Tomislavu Vuku trebalo je dva-naest godina za prikupljanje ekspo-nata i pripremu izložbe.

Obnovom Franjevačkog samostana rodila se 1993. godine ideja o ma-njem muzejsko-arheološkom pos-ta vu. Danas je to impozantan po-stav razvrstan u tri dijela. U prvom, arheološkom dijelu su arheološki pred meti. Govore o ambijentu iz ko-jeg je nikla Biblija kao izvor vjere, svjetonazora i kulture.

Drugi dio posvećen je Bibliji kao knjizi, i to ponajprije na originalnim jezicima: hebrejskom, armejskom i grčkom, ali i drevnim prijevodima, s osvrtom na latinsku biblijsku tra-diciju. Treći dio je prikaz kako je Bi-blija ušla u hrvatsku kulturnu bašti-nu i bila most preko kojeg je hrvat-ski narod ušao u zajednicu civilizi-ranih naroda.

Idejni začetnik, autor izložbe i čov-jek koji je uspio prikupiti iznimno vrijedne povijesne predmete i pi-sane dokumente je dr. fra Tomislav Vuk, profesor na Franjevačkom bi-blijskom institutu u Jeruzalemu. Uz autora, izložbu su predstavili prof. dr. fra Frederic Manns, također pro-fesor Franjevačkog biblijskog insti-tuta u Jeruzalemu i dr. fra Mario Ci-frak, predavač na Katoličkom bogo-

slovnom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu.

Stalni postav izložbe omogućava uvid u civilizaciju i kulturu Svete zemlje koja je posredstvom Biblije odigrala značajnu ulogu u oblikova-nju svjetske, europske pa tako i hr-vatske uljudbe i kulture. Ona pred-stavlja izniman kulturni doprinos, ne samo na nacioalnoj, nego i na re-gionalnoj razini jer takve izložbe ne-ma na ovim europskim prostorima. Zato pobuđuje veliku pozornost ne samo kao vjerska, već i kao kulturna i povijesna atrakcija.

Fra Tomislav Vuk ovom je izložbom u svom Cerniku ostvario dugogodiš-nji san, a Cerniku i Cerničanima da-rovao kulturno dobro zbog kojeg se dolazi u Franjevački samostan i Cer-nik.

fra Tomislav Vuk

44

Predsjednica Vlade Republike Hr-vatske Jadranka Kosor, apostolski nuncij u Hrvatskoj Mario Roberto Cassari i fra Donatus Forkan, gene-ralni prior Bolničkog reda sv. Iva-na od Boga 29. svibnja 2011. godine na Strmcu su otvorili prvu katoličku bolnicu u Hrvatskoj “Sveti Rafael” vrijednu oko sto milijuna kuna.

– Katolički predznak u ovoj bolnici nije ideološki nego je vrijednosni. I ovdje su se Milosrdna braća vjerna Isusu Kristu njemu zavjetovala da žele služiti njegovom ljubavlju oni-ma koji su najteže bolesni, psihič-kim bolesnicima. Žele, dakle, Isuso-vu ljekovitu ljubav približiti svakom bolesniku i baš tim putem, poštu-jući svakog bolesnika i pristupaju-ći mu ponajprije ljudskim, velikim, dobrim srcem. To je blagoslovljena ustanova u kojoj će katolička crkva davati svjedočanstvo, ovdje u ovom dijelu naše domovine, što može Isus Krist i u Hrvatskoj – kazao je požeš-ki biskup Antun Škvorčević.

Ostvarena je inicijativa Milosrdne braće sv. Ivana od Boga, predvođe-na fra Kristijanom Sinkovićem po-krenuta 2004. godine.

Trebalo je nadvladati brojne prepre-ke i savladati još brojnije poteško-će. Od pisma namjere Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi 2005. godine i prihvaćanja inicijative od istog ministarstva 2006. godine, do-puštenja biskupa Antuna Škvorčevi-ća da Bolnički red sv. Ivana od Boga utemelji svoj samostan 2006. godi-ne u Šumetlici, do kupovanja zgrade i zemljišta stare bolnice na Strmcu, izrade projekta i gradnje.

Izgradnju bolnice i opremanje fi-nancirao je Bolnički red Milosrdne braće sv. Ivana od Boga sa sjedištem u Italiji. Projekt je proveo fra Kristi-jan Sinković koji je i predsjednik Upravnog vijeća bolnice čiji je prvi ravnatelj bio dr. Josip Mičija.

Bolnica je iznad hrvatskih standar-da u liječenju duševno bolesnih oso-ba.

Ima 143 ležaja, od kojih je 40 za pa-lijativnu skrb, a ostale su za kronič-ne duševne bolesti. Ima tri ambu-lante za psihijatriju, prijemnu am-bulantu i jednu polivalentnu gdje će dolaziti internisti i ostali vanjski suradnici pregledati pacijente koji su u bolnici. Zaposlit će se blizu de-vedeset zdravstvenih djelatnika, a kroz servise koji će obavljati poslo-ve održavanja okoliša, kuhinje, ra-čunovodstva i ostaloga trebalo bi se zaposliti još pedesetak osoba.

Otvaranje bolničkog kompleksa na Strmcu veoma je značajno za opći-nu Cernik. Otvara vrata razvoja tu-rizma i nudi mogućnost zapošlja-vanja na poslovima koji nisu zdrav-stveni, a pruža šansu i proizvođači-ma hrane i voća da prodaju svoje proizvode. Izgradnjom ovog bolnič-kog kompleksa povećao se interes i za ulaganja u izletište Strmac, deva-stirani hotel i bazen. Općina Cernik ima i druge turističke resurse pa su nakon otvaranja Psihijatrijske bol-nice na Strmcu povećane šanse da bude turistička općina.

KATOLIČKA BOLNICA “SV. RAFAEL” NA STRMCU

45

Predsjednik RH Ivo Josipović u posjeti bolnici

46

Jedno od brojnih prijateljstava koja su ljudi cerničkog kraja ostvarili za-hvaljujući suradnji udruga i društa-va te osobnim kontaktima, je i ono ostvareno s ljudima iz općine Čavle u Primorsko-goranskoj županiji.

Sporazum prijateljstva Općine Cer-nik i Općine Čavle potpisan je 28. svibnja 2010. godine na svečanoj sjednici Općinskog vijeća upriliče-noj u povodu Dana općine Cernik. Bio je to najsvečaniji dio sjednice održane u Franjevačkom samosta-nu. Sporazum su potpisali načelnici općina Nikola Jugović i Željko Lam-baša te pater Ante Perković, gvardi-

jan Franjevačkog samostana u Cer-niku i velečasni Petar Zeba, sveće-nik župe Cernik u Čavlima.

Sporazum je rezultat prijateljstva ljudi koje datira još od prvih susreta 2006. godine.

– To je jedna krasna općina u čijem je sastavu i njihovo mjesto Cernik s istoimenom župom. Mi imamo op-ćinu Cernik i župu Cernik pa smo našli zajednički interes za suradnju i prijateljstvo.

Stupio sam u kontakt s predstavnici-ma općine Čavle pa je KUU “Cernik” koja svake godine ide na maskenbal

u Opatiju na povratku navratila u Čavle. Dočekali su nas čelnici opći-ne i tako je počelo prijateljstvo.

Sreli smo istomišljenike s kojima se razumijemo, sastajemo, družimo i jako dobro surađujemo. Naše udru-ge i naša djeca idu njima u goste, a oni dolaze kod nas. Dosad smo imali najviše druženja na sportskom i kul-turnom planu, ali planiramo proši-riti suradnja i na gospodarstvo – ka-že načelnik Nikola Jugović.

SPORAZUM PRIJATELJSTVA OPĆINA CERNIK I ČAVLE

47

NK “Mladost” Cernik na turniru u Čavlima

Posjet učenika iz općine Čavle Školi u prirodi u Cerničkoj Šagovini

48

Za zavidan prosperitet i napredak općine Cernik u dvadeset godina njenog postojanja kao jedinice lo-kalne samouprave, znatnim je dije-lom zaslužna i kontinuirana surad-nja s Osnovnom školom “Matija Gu-bec”. Ravnatelj škole Mato Ordanić i općinski načelnik Nikola Jugović, zajedno s Općinskim poglavarstvom i suradnicima, ulagali su velike na-pore kako bi se unaprijedili uvjeti za obrazovanje u školi, obnovile se škole i opremile učilima. U tome su i uspjeli. Obnovljena je zgrada ma-tične škole u Cerniku i uz nju izgra-đena nastavno-sportska dvorana, a obnovljene su i sve područne škole u selima.

Općina je tijekom proteklih dvade-set godina podržavala brojne izvan-nastavne aktivnosti u školi od kojih treba izdvojiti Susrete malih pjesni-ka Slavonije i Baranje koji su uz afir-maciju dječjeg književnog stvaralaš-tva bili i mjesto gdje su se sklapala brojna prijateljstva.

OSNOVNA ŠKOLA “MATIJA GUBEC”

49

NASTAVNO-SPORTSKA DVORANAPomoćnik ministra mora, turizma, obnove i razvitka Ljudevit Herceg na prigodnoj je svečanosti 15. listo-pada 2004. godine otvorio nastav-no-sportsku dvoranu u Cerniku. Uz nazočno općinsko čelništvo, brojne uzvanike i mještane, dvorana je naj-više radosti donijela učenicima i uči-teljima Osnovne škole “Matija Gu-bec” i cerničkim sportašima. Rav-natelj škole Mato Ordanić i općinski načelnik Nikola Jugović zahvalili su svima koji su doprinijeli da Cernik i cernički kraj nakon 32 godine na-stojanja napokon dobiju dvoranu koja će biti od iznimnog značaja za odvijanje nastave tjelesnog odgoja, sportske klubove i kulturna događa-nja. Posebnu zahvalu dobila je gra-đevinska tvrtka Grading.

– U bogatoj povijesti Cernika kroni-čari su zabilježili značajne događaje koji su označili budućnost, progres, razvoj gospodarstva, kulture i du-hovnih vrijednosti u Cerniku. Ovo je također jedan takav događaj ko-ji će ostati upisan zlatnim slovima u Spomenicu škole i kroniku Cernika. Otvaramo i blagoslivljamo sportsku dvoranu. Očekujemo da će služiti za progres i napredak sporta te razvi-janje duhovne vrijednosti naše mla-deži i učenika. Hvala svima koji su sudjelovali u njezinoj izgradnji, od Ministarstva mora, turizma, obnove i razvitka i naše Općine do Župani-je koja nam je pomogla da teškoće uspješno savladamo. Hvala prijate-ljima, ali i onima koji nisu dobrona-

mjerno gledali na izgradnju dvorane jer su nam time dali dodatni poticaj da je izgradimo – kazao je Mato Or-danić, ravnatelj OŠ “Matija Gubec”.

– Općina Cernik je u Domovinskom ratu bila na prvoj crti obrane. Naža-lost, to je skupo platila jer je 38 bra-nitelja ovdje dalo život u obrani do-movine, 20 njih iz Cernika. Poginu-lo je i deset civila. Smatram da su i oni dobrim dijelom zaslužni što da-nas imamo ovu dvoranu u kojoj će se naša mladež moći slobodno ra-zvijati, slobodno pjevati i natjeca-

ti se, a neće morati kriti svoje ime i svoj ponos.

Treba posebno zahvaliti izvođa-ču radova, tvrtki Grading iz Cerni-ka koja je za manje od godinu dana izgra dila dvoranu. S obzirom da smo os ta li bez igrališta za male sportove, ku pili smo staru kuću uz vrtić, ko-ju smo srušili i dobili zemljište za igrališta za rukomet, košarku i od-bojku. Imat ćemo na površini većoj od tisuću četvornih metara igrališta i vrtić, te primjereno uređen prostor za okupljanje djece i mladeži – ka-zao je načelnik Nikola Jugović obra-ćajući se okupljenima na otvaranju dvorane.

Dvoranu je blagoslovio gvardijan Franjevačkog samostana pater Jo-sip Grubišić, a prigodni program izvela su cernička kulturna društva i učenici škole.

Ministarstvo je u izgradnju dvorane utrošilo 18,8 milijuna kuna.

OSNOVNA ŠKOLA “MATIJA GUBEC”

Nastavno-sportska dvorana

Gradnja sportske dvorane

50

OBNOVLJENA ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE U školskoj Spomenici ostat će zabi-lježeno da je 7. svibnja 2010. godi-ne bilo iznimno svečano na obilježa-vanju Dana Osnovne škole “Matija Gubec”. Okupilo se županijsko i op-ćinsko čelništvo, bivši učenici i umi-rovljeni djelatnici škole, prijatelji škole iz Primoštena i Usore, učenici i djelatnici škole, te brojni djelatni-ci u prosvjeti i drugi uzvanici da bu-du nazočni na otvorenju obnovljene škole i promociji monografije 250 godina školstva u Cerniku.

– U ime učenika, djelatnika ško-le i svih žitelja općine zahvaljuje-mo Brodsko-posavskoj županiji na ovom daru i stvaranju odličnih uvje-ta za rad te svekoliki i svestrani ra-zvoj naše djece. Pozdravljam sve uva žene goste što su došli podijeli-ti s nama našu radost i uveličati ova događanja – kazao je ravnatelj Ma-to Ordanić.

Otvorenje obnovljene škole Školu su otvorili župan Danijel Ma-rušić i njegova zamjenica Ružica Vi-daković, a blagoslovio pater Ante Perković, gvardijan cerničkog Sa-mo stana, istaknuvši da se početak školstva u Cerniku dogodio prije 250 godina upravo u Samostanu.

– Ovo je pravi veliki rođendan jer je ova škola prekrasno obnovljena. Županija je uložila više od 5 mili-juna kuna u njenu obnovu i rekon-strukciju. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli da se ona obnovi, a na-stavnicima i učenicima želim da u njoj provedu što ljepše radne i uče-ničke dane – rekao je župan Danijel Marušić.

– Drago mi je što sam danas na ovoj svečanosti jer je Županija osnivač 25 osnovnih škola, a jedna od njih je Osnovna škola u Cerniku. Iz de-centraliziranih sredstava smo prije dvije godine odredili među priorite-tima sredstva za ovu školu i izdvojili 5,2 milijuna kuna. Puno nam je po-

moglo Ministarstvo mora, prometa i veza koje je uložilo 10,5 milijuna ku-na u dvoranu, tako da je to sada je-dan prekrasan kompleks sa školom koja ima 19 odjela i 397 učenika. Naravno da vodimo računa i o pet područnih škola koje rade u sastavu ove škole u mjestima cerničke opći-ne. Vodimo računa da učenici imaju uvjete primjerene 21. stoljeću – ka-zala je Ružica Vidaković, zamjenica župana.

Škola i lokalna zajednica– Obnovljena zgrada škole, novoiz-građena dvorana i školsko sportsko igralište s rasvjetom sada su jedna zaokružena cjelina s uređenim oko-lišem. Puno to znači za školu i djecu, koja sada nastavu pohađaju u jednoj smjeni. Prije smo rekonstruirali ško-

le u Opatovcu i Banićevcu gdje smo djeci osigurali komforan prostor, a drugi dio stare škole smo adaptirali i on služi kao sportska dvorana đa-cima, a mještanima je na raspolaga-nju za održavanje skupova, zabava i slično, što odlično funkcionira. Tre-nutno smo raspisali natječaj za ob-novu škole u Podvrškom i vjerujem da ćemo do kraja ove ili iduće godi-ne kompletno završiti radove; i ona će na isti način jednim dijelom biti za školu i djecu, a drugim za mješta-ne – zadovoljno je izjavio općinski načelnik Nikola Jugović.

Prigodan program u prepunoj sport-skoj dvorani za goste su izveli učeni-ci škole. Scenskim prikazima evoci-rali su sjećanja na razvoj školstva u Cerniku.

51

Dobra kontinuirana suradnja Opći-ne Cernik i Osnovne škole “Matija Gubec” potvrđuje se i jedinstvenim pjesničkim susretima malih pjesni-ka Slavonije i Baranje. Općina Cer-nik traje dvadeset godina, a isto to-liko i Susreti malih pjesnika koji će se 2013. godine održati po jubilarni dvadeseti put.

Cerničko druženje malih pjesnika, osim što okuplja male pjesnike što-kavce i promovira dječje literarno stvaralaštvo, u Cernik dovodi i ma-le pjesnike iz drugih dijelova Hrvat-ske i susjednih zemalja. Tradicional-no svake godine dolaze mali pjesni-ci čakavci iz Žminja, kajkavci iz Zla-tara i gosti iz Muća, Usore i Žepča u Bosni i Hercegovini i Tavankuta u Vojvodini.

Iako je svrha Susreta malih pjesni-ka Slavonije i Baranje promoviranje

dječjeg literarnog stvaralaštva mali pjesnici se druže, sklapaju prijatelj-stva i iz Cernika zajedno sa svojim mentorima odlaze puni lijepih doj-mova.

Sastavni dio najveće dječje pjes nič -ke manifestacije u Hrvatskoj je tra-di cionalno okupljanje u crkvi sv. Pet ra i Franjevačkom samostanu i bla govanje plodova zemlje, kruha i krušnih proizvoda.

Pokrovitelj ove dječje pjesničke ma-nifestacije je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, supokrovitelji su Brodsko-posavska županija, Op-ćina Cernik i tvrtka Eurom iz Zagre-ba, a tu su i brojni sponzori.

Osnovna škola “Matija Gubec”, nje-ni učenici i učitelji, i Franjevački sa-mostan godinama se potvrđuju kao dobri organizatori i iznimno dobri domaćini.

SUSRETI MALIH PJESNIKA SLAVONIJE I BARANJE 20 GODINA PROMICANJA DJEČJEG LITERARNOG STVARALAŠTVA I CERNIKA

52

Učenici, učitelji i zaposlenici OŠ “Matija Gubec” 5. svibnja 2012. go-dine prigodnim otvaranjem fonta-ne i dovršetkom radova na maketi Cernika te svečanim programom u sportskoj dvorani obilježili su Dan škole. Nazočni su bili Ružica Vida-ković, zamjenica župana brodsko-posavskog, Nikola Jugović, načelnik općine Cernik, fra Ante Perković, gvardijan Franjevačkog samostana, ravnatelji drugih škola, gosti iz pri-jateljske općine Čavle, škole “Matija Gubec” iz Tavankuta, Gornje Stubi-ce i Jarmine, te drugi gosti i prijate-lji škole. Sve ih je pozdravio ravna-telj škole Mato Ordanić.

– Između mnoštva obaveza u školi, odlučili smo se na gradnju fontane. Fontana je građevinski objekt kojim

se šalje neka poruka. Svako doba nosilo je drugi oblik fontane i slalo drugačiju poruku. Pomno smo pro-učavali što i kako napraviti da ona ne bude kič, a da pošaljemo poruku naše sredine. Odlučili smo se za ka-men. Svi ćete se pitati zašto kamen, zar on pripada Slavoniji. Da, kamen je građevinski materijal Slavonije. Okruženi smo na Psunju kameno-lomima, a tri kilometra od Cernika nalazi se cernički kamenolom. Kad smo se odlučili za kamen, trebalo je donijeti odluku kako ga posložiti. Svaki kamen predstavlja jedno mje-sto naše općine. Naša fontana no-si poruku, treba je samo pogledati i razumjeti. Ne bismo uspjeli da nisu svesrdno s nama radili naši domaći ljudi. Svima zahvaljujem – kazao je Mato Ordanić.

Fontanu je posvetio fra Ante Perko-vić.

Završen je i opsežan posao na izradi makete općine Cernik, koja zajedno s fontanom krasi okoliš škole i Cer-nik. Izrađena je u mjeri je 1:5000. Najviše truda utrošio je učitelj teh-ničke kulture ing. Mladen Dujić koji je radove počeo 2004. godine i zavr-šio 2012. godine. Maketa je dužine 6,5 i širine 3,5 metara i predstavlja kompletan Cernik sa svim objekti-ma, naznačen je svaki voćnjak, sva-ka njiva i svaka livada. Posebno su uspješno napravljeni objekti po ko-jima je Cernik prepoznatljiv, a to je Kulmerov dvorac, Franjevački sa-mostan, škola, dvorana, kapelica sv. Roka i židovsko groblje. Svaki objekt vjerna je preslika originala.

ZAJEDNO S MAKETOM CERNIKA, ŠKOLSKI OKOLIŠ KRASI I FONTANA

53

Maketa predstavlja vjerni prikaz izgleda Cernika 2011. godine, a izradila ju je školska grupa modelara pod vod-stvom učitelja tehničke kulture dipl. ing. Mladena Duji-ća. Radovi na maketi započeli su 2004. godine, a pred-stavljena je za Dan škole 2011. Idejni tvorci makete su dipl.ing. Mladen Dujić i Mato Ordanić.

Radove na postavljanju makete izveli su i donirali: pro-jekt nadstrešnice – “ABP” Manda Biondić, dipl.ing.,

autoprijevoznički i zemljani radovi – “Automehanika i građevinarstvo” Goran Gudeljević, građevinski radovi – “Buturac gradnja” Dražen Buturac, krovopokrivački radovi – “Lim-mont” Tomislav Šimić, rasvjeta i video-nadzor – “Meseš d.o.o.” Mladen Meseš, bravarski rado-vi – “Bravarija” Josip Vlaović.

Donatori: Općina Cernik, Hrvatske šume - Šumarija Nova Gradiška, Pilana Žakić, Vjekoslav Paurić.

54

Jedan od objekata obnovljenih u proteklom razdob-lju, veoma značajan za predškolski odgoj, zgrada je dječjeg vrtića.

Pod motom “Pomognimo najmanjima” Općina Cer-nik je sredinom lipnja 2002. godine kod crkve sv. Leonarda organizirala priredbu za djecu i s djecom.

Namjera je bila prikupiti sredstva za adaptiranje dječ jeg vrtića i njegovo opremanje didaktičkom op-remom. Akcija je uspjela. Pored žitelja cerničke opći-ne, u obnovu su se uključili i poduzetnici pa su ma-lišani iz cerničke općine početkom rujna iste godine mogli boraviti u obnovljenom vrtiću.

Dječji vrtić u Cerniku obnovljen je prilozima pojedi-naca, cerničkih i novogradiških tvrtki, te dobrovolj-nim radom cerničkih obrtnika. Dio novca namaknut je na priredbi od prodaje kolača koje su ispekle Cer-ničanke, te prodaje sokova, sladoleda i hrane.

Obojeni su zidovi i stolarija, postavljen novi parket, obnovljena je kuhinja i za nju nabavljena plinska peć i sudoper, uvedeno je grijanje na plin i izmijenjena limarija.

OBNOVLJEN DJEČJI VRTIĆ

Nakon pobjede na Dječjoj olimpijadi cerničke mališane i njihove tete primio je načelnik Nikola Jugović

55

56

UDRUGE, DRUŠTVA I KLUBOVI PONOS SU CERNIKASvake godine u svom proračunu Općina osigurava sred-stva za rad udruga i društava. Potpora im jamči sigurnost i osigurava njihov kontinuiran rad, a oni to na najbolji način vraćaju. Ponos su Cernika. Iznimno su aktivni, fi-nancijski neovisni, a sa sredstvima koja im Općina daje odgovorno raspolažu.

Zato što aktivno rade, dobiju više novca nego udruge u drugim općinama. Treba istaknuti da je u rad cerničkih udruga, kao ni u jednoj drugoj sredini, uključen velik broj djece i mladeži. To je razlog zašto Općina podržava njihov rad.

Hrvatsko pjevačko društvo “Tomislav”, Kulturno-umjet-nička udruga “Cernik”, Dobrovoljno vatrogasno društvo, NK “Mladost”, Lovačka udruga “Srnjak” i ostale udruge su perjanica općine Cernik.

Osim što uspješno prezentiraju svoj kraj i svoje mjesto, kroz brojne kontakte s udrugama izvan općine Cerničani su stekli velik broj prijatelja.

KUU “Cernik”

HPD “Tomislav”

NK “Mladost” Cernik

57

Na vrijednom jubileju, 120 godi-na postojanja i rada DVD-a Cer-nik, cerničkim vatrogascima je na prigodnoj svečanosti održanoj 24. travnja 2005. godine čestitao pred-sjednik Hrvatske vatrogasne zajed-nice Teodor Fricki.

Istaknuo je primjerenu opremlje-nost društva, brigu o starijim člano-vima, a posebno okupljanje i osposo-bljavanje mladih članova. U nazoč-nosti brojnih vatrogasnih društava iz Slavonije i Muća u Dalmaciji, te Stjepana Štiglića, predsjednika Žu-panijske vatrogasne zajednice, Dra-ženu Buturcu, predsjedniku DVD-a Cernik Teodor Fricki je uručio naj-veće vatrogasno priznanje – Plaketu i Povelju s likom Mirka Kolarića.

– Lijepo je vidjeti ovako velik broj vatrogasaca, osobito mladih. To je jamstvo da će dobrovoljnost opsta-ti i da će dragovoljni i profesionalni vatrogasci i dalje zajedničkim sna-gama i složno spašavati ljude i ma-terijalna dobra – kazao je Dražen Buturac.

O radu društva govorio je tajnik Aloj zije Aga.

Priznanje za posebne zasluge i Spo-menicu za šezdeset godina aktivnog članstva HVZ-a dobio je Josip Žakić, a Zlatnu vatrogasnu medalju Josip Babić, Tomislav Jelinić i Marko Ba-kunić. Spomenicu su dobili: Josip Babić, Ivan Vuk, Tomislav Živko-

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO CERNIKvić, Tomislav Čarnojević i Zdravko Sršen. Alojzije Aga dobio je srebrnu medalju, a brončanu Dražen Butu-rac i Dragan Tomičić. Brončanu pla-menicu dobili su: Josip Marić, To-mislav Živković, Stjepan Vuk, Vin-ko Petrović, Kazimir Jelinić, Dinko Dujić, Zdravko Sršen, Zdravko Ce-lezić, Mirko Valešić, Marko Žakić, Marijan Kumić, Tihomir Bakunić i Tomislav Terzić. Znamenje vatroga-sne mladeži dobili su: Josip Živko-vić, Marko Celezić, Leo Paurić, Mir-ko Kurjaković i Tomislav Marić.

DVD Cernik utemeljeno je 1885. go-dine. Od osnutka dalo je velik dopri-

nos u spašavanju ljudi i imovine. Bi-lo je tako i za vrijeme Domovinskog rata i razaranja Cernika.

Iako su Cerničani uvijek bili veza-ni za svoje dobrovoljno vatrogasno društvo te gotovo nema obitelji koja u dugoj povijesti društva nije ima-la člana vatrogasca, bilo je nakon Domo vinskog rata i kriznih perio-da, ne dostatka novca i osipanja čla-nova.

Pod vodstvom predsjednika Dra-žena Buturca i tajnika Alojzija Age, društvo se stabiliziralo i uz potporu iz općinskog proračuna dobro opre-milo.

Proslava 120. obljetnice djelovanja DVD Cernik

58

Hvale je vrijedno zabilježiti sto go-dina bilo koje aktivnosti. U slučaju HPD-a “Tomislav” radi se o sto go-dina glazbene aktivnosti koja nije bila samo puko zadovoljavanje po-trebe za glazbom generacija Cerni-čana. “Tomislav” je u turbulentnim političkim vremenima u tih sto go-dina bio i ostao pojam nacionalne svijesti i pripadnosti. “Tomislav” je i danas jedno od najboljih amater-skih pjevačkih društava u državi

– Komunistički režim u opredjelje-nju da uništi hrvatsku nacionalnu kulturu u Cerniku nije imao oslon-ca. Pritisak da “Tomislav” mijenja ime nije uspio. Čvrst stav Odbo-ra društva, a posebno tajnika Zlat-ka Prelovšeka, omogućio je da se

HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO “TOMISLAV”

Cerničani ponose časnim imenom HPD-a “Tomislav” – kazao je u Sla-vinom domu predsjednik Đuro Vuk na svečanoj skupštini održanoj 8. travnja 2005. godine.

Naveo je slučaj izdavanja Spomeni-ce 1955. godine. U tiskari su pred-stavnici tadašnjeg SSRN-a i UDB-e

umjesto lire s hrvatskim grbom na-redili stavljanje petokrake zvijezde. Takva spomenica nije prihvaćena.

Hrvatsko pjevačko društvo “Tomi-slav” osnovali su 12. veljače 1905. godine Josip Cenić, Stjepan Miš-katović, Ignac Miškatović, Stjepan Trupinić, Žiga Reichert i Franjo Ku-

59

mić. Brojne generacije Cerničana smjenjuju se u društvu, predvođene zborovođama Franjom Kumićem i Draganom Begovićem. Poseban pe-čat radu društva dao je zborovođa Vinko Sokić koji je vodio “Tomislav” više od pedeset godina.

Svečana skupština bila je prigoda da se svima koji su doprinijeli stvara-nju uvjeta za rad dodijele priznanja. Počasnim članovima proglašeni su Miljenko Rosić i Dragutin Janković te OŠ “Matija Gubec”.

Nizom prigodnih manifestacija HPD “Tomislav” je 2005. godine obilje-žio sto godina postojanja i djelova-nja. U Slavinom domu promovirana je 4. lipnja monografija društva. O stoljetnom djelovanju brojnih Cer-ničana u “Tomislavu”, njegovanju i očuvanju hrvatske glazbene i dru-

ge baštine te promicanju hrvatskog kulturnog i duhovnog svjetonazo-ra u teškim političkim okolnostima govorili su predsjednik društva Đu-ro Vuk i autori Vinko Sokić, Alojzije Aga, Tomislav Đurić i Miljenko Ro-sić. Đuro Vuk je zahvalio svima koji su pomogli da se prikupi povijesna građa i monografija tiska. Na proče-lju Slavinog doma otkrivena je spo-

Prvi u Slavoniji organiziraju tradicionalni svinjokoljIz aktivnosti HPD-a “Tomislav” treba izdvo-jiti jednu po kojoj je Cernik također poznat široj javnosti.

Po tradiciji oni prvi u Slavoniji u listopadu organiziraju svinjokolj. Otvaranje sezone svinjokolja i spravljanje poznatih slavon-skih specijaliteta od svinjskog mesa njegu-ju već 27 godina. Kobasice i krvavice, meso za juhu, pečenje i pohanje, sarmu i ćuptete – poznati cernički slani kolač, svake godine pripremaju za isto tako tradicionalnu zaba-vu, gastronomsko-turističku priredbu, koju organiziraju u Hrvatskom domu.

men-ploča Franji Kumiću, osnivaču, prvom zborovođi i voditelju društva od osnivanja do 1932. godine. Plo-ču je otkrila njegova kćerka Josipa Kumić.

U Franjevačkom samostanu isto-ga je dana otvorena izložba Sto go-dina HPD-a “Tomislav” na kojoj je bila izložena brojna arhivska građa društva. Na izložbi je prikazano sto-ljetno djelovanje HPD-a “Tomislav” u okviru povijesnih, kulturnih i po-litičkih zbivanja. Izložbu su postavi-le ravnateljica i kustosica Gradskog muzeja Nova Gradiška Marija Mi-haljević, Marija Karlovčan-Subić i Marina Šebelić.

Iste večeri u crkvi sv. Petra održan je svečani koncert.

Opširnije o društvu pročitajte na web stranici www.hpd-tomislav.hr.

60

Iako mlada, Kulturno-umjetnička ud ruga “Cernik” za samo nekoliko go dina svrstala se među najkvalitet-nije amaterske folklorne skupine u Brodsko-posavskoj županiji i Hrvat-skoj. Uz potporu Općine Cernik ko-ja je stvorila uvjete, na pozornicama diljem Hrvatske i u inozemstvu vrlo brzo su, dobro organizirani i uporni, počeli privlačiti pozornost, pokazali zavidan nivo folklornog umijeća i do-bivali pozitivne kritike i priz nanja.

Tome u prilog govori i činjenica da je KUU “Cernik” punopravna člani-ca CIOFF-a i da je predstavljala Hr-vatsku na mnogobrojnim festivali-ma.

Treba istaknuti da su pritom pre-zentirali folklornu i glazbenu bašti-nu cerničkog kraja, ali i dodati da je to bila i svrha osnivanja udruge 29. travnja 2004. godine.

KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA “CERNIK”Nisu, međutim, stali samo na fol-klornoj baštini svoga kraja. Na nji-hovom programu nalaze se vrhun-ska koreografska ostvarenja kao što su stari Splitski plesovi, Pjesme i plesovi Baranje, Međimurja, Posa-vine, Brodske posavine, Vrlike i Hr-vata Bunjevaca.

Članovi plesnog ansambla podije-ljeni su u tri skupine: reprezenta-tivnu, pripremnu i dječju grupu. Uz tamburaški orkestar djeluje i sekcija tradicijskih instrumenata.

Iz godine u godinu stalno se pove-ćavao broj javnih nastupa. Izdvoji-mo da su samo u 2012. godini bili na Jadranskoj turneji i također nastu-pali u Starim Perkovcima, Kopriv-nici, Pokupskom i Požegi. U organi-zaciji Hrvatskog sabora kulture su-djelovali su na Prvoj smotri koreo-grafiranog folklora Brodsko-posav-

ske županije u Slavonskom Brodu. U konkurenciji jedanaest folklornih skupina proglašeni su najboljom folklornom skupinom i izborili na-stup na Državnoj smotri folklornih ansambala u Čakovcu. Bili su jedi-ni predstavnici Slavonije, Baranje i Srijema.

KUU “Cernik” je i organizator Fol-klornih susreta “Lipa moja Slavoni-jo” koji se održavaju svake godine u rujnu kada u Cernik dolaze brojni folklorni ansambli i KUD-ovi.

Izdvojimo i tradicionalni Božićni kon cert u Hrvatskom domu u Cerni-ku kao jedan od posebnih nastupa.

Umjetnički voditelj folklornog an-sambla je Nikola Kramar, voditelj tamburaške sekcije je Marijan Pau-rić, garderobijerka Mirela Andraše-vić, a predsjednik i glavni menadžer je Nikola Jugović.

O radu udruge, nastupima i gostovanjima opširnije na web stranici www.kuu-cernik.hr

61

Udruga vinogradara i voćara opći-ne Cernik među mlađim je udruga-ma na području općine. Okuplja sve veći broj vinogradara i voćara sa za-daćom da ih educira, kako u sadnji i uzgoju višegodišnjih nasada, tako i u spravljanju kvalitetnih vina i voć-nih rakija. U tu svrhu organizirano odlaze na izložbe, razmjenjuju svo-ja iskustva s drugima i organizira-ju stručna predavanja. Prvi put su u Cerniku 2009. godine organizirali ocjenjivanje vina i rakija proizvođa-ča s novogradiškog i brodskog po-dručja. Svoja vina i rakije nose i na druge smotre i ocjenjivanja koja or-ganiziraju druge udruge.

Dani cerničkog portugiscaTreba istaknuti afirmaciju portugis-ca, osebujnog vina i vinove loze. Od 2009. godine udruga organizira Da-ne cerničkog portugisca u atraktiv-nom ambijentu dvorca Kulmer. Uz domaće specijalitete, pečeno keste-nje i tamburaše, promoviraju auto-h tono vino cerničkog vinogorja. Ia-ko je na području Cernika 10 do 15 hektara zasađenih vinograda por-tugizac je malo zastupljen, zadaća udruge je poraditi na kontroli geo-grafskog porijekla.

Dani cerničkog portugisca prerasli su u tradicionalnu manifestaciju.

UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA

Portugizac je mlado, rujno vino ko-je se u jesen, poslije berbe, prvo pi-je. Odlično se slaže s pečenim keste-njem, a okusom podsjeća na jagode, kupine i višnju. Lagano je vino bo-gato cvjetnim aromama. Ono što je u Francuskoj i svijetu glasoviti bea-ujolais, čiji se dolazak na tržište pre-tvara u pravu vinsku svečanost, to je u Hrvatskoj portugizac.

Treba dodati da je velik poticaj za sadnju višegodišnjih nasada dala Op ćina Cernik koja je, uz sredstva namijenjena za ispitivanje kvalite-te zemljišta, velik pomak napravi-la stvaranjem uvjeta za okrupnjiva-

nje zemljišnih parcela kroz progra-me raspolaganja državnim poljopri-vrednim zemljištem, a posebno izra-dom katastra kojom je uveden red u imovinsko-pravne odnose i ras-polaganje privatnim poljoprivred-nim zemljištem. Općina je sufinan-cirala kupnju zemljišta na Opođu na kojem udruga namjerava izgraditi objekt za preradu grožđa i kušaoni-cu vina.

ĆuptetijadaUdruga vinogradara i voćara orga-nizira Ćuptetijadu, još jednu jedin-stvenu manifestaciju. Ćupteti su ku-linarski specijalitet napravljen od mesnog nadjeva kao za kobasice i beskvasnog tijesta. Komadić mesa uokviren je tijestom i ispečen u tep-siji. Naročito je ukusan kada je još topao.

Ćuptet je autohtoni cernički proi-zvod i ne peče se nigdje osim u Cer-niku i susjednim Giletincima. Vole ga mnogi ljudi, a posebno ljubitelji vinske kapljice. Za ćuptetijadu peku ga cerničke žene, a kvalitetu ocje-njuje povjerenstvo i proglašava naj-ukusnije.

Ćuptetijadu posjećuju brojni gosti, oduševljeni ponudom, atmosferom i ambijentom.

Ćuptetijada

Dani cerničkog portugisca

62

NK “Mladost” je jedan od uspješni-jih i stabilnih no-gometnih klubo-

NK “Mladost” potražuje i troši veli-ka financijska sredstva koja ostva-ruje potporom Općine, donacijama i na druge načine. Veliki su ukupni troškovi prijevoza, treninga, opre-me, održavanja objekata i plaćanje trenera. Zato Općina nogometašima najviše pomaže.

Uz pomoć Općine i donatora uređu-ju se i održavaju dva sportska igra-lišta. Na pomoćnom igralištu po-stavljeni su reflektori, što omogu-ćava treninge i u večernjim satima.

NK “MLADOST” - PONOS CERNIČKOG SPORTAPrimjereno je uređen klupski dom i prilagođen za prihvat većeg broja igrača i njihov boravak u njemu.

Zbog ispunjavanja uvjeta za natje-canje u 3. ligi, izgrađene su tribi-ne sa četiristo sjedećih mjesta i po-stavljene klasične sjedalice. Izgrad-njom tribina nogometno igralište je postalo jedno od ljepših igrališta u županiji, a i šire. S pravom se klub i Cerničani njime ponose.

O kakvom se klubu radi, kako or-ganiziranom i uspješnom, najbolje

va u županiji. Član je 3. HNL Istok gdje postiže zapažene i vrlo vrijedne rezultate. Podupiru ga brojni navi-jači u općini, a ima veliki broj sim-patizera i u drugim mjestima. Oku-plja brojnu djecu i mladež različitog uzrasta i uz sportske, pruža im mo-gućnost i za društveno korisne ak-tivnosti.

63

kazuje podatak da je NK “Mladost” član 3. HNL Istok već dvanaest go-dina bez prekida, a prije toga, godi-nu dana cernički nogometaši igrali su u 2. HNL.

“Mladost” u svom pogonu ima šest selekcija koje ukupno broje oko 120 registriranih igrača, od limača uzra-sta od 6 do 10 godina, početnika od 10 do 12 godina i pionira od 12 do 14 godina, do kadeta od 14 do 16 godi-na, juniora od 16 do 18 godina i se-niora. Posebno treba istaknuti rad s mladim selekcijama koje se takmi-če u 1. kvalitetnoj ligi mladeži Sla-vonije i Baranje. S tim uzrastima rade stručni treneri Matej Vlaović i Miljenko Kumić, koji imaju potreb-ne licence Nogometne akademije za rad. S početnicima radi Ivica Đikić, uči-telj razredne nastave koji uz odlič-

ne nogometne rezultate ostvaruje i izuzetan pedagoški odgoj mladih ig-rača, što je vrlo značajno za njihov dalj nji razvoj kao nogometaša i oso-ba.

S pionirima radi Vedran Robina, pro fesor tjelesnog odgoja. Da kao tre ner odlično radi, vidi se iz rezul-tata koje pioniri postižu. Treba ista-knuti da je iz pionirske selekcije u 1. HNL otišlo nekoliko igrača, što je rezultat rada trenera u mladim se-lekcijama.

Kadete i juniore trenutno vodi tre-ner seniora, koji na taj način ima uvid u mogućnosti pojedinih igrača koji će za godinu dana igrati za se-niore.

Dio igrača šalje u više rangove, a dio za popunu prvog tima. Sada u 1. HNL igraju: za “Osijek” Alen Grgić

i Karlo Lulić, za “Hajduk” Dino Mi-kanović, za “Cibaliju” Matej Ivanko-vić, za “Rijeku” Toni i Niko Jović i za “Varteks” Borna Radić.

Seniore trenira Dinko Terzić, koji ima visoku licencu UEFA Nogomet-ne akademije. Trener je “Mladosti” posljednjih deset godina. Treba sva-kako istaknuti njegovu zaslugu za uspjeh seniorskog tima, koji je u sa-mom vrhu trećeligaškog nogometa.

Posebno treba istaknuti da su u se-zoni 2010. godine cernički nogome-taši bili jesenski prvaci, a na kraju sezone zauzeli su 2. mjesto, što je bio rezultatski uspjeh za ulazak u vi-ši rang – 2. HNL.

Klub financijski nije mogao podni-je ti troškove natjecanja u višem ran gu, pa je ostao natjecati se u 3. HNL.

64

Lovačka udruga “Srnjak” u posljed-njih se dvadeset godina svrstala me-đu najaktivnije udruge u općini Cer-nik, ali i među najbolje organizirane lovačke udruge u Brodsko-posav-skoj županiji.

Nakon Domovinskog rata treba-lo je, pod vodstvom predsjednika Dragutina Jankovića i tajnika Sta-nislava Brkana, ponovno pokrenuti rad udruge, vlastitim radom i sred-stvima obnoviti devastirani lovački dom i urediti njegov okoliš.

U isto vrijeme, osobit značaj prida-je se promicanju lovstva, unapređi-vanju uzgoja, zaštite i lova divljači, a pritom se ne zanemaruju ni zadaće na zaštiti čovjekove okoline. Održa-vaju se stalne aktivnosti u lovištu i na vođenju lovnogospodarske osno-ve koju je vodio Željko Furić.

Treba naglasiti da je poslijeratno razdoblje bilo u znaku promjena granica lovačkih društava i zakupni-ne lovišta.

Rukovodeći ljudi u lovstvu dijele općinu Cernik po pola i udruga “Sr-njak” u natječaju u zakup dobiva lo-vište “Klačinac”, gubi zapadni dio

lovišta i ostaje bez gotovo trećine bivšeg lovišta. Za posljedicu to ima osipanje dijela članova koji prelaze u druga društva.

Za novog predsjednika udruge iza-bran je 1999. godine Vlado Terzić, lovnik je Franjo Jelinić, tajnik Dra-žen Živković, lovočuvar Đuro Jeli-nić, a ekonom Milenko Matić. Druš-tvo broji 69 članova. Pokreću se i rea liziraju brojne aktivnosti.

Na skupštini donose odluku da se obnovi lovački dom i uredi okoliš.

Uz pomoć “Vodoprivrede” Nova Gradiška i podršku Josipa Andraše-vića, uređuje se prilazni put do do-ma, njegov okoliš i strelište.

Najviše poslova obavljaju lovci dra-govoljnim radom, a u obnovu se uključuju i brojni donatori. Jedan je bio i lovac Zdravko Brajko iz Vinko-vaca, koji je za dom poklonio kom-pletnu stolariju sa staklima. Sobo-slikar i ličilac Vladimir Vuk je svo-jim materijalom oličio kompletan dom s unutarnjim prostorijama. Ing. Josip Butković je poklonio ku-

LOVAČKA UDRUGA “SRNJAK”

65

hinju i stolove za lovačku prostori-ju, a Milan Vlaović obnovio limari-ju te postavio limariju na kuhinju i pečenjaru. Pero Mihalić, uz podršku članova udruge, izgradio je kukuru-zanu. Ivo Gudeljević na svoju inici-jativu gradi pečenjaru s nadstrešni-com uz strelište, a potom daje veliku pomoć na postavljanju ograde, po-sebno na gateru. Ogradu je poklonio Marinko Križić. Na uređenju doma i okoliša puno je pomogao i ing. Stan-ko Lazić. Postavio je stolariju, naba-vio boju za fasadu, postavio pločice i uredio kuhinju. Predsjednik Vlado Terzić postavio je vodovodnu mrežu s hidroforom, uredio sanitarne čvo-rove i postavio centralno grijanje. Stjepan Vlaović napravio je stolove na strelištu i pečenjari.

Kuhinja je izgrađena 2003. godine uz veliku pomoć Dražena Buturca koji je izgradio krovnu konstrukci-ju; pločice su poklonili Josip Hlebec i Srećko Šemšedinovski, instalacije za struju postavio je Milan Babić, a ličilačke poslove obavio je Vladimir Vuk.

Obnova i uređenje lovačkog doma zahtijevali su i primjereno uređenje

njegovog okoliša, u čemu su velik doprinos dali Šumarija Nova Gra-diška, Franjo Došlić, Stanko Mijato-vić i Josip Šarić.

Gater za divlje svinje površine dva hek tara udruga je počela graditi 2002. godine. Članovi udruge sami su izveli radove, a žicu su darovali Ivan Borić i Željko Blazina. O gate-ru, koji je služio za obuku lovačkih pasa i postao turistička atrakcija, brinuo se Đuro Jelinić.

Gater za divljač u Franjevačkom sa-mostanu izgrađen je 1993. godine.

Svake godine za potrebe divljači sije se remiza, u čemu pomaže ing. Vito-mir Žakić. Udruga je 1997. godine u Crvenom lugu kupila livadu površi-ne šest hektara na kojoj je izgrađena baraka s pečenjarom.

U novije vrijeme obnovljeno je kro-vište na lovačkom domu i izgrađen gater za srneću divljač.

Lovačka udruga “Srnjak” broji pre-ko sto članova i jedna je od najve-ćih i najbolje organiziranih lovačkih udruga u županiji.

Vlado Terzić bio je predsjednik ud-ru ge od 1999. do 2007. godine, a Stjepan Vlaović od 2007. do 2011. godine kada ga na čelu udruge na-sljeđuje Ivan Heli. Sve vrijeme lov-nik je Franjo Jelinić, a do 1999. go-dine lovnik je bio Đuro Jelinić.

U prvih deset godina nakon rata pu-no je učinjeno na stvaranju uvjeta za zavidan rad udruge.

Uz članove udruge, tome su doprini-jeli brojni donatori. Velika podrška Upravnom odboru bili su Đuro Jeli-nić, Milenko Matić i Franjo Vuk.

Treba naglasiti da u proteklih dva-deset godina Lovačka udruga “Sr-njak” ima stalnu potporu Općine Cernik i načelnika ing. Nikole Jugo-vića.

66

Športsko-ribolovna udruga “Bačica” jedna je od najmlađih udruga u op-ćini Cernik. Osnovana je u siječnju 2009. godine na inicijativu velikog broja sportskih ribolovaca. Osnivač-ka skupština održana je u nazočno-sti općinskog načelnika Nikole Ju-govića.

Četrdesetak ribolovaca nazočnih na skupštini potvrđuje koliki je bio in-teres za udruživanje i organizirano

djelovanje sportskih ribolovaca i re-kreativaca s područja općine Cer-nik, koji su zbog nedostatka udruge u Cerniku, bili članovi drugih sport-sko-ribolovnih udruga.

Za prvog predsjednika izabran je Stjepan Meseš, za dopredsjednika Dražen Buturac, a za tajnika Mir-ko Žegarac. Izabrani su i članovi Upravnog odbora i Nadzornog od-bora te članovi Suda časti.

Budući da je znatan broj članova udruge imao iskustva u radu sport-sko-ribolovnih udruga i sportskim ribolovnim natjecanjima, nije bilo teško organizirati i pripremiti natje-cateljske i druge aktivnosti udruge. Treba istaknuti da im je jedna od te-meljnih zadaća, u skladu sa Statu-tom udruge, brinuti se o vodama na području općine, vodotocima i aku-mulaciji Bačica, a time i o ribljem fondu i zaštiti okoliša.

ŠPORTSKO-RIBOLOVNA UDRUGA “BAČICA”

67

Šahovski klub “Cernik” najmlađa je udruga građana na području općine Cernik. Osnovan je 6. lipnja 2012. godine.

Na osnivačkoj skupštini bilo je na-zočno dvadesetak za šah zainteresi-ranih, mlađih i starijih, budućih čla-nova kluba. Šahovski klub “Cernik” osnovan je na inicijativu Petra Ra-dosavljevića koji je izabran i za pr-vog predsjednika.

Nazočni su bili Vinko Leskovar, pred sjednik Šahovskog saveza Brod-sko-posavske županije, Pavo Mato-šević, predsjednik Šahovskog kluba “Strmac” Nova Gradiška i Mladen Kaužljar, predsjednik Šahovskog

klu ba “Bedem” Gornji Bogićevci. Nazočan je bio i općinski načelnik Nikola Jugović.

Skupština je za tajnika izabrala Da-mira Cohu, a za blagajnika Gorana Grgurića. U Izvršni odbor izabrani su Branko Tomek i Zdravko Petrić, a Ferdo Andrašević izabran je za predsjednika Nadzornog odbora.

Šahovski klub “Cernik” osnovan je s ciljem da se ljubitelji šaha udruže, organiziraju i natječu u kadetskoj i seniorskoj ligi, te organiziraju školu šaha u Osnovnoj školi “Matija Gu-bec”.

Prvi šahovski vikend-turnir održan je već 26. lipnja 2012. godine. Otvo-

rili su ga predsjednik kluba Petar Radosavljević i zamjenik načelnika općine Cernik Vitomir Žakić. Sudje-lovalo je osam klubova i dvadeset i dva natjecatelja. Do kraja 2012. go-dine održan je još jedan vikend-tur-nir, a vikend-turnirom započela je i 2013. godina, kada su se u općin-skim prostorijama okupila dvadeset i četiri šahista iz pet klubova.

ŠAHOVSKI KLUB “CERNIK”

68

Udruga umirovljenika Cernik među najstarijim je cerničkim udrugama osnovanim u neovisnoj Hrvatskoj. Osnovana je nakon okončanja Do-movinskog rata, a njen predsjednik je do 2006. godine bio Josip Kova-čević.

Sadašnji predsjednik Franjo Jelinić, zajedno s članovima udruge, na-stavlja aktivnosti po kojima je udru-ga svrstana među najaktivnije umi-rovljeničke udruge u Brodsko-po-

savskoj županiji. Druže se, korisno rade za zajednicu i idu na izlete. Bili su u svim poznatim toplicama u Hr-vatskoj, a posjećuju i druga mjesta.

Da ljudi treće životne dobi mogu biti itekako korisni za društvo i zajedni-cu u kojoj žive, cernički umirovlje-nici potvrđuju tri puta godišnje ka-da se okupljaju na radnim akcijama kod crkve sv. Linarte. Pokošena tra-va i uređen okoliš crkve njihovo je djelo.

UDRUGA UMIROVLJENIKA

Uređenje okoliša crkve sv. Linarte

69

À

À Cernik

Á Giletinci

Â Cernička Šagovina

Ã Šumetlica

Ä Baćindol

Å Opatovac

Æ Banićevac

Ç Podvrško

È Golobrdac

É Sinlije

Opršinac

Â

Á

Ã

Å

Ç

È

É

Ä

Æ

ZEMLJOVID OPĆINE CERNIK

70

Zajedništvo preporodilo Banićevac Postojao je velik razlog da se Dan općine Cernik 2007. godine obilježi u Banićevcu, pogotovo za mještane. Općinski načelnik Nikola Jugović i predsjednik Općinskog vijeća Josip Andrašević prigodno su u zgradi po-dručne škole otvorili i mještanima dali na korištenje uređen prostor za rad mjesnog odbora i okupljanje.

Primjer drugim mjestima– Banićevac je primjer drugim mje-stima kako treba raditi i na bolje mi-jenjati svoju sredinu. Zajedno s mje-štanima, od stare škole uspjeli smo napraviti za djecu prostor adekva-tan vremenu u kome živimo. Imaju uređenu učionicu, garderobu, sani-tarne čvorove i uvjete da im u tom prostoru bude ugodno.

Dvorana koju danas otvaramo je vi-šenamjenska. U zimskom periodu djeci služi za tjelesni odgoj, a mje-štanima za okupljanja. Ovo je dokaz da male lokalne sredine mogu za-

jedno s mještanima napraviti puno toga, što je jako bitno i za općinu Cernik. Uredili smo prostor u ko-jem ćemo provoditi slobodno vrije-me, okupljati se i družiti. Zato treba odati priznanje mještanima koji su svojim radom i doprinosom pomo-gli da se se ova zgrada obnovi od te-melja do krova – kazao je općinski načelnik Nikola Jugović.

Gradnjom doma pokrenuli društveni život– Razlog ovom okupljanju je završe-tak obnove ovoga objekta koji nam znači izuzetno mnogo. Prije nekoli-ko godina zgrada područne škole u Banićevcu bila je u izuzetno lošem stanju. Matična osnovna škola u Cer-niku nije imala sredstava za obnovu

Banićevac

71

ovako velikog objekta. Dogovorili smo se da to učinimo za jedničkim naporima Škole, Općine i samo-ga mjesta. Uspjeli smo u pro teklih nekoliko godina od stare područne škole dobiti prostorije potrebne za društveni život mjesta, a djeci osi-gurati adekvatan prostor primjeren školi današnjeg vremena.

Početkom obnove školske zgrade naše selo je oživjelo i dobilo novu snagu. Usuđujem se osvrnuti na uređe nje ovog objekta kao na vri-jeme do početka obnove i vrijeme poslije obnove. Prije obnove naše selo je bilo dosta uspavano. Početak obnove nije značio samo spašavanje jedne zgrade od daljnjega propa-danja, nego i oživljavanje društve-nog života u mjestu. Općina Cernik uložila je velika sredstva, ali se ovaj projekt ne bi mogao realizirati da nije bilo velikog entuzijazma sta-novnika, posebno Mjesnog odbora Banićevac na čelu s Draženom Kne-ževićem. Vrijednost ovog obnovlje-nog objekta nije samo materijalna nego je mnogo vrjednije to što on živi u pravom smislu riječi, jer se ovdje okupljaju svi stanovnici sela, od najmlađih pa do najstarijih. Naše mjesto je prije 80 godina imalo 100

stanovnika više. Ljudi iz Banićevca su se razišli do Nove Gradiške, Po-žege i Zagreba, ali i do Australije i zemalja zapadne Europe. Izuzetno smo sretni što će većina njih danas biti ovdje i što su svojim donacijama doprinijeli da se društveni dom što prije opremi – kazao je Ivan Tadić pozdravljajući u ime MO-a Baniće-vac okupljene mještane i goste.

Škola i dom za ponos – U obnovu je uloženo oko milijun kuna kojima treba dodati donaci-je dobrih ljudi i vrijednost radova mještana. Uloženo je puno truda i rada. Obnova je obavljana u tri eta-pe i od trošne zgrade u šest godina smo uspjeli napraviti objekt kojim se danas ponosimo.

Kada smo 2002. godine razgovarali s ravnateljem škole Matom Ordani-ćem i saznali da škola nema sredsta-va za obnovu, a mi znali da se ne-mamo gdje okupljati, odlučili smo se za zajedničku akciju. Zgradu smo u cijelosti obnovili. Pod smo ukopa-li 70 cm da dobijemo potrebnu vi-sinu prostorija. U tri dana 20 ljudi iskopalo je oko 150 kubičnih metara zemlje.

Obnovom školske zgrade selo je oživjelo. Tu se svake nedjelje oku-pljamo jer imamo i igralište za male sportove koje planiramo asfaltirati – kazao je Dražen Knežević, predsjed-nik MO-a Banićevac i uručio zahval-nice svima onima koji su doprinijeli da se u cijelosti obnovi, a dijelom i dogradi zgrada područne škole.

Obnovljena zgrada područne škole Dan škole OŠ “Matija Gubec” 2004. godine obilježen je u Banićevcu. Bilo je toga dana puno razloga za slavlje ravnatelja škole Mate Ordani-ća, učitelja, načelnika općine Cernik Nikole Jugovića i mještana Bani-ćevca, posebno onih najmlađih – polaznika područne osnovne škole.

U nazočnosti mještana, učenika i učitelja, općinski načelnik Nikola Ju-gović otvorio je obnovljenu zgradu područne škole i mjesni dom. Izgra-đena je nova učionica i sanitarni čvorovi, a u starom dijelu škole ure-đena je višenamjenska dvorana za okupljanje mještana i rad Mjesnog odbora. Blagoslovio ih je pater Josip Grubišić. Prigodan program izveli su učenici i folklorna skupina KUU “Cernik”.

Ravnatelj škole Mato Ordanić imao je razloga reći da je u obnovi po-dručne škole najveći doprinos dala Općina Cernik, ali i posebno nagla-siti doprinos mještana Banićevca, koji su uz novac velik doprinos dali svojim radom. Pomogla je i Brodsko-posavska županija.

Slavlje u povodu otvaranja obnovljene škole bilo je prigoda i za najavu novih radova. Napravljen je projekt za dogradnju kuhinje, sanitarnih čvorova i prostorije za Mjesni odbor pa mještani Banićevca zajedno s Općinom Cernik kreću u još jednu akciju.

72

Opredjeljenje članova Općinskog vi-jeća i načelnika Nikole Jugovića da se ravnomjerno rješavaju problemi u svakom mjestu na području op-ćine, mještani Banićevca su dobro iskoristili. Podupirali su općinske projekte i svojim radom doprinosili da se oni brže i jeftinije realiziraju.

Uz adaptaciju zgrade područne ško-le, u Banićevcu se proteklih godi-na mnogo toga radilo, popravljalo i gradilo kako bi se znatno poboljša-li uvjeti za bavljenje svakodnevnim aktivnostima i sam život u selu.

Izgrađeno je i asfaltirano parkirali-šte kod škole i mjesnog doma.

Uređeno je mjesno groblje i izgrađe-na mrtvačnica, te je uz groblje ure-đeno parkiralište. Groblje je usto pro šireno i ograđeno, a izgrađene su i stepenice s rukohvatom.

Obnovljeno je krovište i uređena fa-sada na crkvi sv. Ivana.

Kroz selo je postavljena nova javna rasvjeta, kao i na igralištima. Oko nogometnog igrališta postavljena je ograda i priređena je podloga i as-faltirano igralište za odbojku do ko-jeg je izgrađen i prilazni put.

Za izgled sela i odvodnju površin-skih voda veoma je značajno čišće-nje seoskih kanala. Na četiri mjesta postavljene su rešetke da voda ne oštećuje asfaltnu cestu.

Da se uredi autobusno stajalište s nadstrešnicom i okretištem za auto-

buse bilo je potrebno postaviti 30 metara betonskih cijevi promjera 80 centimetara.

Uz održavanje poljskih putova, tre-ba dodati da su izgrađena tri prije-laza preko vodotoka i na njima je iz-građeno nekoliko stepenica kako bi se spriječilo da bujice oštećuju nji-hovo korito.

Urednom i čistom okolišu doprini-jelo je i uređenje divljeg odlagališta otpada.

Od ostalih značajnijih poslova nave-dimo da su pod jedan krov stavlje-ni školska drvarnica, skladišni pro-stor i prostorija s pečenjarom, oči-šćen je bunar i kupljena pumpa za hidrofor.

Brojni radovi i izgrađeni objekti unaprijedili su život mještana

73

U proteklih dvadeset godina puno je toga napravljeno u Baćindolu u cilju da se unaprijede uvjeti života stanovništva. U namjeri da se rav-nomjerno ulaže u sva mjesta u op-ćini, obnavlja i gradi infrastruktura i objekti društvenog standarda, Op-ćina Cer nik i njeno vodstvo nisu za-nemarili ni Baćindol.

Osim što je obnovljena mjesna cr-kva, za potrebe mještana kompletno je obnovljen društveni dom, a za po-trebe DVD-a Baćindol, njegove pro-storije. Kao i u svim drugim mjesti-ma u općini, izgrađeno je igralište za male sportove te je asfaltirano i ograđeno, a postavljena je i rasvjeta.

Uz pješačke staze s obje strane se-la, uređeno je mjesno groblje, a na mrtvačnicu je postavljen novi kosi krov. Do groblja je izgrađen i prila-zni put. Reguliran je i vodotok Reše-tarice kod groblja i vatrogasnog do-ma i izgrađeno nekoliko stepenica i ustava.

Redovito se popravljaju poljski pu-tovi, a veoma je važna za život i oču-vanje životnog okoliša i sanacija div-ljeg odlagališta otpada.

Izmijenjena je niskonaponska mre-ža i vanjska rasvjeta, a kod crkve je izgrađeno dječje igralište.

Jedan od prioriteta u narednom pe-riodu su pripreme za izgradnju vo-dovoda.

BaćindolObnavljaju se i grade infrastruktura i objekti društvenog standarda

74

Općina Cernik nastavila je 2009. godine s praksom obilježavanja Dana općine izvan općinskog sre-dišta.

Nakon Opatovca i Banićevca, sve-čana sjednica Općinskog vijeća po vodom Dana općine održana je u Baćindolu pod predsjedanjem Vitomira Žakića.

U Baćindolu su tom prigodom ot-vorene asfaltirane pješačke staze, a kod spomenika poginulim bra-niteljima i svima onima koji su da-li život u borbi za neovisnu Hrvat-sku, položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Dan općine obilježen u Baćindolu

U nazočnosti prijateljskih vatrogas-nih društava iz novogradiškog i po-žeškog kraja, predstavnika Županij-ske vatrogasne zajednice: dopred-sjednika Stjepana Milašina, Stje-pana Štiglića i Branka Barbarića te Dražena Buturca, predsjednika Va-trogasne zajednice Cernik, općin-skog načelnika Nikole Jugovića i brojnih drugih gostiju DVD Baćin-dol je 2005. godine obilježilo 50. obljetnicu djelovanja i rada.

Okupljene članove DVD-a Baćin-dol i goste pozdravili su predsjednik DVD-a Željko Trčić i općinski na-

čelnik Nikola Jugović. O osnivanju društva, njegovom radu, školova-nju vatrogasnog kadra i opremanju društva vatrogasnom opremom, za-štiti od požara i zaštiti dobara u dru-gim prilikama govorio je tajnik Dra-go Matijašević.

Za dugogodišnji rad u vatrogastvu i doprinosu u očuvanju vatrogasnih tradicija te zaštitu dobara i ljudi, va-trogasci DVD-a Baćindol dobili su zaslužena vatrogasna priznanja.

DVD Baćindol te je godine imalo 25 aktivnih članova, 15 podupirućih i 10 članova vatrogasne mladeži.

Društvo ostvaruje dobru suradnju sa raznim udrugama i sportskim klu bovima te općinskom vatroga-snom zajednicom. Djeluje na pod-ručju Podvrškog, Opatovca, Bani-ćevca i Baćindola.

50 godina DVD-a Baćindol

75

Kapela sv. Marije Magdalene u Ba-ćindolu izgrađena je 1849. godine, a do 1996. godine, kada je posljednji put počela njena temeljna obnova, obnavljana je i dograđivana 1865., 1882. i 1902. godine kada su podi-gnuti toranj i križ.

Do svoje smrti posljednju obnovu je vodio pater Julije Jančula, a dovršio ju je pater Franjo Tomašević.

Osim obnove krova, uređena je i unutrašnjost kapele i naručen no-vi oltar za koji je dograđen i pripre-mljen prostor. Lijepom izgledu ka-pele doprinijela je i obnovljena fasa-da te ograda od betonskih stupića i uređen okoliš.

U Baćindolu je 22. srpnja 1998. go-dine bilo izuzetno svečano. Obnov-ljenu kapelu tada je blagoslovio po-

Obnovljena kapela sv. Marije Magdalenežeški biskup msgr. dr. Antun Škvor-čević. Treba naglasiti da su obnovi kape-le sv. Marije Magdalene doprinijeli i mještani koji su uz novčane priloge za obnovu, sami obavili mnoge po-slove. Obnovi su doprinijeli i drugi dona-tori koji su dali novčane priloge i tvrtke koje su izvodile radove.

76

Za općinu Cernik i mještane Pod-vrškog, 7. listopad 2011. godine bio je iznimno značajan dan. Na svečan način i veliko zadovoljstvo mješta-na, župan brodsko-posavski Dani-jel Marušić i općinski načelnik Ni-kola Jugović, otvorili su obnovljenu zgradu škole i društveni dom. Isto-ga dana ravnatelj Državne geodet-ske uprave Željko Bačić i načelnik Nikola Jugović otvorili su radove na katastarskoj izmjeri u katastarskim općinama Podvrško i Banićevac.

Katastarska izmjera – Ova općina i njeni ljudi puno rade, pa i mi dolazimo raditi zajedno s nji-ma. Nakon što smo izvršili katastar-sku izmjeru u ostalim katastar skim općinama, nastavljamo radove u k.o. Banićevac i Podvrško. S radovima, koji stoje 2,5 milijuna kuna, riješit ćemo pitanje katastra i zemljišnih knjiga, bez kojih sela i seoske sredi-ne ne mogu opstati. Bez njih nema perspektive. Zadovoljstvo mi je što s Općinom i uz podršku Županije rea-liziramo ovaj projekt. Za dvije godi-

ne ćemo krenuti u izlaganje i imati sređeno stanje i mogućnost razvoja – kazao je Željko Bačić.

– Izmjerom ove dvije katastarske općine, područje će biti katastarski riješeno, s novim kartama i posje-dovnim listovima i riješenim imo-vinsko-pravnim odnosima. Danas je zadovoljstvo otići u katastar i pogle-dati nove karte u katastarskim op-

ćinama Cernik, Cernička Šagovina, Giletinci, Opatovac, Šumetlica i Ba-ćindol, gdje je obavljena katastarska izmjera.

U sljedeće dvije do tri godine u ka-tastarskim općinama Podvrško i Ba-nićevac će se riješiti problemi i stvo-riti uvjeti za promet nekretnina i ra-zvoj – zadovoljno je izjavio načelnik Nikola Jugović.

Podvrško

77

PodvrškoZadovoljna je bila i Mira Jurišić, predsjednica Mjesnog odbora Podr-vrško. Smatra da je projekt od velike važnosti za selo jer, unatoč tome što je Podvrško u području od posebne državne skrbi, zbog neriješenih imo-vinsko-pravnih odnosa, mještani ni-su mogli koristiti sredstva za obno-vu i izgradnju kuća, a ni druge poti-caje. Katastarska izmjera, naglasila je, puno znači za mlade ljude u selu, ali i za ostale mještane.

Dom i školaDa otvaranje obnovljene zgrade po-dručne škole i mjesnog doma bu-de svečano potrudili su se učenici matične škole “Matija Gubec” Cer-nik, koji su priredili scenski prikaz, i KUU “Cernik”. Obnovljenu školu blagoslovio je pater Ante Perković.

– Trebalo je dosta vremena da se kre ne s radovima na obnovi ove škole. Prvi razlog su bili veliki troš-kovi, a drugi što škola nije bila u vla-sništvu Općine. Kada smo sa Župa-nijom dogovorili suvlasništvo, mo-gli smo krenuti s radovima. Pokoj-ni Đuro Mikanović prvi se zalagao za njenu obnovu i zahvaljujući nje-mu ova je škola obnovljena. Vrijed-nost radova je oko 1,7 milijuna ku-na. Zahvaljujem Županiji i mješta-nima na pomoći koju su dali i trudu da se ova škola obnovi. Sedamdeset posto sred stava osigurala je Općina Cernik, a ostalo su osigurali Župani-ja i mještani – kazao je načelnik Ni-kola Jugović.

Dom i škola imaju uvedeno central-no grijanje, a za otvorenje doma Mjes ni odbor je dobio kompletan inventar i suđe za poslužiti dvjesto osoba. U dvorištu je izgrađena dr-varnica, pečenjara i sjenica, te je uređeno dječje igralište. Znatno su poboljšani i uvjeti za sport i rekrea-ciju. Uređeno je travnato nogomet-no igralište i izgrađena prostorija s terasom te asfaltirano igralište za male sportove.

Priznanja– Treba puno zahvaliti načelniku općine Nikoli Jugoviću i njegovim suradnicima na suradnji i pomoći. Ovakvi projekti se mogu napraviti samo ako ih lokalna uprava osmisli, financira i potiče – kazao je župan Danijel Marušić.

U ime mještana Podvrškog, svima koji su doprinijeli da se zgrada ško-le obnovi zahvalila je predsjednica Mjesnog odbora Mira Jurišić. I sa-ma je dobila pohvale na dobrom vo-đenju Mjesnog odbora, a od žena Podvrškog i prigodan poklon.

Općinska priznanja načelnik Nikola Jugović uručio je Miri Jurišić, rav-natelju škole Mati Ordaniću, Zdrav-ku Mihanoviću, posmrtno Đuri Mi-kanoviću, tvrtki Grading, Tomislavu Šimiću i tvrtki Lim-mont.

Ostale aktivnostiDa bi unaprijedili život u selu, mje-štani Podvrškog proveli su brojne aktivnosti uz potporu Općine i na-čelnika Nikole Jugovića.

Crkva sv. Šimuna obnovljena je 2008. godine. Izvedeni su unutar-nji i vanjski radovi na fasadi i ure-đen okoliš crkve.

Izgrađeno je i spomen-obilježje za poginule hrvatske branitelje.

Valja istaknuti da je u selu postav-ljena ekološka, štedna javna rasvje-ta, a uređena je i mrtvačnica na mje-snom groblju.

Od komunalnih radova treba ista-knuti saniranje dijela mjesnog vo-dovoda.

Asfaltirana su dva sokaka te nasipa-ni i prošireni poljski putovi.

78

Razlog da 31. svibnja 2007. godine Dan općine Cernik bude obilježen u Opatovcu bio je završetak obnove školske zgrade.

Uz novčanu potporu Županije i Op-ćine te mnogo rada mještana, pre-tvorena je u jednom dijelu u vreme-nu primjeren prostor za obrazova-nje najmlađih mještana Opatovca, a u drugom u mjesni dom s polivalen-

tnom dvoranom za okupljanje mje-štana i organiziranje raznih aktiv-nosti.

Zgrada škole obnavljana je u neko-liko faza. Prvi radovi započeli su 1995. godine. Obnovljeni su krov, učionica i stan za učitelja, a radove je financirala Brodsko-posavska žu-panija. Stara učionica dana je na ko-rištenje folklornoj udruzi.

U drugoj fazi od 2006. do 2008. go-dine dograđen je postojeći prostor, a troškove je snosila Općina Cernik. Proširena je stara učionica, izgrađen ulazni hol, kuhinja i sanitarni čvor. Treba istaknuti da su velik doprinos dali mještani dobrovoljnim radom.

Izgrađena je i nadstrešnica s peče-njarom i uređen okoliš škole, a Udruga vinogradara i voćara Cernik

Obnovljena stara školska zgrada i pretvorena u mjesni dom i prostor primjeren za obrazovanje

Opatovac

79

zasadila je tridesetak stabala voćaka oko škole i doma. Izgrađeno je i as-faltirano igralište za male sportove.

Svečana sjednica Vijeća i Poglavar-stva održana je pod predsjedanjem Ivana Tadića, a u nazočnosti Željka Burazovića, predstavnika Brodsko-posavske županije, koji je općin-skom čelništvu i mještanima česti-tao na realiziranim projektima.

U kulturno-umjetničkom progra-mu sudjelovali su HPD “Tomislav” i njegov tamburaški orkestar, KUU “Cernik” i učenici Osnovne škole “Matija Gubec” Cernik.

Da bi se poboljšali uvjeti života u se-lu, radilo se u proteklom periodu i

na obnovi i izgradnji komunalne in-frastrukture. Asfaltirana su dva se-oska odvojka i uređeno parkiralište kod groblja. Popravljen je i održa-van mjesni vodovod, a za bolju op-skrbu vodom izgrađen je novi rezer-voar. Obnovljena je i vanjska rasvje-ta. Uređeno je i ustavom regulirano korito potoka Rešetarica kroz selo, posebno kod groblja. Treba dodati da su, osim modernizacije nerazvr-stanih cesta, popravljani i nasipani poljski putovi.

Nisu zaboravljeni ni Opatovčani po-ginuli u Domovinskom ratu. Njima u počast i za doprinos koji su dali za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, iz-građeno je spomen-obilježje.

80

Općinski planovi poslijeratne obno-ve i izgradnje u Šumetlici su se po-čeli najkasnije realizirati jer su se i sami mještani kasno organizirali. Raz log tome je izmjena većeg bro-ja stanovništva u mjestu, do koje je došlo razmjenom obiteljskih kuća. U Šumetlicu su se nakon Domovin-skog rata doselili Hrvati izbjegli iz Bosne i Hercegovine.

Značajniji radovi izvedeni su na ob-novi i rekonstrukciji mjesnog vodo-voda koji ni danas ne zadovoljava

potrebe, često se kvari, a nedostaju i dovoljne količine vode.

Prva od akcija u koju su se uključili mještani bila je uređenje sportskog centra i njegovog okoliša.

Obnova u ratu devastiranog i zapa-ljenog doma počela je 2004. godine, kako bi se mještanima osigurao od-govarajući prostor za razna okuplja-nja i aktivnosti.

Najprije je izmijenjeno krovište, a potom je dom u cijelosti obnovljen,

zajedno s mjesnom trgovinom. Ve-liko slavlje u Šumetlici bilo je 2005. godine kada su obnovljeni dom ot-vorili općinski načelnik Nikola Ju-gović i predsjednik Mjesnog odbora Šumetlica Stjepan Zebić. Dom je od velikog značaja za društveni i kul-turni život mjesta.

Uz kontinuirano održavanje sport-skog parka i groblja, u proteklom periodu treba istaknuti asfaltiranje jednog seoskog odvojka i obnavlja-nje javne rasvjete.

Obnovljen dom za doseljene Hrvate

Šumetlica

81

Svečano otvorenje obnovljenog doma

u Šumetlici 2005. godineŠumetlica

82

Izgradnja Hrvatskog doma “Dr. Fra-njo Tuđman” obilježila je protekli period u Giletincima. Prije nego što je izgrađen i svečano otvoren 2002. godine, trebalo je srušiti stari dom, organizirati dragovoljni rad i prio-nuti poslu, što su mještani Giletina-ca rado i učinili. Novi dom, predra-čunske vrijednosti 1,2 milijuna ku-na, stajao je u konačnici puno ma-nje, zahvaljujući upravo mještani-

ma koji nisu žalili uložiti vlastiti rad u njegovu izgradnju. Da se dom iz-gradi pomogli su i donatori.

Da bi izgradili jedan od najljepših domova u županiji, osim velikog truda, mještani su tri godine izdva-jali novac. Treba reći da se manji dio mještana nije odazvao pozivu Mje-snog odbora Giletinci i Općine Cer-nik i nije sudjelovao u sufinancira-nju.

Unatoč tome, dom je izgrađen i opremljen. Ima veliku dvoranu, ku-hinju, sanitarni čvor, dva poslov-na prostora i veliki podrum. U pot-krovlju su prostorije za rad mjesnih organizacija i udruga. U sklopu do-ma je i prostor za trgovinu, a ispred doma napravljeno je veliko parkira-lište.

Treba naglasiti da je izgradnja do-ma rezultat dobre suradnje Mjesnog odbora Giletinci i Općine Cernik.

U proteklom periodu kontinuirano su održavani poljski putovi, uređe-no je igralište za male sportove, po-stavljena ograda i rasvjeta. U sredi-štu mjesta uređen je odvod za obo-rinske vode, a obnovljena je i nisko-naponska mreža i vanjska rasvjeta. Iako su mjesno groblje i mrtvačnica primjereno uređeni, predstoje rado-vi na njihovom daljnjem uređenju.

U narednom razdoblju veoma zna-čajna za život u Giletincima bit će iz-gradnja kanalizacije i vodovoda.

Nakon izgradnje novog doma slijedi izgradnja kanalizacije i vodovoda

Giletinci

83

Izgradnja Hrvatskog doma u Giletincima

Giletinci

84

Otvorena Škola u prirodi Svečano je 2. lipnja 2012. godine bilo u Cerničkoj Šagovini, gdje se dije-lom obilježavao Dan općine Cernik. Razlog je bio veoma značajan za to mjesto i općinu Cernik, a to je otva-ranje Škole u prirodi. Na prigodnoj svečanosti školu su otvorili župan brodsko-posavski Danijel Marušić, općinski načelnik Nikola Jugović i fra Vjenceslav Janjić, čovjek koji je najzaslužniji za njenu izgradnju jer je odlučio za što će se iskoristiti do-nacija ponuđena iz Graza. Školu je blagoslovio gvardijan fra Ante Per-ković.

Dilemu da li graditi školu ili dječji vrtić, fra Vjenceslav Janjić razriješio je odlučivši se za školu. Podsjeti-mo... Bilo je vrijeme Domovinskog rata, a Cernička Šagovina na crti no-vogradiške bojišnice. Zgrada škole bila je pogođena granatom, a u njoj su bili smješteni hrvatski branitelji. Djeca su u školu išla u jednu malu prostoriju.

– Smatrao sam da Šagovljanima i mjestu koje je dalo veliku žrtvu u Do movinskom ratu treba dati jed-nu takvu donaciju kao što je škola. Nismo pogriješili i danas sam naj-sretniji čovjek, sretniji i od svih Ša-govljana – kazao je fra Vjenceslav.

Župan Danijel Marušić zahvalio mu je na trudu koji je uložio, a zahval-

ni su mu bili i mještani koji su se na otvaranju okupili u velikom broju.

Gradnja nove škole počela je 1993., a završena 1995. godine. Otvorena je u svibnju 1995. godine, a blago-slovio ju je fra Franjo Tomašević. Nažalost, rijetko je bila u upotrebi.

Tijekom 2011. i 2012. godine obav-ljeni su radovi na unutarnjem ure-

Cernička Šagovina

85

Cernička Šagovina

đenju, opremljene su spavaonice i kuhinja. Objekt je prilagođen potre-bama Škole u prirodi. Unutrašnjost je uređena i opremljena sredstvima Općine i uz pomoć drugih donato-ra. Postala je mjesto u koje dolaze osnovci s novogradiškog područ-ja, ali i osnovci iz drugih krajeva Hrvatske. Dolaze i djeca iz dječjih vrtića. Postala je i mjesto u kojem se održavaju seminari, predava-nja, izložbe i drugi sadržaji vezani za prosvjetu, a najmlađi posjetitelji uživaju u idiličnom okružju Cernič-ke Šagovine i padina Psunja.

U prostoru Škole u prirodi redovito se obilježavaju obljetnice “Šagovina ‘91”. Na obilježavanju 15. obljetnice akcije “Šagovina”, u kojoj je oslobo-đeno prvo okupirano područje, pro-movirana je knjiga Marija Filipija, a na izložbi fotografija “Jesen-zima” autor Goran Dorić, nagrađivani no-vogradiški fotograf, izložio je motive Psunja.

Bila je i mjesto održavanja izložbe starih alata potrebnih za obrtničke djelatnosti i nekada svakodnevnu upotrebu u seoskim domaćinstvi-

ma, te izložbe fotografija iz obitelj-skih albuma mještana koja je stari-je mještane podsjetila na običaje i prošla vremena, a mladim Šagovlja-nima omogućila da vide kako se ne-kada svetkovalo, vjenčavalo i živjelo u Cerničkoj Šagovini.

Zahvaljujući ponajprije donatorima, a potom ulaganjima Općine Cernik, dobro su osmišljeni i stvoreni uvjeti za smještaj pedeset osoba u Školi u prirodi. Vjeruje se da će njeni kapa-citeti biti popunjeni i da će ostvari-vati planirani financijski prihod.

Škola u prirodi

86

Poslijeratna obnova i izgradnja Osim izgradnje nove zgrade Škole u prirodi, obnovljena je nakon ra ta i stara zgrada područne škole koja za-dovoljava potrebe. Uz školu je izgra-đeno i asfaltirano igralište za male sportove, a postavljena je i rasvjeta.

Odmah nakon rata na zgradi mje-snog doma obnovljeno je krovište, a njegova cjelovita obnova u planu je čim završe poslovi na njegovoj legalizaciji. Česta granatiranja za vrijeme Domovinskog rata oštetila su niskonaponsku mrežu, a mjesto je imalo i velikih problema sa opskr-bom električnom energijom koju je prije rata dobivalo iz pravca Mašić-

ke Šagovine. Zajedno s obnovom ni-skonaponske mreže, obnovljena je i javna rasvjeta.

Cernička Šagovina tijekom Domo-vinskog rata je bila stalna meta ne-prijateljskog dalekometnog topniš-tva. Osim obiteljskih kuća i drugih materijalnih dobara, tijekom rata velika oštećenja pretrpjela je i cr-kva sv. Luke iz 1872. godine. Zala-ganjem patera Vjenceslava Janjića, gvardijana Franjevačkog samostana u Cerniku, 1995. godine u potpuno-sti je obnovljena.

U suradnji s Hrvatskim vodama, na vodotoku Snaš napravljeno je nekoli ko brana i ustava te se postup-no uređuje njegovo korito u sa mom

mjestu. Obnovljena je i stara mlini-ca zajedno s dudom starim više od četiristo godina jedna od znameni-tosti mjesta. Iako šupalj, najstariji dud na obroncima Psunja i jedan od najstarijih u Slavoniji, još uvijek odolijeva zubu vremena.

Budući da je bilo problema s prije-mom televizijskih signala, postav-ljen je repetitor. Ulagano je u obno-vu poljskih putova, a veoma važno za mjesto je bilo projektiranje i iz-gradnja ceste Cernička Šagovina – Mašićka Šagovina i njeno svrstava-nje u kategoriju županijskih cesta.

Zajedno s pripremama za obnovu mjesnog doma vrše se i pripreme za vodoopskrbu.

Obljetnice akcije “Šagovina”Svake se godine dostojanstveno i sve čano u Cerničkoj Šagovini obi-lježava obljetnica vojne akcije “Ša-govina”, odaje posebna počast po-ginulim hrvatskim braniteljima, a sućut i zahvala njihovim roditeljima i obiteljima. Za sve poginule brani-telje služi se sveta misa u kapeli sv.

Luke te polažu vijenci i pale svijeće kod spomen-obilježja u Cerničkoj Šagovini i na obroncima Psunja. Evociraju se sjećanja na dobro os-mišljenu i izvedenu oslobodilačku akciju i ukazuje na stalnu potrebu čuvanja dostojanstva branitelja i dig niteta Domovinskog rata.

Ispred zgrade Škole u prirodi po-dignuto je spomen obilježje brani-

teljima poginulim u Domovinskom ratu.

Spomenik, rad kipara Miroslava Žu-pančića, blagoslovio je požeški bi-skup msgr. dr. Antun Škvorčević.

Općina Cernik svake godine orga-nizira ovu obljetnicu, a mještani Cerničke Šagovine tradicionalno su dobri domaćini.

87

CERNIČKE WEB STRANICE

www.cernik.hr www.zupa-cernik.hr

www.kuu-cernik.hr www.hpd-tomislav.hr

www.os-mgubec-cernik.skole.hr www.sk-cernik.hr

88

NASELJE SPOL UKUPNO 0-4

5-9

10-1

4

15-1

9

20-2

4

25-2

9

30-3

4

35-3

9

40-4

4

45-4

9

50-5

4

55-5

9

60-6

4

65-6

9

70-7

4

75-7

9

80-8

4

85-8

9

90-9

4

95 -

Nepo

znat

o

OPĆINA CERNIK

SVI 4235 251 257 267 319 291 239 275 292 304 298 244 196 256 275 227 150 44 15 4 - 31

M 2088 137 124 137 194 149 119 144 144 169 164 122 108 97 116 87 46 13 2 - - 16

Ž 2147 114 133 130 125 142 120 131 148 135 134 122 88 159 159 140 104 31 13 4 - 15

Baćindol

SVI 442 30 25 32 41 22 22 25 35 34 30 15 18 32 32 30 13 3 1 1 -

M 221 13 12 18 26 10 12 12 22 22 15 7 8 13 16 10 3 1 1 - - 1

Ž 221 17 13 14 15 12 10 13 13 12 15 8 10 19 16 20 10 2 - 1 - -

Banićevac

SVI 248 14 20 21 13 15 15 18 13 15 17 12 11 18 14 16 8 8 - - - 1

M 123 10 10 8 7 7 11 6 6 10 12 5 5 8 6 8 2 2 - - - -

Ž 125 4 10 13 6 8 4 12 7 5 5 7 6 10 8 8 6 6 - - - -

Cernička Šagovina

SVI 358 27 28 20 30 25 22 23 26 22 19 18 19 19 26 17 11 3 1 - - -

M 163 15 13 4 18 11 8 13 15 13 8 9 10 7 9 5 2 1 - - - 2

Ž 195 12 15 16 12 14 14 10 11 9 11 9 9 12 17 12 9 2 1 - - -

Cernik

SVI 1839 89 113 101 142 132 98 111 135 137 139 121 79 114 128 87 65 17 9 3 - 19

M 927 52 56 61 91 72 52 61 62 69 77 63 48 41 53 36 23 2 - - - 8

Ž 912 37 57 40 51 60 46 50 73 68 62 58 31 73 75 51 42 15 9 3 - 11

Giletinci

SVI 297 22 26 23 18 15 23 30 15 24 13 18 18 16 9 12 12 - - - - 3

M 139 9 13 11 9 9 10 15 8 12 7 8 8 6 3 5 3 - - - - 3

Ž 158 13 13 12 9 6 13 15 7 12 6 10 10 10 6 7 9 - - - - -

Golobrdac - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Opatovac

SVI 373 24 18 23 31 27 22 26 26 27 34 21 16 15 24 24 10 4 1 - - -

M 187 15 7 12 17 13 9 16 11 15 22 10 8 6 10 9 4 3 - - - -

Ž 186 9 11 11 14 14 13 10 15 12 12 11 8 9 14 15 6 1 1 - - -

Opršinac

SVI 2 - - - - - - - - - - - 1 - 1 - - - - - - -

M 1 - - - - - - - - - - - - - 1 - - - - - - -

Ž 1 - - - - - - - - - - - 1 - - - - - - - - -

Podvrško

SVI 357 26 18 20 20 35 15 18 17 26 22 15 17 29 25 23 16 6 3 - - 6

M 172 15 9 8 12 18 7 9 7 15 12 7 11 10 12 10 4 2 1 - - 3

Ž 185 11 9 12 8 17 8 9 10 11 10 8 6 19 13 13 12 4 2 - - 3

Sinlije

SVI 4 - - - - - 1 - - - - 1 - - - 1 1 - - - - -

M 1 - - - - - - - - - - - - - - 1 - - - - - -

Ž 3 - - - - - 1 - - - - 1 - - - - 1 - - - - -

Šumetlica

SVI 315 19 9 27 24 20 21 24 25 19 24 23 17 13 16 17 14 3 - - - -

M 154 8 4 15 14 9 10 12 13 13 11 13 10 6 6 3 5 2 - - - -

Ž 161 11 5 12 10 11 11 12 12 6 13 10 7 7 10 14 9 1 - - - -

POPIS STANOVNIŠTVA IZ 2001. PREMA SPOLU I STAROSTI

Izvor: www.dzs.hr

89

NASELJE SPOL UKUPNO 0-4

5-9

10-1

4

15-1

9

20-2

4

25-2

9

30-3

4

35-3

9

40-4

4

45-4

9

50-5

4

55-5

9

60-6

4

65-6

9

70-7

4

75-7

9

80-8

4

85-8

9

90-9

4

95 -

OPĆINA CERNIK

SVI 3640 164 193 238 239 223 239 205 206 241 254 269 271 204 169 200 167 110 39 7 2

M 1813 85 100 128 120 117 154 110 97 123 126 148 153 89 85 76 54 35 12 1 -

Ž 1827 79 93 110 119 106 85 95 109 118 128 121 118 115 84 124 113 75 27 6 2

Baćindol

SVI 381 24 23 26 22 27 21 18 21 25 31 26 28 14 15 25 19 13 3 - -

M 192 16 14 10 11 15 14 8 10 11 19 18 13 5 7 10 6 5 - - -

Ž 189 8 9 16 11 12 7 10 11 14 12 8 15 9 8 15 13 8 3 - -

Banićevac

SVI 223 5 16 14 19 11 9 14 15 16 14 16 18 11 8 14 11 7 1 4 -

M 113 3 8 10 10 5 5 5 11 6 7 10 12 5 2 5 4 4 - 1 -

Ž 110 2 8 4 9 6 4 9 4 10 7 6 6 6 6 9 7 3 1 3 -

Cernička Šagovina

SVI 312 11 19 24 23 11 30 16 20 19 22 20 17 15 17 16 18 10 4 - -

M 149 4 11 15 9 3 19 9 7 11 12 12 7 6 9 5 7 3 - - -

Ž 163 7 8 9 14 8 11 7 13 8 10 8 10 9 8 11 11 7 4 - -

Cernik

SVI 1607 87 76 92 107 99 115 96 85 104 116 117 120 92 77 89 71 46 15 2 1

M 815 46 36 50 57 56 77 54 43 56 54 59 68 41 42 33 21 14 8 - -

Ž 792 41 40 42 50 43 38 42 42 48 62 58 52 51 35 56 50 32 7 2 1

Giletinci

SVI 268 7 10 22 26 17 13 11 21 29 13 23 15 19 13 14 5 5 5 - -

M 132 3 7 9 14 10 8 7 7 16 8 13 8 8 4 6 2 2 - - -

Ž 136 4 3 13 12 7 5 4 14 13 5 10 7 11 9 8 3 3 5 - -

Golobrdac - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Opatovac

SVI 332 11 16 21 18 23 26 16 15 23 25 28 34 19 14 13 15 12 3 - -

M 161 6 8 13 8 11 13 8 6 13 11 14 22 9 7 6 4 1 1 - -

Ž 171 5 8 8 10 12 13 8 9 10 14 14 12 10 7 7 11 11 2 - -

Opršinac - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Podvrško

SVI 294 10 21 25 14 18 12 21 14 16 18 23 20 14 13 21 15 10 7 1 1

M 142 4 11 15 7 7 10 11 6 8 7 14 12 5 7 7 5 4 2 - -

Ž 152 6 10 10 7 11 2 10 8 8 11 9 8 9 6 14 10 6 5 1 1

Sinlije - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Šumetlica

SVI 223 9 12 14 10 17 13 13 15 9 15 16 19 20 12 8 13 7 1 - -

M 109 3 5 6 4 10 8 8 7 2 8 8 11 10 7 4 5 2 1 - -

Ž 114 6 7 8 6 7 5 5 8 7 7 8 8 10 5 4 8 5 - - -

POPIS STANOVNIŠTVA IZ 2011. PREMA SPOLU I STAROSTI

POPISI STANOVNIŠTVA OD 1857. DO 2011.

Izvor: www.dzs.hr

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Baćindol 420 445 430 497 523 615 574 605 624 613 583 583 482 441 442 381Banićevac 242 284 272 326 350 433 365 412 452 447 409 354 308 281 248 223Cer. Šagovina 428 418 447 458 498 778 497 546 564 550 548 476 378 354 358 312Cernik 1410 1736 1679 1649 2108 2112 1713 1907 2131 2155 2252 2173 1998 2017 1839 1607Giletinci 158 190 173 220 241 279 277 326 363 333 336 314 310 289 297 268Golobrdac 165 188 204 230 251 242 206 218 125 113 114 93 64 46 0 0Opatovac 314 344 378 428 459 510 498 559 547 539 507 424 394 385 373 332Opršinac 47 187 171 164 168 186 170 185 127 136 103 79 55 73 2 0Podvrško 574 651 621 710 742 775 703 705 666 682 652 511 461 402 357 294Sinlije 42 48 44 69 48 76 61 76 86 82 77 70 41 41 4 0Šumetlica 366 418 421 453 745 547 484 566 267 315 442 415 368 332 315 223OPĆINA Cernik 4166 4909 4840 5204 6133 6553 5548 6105 5952 5965 6023 5492 4859 4661 4235 3640

90

Limarsko bravarska obrtniËka radnja

Tel:

LIMARSKA PROIZVODNJA

ANTIKONDENZACIJSKI FILC IZRADA I MONTAÆA

SVIH VRSTA LIMOVA

ZA GRA–EVINSKE I INDUSTRIJSKE OBJEKTE

IZNAJMLJUJEMOPLATFORMU (25 m)

KONTEJNERza krupni

otpad5.5 m

LIMENI POKROVIdo 9 puta lakši odklasičnih pokrova,otporni na lom i udarce

kompjuteriziranamoderna proizvodnjaprema željama i skicama kupaca

žljebovi i cijevi, limovi: zidni, okapni, podložnii kutni prema željama i skicama kupaca

GRA–EVINSKA LIMARIJA I GALANTERIJA

Požeška 23, Cernik(035) 369-140

Gundulićeva 12, Nova Gradiška(035) 362-688 • Mob.: (098)340-394

d.o.o. ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU I TRGOVINUŽAKIC COMMERCE´

91

www.gp-grading.hr

CERNIK, Požeška 169Telefon: (035) 369-501 • 369-502

Telefax: (035) [email protected]

vl. Ivan TerzićCernik, Giletinci 67

Tel. 035/369-377

OBRTNIČKA RADIONICA

Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija

za grijanje i klimatizaciju

T-MONTAŽA

92

vl. Dražen ButuracCERNIK, Svetog Roka 145

091/251-9218 • 035/362-740

Juraja Haulika 1235400 Nova Gradiška

Telefon: 035/361-246Fax: 035/361-983

www.vodoprivreda.hr

d.d za vodogospodarsku djelatnostNova Gradiška

odoprivreda

BUTURACgradnja

93

Slavonija Bus d.o.o.Novi Grad 26a 35216 PrnjavorHrvatska

Tel. 035/475-300Tel. 035/415-165Fax: 035 475-301

http://slavonijabus.inet.hr

Putnička agencija “Slavonija Bus”Trg hrvatskog proljeća bb

35000 Slavonski Brod035/415-165 (tel/fax)

Slavonija Bus

vl. Milan Krpan I. Kramarića bb, Nova Gradiška

Tel. 035/361-181

VODOVODKANALIZACIJA

• Razbijanje betona kompresorom• Izrada vodovodnih instalacija i kanalizacija

• Priključivanje na gradski vodovod i kanalizaciju• Podzemna bušenja ispod ceste

• Strojni iskop zemlje (malim bagerom)• Svojim korisnicima usluga besplatno prevozi materijal

KRPAN

94

´

OBITELJSKOPOLJOPRIVREDNOGOSPODARSTVO

Podvrško 113

Baćindol 136035 323-108

MIKANOVIC

95

CERNIK, Školska 8Tel. (035) 369-462vl. Goran Grgurić

vl. Marija Sokić CERNIK, Školska 21 • Tel. (035) 369-054

Sport Billy

´

CAFFE BAR

MIKANOVIC

96

POVJESNICA CERNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

RIJEČ NAČELNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

SJEĆANJE NA POGINULE BRANITELJE I CIVILNE ŽRTVE RATA . . . . . . . .16

DOMOVINSKI RAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

IZBORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

OBILJEŽAVANJE DANA OPĆINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

OPĆINSKA PRIZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

ZONA GOSPODARSKE NAMJENE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

DRŽAVNO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA TEMELJ SU RAZVOJA OPĆINE . . . 40

VELIK ZNAČAJ KATASTARSKE IZMJERE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41

FRANJEVAČKI SAMOSTAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

BIBLIJSKO-ARHEOLOŠKA MUZEJSKA IZLOŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

KATOLIČKA BOLNICA “SV. RAFAEL” NA STRMCU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

SPORAZUM PRIJATELJSTVA OPĆINA CERNIK I ČAVLE . . . . . . . . . . . . . . 46

OSNOVNA ŠKOLA “MATIJA GUBEC” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

OBNOVLJEN DJEČJI VRTIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

UDRUGE, DRUŠTVA I KLUBOVI PONOS SU CERNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO CERNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57

HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO “TOMISLAV” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA “CERNIK” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

UDRUGA VINOGRADARA I VOĆARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61

NK “MLADOST” - PONOS CERNIČKOG SPORTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

LOVAČKA UDRUGA “SRNJAK” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

ŠPORTSKO-RIBOLOVNA UDRUGA “BAČICA” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

ŠAHOVSKI KLUB “CERNIK” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

UDRUGA UMIROVLJENIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

ZEMLJOVID OPĆINE CERNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

BANIĆEVAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

BAĆINDOL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

PODVRŠKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

OPATOVAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

ŠUMETLICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80

GILETINCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

CERNIČKA ŠAGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

CERNIČKE WEB STRANICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

POPISI STANOVNIŠTVA PREMA SPOLU I STAROSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

SADRŽAJ


20 GODINAOPĆINE CERNIK

Documents

20 godina općine Cernik