20 godina osnovne glazbene skole nasice - kontesadora.hr · No, u pri či o školi «oživljavaju se» i druge bitne sastavnice školske zbilje kao ustrojstvo škole, uvjeti rada,

1

Branko Kranjčev, Slavica Zrilić

Dvadeset godina Dvadeset godina Dvadeset godina Dvadeset godina Osnovne glazbeneOsnovne glazbeneOsnovne glazbeneOsnovne glazbene škole u Našicamaškole u Našicamaškole u Našicamaškole u Našicama

1985. 1985. 1985. 1985. –––– 2005. 2005. 2005. 2005.

Osnovna škola Dore Pejačević Našice Našice, 2006.

Izdavač

OSNOVNA ŠKOLA DORE PEJAČEVIĆ NAŠICE OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA NAŠICE

Za izdavača

SLAVICA ZRILIĆ

Recenzenti MIHAEL FERIĆ

dr. sc. VJERA KATALINIĆ

Lektorica KRISTINA FEDOR

Summary

KATARINA CRNKOVIĆ IVANKA ŠIRAC

Zusammenfassung

JADRANKA DUBAIĆ IVA VUČEMILOVIĆ-ŠIMIĆ

Grafički urednik IRENA TURJAK

Naslovnica

SANJA PORTNAR

Ilustracija na naslovnici NOTE DORE PEJAČEVIĆ IZ FUNDUSA ZAVIČAJNOG MUZEJA NAŠICE

1

Sadržaj

I. Predgovor 3

II. Od ideje do osnivanja škole 4

III. Osobna iskaznica škole 8

1.Osnovni podatci o školi

2.Podatci o učenicima

3.Podatci o učiteljima

IV. O glazbenoj školi općenito 12

1.Naziv i status škole

2.Školsko područje škole

3.Nastavni plan i program i druge bitne odrednice sustava osnovnog

glazbenog obrazovanja

4.Rad škole u smjenama

5.Školski prostor

6.Opremljenost škole učioničkom i drugom opremom

7.Stambena problematika

8.Obuhvat učenika osnovne škole osnovnim glazbenim obrazovanjem

9. Način financiranja škole

10.Stručna pomoć školi

V. Škola i njeni učenici 19

1.Brojno stanje učenika od školske godine 1985./86. do 2005./06.

2.Popis učenika koji su do sada završili školu

3.Popis učenika koji sada pohañaju školu

VI. Škola i njeni učitelji 26

1.Učiteljsko osoblje škole od osnutka do danas

2.Podatci o učiteljskom osoblju koje je prestalo raditi u školi

VII. Škola i njeni ravnatelji, stru čni suradnici i voditelji 30

VIII. Op ća kulturna i javna djelatnost škole 31

1.Školske kulturno-umjetničke priredbe za učenike i roditelje

2.Izvanškolske kulturno-umjetničke priredbe i druge aktivnosti za širu javnost

3.Sudjelovanje škole i učenika na različitim smotrama i natjecanjima

4.Suradnja škole i roditelja

2

IX. Postignuća škole, učitelja i učenika 39

1.Uspjeh učitelja u radu s učenicima u nastavi

2.Uspješnost učenika u završavanju osnovnog glazbenog obrazovanja

3.Uspjeh učenika na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe

4.Uspjeh učenika na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa

5.Sudjelovanje učenika na Glazbenom tjednu u Osijeku

6.Sudjelovnaje učenika i učitelja na Meñužupanijskoj smotri mladih pijanista

7.Uspjeh učenika na Natjecanju mladih pijanista «Zlatko Grgošević»

8.Sudjelovanje učenika i učitelja na Europskom glazbenom festivalu mladih

9.Gostovanja učenika i učitelja u inozemstvu

10.Izdavačka djelatnost škole

11.Javna priznanja

X. Izvanškolska djelatnost učiteljskog osoblja 67

1.Izvanškolski rad Marijana Slakića

2.Izvanškolski rad Daniela Koprija i Marine Kopri

3.Izvanškolski rad Kristine Brkić

4.Izvanškolski rad Darije Vlajnić

5.Izvanškolski rad Ivana Krajačića

XI. Nekad učenici, danas uspješni glazbeni pedagozi 75

1.Mirna Damjanović

2.Ivan Krajačić

3.Valentina Krajačić

4.Helena Novak

5.Korana Resler

XII. Obilježavanje 20. obljetnice utemeljenja škole i 120.obljetnice roñenja

Dore Pejačević 79

XIII. Sažetci na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku 81

O autorima 83

Izbor iz upotrijebljene literature 84

3

I. PREDGOVOR

Godine 2005. navršila se 20. obljetnica Osnovne glazbene škole u Našicama. Tako se pojavila i prva ozbiljnija prilika za pedagoški osvrt, odnosno za sagledavanje njene sveukupne dosadašnje pedagoške djelatnosti. Premda s malim zakašnjenjem s tom je nakanom pisana i ova knjiga kojom namjeravamo ukratko prikazati životni hod škole od njenog osnutka do danas, ali i društvene okolnosti što su prethodile njenom rañanju. U ovom tekstu o školi najviše je prostora posvećeno glavnim sudionicima školskog života – učenicima i njihovim učiteljima, njihovim aktivnostima i postignućima. No, u priči o školi «oživljavaju se» i druge bitne sastavnice školske zbilje kao ustrojstvo škole, uvjeti rada, njeno školsko područje, uklopljenost škole u društvenu sredinu, njena javna i kulturna djelatnost itd. Knjiga je pisana na temelju postojeće školske dokumentacije, zapisa i sjećanja djelatnika škole i iskaza pojedinaca izvan nje. Nadalje, za potrebe pisanja korištena je i odgovarajuća stručna literatura i brojni novinski članci. Iz svega toga izvršen je pažljiv odabir podataka, a ovi su pak predočeni na jednostavan način kako bi lakše našli put do šireg kruga čitatelja. U funkciji teksta su i brojne ilustracije koje na osobit način dokumentiraju i svjedoče bogatu i raznovrsnu djelatnost škole. No, kako knjizi nije jedina svrha i zadaća puko nizanje golih činjenica i podataka bez ikakve pedagoške interpretacije, u njoj se nisu mogli zaobići vrijednosni sudovi. I na kraju, recimo i to da je ova knjiga zamišljena kao skroman, ali konkretan prilog obilježavanju 20. obljetnice utemeljenja škole i njenog dvadesetogodišnjeg djelovanja, pa će kao takva, nadamo se, obradovati sve bivše i sadašnje učenike i učitelje, brojne suradnike i prijatelje škole u našem gradu i šire.

4

II. OD IDEJE DO OSNIVANJA ŠKOLE

Godine 1985., točnije 8. rujna 1985., započeo je u Našicama život nove obrazovne ustanove – Osnovne glazbene škole. Njenim osnivanjem uspješno je okončano dulje razdoblje njenog iščekivanja. Kako je pojava svake nove obrazovne ustanove prvorazedan dogañaj za svaku sredinu, danas, nakon dvadeset godina, osjećamo potrebu i obvezu odgovoriti na dva ključna pitanja: Kada se i kako javila ideja o osnivanju škole? i Koji su to čimbenici utirali put do njenog oživotvorenja? Tražeći odgovore na ta pitanja, susreli smo se s imenima Branka Krmpotića, Huge Borenića, Josipa Patajca, Hrvatskog kulturno – umjetničkog društva «Lisinski», Našice i Povjerenstva za proslavu 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević.

Branko Krmpotić (1905.–1980.), ugledni srednjoškolski profesor i intelektualac, prva je osoba u našoj sredini koja se zainteresirala za Doru Pejačević. Oduševila ga je njezina ličnost i stvaralaštvo. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća iz njegova su pera izašli brojni članci o Dorinom glazbenom stvaralaštvu upućeni širokom krugu čitatelja. Objavljeni su u Glasu Slavonije, Slavonskoj šumi, Sv. Ceciliji i drugim glasilima. U široj javnosti, pa i u stručnim krugovima, naišli su na dobar odjek. Sve je to urodilo vrlo pozitivnim učincima: javnost se zainteresirala za Doru i njezinu glazbu, uvelike je promijenjen negativan stav ne malog dijela javnosti prema Pejačevićima općenito, naši glazbeni umjetnici počeli su sve više izvoditi njezina djela, njezinim djelima otvorila su se vrata masovnih medija reprodukcije itd. Valja spomenuti i profesorove osobne kontakte s umjetničinim sinom Theom von Lumbeom koji mu je stavio na raspolaganje dio majčine biografske i notne ostavštine. Ovu je ostavštinu Krmpotić kasnije predao na čuvanje knjižnici Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, čiji su mecene i pokrovitelji desetljećima bile grofica Lila Pejačević i sestra Gabrijela. Time je ta ostavština postala pristupačnom domaćim i inozemnim muzikolozima i istraživačima.

Na promicanju Dorine glazbe u Osijeku posebno je radio poznati glazbenik Hugo Borenić1. Kao vrlo značajna pamti se izvedba Dorine Simfonije u fis molu na simfonijskom koncertu opernog orkestra Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku pod ravnanjem maestra Antuna Petrušića 13. veljače 1980. s reprizama 16. i 17. veljače. Na istom koncertu, prvi put poslije praizvedbe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 15. siječnja 1898., izvedena je orkestralna suita iz fantastičnog baleta Jela Bele Adamovića–Čepinskog (1856.–1934.), čija je obitelj u rodbinskoj vezi s Pejačevićima sve do današnjih dana. Kad je riječ o Hugi Boreniću, valja kazati da je on neko vrijeme djelovao i u Našicama gdje je povremeno dolazio iz Osijeka. Od 1956. do 1960. bio je zborovoña u Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu «Lisinski». Godine 1956. njegovom je zaslugom pri Društvu utemeljena muzička škola. Nažalost, Nedugo nakon utemeljenja, ponajviše zbog brojnih obveza njenog nastavnika Borenića, škola se ugasila.

Tako stvoreno pozitivno društveno i kulturno ozračje utiralo je put dogañajima koji su kasnije uslijedili, npr. obilježavanje 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević, otvorenje njezine spomen-sobe u dvorcu Pejačević, obnova starog klavira, otkrivanje njezinog poprsja ispred dvorca, osnivanje osnovne glazbene škole, imenovanje škole skladateljičinim imenom itd.

1 Hugo Borenić, hrvatski skladatelj i dirigent (Raušer, njem. Gattendorf, 2.11.1907.- Osijek, 26.1.1983.)

5

Značajan utjecaj na razvoj dogañaja oko Dore Pejačević imao je početkom osamdesetih godina, a naročito nakon 1983. godine prof. Josip Patajac, dugogodišnji ravnatelj našičke srednje škole. Višenamjenska dvorana te škole postala je nedugo nakon izgradnje (1983.) poprište brojnih kulturnih priredaba i smotri, uključujući tu i gostovanja naših vrhunskih glazbenika. Kada su tako 26. svibnja 1984. u školi gostovali solisti i orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka, izvodeći ulomke iz opere «Ljubav i zloba» Vatroslava Lisinskog, Josip Patajac iznio je dirigentu Antunu Petrušiću ideju o obilježavanju 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević. Maestro Petrušić nije se odmah očitovao o toj zamisli. No, nakon kraćeg vremena stigao je u Našice njegov odgovor: okvirni plan i program proslave u kojem je bilo zacrtano i utemeljenje osnovne glazbene škole kao jedna od najznačajnijih točaka. Prijedlog tog plana i programa odmah je predložen zainteresiranim stranama u Našicama i odgovarajućim institucijama i pojedincima u Zagrebu i Osijeku, gdje je naišao na vrlo dobar prijam.

Potreba za temeljitijim osnovnim glazbenim obrazovanjem mladih u našoj sredini, a time i potreba za glazbenom školom prepoznata je prvenstveno u Hrvatskom kulturno–umjetničkom društvu, «Lisinski» Našice, društvu koje je u glazbenom životu Našica neprekidno prisutno od 1889. godine. Čelnici tog društva sanjali su o glazbenoj školi puno prije 1985. godine. U njoj su vidjeli mjesto gdje će se glazbeno obrazovati mladi, budući podmladak za potrebe njihovog društva (posebno tamburaškog orkestra i pjevačkog zbora) kao i brojnih amaterskih društava u okolici Našica. Računalo se i s time da će najdarovitiji polaznici škole tako lakše naći put do glazbenih škola u Osijeku, Zagrebu i drugdje. Zato nije nikakvo čudo da su ideju o osnivanju glazbene škole zdušno podržali članovi društva, naročito Zvonimir Brdarić i Branko Plechinger. Meñutim, ona se nije mogla preko noći pretočiti u život. Moralo je doći njeno vrijeme, a to je bila jesen 1985. godine, kada su širokom i dobro osmišljenom akcijom većeg broja društvenih čimbenika i pojedinaca stvoreni povoljni uvjeti za njeno oživotvorenje.

I tako stigosmo do Povjerenstva za obilježavanje 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević ili Organizacijskog odbora, kako se to tada govorilo. Ovo su Povjerenstvo osnovali Samoupravna interesna zajednica kulture i tehničke kulture Općine Našice i Komitet za društvene djelatnosti Zajednice općina Osijek 13. rujna 1984. Povjerenstvo je djelovalo u vrlo jakom i gotovo izvrsnom sastavu. Predsjednik Povjerenstva bio je maestro Antun Petrušić, potpredsjenik srednjoškolski profesor i istaknuti glazbeni voditelj u «Lisinskom» Branko Plechinger, tajnik Vladimir Erdeš. Članovi Povjerenstva bili su predstavnici različitih društvenih struktura, primjerice Josip Dundović, predsjednik Skupštine Općine Našice, Vladimir Erdeš, tajnik Samoupravne interesne zajednice kulture, Živko Štefančić, predsjednik Komiteta za društvene djelatnosti i opću upravu, Dragutin Beker, predsjenik Hrvatskog kulturno– umjetničkog društva «Lisinski», Josip Patajac, direktor Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje, Ivan Đurinović, direktor Osnovne škole «17. travnja», Ivana Jurković, direktorica Zavičajnog muzeja, Našice, Vlado Horvat, predstavnik Zajednice Općina Osijek itd. Osim Povjerenstva, na pripremanju proslave radilo je i nekoliko komisija: komisija za financije, komisija za glazbeno–scenski program, komisija za informativno–promidžbenu djelatnost itd. I u tim komisijama nalazili su se dobro odabrani ljudi, primjerice u komisiji za financije bio je predsjednik Izvršnog vijeća Franjo Hvizdak i direktor Službe društvenog knjigovodstva Ivan Stojaković. U komisiji za organizaciju znanstvenog skupa bila je posebno dragocjena suradnja prof. dr. Koraljke Kos, a u Povjerenstvu profesora Ladislava Šabana. Članovi Povjerenstva sastajali su se redovito svakog ponedjeljka u mjesecu, a članovi komisije po potrebi.

6

O svom radu obavještavali su javnost putem radija, biltena i tiska. Polazeći od okvirnog plana i programa Antuna Petrušića, Povjerenstvo je izradilo detaljan plan i program aktivnosti predstojeće proslave. Bile su to prigodne aktivnosti i aktivnosti trajnijeg karaktera. Meñu ovim potonjima bilo je i utemeljenje osnovne glazbene škole. O njoj se često raspravljalo i na sjednicama Povjerenstva i na sastancima nekih komisija jer je valjalo riješiti niz važnih pitanja: pitanje financiranja, pitanje prostora za rad, pitanje učiteljskog kadra i stanova itd. Rješenja do kojih se tada došlo mogu se sažeto iskazati ovako: - glazbena škola će djelovati pri Osnovnoj školi «17. travnja», Našice, kao posebna organizacijsko–pedagoška jedinica; - glazbena škola će se služiti prostorijama spomenute škole; - polaznici glazbene škole bit će učenici Osnovne škole u Našicama i učenici susjednih škola; - glazbena škola će ući u sustav financiranja Samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja Općine Našice. Ta će Zajednica osigurati novac za nabavu najnužnije školske opreme i glazbala; - za rad u glazbenoj školi osigurat će se učiteljski kadar putem javnog natječaja (dva nastavnika glazbe); - za potrebe učiteljskog kadra osigurat će se stanovi; - škola će nositi ime skladateljice Dore Pejačević; - škola će se službeno otvoriti 8. rujna 1985., kada će započeti nastava za učenike I. razreda.

Provedba ovih rješenja i zaključaka tekla je ovako: Osnovna škola «17. travnja» odvojila je i opremila za potrebe glazbene škole

tri prostorije u staroj školskoj zgradi u Ulici Ive Lole Ribara (danas Ulica kralja Tomislava 14). Riječ je o jednoj učionici za teoretsku nastavu – solffegio i dva kabineta: jedan za glasovir, jedan za harmoniku.

Za upis u I. razred odabrani su učenici III. razreda iz Osnovne škole u Našicama i okolnih osnovnih škola. Interes učenika i roditelja ispitan je posebnom anketom. Za pohañanje škole javilo se šezdesetak učenika.

Samoupravna interesna zajednica odgoja i osnovnog obrazovanja osigurala je novac za nabavu učila i učioničke opreme.

Na raspisani natječaj javio se samo jedan kandidat s odgovarajućom stručnom spremom, Marijan Slakić, koji je i primljen.

Za primljenog profesora glazbe stan je osigurao Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje uz uvjet da ovaj, osim rada u glazbenoj školi, izvodi nastavu glazbene umjetnosti u Centru. Stan je u Centru prethodno dodijelila Skupština Općine Našice.

S nazivom škole nije bilo problema. Nazivanje škole po Dori Pejačević bilo je općeprihvaćeno. Doduše, u raspravi o tom pitanju jedan je govornik spomenuo Veljka Vlahovića. No, kada je ovaj čuo da Vlahović nema nikakve veze s glazbom, odustao je od svog prijedloga.

Svečanost otvorenja škole održana je 8. rujna 1985. Tom prigodom učenici Osnovne škole «17. travnja» izveli su prigodni glazbeni program koji se sastojao od nekoliko kraćih točaka. Svečanost se održavala na otvorenom prostoru ispred stare školske zgrade gdje se skupio veći broj učenika i grañana, predstavnika vlasti, društvenih organizacija i gostiju (članova obitelji Pejačević i glazbenih udruga). Sudionicima svečanosti obratilo se nekoliko govornika. Direktor Osnovne škole «17. travnja» prof. Ivan Đurinović govorio je o idejnim začetnicima glazbene škole, njenom imenu, polaznicima, mjestu i ulozi. Govoreći o idejnim začetcima škole, rekao je da je ideja o njenom utemeljenju potekla od nekolicine našičkih entuzijasta,

7

zaljubljenika u glazbu i svoj grad. No, premda je ona roñena u uskom krugu, naišla je na iskrene simpatije i potporu svih naših grañana. Govoreći pak o mjestu i ulozi buduće škole, kazao je, pored ostalog, i ovo: « - od sada će i u našičkoj sredini učenici moći stjecati osnovno glazbeno obrazovanje, a završeni učenici osnovne glazbene škole moći će nastaviti školovanje u glazbenim školama višeg stupnja; - postojanje glazbene škole omogućit će veći priliv glazbeno obrazovanih kadrova u Našice i tako obogatiti glazbeni život ove sredine.»

Na kraju svog obraćanja nazočnima izrazio je zahvalnost svima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos osnivanju škole, istaknuvši pritom posebno Samoupravnu interesnu zajednicu odgoja i osnovnog obrazovanja, Skupštinu općine Našice i Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje jer se bez novčane i materijalne potpore ovih triju čimbenika ne bi mogla u Našicama ostvariti zamisao o osnovnoj glazbenoj školi.

Poslije završenog programa sudionici svečanosti ušli su u školsku zgradu gdje su razgledali prostorije novoosnovane škole i nakratko se zadržali u razgovoru s predstavnicima škole domaćina. Tom prilikom direktoru škole uručeni su darovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (razred za glazbenu umjetnost), Hrvatskog glazbenog zavoda, Društva skladatelja Hrvatske, Kulturno–prosvjetnog sabora Hrvatske, Muzičkog informativnog centra i Muzikološkog zavoda Muzičke akademije u Zagrebu. Riječ je o notnom materijalu i stručnoj literaturi.

Tako su 8. rujna 1985. u Našicama udareni temelji jedne nove prosvjetne ustanove, ali i temelji trajnog sjećanja na ime i djelo skladateljice Dore Pejačević koja je na krilima glazbe pronijela ime našeg malog grada po velikoj Europi i svijetu.

Svečanost otvorenja Osnovne glazbene škole u Našicama: prigodna riječ direktora škole Ivana Đurinovića. Foto: Drago Majer, 8. rujna 1985.

Članovi obitelji Pejačević i Adamović prigodom otvorenja škole 8. rujna 1985., slijeva u desno: 1. Ilona von Daalen, 2. Nikola barun Adamovich, 3. Theo von Lumbe, 4. Maria Pejacsevich, 5. Christine von Lumbe, 6. Stephanie Adamovich, 7. Minki Adamovich, 8. Barbara Adamovich, 9. Miro Darany,10. Henriette Bois de Chesne. Foto: Drago Majer

8

III. OSOBNA ISKAZNICA ŠKOLE

Svrha ove iskaznice je da čitatelju pruži nekoliko ključnih podataka o školi. Riječ je o podatcima koji karakteriziraju njen aktualni trenutak. Oni su podijeljeni u tri skupine. U prvoj skupini nalaze se podatci o nazivu škole, adresi, telefonu, teritorijalnoj pripadnosti, osoblju koje obavlja rukovodeće i pedagoško-instruktivne poslove i sl. Druga skupina podataka odnosi se na učenike, a treća na učiteljsko osoblje.

1. Osnovni podatci o školi (stanje na dan 10. rujna 2005.)

Naziv škole

Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Osnovna glazbena škola Našice

Adresa

Ul. Augusta Cesarca 18 Našice

Ul. Dore Pejačević 2 Našice

Broj i naziv pošte

31500 Našice

Broj telefona 031/613-357 031/613-574

Fax 031/613-749

E-mail adresa [email protected]

Matični broj škole

3120457

Šifra škole 14-050-001

Županija

Osječko-baranjska

Općina

Grad Našice

Ravnatelj

prof. Slavica Zrilić

Voditelj

Jozo Drašinac

prof. Nada Balog, pedagoginja Stručni suradnici

prof. Darija Salopek-Žiha, psihologinja

9

2. Podatci o učenicima (stanje na dan 10. rujna 2005.)

Broj učenika po razredima

Razred Muški Ženski Ukupno I. 13 19 32 II. 15 6 21 III. 7 23 30 IV. 4 3 7 V. 10 8 18

Svega 49 59 108

Broj učenika po odjelima (glazbalima) i razredima

Razred

I. II. III. IV. V. I.- V.

Temeljni predmet

(glazbalo) m ž u m ž u m ž u m ž u m ž u m ž u

glasovir 2 12 14 1 2 3 2 12 14 1 2 3 2 12 14 1 2 3

flauta - 2 2 - 2 2 - 2 2 - 2 2 - 2 2 - 2 2

klarinet 1 2 3 2 2 4 1 2 3 2 2 4 1 2 3 2 2 4

saksofon - - - 1 - 1 - - - 1 - 1 - - - 1 - 1

harmonika 1 - 1 - - - 1 - 1 - - - 1 - 1 - - -

tambura 9 3 12 11 - 11 9 3 12 11 - 11 9 3 12 11 - 11

Svega 13 19 32 15 6 21 7 23 30 4 3 7 10 8 18 49 59 108

Broj učenika po školama iz kojih dolaze

Razred Škola

I. II. III. IV. V. I.-VI. OŠ Dore Pejačević Našice 14 14 24 5 13 70 OŠ kralja Tomislava Našice 12 5 2 1 5 25 OŠ Josipa Jurja Strossmayera Đurñenovac 3 1 1 - - 5 OŠ Vladimira Nazora Feričanci 1 1 3 1 - 6 OŠ Hinka Juhna Podgorač 1 - - - - 1 OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Orahovica 1 - - - - 1 Ukupno 32 21 30 7 18 108

10

3. Podatci o učiteljima

(stanje na dan 10. rujna 2005.)

Red. br.

Prezime i ime

Godina roñenja

Godine staža

Stručna sprema

Stručni naziv Zaduženje

1.

Brkić, Kristina

1975. 6 visoka prof. glazbene kulture

učiteljica solfeggia i glasovira, razredništvo, 1. razred

2.

Kopri, Daniel

1957. 21 visoka prof. muzičkog odgoja

učitelj tambure,voditelj tamburaškog orkestra, razredništvo, 3.a

razred

3.

Kopri, Marina 1957. 22 visoka

prof. muzičkog odgoja

učiteljica glasovira, dirigentica tamburaškog orkestra, razredništvo, 3.b razred

4. Krajačić, Ivan

1976. 3 visoka

akademski muzičar klarinetist i prof. klarineta

učitelj klarineta, flaute i saksofona, razredništvo, 2. razred

5. Slakić, Marijan

1951. 28 visoka akademski muzičar i prof.muzike

učitelj harmonike i glasovira, razredništvo, 4. razred

6.

Vlajnić, Darija

1971. 10 visoka

akademska muzičarka klaviristica i prof. klavira

učiteljica glasovira, korepetitorica, razredništvo 5. razred

11

IV. O GLAZBENOJ ŠKOLI OP ĆENITO

U ovom dijelu knjige govori se o organizaciji i načinu funkcioniranja škole. U vezi s tim aktualiziraju se ova pitanja:

(1) naziv i status škole, (2) školsko područje škole, (3) nastavni plan i program i druge bitne odrednice sustava osnovnog

glazbenog obrazovanja, (4) rad škole u smjenama, (5) školski prostor, (6) opremljenost škole učioničkom i drugom opremom, (7) stambena problematika, (8) obuhvat učenika osnovne škole osnovnim glazbenim obrazovanjem, (9) način financiranja škole i (10) stručna pomoć školi.

1. Naziv i status škole

Osim na sjednicama Povjerenstava za obilježavanje 100. obljetnice roñenja Dore

Pejačević, o nazivu i statusu škole raspravljalo se i na sjednici Savjeta Osnovne škole «17. travnja» održanoj 20. lipnja 1985. Odlučeno je da buduća škola nosi ime skladateljice Dore Pejačević. Meñutim, u odluci o njenom statusu riješeno je da to ne će biti samostalna ustanova, već samo posebna organizacijska i pedagoška jedinica koja će djelovati u sastavu Osnovne škole «17. travnja». Budući da se pojavom nove pedagoške jedinice pri Osnovnoj školi «17. travnja» proširuje njena djelatnost na područje osnovnog glazbenog obrazovanja, Savjet je putem referenduma pokrenuo postupak usklañivanja samoupravnih općih akata (Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada radnika, Statuta škole i Pravilnika o osnovama i mjerilima za raspodjelu sredstava za osobne dohotke i zajedničku potrošnju) s novonastalom situacijom. Ubrzo nakon toga, 2. srpnja 1985., proveden je referendum na kojem su prihvaćene odgovarajuće izmjene i dopune u navedenim općim aktima. Tako je u Statut škole, pored ostaloga, unesena i odredba o tome da se djelatnost Osnovne škole «17. travnja» proširuje na osnovno glazbeno obrazovanje putem šestogodišnjeg školovanja. Ovu promjenu škola je 4. veljače 1986. registrirala kod Okružnog privrednog suda u Osijeku. Ovakvo statusno rješenje dovelo je u pitanje naziv naše nove organizacijske i pedagoške jedinice. No, unatoč takovom formalno-pravnom položaju u svakodnevnoj školskoj praksi, naročito meñu učenicima, učiteljima i roditeljima, za tu se jedinicu rabi naziv Osnovna glazbena škola Dore Pejačević. Tako primjerice, učenik će, odlazeći od kuće, kazati ukućanima «idem u glazbenu školu». Za takvo rješenje odlučili su se i autori ove knjige.

12

2. Školsko područje glazbene škole

Što se tiče školskog područja naše škole, može se kazati da ono obuhvaća

relativno velik zemljopisni prostor s više naselja i škola od kojih većina administrativno pripada Općini Našice, a samo manji broj susjednim općinama. Druga bitna značajka tog školskog područja bila bi njegova nestalnost. Naime, ono se iz godine u godinu mijenja, ovisno o zemljopisnom podrijetlu polaznika škole. O veličini i promjenljivosti školskog područja svjedoče podatci što smo ih nasumce uzeli iz dvije različite školske godine, 1987./88. i 2005./06.

Osnovne škole iz kojih potječu polaznici Osnovne glazbene škole

*Školske godine 1997./98. Osnovna škola kralja Tomislava još nije postojala. Na Trgovačkom sudu u Osijeku registrirana je tek 4. listopada 2002.

3. Nastavni plan i program i druge bitne odrednice sustava osnovnog glazbenog obrazovanja

Glazbeno obrazovanje učenika provodi se po važećem nastavnom planu i programu koji se odnosi na glazbene škole. Nastavni plan donio je 1985. Republički komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu Socijalističke Republike Hrvatske, a objavljen je u Vjesniku Komiteta br. 12/1985. Prema nastavnom planu temeljni predmet (glazbalo) izučava se individualno dva puta tjedno po 30 minuta od 1. do 3. razreda i dva puta po 45 minuta od 4. do 6. razreda. Nastava solfeggia održava se dva puta tjedno po 45 minuta s čitavim razrednim odjelom u svim razredima. Sat skupnog muziciranja traje 60 minuta, a može se održavati dva puta tjedno kao izborni. Uz nastavni plan donesen je i nastavni program kojim je utvrñen sadržaj rada za svaki nastavni predmet. Oba ova dokumenta doživjela su 1989. godine manje izmjene. U nastavni plan tada su ušle tambure kao nastavni predmet. Za taj predmet Prosvjetni je savjet Hrvatske donio i poseban program.

Školska godina Red. br.

Škola 1997./98. 2005./ 06.

1. OŠ Dore Pejačević, Našice 70 2. OŠ kralja Tomislava, Našice*

81 25

3. OŠ Josipa Jurja Strossmayera, Đurñenovac 6 5 4. OŠ Vladimira Nazora, Feričanci 2 6 5. OŠ Hinka Juhna, Podgorač - 1 6. OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Orahovica - 1 7. OŠ «Ivan Brnjik Slovak», Jelisavac 1 - 8. OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Koška 2 -

Ukupno 92 108

13

Osnovno glazbeno obrazovanje učenici stječu po posebnom programu uz istovremeno obvezno osnovno školovanje. Program osnovnog glazbenog obrazovanja sastoji se od dvaju dijelova: obveznog i izbornog. Obvezni dio obuhvaća temeljni predmet - glazbalo (u našoj školi to može biti: glasovir, harmonika, tambura, klarinet, saksofon, flauta), solfeggio i teoriju glazbe u šestom razredu. Naši učenici kao izborni program mogu odabrati drugo glazbalo i skupno muziciranje u komornom sastavu ili orkestru. Program obrazovanja traje šest godina. Glazbeno obrazovanje ostvaruje se individualno ili pojedinačno, skupno, u razrednom odjelu i u većim ansamblima ili skupinama (zbor, orkestar). Broj učenika u tim socijalnim formacijama je propisan. U osnovnu glazbenu školu upisuju se u pravilu djeca nakon završenog drugog razreda osnovne škole. Ocjenjivanje i praćenje učenika provodi se tijekom školske godine. Učenici se ocjenjuju i komisijski. Učenicima osnovne glazbene škole obvezno se priznaje glazbeno školovanje kao ispunjavanje obveza izbornih predmeta izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u njihovoj matičnoj osnovnoj školi. Učenicima se izdaje učenička knjižica. Po završenom osnovnom glazbenom obrazovanju učeniku se izdaje svjedodžba.

4. Rad škole u smjenama

Rad škole odvija se u smjenama (turnusima); u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni. Smjene u Glazbenoj školi usklañene su sa smjenama učenika u njihovim matičnim osnovnim školama. Budući da škola obuhvaća učenike jedne i druge smjene, skupna nastava za učenike istog razreda održava se u dva navrata, posebno za učenike jedne smjene, posebno za učenike druge smjene. Sve to učiteljima otežava rad i povećava opseg posla.

5. Školski prostor

Od osnutka do 1994. godine Glazbena je škola radila u staroj školskoj zgradi

Osnovne škole «17. travnja« u Ulici Ive Lole Ribara 14 u Našicama (sada Ulica kralja Tomislava) gdje je imala na raspolaganju tri prostorije: učionicu za nastavu solfeggia i dvije manje prostorije za individualnu nastavu harmonike i glasovira. Kako je u svibnju 1994. ta školska zgrada zbog dotrajalosti i narušene statike stavljena izvan uporabe, Glazbena je škola novu školsku godinu započela na drugom mjestu. Bio je to noviji dvorac obitelji Pejačevića koji je prethodno na brzinu ureñen i opremljen. U tom se objektu škola i danas nalazi. Ona koristi lijevo krilo i središnji dio objekta. U drugom dijelu nalazi se našička radio-postaja. Najveći dio prostora koji joj je dodijeljen, škola je 2003.i 2004. temeljito renovirala i uredila. Evo podataka o prostorima dvorca koji služe za potrebe škole.

14

Osim nabrojanih prostora, tu su još pomoćne i sanitarne prostorije.

Smještaj Red. br.

Namjena prostorije Povr-šina u

m2 Napomena

1. Učionica za solfeggio, K. Brkić 45 2. Učionica za glasovir, D. Vlajnić 20

3. Učionica za puhaće instrumente, I. Krajačić

16

4. Zbornica 5. Hodnik

obnovljeno 2003.

6. Učionica za harmoniku, M. Slakić 45

Lijevo krilo

dvorca

7. Učionica za glasovir, M. Kopri 27 obnovljeno 2004.

8. Učionica za tambure, D. Kopri 66 9. Tamburatorij 24

10. Prateći prostori (predvorje, pomoćna soba)

74

obavljeni najnužniji zahvati 2003. i 2005.

Središnji dio

dvorca 11.

Koncertna dvorana s pripadajućim prostorima

128 Potrebno urediti

Prvo sjedište Osnovne glazbene škole, zgrada Grañanske škole u Našicama iz 1931. godine u Ul.kralja Tomislava 14 Foto: Boris Justić 2002.

Dvorac grofa Marka Pejačevića u kojem je danas smještena OGŠ.

Prostori dvorca koje koristi Osnovna glazbena škola

15

6. Opremljenost škole učilima i drugom opremom

Što se tiče opremljenosti škole učioničkim inventarom i učilima, može se

općenito kazati da je situacija zadovoljavajuća. Dijelove dotrajalog inventara škola povremeno zamjenjuje novima. Isto tako u skladu s mogućnostima škole, ide se u nabavu nove opreme i učila. Evo popisa najvažnijih glazbala i drugih nastavnih sredstava i pomagala koje posjeduje škola.

Popis najvažnijih glazbala i drugih nastavnih sredstava i pomagala

Red. br.

Glazbala i ostala sredstva i pomagala

Broj komada

Godina nabave

Napomena

1. čelo 2 1998. 2. bugarija 1 1998. 3. bisernica 3 1995. 4. gitara 4 1994. 5. brač 2 1995. 6. brač 2 1997.

Izradio majstor Stevan Tatić, Osijek

7. brač 2 1998. 8. berda 1 1996. 9. berda 1 1997. 10. berda specijal 1 2003.

Izradio majstor Željko Kos, Pitomača

11. udaraljke-šuškalice 1 2004. Ganza 12. udaraljke-bubnjevi 1 2004. Bongosi 13. udaraljke-kastanjete 1 2004. na štapiću 14. udaraljke-strugalice 1 2004. 15. udaraljke 1 2004. Stagg Marakas 16. pijanino 1 2004. Petrof PE 125 F 17. pijanino 1 1994. Petrof MOD. I 115 18. pijanino 1 1995. Petrof MOD. I 115

19. pijanino 1 2002. Yamaha Clavinova CLP 970

20. harmonika 80 basova 2 1994. Veltmeister 21. harmonika 80 basova 1 1994. Royalstandard 22. harmonika 40 basova 1 1994. Veltmeister 23. flauta 2 2005. Schagerl FL-500-E 24. flauta 2 2002. YFL-211 25. klarinet 3 2002. YCL-250 26. saksofon 2 2005. Schagerl Alt A-900-L 27. sintesajzer 1 1995. Yamaha PSR-50 28. Orfov instrumentarij 1 komplet 2005. set Stagg CPK-01 29. metronom 2 2005. Seiko PN-802 zvono 30. metronom 2 2004. Wittner 31. tv 1 2003. Samsung CW-28 D83N 32. videorekorder 1 2003. LGLV2798 33. radio-kazetofon 1 1997. SONY CPD 555L 34. školska ploča 1 1997. s crtovljem 35. školska ploča 1 2005. s crtovljem 36. notni stalak 5 1995. 37. notni stalak 9 1997. 38. notni stalak 20 2001. 39. ogledalo 1 2003.

16

7. Stambena problematika

Sa stambenim zbrinjavanjem osoblja škola se ozbiljno suočila u dva navrata. Prvi put se to dogodilo još prije utemeljenja škole 1985. godine prigodom raspisanog natječaja kada je trebalo osigurati stan za prvog učitelja. Kako smo vidjeli, zahvaljujući pomoći Općine i Srednjoškolskog centra, slučaj je povoljno riješen. Stambeno pitanje aktualizirano je po drugi put uoči školske godine 1986./87. kada su školi bili potrebni novi učitelji. I taj je slučaj vrlo povoljno riješen. Škola je po knjigovodstvenoj cijeni kupila stan od našičke radne organizacije «Cestogradnja». Dana 3. srpnja 1986. taj je stan Savjet škole dao na korištenje bračnom paru Marini i Danielu Kopriju. Djelatnici koji su nakon toga stupili na posao u školu, sami su rješavali svoje stambeno pitanje.

8. Obuhvat učenika osnovne škole osnovnim glazbenim obrazovanjem

Koliko našičkih osnovnoškolaca pohaña osnovnu glazbenu školu? Prema podatcima za školsku godinu 2005./2006., u OŠ kralja Tomislava ima 25 takvih učenika (od ukupno 745), a u OŠ Dore Pejačević 68 (od ukupno 834). Tako dolazimo do 93 učenika što u postotku iznosi 5,9. Što se tiče ostalih osnovnih škola prije svega onih susjednih (Jelisavca, Podgorača, Đurñenovca i Feričanaca), situacija je mnogo nepovoljnija. U Glazbenoj školi nema učenika iz Jelisavca, iz Đurñenovca dolazi pet učenika, iz Feričanaca šest, a iz Podgorača jedan.

9. Način financiranja škole Osnovno glazbeno školovanje učenika financira se iz istih izvora i po istim kriterijima kao i obvezno osnovno obrazovanje, s tim što u financiranju glazbenog obrazovanja obvezu participiranja imaju i roditelji učenika. Dakle, izvori financiranja su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Županija osječko – baranjska, roditelji učenika i donatori.

Ministarstvo osigurava sredstva za rashode koji imaju karakter osobnih primanja zaposlenika (plaće, jubilarne nagrade, otpremnine, prijevoz na posao i s posla,...). Kriteriji su utvrñeni Kolektivnim ugovorom.

Županija, kao osnivač škole, financira decentralizirane funkcije osnovnog školstva, što znači da osigurava sredstva za materijalne rashode nužne za realizaciju nastavnog plana i programa, te rashode vezane za imovinu, materijal i usluge tekućeg i investicijskog održavanja. Kriteriji su veličina škole (broj učenika, broj odjela, broj područnih škola, broj računala). Dio rashoda priznaje se u stvarnim iznosima: energija, usluge održavanja po redovitoj kontroli i inspekcijskom nalazu, zdravstvene usluge, prijevoz učenika, zakupnine prostora i opreme, usluge odvjetnika.

Roditelji učenika participiraju u troškovima za poboljšanje uvjeta rada sa 100 kn mjesečno. Za drugo upisano dijete roditellji plaćaju 50 kn, a za treće su osloboñeni participacije.

17

U pojedinim projektima mogu participirati i donatori. Visina donacije nije ograničena.

10. Stručna pomoć školi

U prvim godinama rada škola je zatražila i dobila stručnu pomoć od Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku, posebno tadašnjeg direktora Vjekoslava Burića. Riječ je o nabavi i voñenju školske dokumentacije, izradi izvedbenih planova i programa rada, izvoñenju individualne i skupne nastave, održavanju ispita, hospitacijama itd. Dobra suradnja traje do danas. Naši učenici i učitelji rado odlaze na Glazbeni tjedan u Osijek. Sadašnji ravnatelj Josip Uglik otvoren je za suradnju i pružanje stručne pomoći. Školske godine 2004./2005. Glazbena škola Franje Kuhača osigurala nam je mentora za uvoñenje učitelja pripravnika u nastavni rad.

18

V. ŠKOLA I NJENI U ČENICI

Sadržaj ovog poglavlja obuhvaća tri dijela. Prvi dio donosi podatke o broju učenika za cijelo promatrano razdoblje.

1. Brojno stanje učenika od školske godine 1985./86. do 2005./06.

Brojno stanje učenika u razdoblju od školske godine 1985./86. do 2005./06. prikazano je u sljedećoj tablici:

Kretanje broja učenika po školskim godinama i razredima od školske godine 1985./1986. do 2005./06.

Razred Školska godina

I. II. III. IV. V. VI. I.-VI. upisano 54 54

1985./86. završilo 37 37 upisano 26 36 62

1986./87. završilo 15 30 45 upisano 25 15 28 68

1987./88. završilo 17 15 27 59 upisano 17 15 22 54

1988./89. završilo 16 14 22 52 upisano 37 17 12 22 88

1989./90. završilo 34 15 12 22 83 upisano 34 14 11 22 81




1993./94. završilo 26 7 28 21 82 upisano 10 26 7 25 24 92

1994./95. završilo 7 26 6 24 21 86 upisano 44 7 23 3 24 101



1997./98. završilo 38 30 5 13 4 90 upisano 34 26 5 13 78


1999./00. završilo 55 29 21 5 110 upisano 55 26 22 103

2000./01. završilo 53 26 22 101 upisano 35 47 26 108

2001./02. završilo 33 45 24 102 upisano 21 32 48 22 123

2002/03. završilo 18 29 46 20 113 upisano 47 15 30 46 138

2003./04. završilo 36 15 25 43 119 upisano 21 35 13 21 42 132

2004./05. završilo 19 33 11 20 41 124

2005./06. upisano 30 21 31 7 19 108

19

Podatci govore da je broj učenika u prvih šest godina postupno rastao. Kada je školske godine 1990./91. škola dobila puni profil, broj učenika popeo se na 81. Nakon toga broj učenika nije se bitno mijenjao sve do početka školske godine 1999./2000. Od tada do danas prosječan broj upisanih učenika iznosio je 104.

2. Popis učenika koji su do sada završili školu

Popis završenih učenika škole daje se po naraštajima (generacijama). Unutar toga učenici su razvrstani po odjelima (harmonika, glasovir, tambura). 1. naraštaj, šk.g. 1990./91. Glasovir, razrednik: Marijan Slakić Harmonika, razrednik: Marijan Slakić

1. Abramović, Ivan 1. Jurčević, Zvonimir 2. Brkić, Sunčana 2. Kadić, Kristina 3. Harvanček, Gabrijela 3. Novak, Kristina 4. Katarinček, Tihana 4. Retih, Ana 5. Nikšić, Hrvoje 5. Rukavina, Damir 6. Novak, Ivana 6. Štimac, Silvija 7. Ogrin, Stanko 7. Zrilić, Jurica 8. Pintarić, Nataša 8. Žitnjak, Mirna 9. Rončević, Ivana 10. Vučemilović, Tomislav

Prva generacija učenika koji su završili Osnovnu glazbenu školu ( šk. g. 1985./86.-1990./91.) sa svojim učiteljima. Slijeva: Sonja Petrović, Marijan Slakić, Marina Kopri, Daniel Kopri i Maja Smiljković. Foto: Drago Majer

20

2. naraštaj, šk.g. 1991./92. Glasovir, razrednik: Daniel Kopri

1. Canecki, Franciska 2. Jurčević, Marija 3. Pintarić, Danijela 4. Repka, Vladimir 5. Riger, Zlata 6. Vujčić, Ana

Harmonika, razrednik: Marijan Slakić

1. Juranić, Kornelije 2. Jurlina, Bernard 3. Kuricek, Vjekoslav 4. Maurac, Krešimir

Tambura, razrednik: Daniel Kopri

1. Plehinger, Tomislav 3. naraštaj, šk. g. 1992./93. Glasovir, razrednik: Marina Kopri

1. Hinek, Danijela 2. Majer, Diana 3. Noršić, Danijela 4. Resler, Korana 5. Solar, Siniša 6. Šimunović, Tatjana 7. Torlaković, Arijana 8. Vidas, Ljerka

Harmonika, razrednik: Marina Kopri

1. Hranić, Valentina 2. Novak, Helena 3. Smrček, Krešimir 4. Šarić, Marijana

1993./94. nitko nije završio 4. naraštaj, šk. g. 1994./95. Glasovir, razrednik: Sanja Ivanković

1. Dejić, Dejana 2. Krajačić, Valentina 3. Slakić, Mia 4. Stošić, Tomislav 5. Veber, Marta 6. Vujčić, Irena

Harmonika, razrednik: Sanja Ivanković

1. Gelenčir, Damir 2. Novak, Estera 3. Rončević, Krešimir

Tambura, razrednik: Sanja Ivanković

1. Dubaić, Andrea 2. Ergović, Josip 3. Grahovac, Milan 4. Jakšić, Igor 5. Jurčević, Matija 6. Leš, Davor 7. Ostroški, Ana 8. Sedlar, Ana 9. Sokač, Saša 10. Stanić, Ivan 11. Zupčić, Josip 12. Zupčić, Marija

1995./96. nitko nije završio 5. naraštaj, šk. g. 1996./97. Glasovir, razrednik: Marijan Slakić

1. Jantošik, Senka 2. Kopri, Andrea 3. Lukavski, Marija 4. Pepelko, Ivana 5. Radačić, Jasmina 6. Slakić, Anja

Harmonika, razrednik: Marijan Slakić

1. Baričević, Ana 2. Čehobašić, Maja 3. Novaković, Boško

Tambura, razrednik: Marijan Slakić

1. Amidžić, Andrea 2. Bortek, Bojana 3. Grabovac, Jasmina 4. Grubač, Helena 5. Kapetanović, Ivan 6. Katona, Antun 7. Lukačić, Ana 8. Nikolić, Maja 9. Pepelko, Hrvoje 10. Plazonić, Marija 11. Suk, Stjepan 12. Zavada, Antonio

21

6. naraštaj, šk. g. 1997./98. Glasovir, razrednik Daniel Kopri

1. Haj Barakat, Senad 2. Herceg, Silvija 3. Noršić, Ančica

Harmonika, razrednik: Daniel Kopri

1. Čehobašić, Adlan 7. naraštaj, šk. g. 1998./99. Glasovir, razrednik: Marina Kopri

1. Habl, Ivana 2. Kapetanović, Ivana 3. Panić, Jelica


1. Kanñera, Ana Tambura, razrednik: Marina Kopri

1. Arnold, Antonio 2. Baričević, Ivana 3. Bosak, Anamarija 4. Haj Brakat, Senad 5. Kovač, Davor 6. Kovač, Dubravka 7. Rukavina, Ivan 8. Škoro, Neven 9. Škoro, Vedran

8. naraštaj, šk. g. 1999./2000. Glasovir, razrednik: Loreta Šteher

1. Grahovac, Ana 2. Horvat, Jovana 3. Lukavski, Jelena 4. Mašić, Jelena 5. Paljević, Judita

9. naraštaj, šk. g. 2000./01. Glasovir, razrednik: Marijan Slakić

1. Kajgana, Vitomir 2. Kašuba, Valentina 3. Kopri, Dean 4. Ocelić, Sandra 5. Pandurić, Ana 6. Santrač, Jelena 7. Valenčak, Ivana

8. Vučić, Jelena Tambura, razrednik: Marijan Slakić

1. Abičić, Matija 2. Bakač, Tin 3. Bosak, Kruno 4. Kniha, Danijel 5. Kratofil, Marko 6. Ledinšćak, Josip 7. Lovošević, Ivan 8. Mataković, Marko 9. Nekić, Ivan 10. Pavić, Mario 11. Prole, Marko 12. Šinko, Tamara 13. Vuković, Antun 14. Žigić, Dinko

2001./02. nitko nije završio 10. naraštaj, šk. g. 2002./03. Glasovir, razrednik: Marina Kopri

1. Azenić, Marina 2. Doko, Ivan 3. Kovač, Ida 4. Muselin, Jelena 5. Papac, Lucija 6. Prišć, Martina 7. Rajković, Katarina


1. Seničanin, Maja Tambura, razrednik: Marina Kopri

1. Bakač, Diandra 2. Baričević, Nikola 3. Brkić, Ivan 4. Buljanović, Vice 5. Hajek, Petar 6. Katona, Zoran 7. Mujić, Dinko 8. Olbina, Danijel 9. Ostović, Andro 10. Smiljanić, Sanja 11. Vulić, Marko 12. Zubak, Slaven

2003./04. nitko nije završio

22

11. naraštaj, šk. g. 2004./05. Glasovir, razrednik: Kristina Jolić

1. Benić, Matea 2. Fehir, Iva 3. Horvatin, Tea 4. Resler, Ema 5. Štrkalj, Tomislav 6. Teodosić, Andrea 7. Umiljanović, Franka

Harmonika, razrednik: Kristina Jolić

1. Petrović, Lidija 2. Petrović, Martin

Tambura, razrednik: Daniel Kopri

1. Abramović, Dinko 2. Benotić, Marija 3. Bosak, Mihaela 4. Bukvić, Benjamin 5. Buljanović, Tena 6. Cindori, Matej 7. Dudjak, Igor 8. Hajek, Filip

9. Katić, Vatroslav 10. Koprivčić, Dražen 11. Kozina, Luka 12. Lončarević, Marko 13. Mandić, Nikola 14. Marček, Maja 15. Marman, Ingrid 16. Mifka, Petra 17. Mifka, Vlatka 18. Papac, Karlo 19. Peršić, Iva 20. Peršić, Kristina 21. Petrović, David 22. Radan, Barbara 23. Resler, Martin 24. Šolaja, Ana 25. Šulentić, Marta 26. Šulentić, Tena 27. Turković, Matej 28. Vidović, Dejan 29. Vidović, Ivan 30. Vulić, Kristina 31. Wolf, Alen 32. Zavada, Ana

Šk.g. 1997./98., učenici u klasi Marine Kopri 1.red: Vitomir Kajgana, Ivan Doko, Jelena Muselin, Marta Klešćik, Martina Prišć, Katarina Rajković, 2.red: Dean Kopri, Jelena Lukavski, Marina Kopri, Jelica Panić, Ivana Kapetanović, Ančica Noršić Foto: Boris Justić

23

3. Popis učenika koji sada pohañaju školu

Popis učenika koji sada pohañaju školu načinjen je po razredima, a odnosi se na tekuću školsku godinu (2005./06.). U njemu je prikazano stanje na dan 10. rujna 2005. godine. Uz svaki razred navodi se ime i prezime razrednika/razrednice.

Popis učenika koji sada pohañaju školu I. razred, razrednica:

Kristina Brki ć 1. Anić, Vanesa 2. Baričević, Darijan 3. Bašić, Julija 4. Bošnjaković, Luka 5. Buljan, Matko 6. Čiček, Marija 7. Damjanović, Marta 8. Dundović, Marko 9. Ivanković, Marlies 10. Jazbec, Ana 11. Kovač, Paula 12. Kukuruzović, Brigita 13. Liji ć, Ivan 14. Lukačić, Mateo 15. Mihaljević, Martina 16. Mitri ć, Domagoj 17. Orešković,Matea 18. Pavlović, Valentina 19. Pavlovoić, Valentino 20. Pintarić, Domagoj 21. Prišć, Kristina 22. Radan, Vjekoslav 23. Sabljak, Elena 24. Slivka, Iva 25. Stošić, Ivona 26. Suk, Ana 27. Vučinić, Dorotea 28. Vulić, Tajana 29. Zidar, Katarina 30. Zlosa, Filip

II. razred, razrednik: Ivan Kraja čić

1. Brkanić, Dorian 2. Brkanić, Sven 3. Flegar, Miroslav 4. Ivanković, Arijana 5. Katavić, Josipa 6. Katavić, Mihael

7. Knezović, Marko 8. Korbar, Amadej 9. Korbar, Ela 10. Mihaljević, Krunoslav 11. Muhvić, Marko 12. Orešković, Deni 13. Petrović, Marin 14. Puhanić, Matej 15. Puhanić, Nikola 16. Silañi, Davorin 17. Šimašek, Boris 18. Šimunović, Josipa 19. Špehar, Matea 20. Turković, Krešimir 21. Zubak, Valentina

III. razred, razrednik: Daniel Kopri

1. Batrac, Adonis Dino 2. Bosak, Katarina 3. Breskovac, Anamarija 4. Breskovac, Luka 5. Jazbec, Ana 6. Kajgana, Jurica 7. Klobučar, Tena 8. Kolarić, Martina 9. Maslak, Ivan 10. Miñić, Zvonimir 11. Nikodem, Martina 12. Puhanić, Lucija 13. Svoren, Marina 14. Umiljanović, Matej

III. razred, razrednica: Marina Kopri 1. Benić, Lucija 2. Brajdić, Franka 3. Dubaić, Karla 4. Flegar, Vitomira 5. Hajek, Dubravka 6. Jerković, Ivana 7. Jerković, Matija

24

8. Knežević, Petra 9. Mihalj, Nika 10. Povarnik, Dino 11. Poznić, Maja 12. Puhanić, Petra 13. Stošić, Lidija 14. Šimunović, Martina 15. Tomac, Petra 16. Zec, Antonella 17. Žagar, Tea

IV. razred, razrednik: Marijan Slaki ć

1. Androš, Hrvoje 2. Dražić, Vanja Hrvoje 3. Gado, Luka 4. Kašuba Antonija 5. Perković, Luka 6. Rajković, Jelena 7. Valenčak, Matea

V. razred, razrednica: Darija Vlajni ć 1. Brajdić, Lucija 2. Čeme, Matko 3. Dudjak, Igor 4. Glova, Ivan 5. Liji ć, Kristina 6. Lončar, Toni 7. Nekić, Matej 8. Marček, Dino 9. Pavković, Tamara 10. Pelin, Diana 11. Petrović, Sabina 12. Stojanović, Krešimir 13. Tičić, Dario 14. Tomašević, Marko 15. Vranaričić, Ana-Marija 16. Vulić, Domagoj 17. Vulić Nikola 18. Vulić, Nikolina 19. Zubak, Valentina

Šk. god. 2004./2005. Učenici u klasi Darije Vlajnić

25

VI. ŠKOLA I NJENI U ČITELJI

1. Učiteljsko osoblje škole od osnutka do danas

Podatci o učiteljskom osoblju, koje je radilo u promatranom vremenskom razdoblju, prikazani su tablično po školskim godinama. Znakom «plus» obilježena je svaka školska godina koju je dotični učitelj/učiteljica proveo u školi, uz napomenu da to nije uvijek bila cijela školska godina. Primjerice, Marija Hmura je radila u školi od 11. rujna 1990. do 30. studenoga 2000. godine. Maja Smiljković i Vilko Šteher, učitelji osnovne škole, radili su u Glazbenoj školi kao honorarni učitelji.

Učiteljsko osoblje OGŠ šk.g. 1997./98.: Darija Sitaš, Marija Hmura, Marijan Slakić, Daniel Kopri i Marina Kopri Foto: Boris Justić

26

Učiteljsko osoblje Osnovne glazbene škole u Našicama u razdoblju od 1985./86. do 2005./06.

Školska godina

Red

. br.

Učitelj /učiteljica

198

5./8

6.

198

6./8

7.

198

7./8

8.

198

8./8

9.

198

9./9

0.

199

0./9

1.

199

1./0

2.

199

2./9

3.

199

3./9

4.

199

4./9

5.

199

5./9

6.

199

6./9

7.

199

7./9

8.

199

8./9

9.

199

9./2

000

.

200

0./0

1.

200

1./0

2.

200

2./0

3.

200

3./0

4.

200

4./0

5.

200

5./0

6.

1. Slakić, Marijan + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + 2. Smiljković,

Maja +

3. Šteher, Vilko + 4. Kopri, Daniel + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + 5. Kopri, Marina + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + 6. Filipović, Ratko + 7. Ivanković,

Sanja + + +

8. Hmura, Marija + + + + + + + + + + + 9. Hanak, Elena + 10. Petrović, Sonja + 11. Šteher Loreta + + + + 12. Sitaš, Darija

(udana Mravlinčić)

+ + + +

13. Jolić, Kristina (udana Brkić)

+ + + + + + + +

14. Vlajnić, Darija + + + + + + 15. Resler, Korana + + + + + 16. Krajačić, Ivan + + + + 17. Šimunović,

Kristina +

Koncertna dvorana OGŠ, 15.VI.2005. Tamburaški orkestar i učiteljsko osoblje poslije svečanog koncerta povodom 20.obljetnice škole, slijeva Daniel Kopri, Marina Kopri, Slavica Zrilić, Kristina Brkić, Darija Vlajnić i Marijan Slakić

28

2. Podatci o učiteljskom osoblju koje je prestalo raditi u ovoj školi

Podatke o učiteljima koji više ne rade u školi donosi tablica što slijedi.

Nekadašnji učitelji škole

Red. br. Prezime i ime Stručna sprema

Stručni naziv

1. Smiljković, Maja viša nastavnica glazbenog odgoja 2. Šteher, Vilko viša nastavnik fizičkog odgoja 3. Filipović, Ratko visoka prof. glazbene kulture 4. Ivanković, Sanja visoka prof. klavira 5. Hmura, Marija visoka prof. glazbene kulture 6. Hanak, Elena visoka prof. klavira 7. Petrović, Sonja visoka muzičarka općeg smjera 8. Šteher, Loreta visoka prof. muzike 9. Sitaš, Darija visoka prof. glazbene kulture 10. Resler, Korana visoka prof. glazbene kulture 11. Šimunović, Kristina srednja apsolventica glazbene kulture

29

VII. ŠKOLA I NJENI RAVNATELJI, STRU ČNI SURADNICI I VODITELJI

Podatke o tom osoblju, nekadašnjem i sadašnjem, donosi ova tablica:

Ravnatelji

Ivan Đurinović Drago Majer Darija Salopek-Žiha Slavica Zrilić

1.IX. 1985. – 16. VI. 1991. 20. VI. 1991. – 30. I. 2002. 31. I. 2002. – 14. IV. 2002. 15. IV. 2002. do danas

peda

gog

Branko Kranjčev Nada Balog

1.IX. 1985. – 31. XII.1999. 1. III. 2000. – do danas

Stručni suradnici

psih

olog

Silva Strnad Ivan Balažić Darija Salopek-Žiha

1.IX. 1985. – 31.VIII.1989. 1.I. 1989. – 31. III. 1996. 6. XII. 1996. – 6. III. 1997. 6. X. 1987. do danas

Voditelji Jozo Drašinac

1. IX. 1996. do danas

Darija Salopek-Žiha bila je samo kraće vrijeme vršiteljica dužnosti ravnatelja. Ivan Đurinović ostat će zapamćen kao jedan od utemeljitelja glazbene škole i

njen prvi ravnatelj. Za vrijeme njegova ravnateljevanja škola je organizacijski, materijalno i kadrovski sreñena. Stasao je i prvi naraštaj sa završenim osnovnim glazbenim obrazovanjem.

Drago Majer je ravnatelj s najdužim ravnateljskim stažom. Njegovo ravnateljsko razdoblje obilježavaju visoka postignuća škole i njena afirmacija na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, pa i izvan granica Hrvatske.

Sadašnja ravnateljica Slavica Zrilić čini sve da osigura uspješan daljni rad i razvoj škole. Od školske godine 2003./04. djelatnost škole proširena je na puhački odjel, na tri instrumenta: flautu, saksofon i klarinet, a bitno je povećan broj učenika u klavirskom odjelu. Svih šest učionica je obnovljeno i ureñeno. Utemeljeno je Stručno vijeće učitelja Osnovne glazbene škole.

Ravnateljici puno pomaže u radu agilni voditelj škole Jozo Drašinac i stručne suradnice Nada Balog i Darija Salopek-Žiha.

30

VIII. OP ĆA KULTURNA I JAVNA DJELATNOST ŠKOLE

Pod općom kulturnom i javnom djelatnošću podrazumijevaju se ovdje sve one aktivnosti preko kojih škola ostvaruje svoj prošireni utjecaj na odgoj učenika, izobrazbu roditelja i kulturni razvoj sredine u kojoj djeluje. Sukladno tome možemo pobliže odrediti i sadržaj njenog kulturnog i javnog djelovanja. U taj sadržaj ulaze:

- školske priredbe kulturno-umjetničkog karaktera za učenike i roditelje, - izvanškolske kulturno-umjetničke priredbe i druge aktivnosti za širu javnost, - sudjelovanje škole i učenika na različitim smotrama i natjecanjima i - suradnja škole i roditelja.

1. Školske kulturno-umjetničke priredbe za učenike i roditelje

Već niz godina škola redovito organizira priredbe za učenike i njihove roditelje. Ova vrst internih priredbi javlja se u dva organizacijska oblika, kao «javni glazbeni sat» i kao «završni školski koncert». Iza oba ova oblika stoje isti motivi organizatora – prikazati uspješnost pedagoške djelatnosti škole pred roditeljima.

Javni sat daje priliku svakom učeniku da se pojavi na javnoj sceni i pokaže što zna i umije. O izboru točke s kojom će nastupiti i predstaviti se slušateljima, odlučuje njegov učitelj, vodeći pri tom računa o njegovim mogućnostima i sposobnostima. Pogledajmo program jednog takvog glazbenog sata.

JAVNI GLAZBENI SAT U ČENIKA OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE

I. KONCERT 4. lipnja 2005. u 18 sati

1. D. Kopri-Hrvatska narodna:ŠROTEŠ učenici I. i II. razreda odjela tambure uz pratnju malog sastava IV. r. 2. C. Gurlitt: PETITE DANSE Josipa Šimunović, I. razred, klarinet, klavirska pratnja prof. D. V lajni ć 3. J. Brahms: L' HOMME AU SABLE Amadej Korbar, I. razred, klarinet, klavirska prat nja Ela Korbar 4. J Kruger: ANDANTE Antonella Zec, II. razred, klavir 5. W.A. Mozart: BLISTAJ, BLISTAJ Josipa Katavić, I. razred, flauta, klavirska pratnja prof. D. Vla jni ć 6. M. Šaban: KIŠA PADA Franka Brajdi ć, II. razred, klavir 7. P.I. Čajkovski: STARA FRANCUSKA PJESMA Valentina Zubak, I. razred, klarinet, klavirska pr atnja prof. D. Vlajni ć 8. A. Hačaturjan: UŽE ZA PRESKAKIVANJE Sara Vrabac, II. razred, klavir 9. J. Haydn: SONATINA F-dur 1. st. Lidija Stošić, II. razred, klavir 10. Tradicionalna: OH' WHEN THE SAINTS Boris Šimašek, I. razred, saksofon, pratnja na klarinetu prof. I. Kraja čić

31

11. J. Haydn: ARIETTA Arijana Ivankovi ć, I. razred, flauta, klavirska pratnja prof. D. Vla jni ć 12. Narodna: MIŠ MI JE POLJE POPASEL Marko Muhvi ć, I. razred, klarinet 13. W. Bernan: DJEVOJAČKI PLES Dino Povarnik: II. razred, harmonika 14. F. Kuhač: DJECA, MAČKA I MIŠ Vitomira Flegar, II. razred, klavir 15. W.A. Mozart: ALLEGRETTO Petra Knežević, II. razred, klarinet, klavirska pratnja prof. D. Vlajni ć 16. J. Kruger: MENUET J. Wanhal: SONATINA F-dur II. st. Ivana Jerković, II. razred, klavir 17. D. Bobić: DOŠLA ZIMA, PAO SNIJEG Karla Dubaić, II. razred, klavir 18. N. Chedeville: MENUET Martina Šimunović, II. razred, klarinet 19. J.S. Bach: MENUET G-dur Nika Mihalj, II. razred, klavir 20. A. Corelli: SARABANDE Dubravka Hajek, II. razred, flauta i klavirska pra tnja prof. D. Vlajni ć 21. D. Bobić: MALI PIJANIST Lucija Benić, II. razred, klavir 22. J. Wanhal: SONATINA II. st. Grečaninov: VESELO JUTRO

Matija Jerkovi ć, II. razred, klavir, četveroručno uz kl. pratnju prof. M. Kopri 23. J.S. Bach: MENUET G-dur Petra Tomac, II. razred, klavir 24. J.F. Burgmüller: ARABESKA Tea Žagar, II. razred, klavir 25. J. Wanhal: SONATINA F-dur I. i II. st. Petra Puhanić, II. razred, klavir Kristina Brki ć, prof.: 4 Ivan Kraja čić,prof.: 2,3,5,7,10,11,12,15,18,20,22 Daniel Kopri, prof.: 1 Marina Kopri, prof: 9,16,23,26 Darija Vlajni ć, prof.: 6,8,14,17,19,21,24,25 Marijan Slaki ć, prof.: 13

II. KONCERT 3. lipnja 2005. u 19 sati

1. G.F. Telemann: ALLEGRO Luka Gado, III. razred, saksofon, pratnja na klarinetu prof. I: Kraja čić 2. M. Sevel-Holst: PIRATI Vanja Hrvoje Dražić, III. razred, klavir 3. A. Corelli: SARABANDA Matea Valenčak, III. razred, harmonika 4. R. Schuman: PRVA ŽALOST Antonija Kašuba, III. razred, klavir 5. I. Lhotka Kalinski: STARI DALMATINSKI PLESOVI C ONTRADANCA Hrvoje Androš, III. razred, klavir 6. Tradicionalna: JOSHUA Luka Perković, III. razred, klarinet, klavirska pratnja prof. D. Vlajni ć 7. J. Krieger: MENUET Sabina Petrović, III. razred, harmonika 8. J. S. Bach: MENUET D-mol Jelena Rajković, III. razred, klavir

32

9. I. Lhotka-Kalinski: HRVATSKI PLES Lucija Brajdi ć, IV. razred, klavir 10.M. Clementi: SONATINA C-dur 1. st. Toni Lončar, IV. razred, klavir 11. E. Bloch: MELODY Luka Rončević, IV. razred, klavir 12. I. Havliček: SUITA br. 2, 1. st. Tamara Pavković, IV. razred, klavir 13. D. Pejačević: PJESMA BEZ RIJEČI op.10 Valentina Zubak, IV. razred, klavir 14. E. Grieg: PLES VILA Ana-Marija Vranari čić, IV. razred, klavir 15. B. Bartok: KRATKI PLES Matea Benić, VI. razred, klavir 16. A. Rowley: ŠKOTSKA KORAČNICA Igor Dudjak, V. razred i Tomislav Štrkalj, VI. raz red, klavir četveroručno 17. Y. Nakada: ETIDA br. 24 Andrea Teodosić, VI.. razred, klavir 18. L. van Beethoven: ZA ELIZU Tea Horvatin, VI.razred, klavir 19. D. Pejačević: LJUBICA Ema Resler, VI. razred, klavir 20. C. Czerny: ETIDA op. 299 br. 21 J.S. Bach: DVOGLASNA INVENCIJA br. 6 Franka Umiljanovi ć, VI. razred, klavir Profesori: Marijan Slaki ć, prof.: 3,7,12 Kristina Brki ć, prof.:11 Marina Kopri, prof.: 10,15,16,18,19 Darija Vlajni ć, prof.: 2,4,5,8,9,13,14,17,20 Ivan Kraja čić, prof.: 1,6

Još veće zanimanje pobuñuju završni godišnji koncerti na kojima nastupaju najbolji učenici škole, pa su kao takvi dobar pokazatelj uspjeha učenika u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, ali i zrcalo stečene razine glazbene kulture učenika, te discipline i duha koji vlada u školi.

Osnovna glazbena škola Našice 24. lipnja 1988., 19 sati, stari dvorac (likovni salon)

P r o g r a m z a v r š n o g k o n c e r t a

1. B. Zeideman : KONJIĆ, S. Smiljković, klavir I 2. xxx : NA PLANINCAH KAJ NAM PA MOREJO, H. Novak, harmonika I 3. Vanhal : SONATINA u F-duru II stav, A. Miki čić, klavir II 4. A. Rauli : INDIJANSKA RATNA IGRA, K. Maurac, h armonika II 5. R. Schumann : DIVLJI JAHAČ, H. Baričević, klavir, II. 6. Slovčka nar. : JUR TRI NOĆI, D. Pintari ć, klavir II, i N. Pintari ć, klavir, II 7. V. Terzić : SAN, A. Retih, harmonika, III 8. R. Schumann : PJESMA KOSAČA, Z. Riger, klavir, III 9. L. v Beethoven : SONATINA u G-duru I stav, I. Krajačić, harmonika, III 10. J Pleyel : SONATINA u D-duru I stav, M. Damjanović, klavir, II 11. E. Grieg : PLES VILA, S. Ogrin, klavir, III 12. F. Schubert : MOMENT MUSICAL, S. Brki ć, klavir, III 13. I. Ivanović : DUNAVSKI VALOVI, M. Žitnjak, harmonika, III 14. D. Pejačević : MAJČICA, MOJ AN ĐEO, K. Grubač, solo vokal

33

15. J. Brahms : MADJARSKA IGRA, B. Bukvić, harmonika, III 16. D. Šostakovič : TANEC, A. Vuj čić, klavir, II 17. P.I. Čajkovski : STARA FRANCUSKA PJESMA, sastav harmonika 18. I. Kršek : PLES PAHULJICA, sastav harmonika 19. E. Grieg : VALCER U A-molu, N. Pintarić, klavir III 20. L. v Bethoven : ZA ELIZU, T. Vučemilović, klavir, III 21. B. Rašen : MOJA MAJKA, zbor i sastav harmonika 22. F. Schubert : LIPA, zbor i sastav harmonika 23. J. Haydn : NESTALA JE SEKICA, zbor 24. W.A. Mozart : GLE IGRE LI KRASNE, zbor 25. J.S. Bach : MENUET, J. Zrilić, harmonika, III 26. W.A. Mozart :ČEŽNJA ZA PROLJE ĆEM, zbor KLAVIRSKA PRATNJA: Tihana KATARIN ČEK 14 Tomislav VUČEMILOVI Ć 21, 22 SASTAV HARMONIKA: Mirna ŽITNJAK Kristina KADI Ć Ana RETIH Ivan KRAJA ČIĆ Pripremio: Marijan SLAKI Ć TAMBURAŠKI ORKESTAR HKUD «LISINSKI» pripremio: Vilko ŠTEHER 23, 24, 25 PJEVAČKI ZBOR 21, 22, 23, 24, 26, 27 zborom dirigira Marina KOPRI NASTAVNICI: Marijan SLAKI Ć 4, 7, 9, 13, 25 Marina KOPRI 2, 3, 6, 11, 14, 15, 16, 19 Daniel KOPRI 1, 5, 8, 10, 12, 20 Voditeljica programa: Ljerka Pei ć

Pjevački zbor učenika OGŠ za navršnom koncertu 24. lipnja 1988. Sjede: Marijan Slakić, Marina Kopri i Daniel Kopri Foto: Zlatko Vujčić

34

Uzmemo li u obzir činjenicu da su učenici Osnovne glazbene škole istovremeno i pripadnici matične osnovne škole, onda u interne školske priredbe možemo ubrojiti i njihove nastupe za Dan škole, Božić, Novu Godinu, Dan grada itd. Zajedno s učenicima matične škole oni takoñer sudjeluju i u drugim aktivnostima, primjerice posjećuju Dorin grob, ureñuju okoliš oko njezina počivališta, sudjeluju u komemorativnim skupovima.

2. Izvanškolske kulturno-umjetničke priredbe i druge aktivnosti za širu javnost

U životnom hodu naše škole vrlo istaknuto mjesto imaju tzv. eksterne ili vanjske priredbe i aktivnosti. Riječ je o organiziranim nastupima kulturno- umjetničkog i odgojnog sadržaja koje izvode učenici i učitelji izvan škole radi povezivanja škole sa životom svoga mjesta i kraja. Prilika za takve nastupe ima na- pretek. To su državni praznici, crkveni blagdani, važne godišnjice i obljetnice, značajni datumi iz naše bliže i dalje prošlosti, važni dogañaji u mjestu i okolici itd. Ilustrirat ćemo to na desetak konkretnih primjera iz eksterne školske dogañajnice. Dana 11. rujna 1987. u dvorcu obitelji Pejačevića u Našicama učenici Osnovne glazbene škole izveli su prigodni program u sklopu 1. memorijala Dore Pejačević. Od 1987. godine pa nadalje Osnovna glazbena škola redovito se uključuje u ovu manifestaciju. Osim prigodnog glazbenog programa, škola prakticira i druge sadržaje i aktivnosti, primjerice posjet Dorinom grobu, ureñenje okoliša oko groba, sudjelovanje u komemorativnom skupu, sudjelovanje u prigodnom koncertu i sl. Do sada je u Našicama održano 13 memorijala posvećenih uspomeni na Doru Pejačević.

Tamburaški orkestar OGŠ Našice na VI. Memorijalu Dore Pejačević 12. listopada 1998., dirigentica Marina Kopri, solisti Anñelko Krpan ( violina ) i Vesna Jaić ( sopran )

35

Dana 21. prosinca 1990. Osnovna glazbena škola i Hrvatsko kulturno društvo «Lisinski», Našice u kinodvorani u Našicama priredili su prvi božićni koncert za grañanstvo. Tako se gotovo nakon pola stoljeća progonstava u naše škole i domove vratila božićna pjesma. Dogodilio se to u predvečerje rañanja samostalne hrvatske države. Dana 7. studenoga 1993. u maloj koncertnoj dvorani «Vatroslav Lisinski» u Zagrebu na svečanom otvorenju Prvog meñunarodnog glasovirskog natjecanja «Dora Pejačević» nastupio je Tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole iz Našica kojim je ravnala Marina Kopri. U svečanosti otvorenja sudjelovali su, izvodeći djela Dore Pejačević, maestro Antun Petrušić, Štefica Petrušić (sopran), Ivan Krajačić (klarinet).

Dana 30. svibnja 1997. učenici Osnovne glazbene škole zajedno s desetak učenika matične škole posjetili su Osnovnu školu «Plitvička jezera» u selu Mukinje kraj istoimenog nacionalnog parka. Riječ je o novootvorenoj školi u čijem su opremanju sudjelovali i našički učenici. Po dolasku u Liku Našičani su prvo nazočili sv. misi u župnoj crkvi sv. Jurja u Korenici. U toj je crkvi Tamburaški orkestar izveo nekoliko skladbi. Nakon toga učenici i njihovi učitelji Drago Majer, Marina Kopri i Daniel Kopri uputili su se do spomen obilježja podignutog na mjestu pogibije Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata. Dana 13. prosinca 2001. u organizaciji Županije vukovarsko-srijemske Tamburaški je orkestar priredio svečani božićni koncert pod nazivom Vukovaru za Božić. Koncert je održan u zgradi vukovarske Gimnazije. Uz tamburaški orkestar, kojim je ravnala Marina Kopri, nastupili su kao solisti: Kristina Brkić (Našice), Danijela Pintarić (Osijek), Josip Slam (Osijek), Željko Balentić (Podgorač), Saša Sokač (Našice), Dean Kopri (Našice), Matej Turković (Našice), Vlatka Mifka (Našice) i Irena Kranić (Osijek). Dana 17. prosinca 2001. u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, a povodom Dana Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, uz orkestar iz Zagreba i Varaždina, nastupio je i Tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole

Tamburaški orkestar OGŠ Našice na otvaranju Prvog meñunarodnog klavirskog natjecanja «Dora Pejačević» u maloj dvorani «V.Lisinski» u Zagrebu 7. listopada 1993.

36

zajedno sa solisticama Lidijom Horvat-Dunjko (Zagreb) i Danijelom Pintarić (Zagreb). Dana 10. travnja 2002. u dvorcu obitelji Pejačevića održan je zajednički koncert učenika klavirskog odjela Osnovne glazbene škole u Našicama (voditeljica Darija Vlajnić) i puhačkog odjela Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka (voditelj Mirko Hrženjak). Dana 24. travnja 2002. u Dječjem vrtiću «Zvončić» u Našicama održan je zajednički koncert učenika Osnovne glazbene škole i Osnovne škole Dore Pejačević. Dana 12. lipnja 2002. uoči Antunova Tamburaški je orkestar izveo trosatni program za grañanstvo na otvorenoj pozornici ispred starog dvorca u Našicama. Gost orkestra bio je Krunoslav Kićo Slabinac. Dana 13. lipnja 2003. na Dan grada Našica u gradskoj vijećnici Tamburaški je orkestar izveo tri točke: Valcer Dmitrija Šostakoviča (solo bisernica Igor Dudjak), Dalmatinske suze Zdenka Runjića (vokal Matej Turković) i Turski marš Wolfganga Amadeusa Mozarta (solo električna gitara Josip Ledinšćak). Dana 15. lipnja 2005. u koncertnoj dvorani škole održan je svečani koncert povodom 20. obljetnice osnutka Osnovne glazbene škole u Našicama. Osim učenika Osnovne glazbene škole iz Našica, u toj glazbenoj priredbi sudjelovali su i učenici iz Glazbene škole Franje Kuhača, Osijek, Osnovne glazbene škole, Pakrac, Glazbene škole, Požega, Osnovne glazbene škole, Slatina i Glazbene škole Josipa Runjanina, Vinkovci.

Tamburaški orkestar OGŠ Našice na koncertu «Razigrane žice» povodom 770.obljetnice prvog pisanog spomena Našica u športskoj dvorani OŠ Dore Pejačević, Našice 16.prosinca 1999., dirigentica Marina Kopri, solisti Lidija Horvat-Dunjko (sopran) i Krunoslav Cigoj (tenor)

Nastup Tamburaškog orkestra OGŠ Našice u Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek povodom Svjetskog dana učitelja 2. listopada 2000., solist: Josip Slam (bariton)

37

Predočeni primjeri zorno pokazuju da je naša škola preko eksternih nastupa i aktivnosti cijelo vrijeme duboko uronjena ne samo u život svoje sredine nego i život šireg zavičaja, pa i domovine. Ona je zacijelo obilno koristila za to brojne prilike koje su joj stajale na raspolaganju.

3. Sudjelovanje škole i učenika na različitim smotrama i natjecanjima.

Kako ovo područje javne i kulturne djelatnosti zauzima posebno mjesto u životu i radu naše škole, o njemu će biti govora u poglavlju Postignuća škole, učitelja i učenika.

4. Suradnja škole i roditelja

Za dosadašnju suradnju roditelja i škole možemo općenito kazati da je bila dobra i uspješna. Ona se odvijala u uobičajenim oblicima: individualnim ili pojedinačnim kontaktima i roditeljskim sastancima (školskim, razrednim, skupnim). U zadnje vrijeme u pedagoškoj komunikaciji s roditeljima roditeljski su sastanci nešto manje zastupljeni. Na kraju recimo i to da roditelji nerijetko pomažu školi. To čine na različite načine, npr. uključuju se u akcije ureñenja okoliša škole i školskog prostora, popravljaju školski inventar, prevoze glazbala, pojavljuju se kao sponzori nekih priredaba i slično.

Roditelji i učitelji u akciji ureñenja okoliša škole, ožujak 1996. Foto: Drago Majer

38

IX. POSTIGNUĆA ŠKOLE, UČITELJA I U ČENIKA

Iz bogate riznice postignuća škole, učitelja i učenika izdvojili smo i priredili samo deset pokazatelja. Riječ je o pokazateljima koji govore o primarnoj i sekundarnoj djelatnosti škole. Od pokazatelja koji se odnose na primarnu ili temeljnu djelatnost uzeli smo ove: - uspjeh učenika u nastavi i - uspješnost učenika u završavanju osnovnog glazbenog školovanja. Prikaz postignuća u sekundarnoj (izvannastavnoj, dopunskoj, proširenoj) djelatnosti obuhvaća osam pokazatelja. To su: - uspjeh učenika na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe, - uspjeh učenika na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, - sudjelovanje učenika i učitelja na Glazbenom tjednu u Osijeku, - sudjelovanje učenika i učitelja na Meñužupanijskoj smotri mladih pijanista, - uspjeh učenika na Natjecanju mladih pijanista «Zlatko Grgošević», - sudjelovanje učenika i učitelja na Europskom glazbenom festivalu mladih, - gostovanja učenika i učitelja u inozemstvu i - izdavačka djelatnost škole.

Na kraju ovog poglavlja dodali smo i podatke o priznanjima što ih je primila škola, Tamburaški orkestar i pojedini učitelji.

1. Uspjeh učitelja u radu s učenicima u nastavi U pedagoškoj praksi procjena rezultata ili «učinka» nastavnog rada obavlja se

po više različitih osnova ili kriterija. Naša analiza školskog uspjeha učenika obuhvaća samo jedan kriterij. To je postignuti opći uspjeh učenika na kraju školske godine. Kako u školskoj dokumentaciji opći uspjeh nije iskazan u svih proteklih dvadeset godina, analizom smo obuhvatili posljednjih deset godina. Pogledajmo kako izgleda struktura općeg uspjeha učenika, u pojedinim godinama i za cijelo desetogodišnje razdoblje.

Struktura općeg uspjeha učenika na kraju školske godine (nakon popravnih ispita) u razdoblju od šk. g. 1995./96. do 2004./05.

Postignuti opći uspjeh

Školska godina Broj

ocijenjenih učenika 5 4 3 2

1995./96. 93 50 30 13 - 1996./97. 75 43 26 5 1 1997./98. 90 49 29 11 1 1998./99. 76 42 25 7 2

1999./2000. 110 69 40 1 - 2000./01. 101 50 38 13 - 2001./02. 102 59 40 3 - 2002./03. 113 66 36 11 - 2003,/04. 119 86 27 6 - 2004./05. 124 81 36 7 -

br. 1003 595 327 77 4 Svega

% 100 59,3 32,6 7,7 0,4

39

Ako pogledamo podatke za cijelo desetogodišnje razdoblje, vidimo da je

struktura općeg uspjeha učenika vrlo povoljna. Gotovo šezdeset posto učenika završava razred s odličnim uspjehom. Odličnih i vrlo dobrih učenika ima preko devedeset posto. Slična je situacija i u pojedinim školskim godinama. 2. Uspješnost učenika u završavanju osnovnog glazbenog obrazovanja Kakva je uspješnost naših učenika u završavanju osnovnog glazbenog obrazovanja? Odgovor na to pitanje daju nam kvantitativni podatci. To su podatci koji govore o broju učenika koji su pohañali školu i uspješno je završili, ali i podatci o broju učenika koji su je pohañali i nakon nekog vremena napustili. U potonjem slučaju radi se o pojavi osipanja učenika. Neki odustaju od daljnjeg školovanja već u prvoj godini, neki nešto kasnije, neki pri kraju. Ova nepoželjna pojava posljedica je većeg broja uzroka: nesnalaženja i školskog neuspjeha, gubljenja interesa i motivacije, prevelike udaljenosti škole i mjesta u kojem obitavaju učenici i prometnih teškoća, preopterećenosti učenika školskim obvezama u redovnoj školi itd. Nekolicina učenika napustila je školu zato što je jednostavno prešla u drugu glazbenu školu. Koliko je osipanje u školi pokazuje nam tablica što slijedi.

Struktura op ćeg uspjeha u čenika na kraju školske godine za desetogodišnje razdoblje

(šk. god. 1995./96. - 2004./05.)

595 učenika;

59.3%

4 učenika; 0.4%77 učenika;

7.7%

327 učenika;

32.6%

odli čan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2)

40

Broj učenika koji su tijekom školovanja napustili školu u razdoblju od 1985./86. do 2004./05.

Broj učenika Napustili školu Školska godina

upisano završilo broj % 1985./86. 54 37 17 31,5

1986./87. 62 45 17 27,4

1987./88. 68 59 9 13,2

1988./89. 54 52 2 3,7

1989./90. 88 83 5 5,7

1990./91. 81 69 12 14,8

1991./92. 89 85 4 4,5

1992./93. 90 79 11 12,2

1993./94. 100 82 18 18

1994./95. 92 86 6 6,5

1995./96. 101 93 8 7,9

1996./97. 83 75 8 9,6

1997./98. 92 90 2 2,2

1998./99. 78 76 2 2,6

1999./00. 125 110 15 12

2000./01. 103 101 2 1,9 2001./02. 108 102 6 5,6

2002./03. 123 113 10 8,1

2003,/04. 138 119 19 13,8

2004./05. 132 124 8 16,1

Svega 1853 1680 181 9,7

Podatci pokazuju da je pojava osipanja u većoj ili manjoj mjeri zastupljena u svim školskim godinama. Osipanje učenika kreće se u rasponu od 1,9 posto do 31,5 posto. S ovom neugodnom i nepoželjnom činjenicom učiteljski se kolektiv stalno susreće i posvećuje joj punu pozornost. Nažalost, sva dosadašnja nastojanja oko smanjivanja broja «bjegunaca» nisu dala opipljivije rezultate. Problem prijevremenog napuštanja škole tijekom školovanja dobiva još veću težinu, ako se promatra na razini svake pojedine generacije koja je pohañala školu. I tu nam statistika pomaže da doñemo do podataka o tzv. «generacijskim gubicima». Koliki su ti gubitci pokazuje sljedeća tablica.

Osipanje učenika u generacijama koje su do sada završile školu

nije završilo Generacija upisano

broj % Napomena

I. 1985./86.-1990./91. 54 36 66,7 II. 1986./87.-1991./92. 26 15 57,7 III. 1987./88.-1992./93. 25 13 52,0

1988./89.-1993./94. nije bilo upisa

IV. 1989./90.-1994./95. 37 16 43,2 1990./91.-1995./96. nije bilo upisa

V. 1991./92.-1996./97. 43 22 51,2 VI. 1992./93.-1997./98. 13 9 69,2

41

VII. 1993./94.-1998./99. 36 23 63,9

VIII. 1994./95.-1999./00. 10 5 50,0 IX. 1995./96.-2000./01. 44 22 50,0

1996./97.-2001./02. nije bilo upisa X. 1997./98.-2002./03. 40 20 50,0 1998./99.-2003./04. nije bilo upisa

XI. 1999./00.-2004./05. 68 27 39,7

Kako vidimo, svaka generacija tijekom školovanja gubi dio svojih pripadnika. Najmanje generacijsko osipanje zabilježeno je kod XI. generacije školskih polaznika. 3. Uspjeh učenika na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe (FHTG) Jedno od mjesta na kojem učenici mogu provjeriti kakvoću svog muziciranja jest svakako Festival hrvatske tamburaške glazbe. Dakako, tu je i mogućnost usporeñivanja s učenicima drugih škola. Festival se održava već dugi niz godina, a naša škola sudjeluje na njemu sa svojim Tamburaškim orkestrom neprekidno od 1993. do 2002., tj. do osnutka Tamburaškog društva «Dora Pejačević» Našice. Meñutim, aktivno sudjelovanje učenika i učitelja na tom Festivalu ipak se nastavlja do danas, ali od 2002. u okviru spomenutog Društva. Naime, dio učenika članova školskog Tamburaškog orkestra pripadnici su i Tamburaškog orkesta Društva. O postignućima ovog potonjeg Orkestra bit će govora na drugom mjestu. Što je Festival hrvatske tamburaške glazbe, zašto se održava i gdje, tko su njegovi utemeljitelji i kako funkcionira? To je periodična glazbena manifestacija (priredba), upriličena s namjerom da stručnoj kritici i širokoj publici predstavi najvrjednija ostvarenja. Održava se, u pravilu, u Osijeku, kolijevci tamburaštva. Prvi je tamburaški festival održan u travnju 1961. na poticaj Slavonskog tamburaškog društva «Pajo Kolarić» u Osijeku.2 U novije vrijeme kao utemeljitelji festivala javljaju

2 Slavonsko tamburaško društvo “Pajo Kolarić” osnovano je u Osijeku 21. ožujka 1954., a naziv je dobilo po osječkom senatoru i osnivaču prvog tamburaškog zbora u nas – Paji Kolariću (Osijek, 1821.- Osijek, 1876.). Julije Njikoš je bio dirigent Slavonskog tamburaškog društva «Pajo Kolarić» od 1954.. Kasnije se afirmirao i kao muzikolog i skladatelj. On je aktivni sudionik dosadašnjih festivala gdje nastupa kao predsjednik Stručnog povjerenstva za natjecanje tamburaških orkestara.

Osipanje u čenika Osnovne glazbene škole u pojedinim generacijama

5444

68

40

10

36

13

4337

2526 22 2720

36

15 13 16 229

235

020406080

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Generacija

Bro

j uč

enik

a

Upisano Nije završilo

42

se, uz spomenuto Društvo, Osječko-baranjska županija, Poglavarstvo grada Osijeka i Hrvatski tamburaški savez u Osijeku. Osim utemeljitelja festivala, kao njegovi suorganizatori javljaju se i pridruženi članovi. Pridruženi se članovi mijenjaju od festivala do festivala. U posljednje vrijeme festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Izbor sudionika provodi Umjetničko vijeće Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku, a njihove nastupe ocjenjuje posebno Stručno povjerenstvo. Orkestri se ocjenjuju bodovima, do 100 bodova. Za 70 i više bodova osvaja se brončana plaketa «Tambura Paje Kolarića», za 80 i više bodova srebrna plaketa «Tambura Paje Kolarića», za 90 i više bodova zlatna plaketa «Paje Kolarića». Natjecatelji se razvrstavaju u pet kategorija: dječji orkestri (do navršene 16. godine), juniorski orkestri (do navršene 21. godine), seniorski orkestri, tamburaški zborovi (od 8 do 20 glazbenika) i mali tamburaški sastavi (od 4 od 7 glazbenika). Natjecateljski program u trajanju od 20 do 25 minuta je slobodan, a obuhvaća četiri skladbe:

- skladbu iz koncertne tamburaške literature, - praizvedbu koncertne glazbe za tamburaški orkestar, - jednu od predloženih skladbi (riječ je o skladbama skladatelja čije se

obljetnice obilježavaju dotične godine) i - jednu vokalno-instrumentalnu skladbu za glas i tamburaški orkestar s

Festivala Zvuci Panonije.

Na festivalu se posebno prate i ocjenjuju praizvedbe. Godine 1999. Hrvatsko društvo skladatelja ustanovilo je plaketu «Dr. Josip Andrić».3 Ta se plaketa dodjeljuje svake godine za najbolju izvedbu – praizvedbu koncertne skladbe hrvatskog skladatelja. Kad je riječ o sudjelovanju školskog Tamburaškog orkestra na festivalu, valja kazati i to da je s Orkestrom do sada nastupilo više vokalnih i instrumentalnih solista, neki od njih i po nekoliko puta. To su primjerice, Lidija Horvat – Dunjko (sopran), Josip Slam (bariton), Danijela Pintarić (violina), Danijela Jelić (violina), Blanka Došen (alt) itd. Pogledajmo sada uspjeh našeg Orkestra na Festivalu.

Tamburaški orkestar na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe (FHTG)

Red. br. festivala

Mjesto održavanja

Vrijeme održavanja

Dirigentica Nagrada (plasman) i

broj osvojenih bodova

XVI. Osijek 28. - 29. V. 1993.

Marina Kopri Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolarića”, 82.6

XVII. Osijek 27. – 29. V. 1994.

Marina Kopri Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića”, 92

XVIII. Osijek 12. – 14. V. 1995.


XIX. Osijek 13. – 17. V. 1996.

Marina Kopri Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolarića”, 87

3 Josip Andrić (Bukin, Bačka, 1894.-Zagreb, 1967.) – književnik, prevoditelj i skladatelj. Objavio nekoliko knjiga o glazbi; posebno proučavao narodnu glazbu i melografski prikupio 2000 narodnih popjevaka. Uglazbio četrdesetak pjesama hrvatskih pjesnika; skladao za komorne i orkestralne sastave.

43

XX. Osijek 15. - 17. V. 1997.

Marina Kopri Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića”, 98.6

XXI. Osijek 15. – 23. V. 1998.


XXII. Osijek 14. – 20. V. 1999.


XXIII. Osijek 19. – 27. V. 2000.


XXIV. Našice-Osijek

18. – 25. V. 2001.


XXV. Našice-Osijek

16. – 24. V. 2002.


Tamburaški orkestar OGŠ D.Pejačević Našice na XX. Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku 15.-17. svibnja 1997. Plaketa Paje Kolarića i

Tamburica Paje Kolarića

44

Praizvedbe djela hrvatskih autora u izvoñenju Tamburaškog orkestra

Red. br. festivala

Mjesto održavanja Vrijeme

održavanja Naziv djela Dirigentica Nagrada

XVI. Osijek 28. i 29. V.

1993.

Notturno skladatelja Julija Njikoša

Marina Kopri

Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolarića”

XX. Osijek 15. – 17. V.

1997.

Majska ljubav skladatelja Bože Potočnika

Marina Kopri

Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolarića”

XXII. Osijek 14. – 20. V.

1999.

Melodija za violinu i tamburaški orkestar skladatelja Adalberta Markovića

Marina Kopri

Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića”

Priznanja Tamburaškom orkestru i dirigentici za najbolju interpretaciju djela hrvatskih autora

Red. br. festivala

Mjesto održavanja

Vrijeme održavanja

Naziv djela Dirigentica Nagrada

XXII. Osijek 14. – 20. V.

1999.

Melodija za violinu i tamburaški orkestar skladatelja Adalberta Markovića Solistica na violini Danijela Jelić

Marina Kopri Plaketa “Dr. Josip Andrić”

XXIV. Osijek-Našice 18. – 25. V.

2001.

Koncertni stavak za klarinet i tamburaški orkestar skladatelja Adalberta Markovića Solist na klarinetu Ivan Krajačić

Marina Kopri Plaketa “Dr. Josip Andrić”

45

Uspjehe i ulogu učenika i učitelja Osnovne glazbene škole najbolje opisuju riječi Josipa Burjana, tajnika Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.4:

«Osnovna glazbena škola u Našicama svojim je dvadesetogodišnjim djelovanjem dala važan doprinos i za Županiju osječko-baranjsku i za Republiku Hrvatsku. Tome u prilog govore i vrijedni glazbenici i pedagozi te mnogobrojne osvojene nagrade na državnim natjecanjima učenika iz Našica. Njihov tamburaški orkestar, nastupajući na brojnim natjecanjima, smotrama i festivalima u zemlji i inozemstvu, prezentirao je kulturnu baštinu naše domovine u Europi. U sjećanju su nam natjecanja učenika u Našicama, gdje su nam domaćini Osnovna glazbena škola i njeni djelatnici svojom organizacijom i gostoprimstvom pokazali kako se voli svoj grad.

Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga u Osnovnoj glazbenoj školi uvijek je imalo promicatelja snage i zalagatelja novih traženja u glazbenom obrazovanju, 'voñicu' koja daje prava rješenja na 'dominanti' radi povijesti koju poštuje, sadašnjosti kojoj pridonosi i budućnosti koja obvezuje»

Iz prethodnih je tablica vidljivo da je Tamburaški orkestar postizao najveće uspjehe sa skladbama Julija Njikoša i Adalberta Markovića koji su i inače svojim utjecajem i ugledom pomagali školi u njenu razvoju.

4 Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga okuplja djelatnike s područja glazbenog i plesnog odgoja i obrazovanja radi stručnog usavršavanja i unaprjeñivanja glazbenog i plesnog školstva, znastvene spoznaje, promidžbe i prakse glazbene i plesne pedagogije.

Okrugli stol “Glazbena škola - jučer, danas, sutra”, Našice, dvorac grofa M. Pejačevića, 26. travnja 2002. Slijeva nadesno : Josip Drašinac voditelj OGŠ, Darija Valjnić, Josip Uglik, ravnatelj GŠ F. Kuhača, Osijek, Julije Njikoš, Adalbert Marković, ravnateljica Slavica Zrilić.

46

4. Uspjeh učenika na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa Ova vrsta natjecanja utemeljena je 1965. godine. Utemeljila ga je Zajednica glazbenih škola Hrvatske u suradnji s tadašnjim republičkim prosvjetnim vlastima. Ispočetka su u natjecanju sudjelovale samo zagrebačke srednje škole. No, kasnije se to promijenilo. Od natjecanja do natjecanja širio se krug natjecatelja, natjecateljskih disciplina i dobna granica natjecatelja, izrañene su propozicije, poboljšavala se organizacija natjecanja itd. Za svaku natjecateljsku disciplinu, npr. glasovir, gitara, orkestri, komorni sastavi, pjevanje, suvremeni ples, imenovan je Ocjenjivački sud sastavljen od istaknutih glazbenika i glazbenih pedagoga. Na samom kraju natjecanja održavao se završni koncert na kojem su muzicirali prvonagrañeni natjecatelji. Natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa nastavljeno je i u samostalnoj hrvatskoj državi. Prvo takvo natjecanje održano je u lipnju 1992. u Samoboru i Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga. Ubrzo nakon toga natjecanje ulazi i u program natjecanja, susreta i smotri Ministarstva prosvjete (danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa). Ministarstvo takoñer osigurava novčana sredstva za organizaciju i provoñenje državnih natjecanja. Odgovarajuću potporu natjecanju pružaju i poglavarstva gradova u kojima se ono provodi, njihove županiji i škole domaćini. Mjesto održavanja natjecanja nije stalno. Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa održava se u različitim mjestima.

Evo još nekoliko bitnih obavijesti o natjecanju. Natjecanje ima izlučni karakter (postoji školska, županijska, regionalna i

državna razina natjecanja). Natjecatelji su podijeljeni po disciplinama i kategorijama (prema starosti). Način ocjenjivanja natjecatelja utvrñuje se posebnim pravilnikom. Natjecatelji

se ocjenjuju bodovima. Natjecatelji koji od 100 mogućih bodova osvoje najmanje 90, ispunjavaju uvjete za dobivanje prve nagrade i diplome. Najmanje 80 osvojenih bodova donosi drugu nagradu i diplomu, najmanje 70 osvojenih bodova donosi treću nagradu i diplomu i najmanje 60 osvojenih bodova osigurava diplomu. No, sudjelovanje učenika i učitelja na svim razinama natjecanja rezultira javnim pismenim priznanjima. Prizanje dobivaju: učenik-pojedinac, skupina učenika, učitelj-mentor i škola.

Godine 2003. (od 41. natjecanja dalje) uvedena je nova natjecateljska disciplina – tambura solo, što je dalo priliku ljubiteljima tambure da se uključe i u ovu vrst natjecanja. Učenici Osnovne glazbene škole u Našicama uključili su se u Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa tek 1993. godine. Prije za to nisu postojali uvjeti. Naime, tamburaški je odjel u školi proradio 1989., a Tamburaški se orkestar pojavio na glazbenoj sceni 1992. U početnom razdoblju djelovanja Orkestra njegovi su voditelji (bračni par Kopri), prolazili kroz proces intenzivnog stručnog usavršavanja. Na seminare ih prvo šalje Hrvatsko kulturno društvo «Lisinski», a potom matična škola. Odlazak na prvo natjecanje u Zagreb 1993. godine bio je pravi podvig. Prisjetimo se, bilo je to nedugo nakon ratnih dogañanja u Našicama i okolici. Prijevoz sudionika natjecanja organizirala je Hrvatska vojska.

Pogledajmo sada tablični pregled natjecanja u kojima su do danas sudjelovali naši učenici i kakav su uspjeh postigli. U pregledu je zastupljena samo najviša razina natjecanja.

47

Tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa

Red. br. natjecanja

Mjesto i vrijeme

natjecanja

Natjecateljska disciplina

Dirigentica

Nagrada (plasman)

i broj osvojenih bodova

Napomena

29. Zagreb

24. – 26. IV. 1993.

orkestri Marina Kopri

diploma 65

33.

Našice 26. IV. 1995. orkestri

Marina Kopri

prva nagrada 92,20

Orkestar nastupio na završnom koncertu prvonagrañenih

35.

Sisak 21. – 26. IV. 1997. orkestri

Marina Kopri

prva nagrada 96,50

Orkestar nastupio na završnom koncertu prvonagrañenih

39. Dubrovnik 1. – 7. IV.

2001. orkestri

Marina Kopri

prva nagrada 98,64

41. Dubrovnik

7. – 12. IV. 2003.


prva nagrada 98,46

43. Dubrovnik 16. – 23. IV. 2005.


druga nagrada 97,65

Tamburaški orkestar OGŠ, Našice na 39. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u Dubrovniku 7. IV. 2001. Foto: Drago Majer

48

U sljedećoj tablici prikazani su solistički nastupi učenika u natjecateljskoj disciplini solo tambura na 41. i 43. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa. Za razliku od prethodne tablice, ova obuhvaća regionalnu i državnu razinu natjecanja te imena učenika sudionika natjecanja s podatcima o osvojenim nagradama. I u ovoj natjecateljskoj disciplini, osim samih natjecatelja, pismena su priznanja dobili i učitelji - mentori i korepetitorica Darija Vlajnić.

Solistički nastupi učenika Osnovne glazbene škole, Našice na Hrvatskom

natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa

Red. br. na-tje-canja

Mjesto i vrijeme

natjecanja

Razina natjecanja

Učenik/učenica Natjecateljska

disciplina Učitelj/uči-

teljica

Nagrada (plasman) i broj bodova

41. Zagreb, 2003.

regionalna Mihaela Bosak

solo bisernica uz klavirsku pratnju. Darije Vlajnić

Daniel Kopri

druga nagrada u prvoj kategoriji 86

41. Zagreb, 2003.

regionalna Lucija Papac

solo bisernica uz klavirsku pratnju Darije Vlajnić

Marina Kopri

prva nagrada u drugoj kategoriji 91,80

41. Zagreb, 2003.

regionalna Igor Dudjak


Marina Kopri

prva nagrada u prvoj kategoriji 92

41. Dubrovnik, 2003.

državna Lucija Papac


Marina Kopri

druga nagrada u drugoj kategoriji 97,36


državna Igor Dudjak


Marina Kopri

prva nagrada u prvoj kategoriji 98,10

43. Našice, 2005.

regionalna Sabina Petrović


Marina Kopri

prva nagrada u prvoj kategoriji 92,50

43. Našice, 2005.

regionalna Matej Turković


Marina Kopri

druga nagrada u drugoj kategoriji 89

43. Našice, 2005.

regionalna Igor Dudjak

solo bisernica uz klavirsku pratnju prof. Darije Vlajnić

Marina Kopri

druga nagrada u drugoj kategoriji 89


državna Sabina Petrović


Marina Kopri

treća nagrada u prvoj kategoriji 93,50

49

Treća tablica govori o sudjelovanju komornog sastava na 42. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa održanom u Zadru 2004. godine. Riječ je o državnoj razini natjecanja.

Komorni sastav Osnovne glazbene škole Našice na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa, državna razina natjecanja

Red. br.

natjecanja

Mjesto i vrijeme održava-

nja

Razina natjeca-

nja Natjecateljska disciplina

Vodi-teljica sastava

Nagrada i osvojeni

broj bodova Napomena

42. Zadar 9.–11. 2004.

državna

Komorni sastavi od 4 do 12 učenika Igor Dudjak, Matej Turković, Tena Buljanović, Nikola Mandić, Kristina Peršić, Iva Peršić, Martina Petrović, Petra Mifka, Ana Zavada, Karlo Papac, Vatroslav Katić, Dražen Koprivčić

Marina Kopri

diploma za osvojenu prvu nagradu u prvoj kategoriji 98,38

Sastav nastupio na završnom koncertu prvo-nagrañenih

Diploma Sabini Petrović

Priznanje Dariji Vlajnić

50

Ovaj prikaz sudjelovanja naših učenika i učitelja na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa završavamo s napomenom da je škola 2004./2005. školske godine, zahvaljujući prof Dariji Vlajnić, prvi put sudjelovala na tom natjecanju u disciplini glasovir. Riječ je o 43. regionalnom natjecanju održanom u Varaždinu od 12. do 20. ožujka 2005. Za postignuta 79.4 boda učenica Franka Umiljanović dobila je treću nagradu. Nadalje, ove školske godine prof. Darija Vlajnić sudjelovala je u istoj disciplini na 43. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe u Zagrebu (državna razina natjecanja)s učenicom Jelenom Rajković i Vanjom Hrvojem Dražićem.

5. Sudjelovanje učenika i učitelja na Glazbenom tjednu u Osijeku

Osim opisanih smotri i natjecanja, učenici i njihovi učitelji služe se i drugim mogućnostima predstavljanja svojih postignuća. Jedna od njih je i glazbeni tjedan u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku. To je prvenstveno interna školska manifestacija spomenute škole. No, osim učenika iz škole domaćina, u nju se mogu uključiti i učenici drugih glazbenih škola s područja Slavonije i Baranje. U tu svrhu predviñen je jedan dan u tjednu (najčešće je to srijeda) i posebni koncert. Evo podataka o sudjelovanju učenika i učitelja na tom koncertu.

Diploma Draženu Koprivčiću

Darija Vlajnić, učenica Jelena Rajković i učenik Vanja Hrvoje Dražić na 43. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe u Zagrebu 2005.

51

Sudjelovanje učenika i učitelja na Glazbenom tjednu u Osijeku

Red. br.

tjedna

Vrijeme održavanja

Učenici sudionici Učitelj- mentor

Napomena

33. 11.-16. IV. 1988. 1.TomislavVučemilović, klavir, III. r. D. Kopri

34. 12.-17. IV. 1989. 1.Danijela Noršić, klavir, III. r. 2.Nataša Pintarić, klavir, IV. r.

D. Kopri M. Kopri

36. travanj 1991. 1.Dejana Dejić, klavir, II. r. 2.Helena Novak, harmonika, IV. r.

M. Kopri M. Kopri

38. travanj 1994.

1.Valentina Krajačić, klavir, V. r. 2.Tamburaški orkestar, solist Ivan Krajačić, klarinet, IV. r. GŠ Osijek

M. Kopri D. Kopri i M. Kopri

40. 20.-26. V. 1996. 1.Judita Paljević, klavir, II. r. 2.Valentina Kašuba, klavir, I. r. 3.Ivan Kapetanović, klavir, III. r.

L. Šteher M. Slakić M. Kopri

41. 19.-25. V. 1997.

1.Valentina Kašuba, klavir, II. r. 2.Judita Paljević, klavir, III. r. 3.Tamburaški orkestar, solo violina D. Pintarić, GŠ Franje Kuhača, Osijek

M. Slakić D. Sitaš D. Kopri i M. Kopri

42. svibanj 1998. 1.Valentina Kašuba, klavir, III. r. 2.Judita Paljević, klavir, IV. r.

M. Slakić D. Vlajnić

44. 27. III.-2. IV. 2000.

1.Martina Prišć, klavir, III. r. 2.Judita Paljević, klavir,VI. r.

M. Kopri K. Jolić

45. 26.-30.III. 2001.

1.Ema Resler, klavir, II. r. 2.Tea Horvatin, klavir, II. r. 3.Ivana Doko, klavir, I. r. 4.Lucija Papac, klavir, IV. r. 5.Katarina Rajković, klavir, IV. r. 6.Ana Pandurić, klavir, VI. r.

M. Kopri M. Kopri D. Vlajnić M. Kopri M. Kopri D. Vlajnić

46. 4.-9. III. 2002.

1.Matej Turković, klavir, I. r. 2.Katarina Rajković V. r. i LucijaPapac, klavir, V. r. 3.Andrea Teodosić, klavir, III. r.

M. Kopri M. Kopri D. Vlajnić

četveroručno

Glazbeni tjedan u GŠ Franje Kuhača u Osijeku, 26.III.2003. Slijeva u desno: Jelena Rajković, Franka Umiljanović, Lucija Papac i Darija Vlajnić

52

47. 24.-29. III. 2003.

1.Jelena Rajković, klavir, I. r. 2.Matej Turković, klavir, II. r. 3.Franka Umiljanović, klavir, IV. r. 4.Lucija Papac, bisernica, VI. r.

D. Vlajnić M. Kopri D. Vlajnić D. Kopri

klavirska pratnja D. Vlajnić

48. 15.-20. III. 2004.

1.Hrvoje Androš, klavir, II. r. 2.Matej Turković, klavir, III.r. 3.Jelena Rajković, klavir, II.r. 4.Ema Resler, klavir, V. r. 5.Franka Umiljanović, klavir, V. r.

D. Vlajnić M. Kopri D. Vlajnić M. Kopri D. Vlajnić

49. 11.-16. IV. 2005. 1.Luka Perković, klarinet, III. r. 2.Franka Umiljanović, klavir,VI. r.

I. Krajačić D. Vlajnić

klavirska pratnja D. Vlajnić

6. Sudjelovanje učenika i učitelja na Meñužupanijskoj smotri mladih pijanista Do sada su održane tri takve smotre mladih pijanista. U tu glazbenu

manifestaciju škola se uključila 2002., a predstavljala ju je prof. Darija Vlajnić sa svojim učenicima. Pogledajmo tablicu.

Sudjelovanje učenika na Meñužupanijskoj smotri mladih pijanista

Red. br.

smo-tre

Vrijeme i mjesto

održavanja

Škola organizator

smotre

Učenici sudionici smotre

Učitelj- mentor

Nagrade, priznanja učenicima

Napomena

II. 27. IV. 2002.

Slatina

OGŠ ”Jan Vlašimsky” Virovitica

Mirna Lozić Tihana Stojčević

Darija Vlajnić

priznanje priznanje

Mentorica primila

zahvalnicu

III. 28. IV. 2004.

Slatina

OGŠ ”Jan Vlašimsky” Virovitica

Jelena Rajković Franka Umiljanović

Darija Vlajnić

priznanje priznanje

Mentorica primila

zahvalnicu

Učenica Mirna Lozić na II. Meñužupa-nijskoj smotri mladih pijanista u Slatini 27. travnja 2002.

53

7. Uspjeh učenika na Natjecanju mladih pijanista «Zlatko Grgošević»5 I u ovoj glazbenoj manifestaciji školu je predstavljala prof. Darija Vlajnić. Manifestacija je imala natjecateljski karakter, a do sada je održana tri puta u organizaciji Narodnog sveučilišta «Sesvete» u Sesvetama u čijem sastavu djeluje Osnovna glazbena škola Zlatka Grgoševića u Sesvetama. Treće natjecanje imalo je meñunarodni karakter. Članovi ocjenjivačkog suda bili su iz Hrvatske, Italije, Rusije i drugih zemalja.

Učenici na Natjecanju mladih pijanista «Zlatko Grgošević»

Red. br. natjecanja

Vrijeme i mjesto

održavanja

Učenici sudionici natjecanja

Učitelj- mentor

Nagrade, priznanja, broj

bodova Napomena

2.

23.-30. V. 2002.

Zagreb- Sesvete

Andrea Teodosić D.

Vlajnić diploma, 79

3. 15.-22. V.

2004. Zagreb

Jelena Rajković Franka Umiljanović

D. Vlajnić

priznanje,

76,14

priznanje, 79

Natjecanje je imalo meñu-narodni karakter

8. Sudjelovanje učenika i učitelja na Europskom glazbenom festivalu mladih Na Europskom glazbenom festivalu mladih školu je zastupao Tamburaški orkestar. Evo podataka o tome. V. europski glazbeni festival mladih, 1998.

Kraljevina Španjolska, Barcelona VI. europski glazbeni festival mladih, 2000.

Kraljevina Norveška, Trondheim VII. europski glazbeni festival mladih, 2002. Švicarska Konfederacija, Zürich

Festival u Španjolskoj trajao je pet dana. Na njemu je sudjelovalo na tisuće sudionika iz mnogih europskih zemalja. Našlo se tu i nekoliko orkestara iz Hrvatske. Orkestar je došao u Španjolsku s 50 članova predvoñenih svojim voditeljima Marinom Kopri i Danielom Koprijem te solistima Vesnom Jaić (sopran) i učenicima Glazbene škole Franje Kuhača, Osijek: Tomislavom Hühnom (violina), Danijelom Jelić (violina), Antoanetom Radočaj (sopran), i Markom Špeharom (bas). Pridružio im se i Petar Kovačić, učenik Glazbene škole «Ivan Matetić Ronjgov» iz Rijeke i Saša Sokač, solist iz Našica. 5 Zlatko Grgošević (Zagreb, 1900. – Zagreb, 1978.) hrvatski skladatelj, glazbeni pisac, teoretičar i pedagog; nadahnjuje se narodnom ritmikom i melodikom poglavito kajkavskih krajeva.

54

Program nastupa sastojao se od instrumentalnih i solističkih točaka uz pratnju Tamburaškog orkestra. Održana su tri cjelovečernja koncerta na tri različita mjesta. Na repertoaru orkestra bila su djela skladana za tambure, skladbe Dore Pejačević (u obradi Daniela Koprija) i druge skladbe naših i stranih skladatelja. Sudionici festivala obišli su više kulturno-povjesnih znamenitosti u Barceloni i dio Azurne obale. Bilo je vremena i za kupanje, razonodu, kupovinu i sl. Na pripremama odlaska Orkestra u Španjolsku intenzivno je radio ravnatelj škole Drago Majer. Festival u Norveškoj trajao je više dana. Na njemu su nastupile skupine glazbenika iz 22 europske zemlje. Ovaj put Našičani su bili jedini predstavnici Hrvatske. Za vrijeme dvanaestodnevnog boravka u Norveškoj orkestar je održao osam koncerata. Uz Tamburaški orkestar nastupali su solisti iz Osijeka: Danijela Jelić, Danijela Pintarić, te domaće snage Kristina Jolić i Saša Sokač. U raznovrsnom repertoaru Orkestra središnje mjesto dobila su djela skladana za tambure. Nastup našičkih tamburaša naišao je na izvanredan prijam kod publike i glazbenih stručnjaka. Bili su zvijezde festivala. Najljepše trenutke doživjeli su prilikom otvorenja festivala u gradu Trondheimu i prigodom zajedničkog nastupa učenika i profesora Glazbene škole u Fosenu. Za vrijeme boravka u školi rodilo se prijateljstvo što je kasnije rezultiralo dolaskom Norvežana (profesora i učenika) u Našice. Na festivalu u Norveškoj bio je ravnatelj škole Drago Majer. Njegovom su zaslugom besprijekorno izvedene sve faze ovog vrlo zahtjevnog projekta. Putnike u Norvešku pratio je našički liječnik Abdula Haj Barakat. Festival u Švicarskoj trajao je pet dana, a održavao se u Zürichu i drugim gradovima. Svečano otvaranje festivala bilo je u Neuschatelu u sklopu EXPO sajma. Festival je okupio mnoge orkestre i zborove iz jedanaest europskih država. Osim Našičana, iz Hrvatske je doputovao i Akademski zbor «Ivan Goran Kovačić» iz Zagreba. Uz Tamburaški orkestar i voditelje Marinu i Daniela Koprija nastupili su kao solisti Danijela Pintarić i Matej Turković. Potkraj boravka u Švicarskoj Tamburaški je orkestar u društvu Kiće Slabinca i Maje Šuput nastupio na humanitarnoj večeri za hrvatsku dijasporu u organizaciji tamošnje Hrvatske udruge. Oduševljeni švicarski Hrvati nagradili su goste jednim izletom u Njemačku, u veliki luna park – Europark, smještenom u mjestu Rust.

9. Gostovanja učitelja i učenika u inozemstvu I na gostovanjima u inozemstvu školu je predstavljao Tamburaški orkestar. Radi se o tri gostovanja koja su išla ovim redom: Savezna Republika Njemačka, Heilbronn, 1997.

Republika Italija i Vatikan, Rim, 1998. i Slovačka Republika, Zlaté Moravce, 2000. Gostovanje u Njemačkoj u organizaciji Župe sv. Augustina u Heilbronnu kraj Münchena, gdje je tada djelovao svećenik Veselko Lachner, ostvareno je 1997. Uz Tamburaški orkestar nastupili su kao solisti: Ivan Krajačić, Saša Sokač, Vesna Jaić i Blaženka Škorak-Targuš. Našičke tamburaše pratila je na putovanju ekipa Hrvatske

55

radiotelevizije na čelu s Našičankom Sandrom Križanec. Snimljeni je materijal kasnije emitiran na Hrvatskoj radioteleviziji. Godine 1998., zaslugom ravnatelja škole Drage Majera, Tamburaški orkestar, u sklopu promocije drugog CD-a, odlazi na petodnevno putovanje (od 8. do 11. studenoga) u Italiju i Vatikan. Bila je to i nagrada mladim tamburašima i njihovim voditeljima za sve dotadašnje uspjehe i postignuća. Na put s njima pošle su solistice Danijela Pintarić (sopran) i Danijela Jelić (violina). Putnicima su se pridružili ravnatelj Drago Majer i liječnica dr. Marija Umiljanović. U crkvi sv. Jeronima u Rimu orkestar je prvo nastupio na sv. misi. Izveo je slijedeći program.

1. ... Milost (Amazing Grace) 2. D. Kopri (instrumentacija): Krist na žalu (riječi K. Wojtyle) 3. D. Pejačević – D. Kopri: Ave Maria 4. J. Njikoš: Rajska Djevo, kraljice Hrvata

Na koncertu poslije mise Orkestar je nastupio s ovim točkama: 1. P. Mascagni: Intermezzo iz opere Cavaleria rusticana 2. D. Pejačević – D. Kopri. Canzonetta 3. A. Marković: Dva prizora iz dječjeg svijeta 4. G. F. Händl: Largo 5. G. Verdi – D. Kopri: Zbor Židova iz opere Nabucco 6. A. Vivaldi – A. Kopri: Zima (drugi stavak) iz Četiri godišnja doba.

Solisti: Danijela Pintarić, violina i sopran i Danijela Jelić, violina. Nadalje, Orkestar je pripremio i posebni program nastupa za audijenciju kod sv. Oca Ivana Pavla II.

Gostovanje Tamburaškog orkestra u Slovačkoj od 7. do 10. rujna 2000. godine organizirano je preko Matice slovačke Našice. Orkestar je imao tri koncerta u Slovačkoj. Mjesta u kojima je nastupao zovu se: Žitavany, Zlaté Moravce (Zlatne

Koncert Tamburaškog orkestra OGŠ Našice u crkvi sv. Jeronima u Rimu, dirigentica M. Kopri, solistice D. Pintarić i D. Jelić. Foto: Drago Majer

56

Moravice) i Kozarovce. Uz orkestar nastupili su: Kristina Brkić, vokalna solistica, Danijela Jelić, violinistica, Ivana Kranić, vokalna solistica, Damir Šimunović, bubnjar, Matej Turković, vokalni solist. Voña puta i organizator putovanja bio je Drago Majer. Inače, Našice i Zlatne Moravice su gradovi koje veže sporazum o prijateljstvu i suradnji, a gostovanje Orkestra upriličeno je povodom obilježavanja 925. obljetnice prvog pisanog spomena mjesta Žitavany, jedne od općina u sastavu grada Zlatnih Moravica.

10. Izdavačka djelatnost

Škola se afirmirala i na području izdavaštva. Do sada je izdala tri nosača zvuka (kompaktne ploče). Na njima je predstavljen Tamburaški orkestar. Prvi nosač zvuka nosi naziv Razglednica iz Našica. To je zajednički rad školskog Tamburaškog orkestra i Mješovitog pjevačkog zbora Hrvatskog kulturnog društva «Lisinski», Našice. Nosač zvuka snimljen je u Atea studiju u Zagrebu, a izdavač je Croatia Records. Osim našičkih tamburaša i pjevača, na snimanju su sudjelovali i naši poznati glazbenici: Josip Klima, Katja Markotić, Zlatko Rucner i Mario Ivelja, te Našičanin Ivan Krajačić, tada student Muzičke akademije u Zagrebu. Meñu petnaest snimljenih skladbi nalaze se djela domaćih i stranih skladatelja, te djela Daniela Koprija koji se ovdje javlja u dvostrukoj ulozi: ulozi skladatelja i aranžera. Naime, skladbe namijenjene drugim instrumentima, Kopri je znalački prilagodio tamburaškom izvoñenju, uključujući tu i skladbe prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Tako je pokazao da tambura nije isključivo glazbalo za narodne napjeve, već i glazbalo koje u rukama vrsna glazbenika može izvesti

Žitavany, koncert Tamburaškog orkestra Osnovne glazbene škole, Našice Foto Drago Majer, 9.rujna 2000.

57

najsloženiju glazbu. Naslovnicu nosača zvuka (i kasete) tekstualno je obradila prof. Marija Pepelko, a ilustrirao ju je akademski slikar Marcel Arnold. Repertoarni program našičke «tamburaške razglednice» vidi se na poleñini naslovnice. Tu su i drugi bitni podatci o dirigentici, izdavaču, urednici itd.

Razglednica iz Našica - preslika

Svečano predstavljanje nosača zvuka održano je 6. prosinca 1996. u Domu

kulture u Našicama. Promotor je bio glazbeni pedagog Vjekoslav Burić. Scenarij za ovu uspjelu glazbenu priredbu napisala je Marija Pepelko.

Drugi nosač zvuka, naslovljen s Impresije iz Našica, objavljen je 1998. u

izdanju Croatia Recordsa. Nastao je takoñer u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom «Lisinski», Našice. I u njemu susrećemo istaknuta imena hrvatske glazbe – Krunoslava Cigoja, Lidije Horvat–Dunjko, Vere Svobode, te osječkih interpreta – Vesne Jaić, Blaženke Škorak–Targuš i Hrvatskog pjevačkog društva «Lipa». Tu su i solisti osječke Glazbene škole Franje Kuhača – osebujna sopranistica Danijela Pintarić, violinist Tomislav Hühn i Danijela Jelić te klarinetist Vladimir Čošić. I ta zvučna monografija sadrži skladbe različita karaktera od izvorne tamburaške glazbe, domoljubno-duhovne i zabavno-popularne. Aranžmane za potonja dva bloka priredio je Daniel Kopri. Likovno oblikovanje naslovnice (lik Dore) djelo je Marijana Slakića. Popratni tekst na omotu napisala je Marija Pepelko. Evo sadržaja Impresija s popisom članova školskog Tamburaškog orkestra:

58

Svečano predstavljanje Impresija iz Našica, prema scenariju Marije Pepelko, održano je 5. prosinca 1998. u Domu kulture u Našicama. Promotor je bio Adalbert Marković, jedan od naših vodećih skladatelja i glazbenih pedagoga. Tom je prigodom dio skladbi s nosača zvuka izveden uživo uz sudjelovanje sljedećih gostiju: Katje Markotić, Vesne Baljak, Josipa Slama, Danijele Pintarić i Danijele Jelić.

Treći nosač zvuka pojavio se 2002. godine u izdanju Music playa iz Zagreba. Nema posebnog naslova. Na njemu je predstavljen Tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole s trinaest pomno odabranih, tehnički i interpretativno vrlo zahtjevnih skladbi. I ovaj put uz Orkestar nastupaju afirmirani umjetnici: Lidija Horvat – Dunjko, Danijela Pintarić, Danijela Jelić, Goran Karan i Mladen Škalec. Tako je hrvatska tamburaška glazba obogaćena još jednim tonskim biserom u kojem su slušateljima predstavljena tamburaška djela skladatelja Tihomila Vidošića i Adalberta Markovića. U drugom bloku snimljene su popularne domaće i strane melodije. Aranžmane za potrebe izvoñača znalački je priredio Daniel Kopri. Evo podrobnijih podataka o tom nosaču zvuka:

59

Opisani nosač zvuka prati odgovarajući tekst i brojne ilustracije. Tu su podatci o primljenim priznanjima i popis članova Orkestra. Na fotografijama vidimo članove orkestra i njihove goste u različitim situacijama. Tako ispunjeni bogatstvom glazbenih i inih doživljaja, osnažuju motivaciju za svakodnevni naporan i strpljiv rad.

Treći nosač zvuka TO OGŠ Dore Pejačević Našice

Dvorana OŠ Dore Pejačević, Našice, 15. prosinca 2001. Koncert povodom predstavljanja trećeg nosača zvuka, na pozornici Tamburaški orkestar, Marina Kopri, Danijela Pintarić, Irena Kranić, Kristina Brkić i Andrea Kopri. Foto: A. Puhanić

60

11. Javna priznanja

Značajan pokazatelj uspješnosti rada škole jesu i primljena javna društvena priznanja. Tijekom proteklih dvadeset godina u školu je došao velik broj različitih priznanja meñu kojima se nalazi, kako smo već vidjeli, ne mali broj priznanja najvišeg ranga. Upravo zahvaljujući brojnosti i visokom rangu primljenih priznanja, škola je postala prepoznatljiva na širem pedagoškom prostoru. Dobivena priznanja mahom su rezultat izvrsnih postignuća učenika–pojedinaca, skupine učenika i njihovih učitelja na različitim smotrama, susretima i natjecanjima. Nadalje, ona su i rezultat bogate opće kulturne i javne djelatnosti škole. Nema učitelja u školi koji do sada nije primio neko priznanje. Rijetki su i učenici koji ga nisu primili tijekom školovanja. U proteklih dvadeset godina toliko se toga dogodilo i skupilo da je to gotovo nemoguće utvrditi i popisati. Stoga smo iz bogate školske riznice priznanja za ovu prigodu izdvojili samo jedan dio. To su prvo priznanja upućena školi, zatim Tamburaškom orkestru i najzad pojedinim učiteljima. Škola je do sada primila tri javna priznanja. Prvo u lipnju 1995. prigodom obilježavanja 25. godišnjice Gradske glazbe Našice.U priznanju se navodi doprinos škole razvoju glazbene kulture i gradske glazbe. Godine 1999. Hrvatsko društvo skladatelja dodijelilo je Plaketu «Josip Andrić» dirigentici Marini Kopri, Tamburaškom orkestru i glazbenoj školi za izvedbu skladbe Melodija za violinu i tamburaški orkestar skladatelja Adalberta Markovića. Treće je priznanje stiglo u školu 15. lipnja 2005. povodom 20. obljetnice njena osnutka i djelovanja. Riječ je o priznanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, a odnosi se na doprinos škole boljitku glazbenog obrazovanja. Tamburaški orkestar primio je sljedeća priznanja: 1993. • zahvala, Music play, Zagreb 1995. • priznanje, Županija požeško – slavonska 1997. • zahvalnica, Vojska Sjedinjenih Američkih Država, Taktička skupina Persing • zahvalnica, Mjesna zajednica, Laslovo • zahvalnica, Meñuopćinski HŠS Lidrano '97. 1999. • zahvalnica, Kulturno – umjetničko društvo, Popovača 2000. • zahvalnica, Kulturno umjetničkog društva, Popovača 2001. • zahvalnica, Osnovna škola Dore Pejačević, Našice • zahvalnica, Kulturno – turistička manifestacija «Baranjski bećarac», Gajić • zahvalnica, 34. Šokačko sijelo, Županja • zahvalnica, Gimnazija Vukovar 2004. • zahvalnica, Kulturno – umjetničko društvo, Popovača 2005. • diploma, Osječko – baranjska županija • diploma, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb.

Priznanje OGŠ Dore Pejačević Našice u povodu 20. obljetnice djelovanja

61

U ovaj popis nisu uvrštena priznanja Orkestru dodijeljena na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe i Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa iz razloga što su ona već nabrojena na prethodnim stranicama ove knjige.

Što se tiče sadašnjeg učiteljskog osoblja i priznanja, dajemo podatke za svakog učitelja /učiteljicu posebno.

Kristina Brkić

prosinac, 1999., priznanje, OŠ Dore Pejačević Našice, svibanj, 2002., diploma, Hrvatski tamburaški savez u Osijeku

Marijan Slakić

svibanj, 2003., diploma, Hrvatski tamburaški savez u Osijeku

Darija Vlajnić

travanj, 2005., zahvalnica, Osječko – baranjska županija

Marina Kopri

Marina Kopri je osoba s najvećim brojem dosad primljenih javnih priznanja. Podatke o njezinim priznanjima dajemo u posebnom tabličnom pregledu koji pokazuje što je sve primila, za što, od koga i kada.

Zbirka javnih priznanja u OGŠ Dore Pejačević u Našicama

Godišnja nagrada Marini Kopri

62

Marina Kopri - primljena priznanja

Što je primila

Za što je primila Od koga je primila Kada i gdje je primila

Priznanje za sudjelovanje na 18. smotri pjevačkih zborova Slavonije i Baranje

Savez pjevačkih i kulturno- -umjetničkih društava Slavonije i Baranje, Osijek

18. V. 1991. Osijek

Priznanje za sudjelovanje na smotri “Miholjačko sijelo” 1992.

HKUD “Matija Gubec”, Donji Miholjac, Organizacijski odbor “Miholjačko sijelo” 1992.

21. VI. 1992. Donji Miholjac


Savez pjevačkih i kulturno umjetničkih društava Slavonije i Baranje, Osijek

9. V. 1993. Osijek

Zahvala

za sudjelovanje na svečanosti otvorenja 1. Meñunarodnog klavirskog natjecanja “Dora Pejačević”

Music play, Zagreb 28. XI. 1993. Zagreb


Savez pjevačkih i kulturno- -umjetničkih društava Slavonije i Baranje, Osijek

8. V. 1994. Slavonski Brod

Diploma za sudjelovanje u programu 27. susreta hrvatskih pjevačkih zborova

Hrvatski sabor kulture 18. V. 1994. Zagreb

Zahvalnica

za pruženu pomoć Mjesnoj zajednici, Laslovo

Mjesna zajednica, Laslovo 1. IV. 1996. Laslovo

Zahvalnica

za rad s darovitim učenicima i sudjelovanje na Meñuopćinskom HŠS LIDRANO ’97.

Meñuopćinski HŠS LIDRANO ’97 i OŠ Dore Pejačević, Našice

22. II. 1997. Našice

Godišnja nagrada “Ivan Filipović”

za promicanje pedagoške teorije i prakse, 1996.

Ministarstvo prosvjete i športa, Odbor za dodjelu državne nagrade “Ivan Filipović”

30. IV. 1997. Zagreb

Zahvalnica za suradnju, potporu i razvoj kulture

RIMA Društvo stvaralaca u kulturi, Našice

12. VI. 1997. Našice

Zahvalnica za uspješan rad s darovitim učenicima i sudjelovanje na Županijskom natjecanju

Županija požeško – slavonska 30. VI. 1997. Požega

Priznanje

za nesebičan doprinos razvoju glazbene kulture u našem gradu i promicanje umjetnički vrijedne glazbe kao našeg nacionalnog i europskog identiteta

OŠ Dore Pejačević, Našice i OGŠ, Našice u povodu 10. obljetnice rada odjela tambure

4. XII. 1999. Našice

Zahvalnica za svesrdnu pomoć i suradnju te razvitak Društva

Hrvatsko kulturno društvo “Lisinski”, Našice u povodu 110. obljetnice Društva

11. III. 2000. Našice

63

Zahvalnica

za pomoć u organizaciji i uspješan nastup TO OGŠ Dore Pejačević na otvaranju Meñuopćinskog natjecanja iz matematike u šk.g. 2000./01.

Osnovna škola Dora Pejačević, Našice


Zahvalnica

za uspješan rad s darovitim učenicima u području glazbe i sudjelovanje na županijskim natjecanjima i susretu

Osječko – baranjska županija lipanj, 2003. Osijek

Godišnja nagrada

za višegodišnje uspješno djelovanje u području glazbenog odgoja, obrazovanja i kulture

Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga

17. XII. 2003. Zagreb

Kako vidimo u impresivnoj paleti priznanja Marine Kopri nalaze se i dva vrlo značajna priznanja. To su godišnja Nagrada «Ivan Filipović»6 iz 1977., koja se svake godine dodjeljuje nekolicini najistaknutijih prosvjetnih djelatnika i Godišnja nagrada7 Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga iz 2003., koja joj je predana 17. prosinca na tradicionalnom svečanom koncertu održanom u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske povodom Dana Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.

6 Ivan Filipović (Velika Kopanica, 1923. – Zagreb, 1895.) hrvatski pedagog i plodan pedagoški pisac. Pokretač i jedan od osnivača Hrvatskog pedagoško – književnog zbora, organizator učitelja, poticatelj izgradnje Hrvatskog učiteljskog doma u Zagrebu i učiteljskog konvikta. Borac za slobodnu, samostalnu i modernu školu. Njegovim imenom nazvana je nagrada za učitelje i pedagoge koja se dodjeljuje od 1968. 7 Od 1997. godine Društvo dodjeljuje Nagradu za životno djelo i Godišnju nagradu te Priznanje glazbenim i plesnim pedagozima koji odlaze u mirovinu.

Nagrade Ivana Filipovića

64

Daniel Kopri – primljena priznanja

Što je primio

Za što je primio Od koga je primio Kada i gdje je primio

Spomenica za aktivan rad u društvu

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Lisinski” Našice povodom 100. obljetnice djelovanja

31. V. 1989. Našice

Priznanje za uspješan rad u Društvu i doprinos promicanju kulture

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Lisinski” našice o 100. obljetnici osnivanja

28. X. 1989. Našice

Zahvalnica Za pruženu pomoć Mjesnoj zajednici Laslovo

Mjesna zajednica Laslovo 1. IV. 1996. Laslovo

Spomenica odlikovan Spomenicom Domovinskog rata

Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OS RH dr. Franjo Tuñman

24. V. 1996. Zagreb

Zahvalnica

za rad s darovitim učenicima i sudjelovanje na Meñuopćinskom HŠS Lidrano ’97.

Meñuopćinski HŠS Lidrano ’97 i OŠ Dore Pejačević, Našice

22. II. 1997. Našice

Godišnja nagrada “Ivan Filipović”

za promicanje pedagoške teorije i prakse, 1996.

Ministarstvo prosvjete i športa, Odbor za dodjelu državne nagrade “Ivan Filipović”

30. IV. 1997. Zagreb

Zahvalnica za suradnju, potporu i razvoj kulture

RIMA Društvo stvaralaca u kulturi, Našice

12. VI. 1997. Našice

Priznanje

za nesebičan doprinos razvoju glazbene kulture u našem gradu i promicanje umjetnički vrijedne glazbe kao našeg nacionalnog i europskog identiteta

OŠ Dore Pejačević, Našice i OGŠ, Našice u povodu 10. obljetnice rada odjela tambure

4. XII. 1999. Našice

Zahvalnica za svesrdnu pomoć i suradnju te razvitak Društva

Hrvatsko kulturno društvo “Lisinski”, Našice u povodu 110. obljetnice Društva


Zahvalnica

za pomoć u organizaciji i uspješan nastup TO OGŠ Dore Pejačević na otvaranju Meñuopćinskog natjecanja iz matematike u šk. g. 2000./01.

Grad Našice i OŠ Dora Pejačević, Našice


Kako vidimo, priznanja što ih je primio Daniel Kopri odnose se na njegov školski i izvanškolski rad, a došla su s različitih strana, od mjesne zajednice do predsjednika Republike.

66

X. IZVANŠKOLSKA DJELATNOST U ČITELJSKOG OSOBLJA

U ovom poglavlju donosimo kratak prikaz izvanškolskog rada sadašnjeg učiteljskog osoblja škole, dajući tako mogućnost čitateljima da sami sude o tome u kojoj je mjeri to osoblje otvoreno prema sredini u kojoj živi i radi. Redoslijed iznošenja podataka o izvanškolskom radu pojedinih učitelja u skladu je s redoslijedom njihova dolaska u školu.

1.Izvanškolski rad Marijana Slakića Marijan Slakić (1953., Nijemci kod

Vinkovaca) Marijan Slakić je učitelj s najdužim

radnim stažom u Osnovnoj glazbenoj školi. U njoj radi od samog početka. U izvanškolskom radu posebno se istaknuo na glazbenom i likovnom području.

Do sada je u nekoliko navrata bio dirigentom Pjevačkog zbora u Hrvatskom kulturnom društvu «Lisinski», Našice, a već duže vrijeme djeluje i kao voditelj crkvenog Zbora sv. obitelji i orguljaš u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama.

Marijan Slakić je dugogodišnji član kolonije umjetničke keramike «Hinko Juhn» u Našicama, gdje je ovladao različitim tehnikama rada. Inače, likovnim se stvaralaštvom bavi od studentskih dana. Okušao se u različitim tehnikama i materijalima, uključujući tu i kamen. Njegova krunica, izrañena od kamena s oštećene crkve sv. Martina u Martinu, darovana je papi Ivanu Pavlu II. Do sada je izlagao na dvije skupne i četiri samostalne izložbe. Posebno je zanimljiva njegova posljednja izložba (Likovni salon Zavičajnog muzeja Našice, 7.X. – 4. XI. 2005.) u kojoj je ostvaren sretan spoj likovnosti i glazbe. Kad je riječ o povezanosti likovnosti i glazbe, treba

Marijan Slakić, Dora, keramika, 2005.

67

spomenuti i njegovu likovnu mapu nadahnutu klavirskim minijaturama Dore Pejačević «Život cvijeća» (Blumenleben) koja je 1996. bila izložena u likovnom salonu Zavičajnog muzeja Našice u povodu IV. memorijala Dore Pejačević.

2. Izva

2. Izvanškolski rad Daniela Koprija i Marine Kopri

Daniel Kopri (1957., Klisa) i Marina Kopri (1957., Rijeka) Daniel i Marina Kopri rade u ovoj školi od 1986. godine. Od tada do danas

aktivni su sudionici kulturnih dogañanja u sredini u kojoj žive i rade. Njihov plodan

Marijan Slakić i Crkveni zbor sv.Obitelji u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama ,30. svibnja 2000.

68

izvanškolski rad ostvarivao se ponajviše u okviru Hrvatskog kulturnog društva «Lisinski», Našice i Tamburaškog društva «Dora Pejačević», Našice.

Rad u Hrvatskom kulturnom društvu «Lisinski» pripada ranijoj fazi njihova izvanškolskog djelovanja, a odnosi se na Mješoviti pjevački zbor i Tamburaški orkestar. Marina Kopri vodila je Zbor od 1990. do 1996., a Daniel Kopri bio je tada dopredsjednik Društva i pjevač u Zboru. Od 1990. do 1998. Marina, zajedno sa suprugom Danielom, vodi i Tamburaški orkestar. U tom razdoblju i Zbor i Orkestar bilježe vidan napredak. Zbor se penje na sam vrh hrvatskog zbornog pjevanja, a sličnu sudbinu doživljava i Orkestar. Zbor se pojavljuje na državnim susretima pjevačkih zborova i susretima pjevačkih zborova Slavonije i Baranje, a Tamburaški orkestar na festivalima hrvatske tamburaške glazbe. Na XVII. festivalu, koji je održan u Osijeku 29. svibnja 1994., Prosudbeno povjerenstvo (u sastavu Vladimir Kranjčević, Radovan Brdarić, Vjekoslav Burić, Rajko Ećimović i Adalbert Marković) ocijenilo je nastup Orkestra sa 92 boda i nagradio ga zlatnom plaketom «Tambura Paje Kolarića». I Zbor i Orkestar često nastupaju u javnosti u različitim prigodama (Božić, Uskrs, Antunovo, Dan državnosti, pokladne zabave, šokačka sijela,....), u različitim mjestima (Našice, Donji Miholjac, Županja, Bilje, Zagreb, Donja Motičina, Đurñenovac, Đakovo, Vinkovci, Ingolstadt, Heilbronn,...) i u različitim prostorima, svjetovnim i crkvenim. Njihove nastupe karakterizira širok glazbeni repertoar koji se kreće od izvorne hrvatske glazbe, preko klasične glazbe, popa i roka do bluza i džeza. Uz Orkestar i Zbor, pod dirigentskom palicom Marine Kopri, često nastupaju ugledni hrvatski glazbenci i glazbeni pedagozi, primjerice Josip Klima, Kvartet «Klima», Dragan Rucner, Mladen Sedak, Josip Slam, Anñelko Krpan, Josip Burjan (mlañi).8 Marina Kopri dijeli posao sa suprugom Danielom. Ona nastupa kao dirigentica, a on kao skladatelj, aranžer, redatelj, pa i menadžer. U sve to pomalo uključuju i svoju djecu – Andreu i Deana.

Druga faza još intenzivnijeg izvanškolskog djelovanja Koprijevih započela je 2002. godine – s osnivanjem Tamburaškog društva «Dora Pejačević». Društvo je utemeljeno u rujnu 2002. i, zahvaljujući njihovom umjetničkom i marketinškom voñenju, uspješno djeluje do danas. Čine ga uglavnom nekadašnji i sadašnji polaznici Osnovne glazbene škole, poglavito članovi Tamburaškog orkestra. Glavna mu je zadaća promicanje glazbene kulture, posebno tamburaške glazbe. Za rad Društva najviše su zainteresirani svršeni učenici Osnovne glazbene škole, i to oni koji nisu nastavili glazbeno obrazovanje, ali i oni koji ne žele prekinuti svoj daljni glazbeni razvoj i muziciranje u trenutku kada su postali svirački zreli. Upravo toj skupini glazbenih entuzijasta Društvo je širom otvorilo svoja vrata i pružilo priliku da prošire svoja znanja i usavrše umijeće sviranja. U tu svrhu u okviru Društva djeluje Tamburaški orkestar koji broji šezdesetak članova, a vodi ga bračni par Kopri. Ovaj jedinstveni umjetnički par i ovdje izvrsno funkcionira, meñusbno se nadopunjuje i pomaže. Iza Tamburaškog društva stoji danas vrlo bogata i razgranata djelatnost (unutar Društva postoji Nexe band i Tamburaški orkestar), koju karakteriziraju visoka postignuća. Evo podataka o postignuću Tamburaškog orkestra Tamburaškog društva «Dora Pejačević» na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe.

Tamburaški orkestar Društva na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe (FHGT)

8Opširnije podatke o djelatnosti Tamburaškog orkestra i Mješovitog pjevačkog zbora Hrvatskog

kulturnog društva «Lisinski», Našice vidi u knjizi Zvonimira Brdarića HPD – HKD «Lisinski» Kronika rada društva od 1889. do 1999., Hrvatsko kulturno društvo «Lisinski», Našice i Zavičajni muzej, Našice, 2003., str. 171. – 254.

69

Red. br. festivala Mjesto održavanja

Vrijeme održavanja

Dirigentica Nagrada (plasman)

XXVI. Našice-Osijek 2003. Marina Kopri

Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića” 98.62 boda

XXVII. Našice-Osijek 2004. Marina Kopri

Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića” 96.20 bodova

XXVIII. Našice-Osijek 2005. Marina Kopri

Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića” 97.60 bodova

Tamburaški orkestar i njegova dirigentica postigli su vrhunske rezultate i u

izvoñenju praizvedbi o čemu svjedoče zlatna plaketa «Tambura Paje Kolarića» i plaketa «Dr. Josip Andrić». Ovu posljednju plaketu dodjeljuje Hrvatsko društvo skladatelja. Marina Kopri je do sada primila tri takve plakete.

Praizvedbe djela hrvatskih autora u izvoñenju Tamburaškog orkestra Društva

Red. br. festivala

Mjesto održa-vanja

Vrijeme održa-vanja

Naziv djela Diri-

gentica Nagrada

XXVIII. Našice 2005.

U spomen Dori za tamburaški orkestar skladatelja Adalberta Markovića

Marina Kopri

Zlatna plaketa “Tambura Paje Kolarića” Tamburaškom društvu za praizvedbu navedene skladbe

Koncert Tamburaškog orkestra Tamburaškog društva «Dora Pejačević», Našice, koncertna dvorana (Dvorac Marka Pejačevića), 3. prosinca 2005. Foto: Saša Sokač

70

Najbolje izvedbe djela hrvatskih autora u izvoñenju Tamburaškog orkestra Društva

Red. br. festivala

Mjesto održa-vanja

Vrijeme održa-vanja

Naziv djela Diri-

gentica Nagrada

XXVIII. Našice 2005.

U spomen Dori za tamburaški orkestar skladatelja Adalberta Markovića

Marina Kopri

Plaketa “Dr. Josip Andrić” dirigentici Marini Kopri za najbolju izvedbu navedene skladbe

Spomenimo još neka izvanškolska djelovanja Daniela Koprija. Dugogodišnji je predsjednik Programskog povjerenstva Memorijala Dore

Pejačević (od 1987. do danas). Na 41. i 45. regionalnom i državnom hrvatskom natjecanju učenika i studenata

glazbe i plesa održanom 2003. i 2005. godine u disciplini solo tambure bio je član Ocjenjivačkog suda i predlagatelj zadanih skladbi.

Na 33. hrvatskom državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa održanom u Našicama 1995., u disciplini orkestri, bio je član Organizacijskog odbora; u istoj ulozi pojavio se i na 45. regionalnom hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u disciplini solo tambure uz glasovirsku pratnju održanom u Našicama 2005. godine.

Godine 2002. recenzira knjigu Zasvirajte tambure 1 Mihaela Ferića, a godine 2005. Etide za bisernicu ili brač I. Adalberta Markovića.

Godine 2001./2002. radi kao predavač na Pedagoškom fakultetu u Osijeku na Odsjeku glazbene kulture.

Pokretač je više humanitarnih akcija prikupljanja novčane pomoći za teško bolesne i invalidne osobe (Zlatko Žitnjak, Nikolina Pavlović, Mihaela Korpak, Mandica Korpak, Dolores Ljubek...).

Pokretač je i organizator aktivnosti na ureñenju koncertne dvorane u dvorcu Marka Pejačevića u Našicama.

71

Članovi orkestra: Andrea Kopri (1982.), Lucija Papac (1988.), Vice Buljanović (1988.), Igor Dudjak (1990.), Matej Turković (1991.), Tena Buljanović (1990.), Mihaela Bosak (1989.), Dean Kopri (1986.), Marko Prole (1987.), Sanja Smiljanović (1987.), Nikola Mandić (1989.), Iva Peršić (1989.), Kristina Peršić (1989.), Diandra Bakač (1989.), Petra Mifka (1990.), Martina Petrović (1989.), Dejan Vidović (1989.), Ivo Vidović (1989.), Andro Ostović (1988.), Zoran Katona (1988.), Martina Briš (1981.), Marija Benotić (1990.), Vlatka Mifka (1991.), Barbara Radan (1991.), Ana Šolaja (1990.), Kristina Vulić (1989.), Matko Čeme (1991.), Emina Osmanović (1990.), Dario Tičić (1992.9, Sabina Petrović (1993.), Filip Hajek (1990.), Tena Šulentić (1989.), Krešimir Stojanović (1991.), Diana Pelin (1991.), Marin Trošić (1990.), Lucija Breskovac (1988.), Marta Šulentić (1990.), Martin Resler (1991.), Nikola Vulić (1991.), David Petrović (1991.), Marko Vulić (1987.), Slaven Zubak (1987.), Benjamin Bukvić (1990.), Dinko Abramović (1990.), Karlo Papac (1991.), Ana Zavada (1991.), Maja Plazonić (1983.), Ivan Glova (1991.), Ana-Marija Vranaričić (1991.), Tomislav Štimac (1987.), Dražen Koprivčić (1989.), Marko Lončarević (1990.), Marko Tomašević (1992.), Ivan Nekić (1986.), Vatroslav Katić (1989.), Alen Wolf (1990.), Matej Cindori (1991.), Domagoj Vulić (1992.), i Tamara Pavković (1991.).

3. Izvanškolski rad Kristine Brkić Kristina Brkić (1975., Osijek) Kristina Brkić radi u Osnovnoj glazbenoj školi u Našicama od 1. rujna 1999.

Sa suprugom i dvoje male djece živi u Feričancima odakle dolazi na posao. Na porodiljskom dopustu bila je od 11. rujna 2001. do 30. lipnja 2002. i od 27. kolovoza 2003. do 19. ožujka 2005.

Njezin dosadašnji izvanškolski rad vezan je uz Tamburaško društvo «Dora Pejačević», Našice, Tamburaški orkestar i Nexe band. Rado nastupa uz Orkestar, ponajviše kao vokalna solistica, ali i u duetu. Primjerice, u duetu je pjevala s Goranom Karanom, Blankom Došen, Danijelom Pintarić, Tonijem Cetinskim, Krunoslavom Cigojem i Jelenom Radan. Ističe se svojim sonornim glasom (altom). Aktivna je članica Nexe banda. Nastupi joj se odlikuju raznolikim repertoarom: pjesmama različitih žanrova, glazbenih podneblja i vremenskih razdoblja.

Kristina Brkić na humanitarnom koncertu Tamburaškog društva «Dora Pejačević u Našicama 16. prosinca 2005. Foto: Saša Sokač

72

4. Izvanškolski rad Darije Vlajnić

Darija Vlajnić (1971., Osijek) Darija Vlajnić u Našicama živi i radi od 1. prosinca 2000. godine. Prije dolaska u Našice radila je kao profesorica klavira u Glazbenoj školi

Franje Kuhača u Osijeku. U istoj je ustanovi djelovala i kao korepetitorica. U ulozi korepetitorice nastupala je i izvan škole surañujući s više poznatih

solista Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku: sa Sonjom Toth-Špišić, Vlahom Ljutićem, Blaženkom Targuš i Vesnom Jaić. Godine 1996. i 1997. glumila je i svirala klavir (u ulozi Ane Krežme) u drami Zlatousti ili tužni dom hrvatski Stjepana Tomaša.

Kao korepetitorica i član Pjevačkog zbora pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku nastupala je i izvan granica Hrvatske, primjerice u Vatikanu i Njemačkoj.

Po dolasku u Našice ne prestaje njezino bavljene korepeticijom. Ono se sada ostvaruje na nešto drukčiji način i u suradnji s drugim nositeljima glazbenog života: s crkvenim Zborom sv. Obitelji i Hrvatskim kulturnim društvom «Lisinski», Našice. Prilikom nastupa crkvenog Zbora korepetirala je na orguljama, a Mješovitom pjevačkom zboru Hrvatskog kulturnog društva «Lisinski» korepetirala je na klaviru.

Školske godine 2004./2005. radila je kao vanjska suradnica na osječkoj Umjetničkoj akademiji, kao prof. klavira na Odsjeku glazbene kulture.

Darija Vlajnić radi sada kao vanjska suradnica u Glazbenoj školi u Požegi.

5. Izvanškolski rad Ivana Krajačića Ivan Krajačić (1976., Našice) Premda je najmlañi član učiteljskog kolektiva (od 2002. g.), Ivan je Krajačić

već zauzeo istaknuto mjesto u glazbenom životu svoga grada. Njegova se glazbena

Darija Vlajnić u ulozi korepetitorice prigodom nastupa Zbora sv. Obitelji u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama 3. listopada 2000. godine

73

aktivnost uglavnom svodi na rad u Gradskoj glazbi, Našice, konkretno na rad s Puhačkim orkestrom. Riječ je o staroj glazbenoj udruzi koja je utemeljena 1970. u čijem sastavu danas djeluje:

(1) Puhački orkestar, (2) Interna škola za puhačke instrumente i udaraljke i (3) Sekcija mažoretkinja (od 2004.g.).

Od 2001. Krajačić je voditelj i dirigent Puhačkog orkestra, njegov aranžer i svirač. Orkestar broji oko 25 članova, mahom učenika osnovne i srednje škole. S obzirom na starosnu strukturu njegovih članova čini se da je to najmlañi orkestar u Hrvatskoj. Inače, riječ je o Orkestru koji je nedavno obilježio 35. obljetnicu osnutka. Orkestar je sudionik svih dosadašnjih smotri što ih je organizirao Savez amaterskih puhačkih orkestara Slavonije i Baranje (26 smotri). Sudjelovao je i na dva republička, odnosno državna susreta puhačkih orkestara, u Varaždinu i Osijeku. Odlazio je i na gostovanja izvan Hrvatske.

Osim Puhačkog orkestra, Krajačić vodi i Internu školu za puhaće instrumente i udaraljke koja sada ima četiri polaznika.

Zahvaljujući velikom trudu i stručnom radu voditelja te zalaganju svih članova, ovaj podmlañeni Orkestar vidno napreduje, a kvalitetom nastupa oduševljava publiku.

Iz svega što je rečeno o izvanškolskom radu učiteljskog osoblja može se

zaključiti sljedeće: U izvanškolski rad uključeni su svi učitelji. U tome prednjače Koprijevi. Oni su središnje ličnosti svih glazbenih dogañanja u našoj sredini. Zahvaljujući ponajviše

20. prehliadka slovenskiho folklóru v Chorvátsku ( 20. smotra slovačkog folkolra u Hrvatskoj),

Našice 10. lipnja 2002. Puhački orkestar Gradske glazbe Našice

74

njima, na glazbenoj karti Hrvatske gradić Našice upisan je kao pravi tamburaški megapolis. Danas nakon punih dvadeset godina postojanja i djelovanja Osnovne glazbene škole u Našicama možemo slobodno kazati kako su se želje njenih idejnih začetnika i utemeljitelja, glede izvanškolskog angažmana učiteljskog osoblja, ostvarile iznad očekivanja.

XI. NEKAD U ČENICI, DANAS USPJEŠNI GLAZBENI PEDAGOZI Nakon završene osnovne škole u Našicama, svih šest razreda ili samo nekih,

dio je njenih polaznika nastavio školovanje u srednjoj glazbenoj školi, u Osijeku ili u drugim gradovima, od kojih je nekolicina stigla i do muzičke akademije, odnosno pedagoškog fakulteta89. Visoku stručnu spremu do sada su stekli: Mirna Damjanović, Ivan Krajačić, Valentina Krajačić, Helena Novak i Korana Resler. Evo osnovnih podataka o njima, njihovom školovanju i djelovanju na području glazbenog odgoja i obrazovanja.

1. Mirna Damjanović, udana Sabljar

Roñena je u Đakovu 1976. gdje je završila

osnovnu školu. U svijet glazbe počela je ulaziti u sedmoj godini života učeći glasovir kod časne sestre Svjetlane Paljušević. Kada je završila IV. razred osnovne škole, roditelji je dovode u Našice i upisuju u I. razred Osnovne glazbene škole. Tu je u dvije godine završila četiri razreda. Klavir je učila prvo kod prof. Daniela Koprija, a potom kod prof. Sanje Ivanković.

9 Škola ne raspolaže podatcima o srednjoškolskom glazbenom obrazovanju svojih nekadašnjih polaznika. No, iz prikupljenih podataka o visokoškolskom obrazovanju vidljivo je da su u nj sada uključeni Dean Kopri, Andrea Kopri, Judita Paljević i Krešimir Stražanac. Dean i Andrea Kopri studiraju na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, Judita Paljević je studentica Muzičke akademije u Zagrebu, a Krešimir Stražanac studira u Njemačkoj.

Mirna Damjanović, udana Sabljar

75

Potkraj VI. razreda napušta Našice i prelazi u Glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku gdje se našla prvo u klasi prof. Sanje Stojković, a kasnije kod prof. Damira Šenka. Uz Glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku istovremeno je pohañala Gimnaziju A. G. Matoša u Đakovu, a od III. razreda u Osijeku. Tijekom školovanja u osječkoj Glazbenoj školi često je nastupala sama ili s drugim učenicima, u školi i izvan škole, primjerice školske godine 1995./96. na Dubrovačkim ljetnim igrama svirala je čembalo prilikom nastupa školskog Gudačkog orkestra. Ova darovita i nadasve vrijedna djevojka završila je Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi prof. Damira Sekošana. Kao iznimno nadarena i odlična studentica primala je državnu stipendiju Ministarstva prosvjete, kulture i športa. Za vrijeme studija ne odvaja se potpuno od svoje nekadašnje škole. Kad je bila na drugoj godini studija, honorarno je radila kao korepetitorica na Odjelu solo pjevanja i s učenicima aktivno sudjelovala na regionalnom i državnom natjecanju. Kao studentica bila je vrlo aktivna i u Muzičkoj akademiji. Često je koncertirala u solističkim nastupima i uspješno surañivala s mnogim glazbenim ansamblima. Mirna Damjanović je započela pedagoško djelovanje već potkraj studija u Zagrebu. No stalni je posao dobila nakon diplomiranja 2001., i to u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku gdje se i danas nalazi. Učiteljica je klavira i korepetitorica na Odjelu solo pjevanja. I u jednoj i drugoj ulozi vrlo je uspješna. O tome, pored ostaloga, rječito govore visoka postignuća njezinih učenika na najvišim razinama natjecanja.

2. Ivan Krajačić

Roñen je u Našicama 1976. U rodnom je gradu završio tri razreda Osnovne glazbene škole u kojoj je učio harmoniku kod prof. Marijana Slakića. Glazbeno je obrazovanje nastavio u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku (klarinet je učio kod prof. Vjekoslava Burića) i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (klarinet je nastavio učiti kod prof. Milka Pravdića). Danas živi s obitelji (supruga i kći) u Našicama gdje i radi. Od 15. studenoga 2000. radi u Gradskoj glazbi kao voditelj Puhačkog orkestra, a od 15. rujna 2002. radi i u Osnovnoj glazbenoj školi. Oba posla obavlja s mnogo ljubavi i predanosti. Za njegov dolazak u Osnovnu glazbenu školu vezano je osnivanje puhačkog odjela. U dosadašnjem radu pokazao se vrlo uspješnim. Vrlo je omiljen profesor. Učenici ga vole i

poštuju. No, čini se da njegovo vrijeme tek dolazi. Jer, riječ je o mladoj i stručnoj osobi velikog kreativnog i stručnog potencijala. Isto tako treba zapaziti njegove brojne ljudske vrline. Skroman je i samozatajan, smiren i odmjeren. Krajačić rado i često nastupa kao instrumentalni solist s Tamburaškim orkestrom. Činio je to i prije kao učenik i student promičući, pored ostalog, i Dorin glazbeni opus (Canzonetta, Romanca,...) posredstvom klarineta uz klavir ili orkestar. Kao glazbeni stručnjak rado je viñen gost u svim sredinama koje njeguju tradiciju puhačke glazbe.

Ivan Krajačić

76

3. Valentina Krajačić, udana Mikić

Roñena je u Našicama 1980. gdje je pohañala i završila Osnovnu glazbenu školu. Klavir je učila kod prof. Marine Kopri i prof. Sanje Ivanković, a u Tamburaškom je orkestru svirala brač. Srednju glazbenu školu završila je u Osijeku. Kod prof. Jagode Cvetičanin učila je klavir. Školovanje je nastavila na Pedagoškom fakultetu u Osijeku na Odsjeku glazbene kulture. I Valentina Krajačić je jedna iznimno tankoćutna glazbenica u nizu glazbenih bisera u čijem je oblikovanju sudjelovala našička Osnovna glazbena škola, odnosno njeni učitelji.

Valentina sada živi s obitelji u Požegi. Pedagošku je djelatnost započela u Osnovnoj školi u Velikoj. Zaposlena je u požeškoj Glazbenoj školi gdje izvodi nastavu klavira.

Kao učenica i studentica često je muzicirala s Tamburaškim orkestrom Osnovne glazbene škole. Ponekad je pratila na klaviru brata Ivana (klarinetistu) s kojim je 2003. ostvarila svoj prvi cjelovečernji koncert u spomen-sobi Dore Pejačević.

4. Helena Novak

Roñena je 1979. u Našicama gdje je završila

Osnovnu glazbenu školu Dore Pejačević (instrumenti: harmonika i klavir kod prof. Marine Kopri; bisernica i brač kod prof. Daniela Koprija). U Tamburaškom je orkestru svirala brač. Godine 1993. upisala se u Srednju školu I. Kršnjavoga u Našicama (opća gimnazija) i Glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku (teoretski odjel). Unatoč paralelnom srednjoškolskom obrazovanju, putovanjima i brojnim školskim obvezama u obje škole i Tamburaškom orkestru, školovanje je završila 1997. s odličnim uspjehom (u obje škole osloboñena je obveze polaganja mature). Iste godine pristupila je polaganju prijamnog ispita na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Odjel za muzikologiju) i na Pedagoškoj akademiji u Osijeku (Odjel za glazbenu

kulturu) i uspješno ga položila. U Zagrebu je zauzela prvo mjesto na listi, a u Osijeku je postigla 99 bodova od 100 mogućih. Nakon toga upisala se na studij muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Našavši se u kategoriji iznimno nadarenih studenata, godine 1997. Ministarstvo prosvjete, kulture i športa dodijelilo joj je državnu stipendiju. Tijekom studija bila je odlična studentica. Više je puta upućivana na pohañanje prestižnih kulturnih manifestacija, primjerice Pasionska baština na

Helena Novak

Valentina Krajačić, udana Mikić

77

Hvaru i u Zadru 1998. i 2000. godine i meñunarodni muzikološki simpozij La musica delle antiche civilta´ mediterranee u Veneciji (Fondazione Levi, Palazzo Giustinian Lolin). Tijekom studija počela je objavljivati i prve stručne radove. Godine 1998. Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika objavila joj je paleografski rad Transkripcija skladbe Petit Jacques Lamberta Courtoysa, koji je na prijedlog mentora dr.sc. Ennija Stipčevića kandidiran za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2000. aktivno je sudjelovala na znanstvenom skupu Slavonska glazbena baština s referatom o glazbenom fondu Knjižnice Franjevačkog samostana u Našicama, a u sklopu Osmog memorijala Dore Pejačević. Iduće je godine pak surañivala na projektu katalogizacije glazbenog fonda Knjižnice Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku. Od 2000. godine počela se baviti i novinarsko-publicističkom djelatnošću. U Hrvatskom slovu, Glasu Slavonije i Cantusu objavila je veći broj kritika i osvrta . Samo u WAM-u (webzinu o audiju i glazbi) do sada joj je objavljeno oko četrdeset recenzija o klasičnoj glazbi. Studij muzikologije završila je 2002. s odlično ocijenjenim diplomskim radom i diplomskim ispitom.

Nakon završenog studija boravila je u Austriji na jednogodišnjem usavršavanju njemačkog i francuskog jezika. Uz aktivnu govornu i pismenu komunikaciju na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku, pasivno se služi talijanskim i latinskim jezikom. U pedagošku je djelatnost bila uključena 2004. i 2005. u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku kao profesorica teorijskih glazbenih predmeta.

Prošle je godine u Zagrebu uspješno položila stručni ispit. Zaposlena je u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Požegi gdje je voditeljica Odjela za glazbu i multimedije.

5. Korana Resler, udana Perlić

Roñena je u Našicama 1979. godine, gdje je pohañala osnovnu školu i usporedno s njom II., III., IV., V., i VI. razred Osnovne glazbene škole. Razredni ispit za prvi razred položila je u Osijeku. Klavir je učila svirati kod prof. Marine Kopri, a u Tamburaškom je orkestru prvo svirala bisernicu pa brač. Kao članica Orkestra nastupala je na koncertima, smotrama, natjecanjima i drugim glazbenim manifestacijama.

U Našicama je pohañala i završila Srednju školu I. Kršnjavoga, opću gimnaziju. Usporedno s gimnazijom u Osijeku je pohañala Srednju glazbenu školu Franje Kuhača. No, zbog brojnih školskih obveza na obje strane i meñusobne udaljenosti spomenutih škola, nakon završenog I. i II. razreda, prekinula je školovanje u Osijeku. Ipak to nije bio kraj njenog glazbenog obrazovanja jer se nakon završene gimnazije u Našicama i položenog prijamnog ispita upisala na

Pedagoški fakultet u Osijeku, na studij glazbene kulture, koji završava 2002. i stječe stručni naziv profesora glazbene kulture.

Korana Resler, udana Perlić

78

U pedagoški se rad uključila 2001. Zaposlila se u Glazbenoj školi u Našicama kao prof. solfeggia. Od 2004. radi u Glazbenoj školi u Slatini gdje izvodi nastavu klavira.

Uz rad u školi Korana Resler se aktivno uključila u glazbeni život sredine u kojoj živi.Već nekoliko godina uspješno surañuje s Društvom «Naša djeca», Našice. Vodi Dječji pjevački zbor koji okuplja tridesetak djece predškolske i školske dobi. U obližnjem Velimirovcu vodi pak manji tamburaški sastav tamošnjeg Kulturno-umjetničkog društva. Nadalje, vrlo je aktivna u Tamburaškom društvu «Dora Pejačević», i to od njegova osnutka do danas. Tajnica je Društva i pjeva kao solistica i prateći vokal u Nexe bandu i Tamburaškom orkestru.

Prošle godine položila je stručni ispit. Nada se da će dobiti stalni posao u struci koju voli.

XII. OBILJEŽAVANJE 20. OBLJETNICE UTEMELJENJA ŠKO LE I 120.

OBLJETNICE RO ĐENJA DORE PEJAČEVIĆ

Budući da kalendarskoj godini 2005. pripadaju dvije obljetnice, važne za obje naše škole – Osnovnu glazbenu školu i Osnovnu školu Dore Pejačević, početkom 2005. u tim je školama izrañen poseban program njihova obilježavanja. Program je obuhvatio ove programske sadržaje: Program obilježavanja 20. obljetnice Glazbene škole i 120. obljetnice roñenja Dore Pejačević

Red.br. Nadnevak Programski sadržaj

1. 16. i 19. II. 2005. Dorine note i razlomci, timski rad učitelja glazbene kulture i matematike

2. 4. i 5. III. 2005. Dori u spomen, dva koncerta učenika Glazbene škole za učenike OŠ Dore Pejačević

3. 17. i 18. III. 2005. Organizacija 43. regionalnog Hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa – solo tambure

4. 24. V. 2005. Sviramo Doru na svoj način i Profesor fizike u Dorino vrijeme, radionice za učenike OŠ Dore Pejačević

5. 27. V. 2005. Cvijeće djetinjstva, akademija povodom Dana škole

6. 3. VI. 2005. Završni koncert učenika Osnovne glazbene škole

7. 15. VI. 2005.

Svečani koncert povodom proslave 20. obljetnice Osnovne glazbene škole u koncertnoj dvorani škole uz sudjelovanje učenika i učitelja iz drugih glazbenih škola

8. 10. IX.. 2005. Komemoracija u čast Dori Pejačević na njezinu grobu

79

9. prosinac 2005. Pisanje knjige o Osnovnoj glazbenoj školi u povodu 20. obljetnice njenog utemeljenja i 20 godina njena rada

10. prosinac 2005. Koncert sadašnjih i bivših učenika Osnovne glazbene škole u povodu izdavanja knjige

Svi su planirani sadržaji ostvareni, osim ovih dvaju posljednjih koji su prenijeti u 2006. godinu.

Prvi programski sadržaj, naslovljen s Dorine note i razlomci, izveden je kao timski rad učiteljice glazbene kulture Maje Smiljković i učiteljice matematike Ljerke Vešligaj sa zadaćom da ukaže na dodirne točke izmeñu glazbe i matematike. Iste su učiteljice s učenicima 6.d razreda kasnije predstavile rad na Županijskom stručnom vijeću učitelja matematike.

Na koncertima nazvanim Dori u spomen učenici Osnovne glazbene škole upoznali su s Dorinom glazbom učenike OŠ Dore Pejačević.

Na 43. regionalnom Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u disciplini solo tambure, koje je održano u Našicama, Osnovna glazbena škola je sudjelovala s tri natjecatelja, koji su pod mentorstvom Daniela i Marine Kopri i uz korepeticiju Darije Vlajnić zauzeli dva druga i jedno prvo mjesto.Učitelj Osnovne glazbene škole Marijan Slakić, takoñer i istaknuti likovni stvaratelj, za svaku je školu- sudionicu natjecanja izradio i darovao Dorin lik u keramici.

Radionicu Sviramo Doru na svoj način vodili su učitelj Osnovne glazbene škole Ivan Krajačić i učiteljica glazbene kulture OŠ Dore Pejačević Maja Smiljković. Darija Vlajnić je surañivala s prof. fizike Matkom Babićem, roñenim Našičaninom, suradnikom izdavačke kuće Profil iz Zagreba i prof. matematike i fizike Suzanom Filipašić, urednicom u Profilu u voñenju radionice Profesor fizike u Dorino vrijeme.

Na akademiji održanoj u povodu Dana škole učenici OŠ Dore Pejačević i Osnovne glazbene škole izveli su program nadahnut Dorinom glazbom.

Završni koncert učenika Osnovne glazbene škole izveden je 3. lipnja u dva dijela, prvi dio u 18 sati s 15 točaka i drugi dio u 19 sati s 14 točaka. U skupnim i pojedinačnim nastupima učenici su pokazali roditeljima svoja postignuća.

Dorine note i razlomci – timski rad učiteljice glazbene kulture Maje Smiljković i učiteljice matematike Ljerke Vešligaj, Županijski aktiv matematike 19.veljače 2005.

80

Svečani koncert, održan u nedovršenoj koncertnoj dvorani Osnovne glazbene škole, okupio je nagrañene učenike naše škole i njihove nagrañene goste iz glazbenih škola iz Osijeka, Požege, Slatine, Pakraca i Vinkovaca. Riječ je o učenicima koji su osvojili nagrade na 43. Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa.

Komemoracija na Dorinom grobu, kojoj su nazočili učenici i učitelji Osnovne glazbene škole i OŠ Dore Pejačević, održana je u okviru XII. memorijala Dore Pejačević . U komemoraciji su sudjelovali Zavičajni muzej, Našice, Zagrebački operni studio i Hrvatsko narodno kazalište, Osijek.

XIII. SAŽETCI NA HRVATSKOM, ENGLESKOM I NJEMA ČKOM JEZIKU

Sažetak Osnovna glazbena škola u Našicama

(1985. - 2005.)

Osnovna glazbena škola u Našicama utemeljena je 1985. godine u okviru obilježavanja 100. obljetnice roñenja prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Počela je raditi od školske godine 1985./86. i to s 54 učenika I. razreda u dva glazbena odjela (glasovir i harmonika). Od osnutka do danas škola djeluje kao posebna organizacijska i pedagoška jedinica (posebni razredni odjeli). Do 1995. godine koristi prostorije svoje «matične» ustanove, a potom prelazi u dvorac skladateljičina brata grofa Marka Pejačevića gdje se i danas nalazi. Tijekom vremena škola je postupno napredovala i razvijala se. Povećavao se broj učenika i razreda, glazbenih odjela i učitelja. U skaldu s mogućnostima poboljšavali su se i uvjeti rada. Sve je to doprinijelo i sve boljim postignućima učitelja u radu s učenicima u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Jednako tako sadržaj kulturnog i javnog djelovanja škole bivao je sve raznovrsniji i bogatiji. Godine 1989. otvoren je odjel tambure, a 2002. odjel puhaćih instrumenata (klarinet, saksofon, flauta). Posebno valja spomenuti i godinu 1993., godinu osnivanja Tamburaškog orkestra koji od te godine sudjeluje u svim značajnim smotrama i natjecanjima tamburaške glazbe. Našički tamburaši osvojili su brojna priznanja meñu kojima su i priznanja najvišeg ranga. Neke su njihove praizvedbe u interpretaciji dirigentice Marine Kopri nagrañene. Orkestar je snimio tri nosača zvuka s poznatim hrvatskim glazbenicima. Sudjelovao je takoñer i na tri europska festivala glazbene mladeži u Španjolskoj, Norveškoj i Švicarskoj. Gostovao je u nekoliko europskih gradova: Heilbronnu, Rimu i Zlatnim Moravicama (Zlate´ Moravce) itd.

U školi sada radi šest učitelja. To su (abecednim slijedom): Kristina Brkić, Daniel Kopri, Marina Kopri, Ivan Krajačić, Marijan Slakić i Darija Vlajnić. Školom

81

«ravna» Slavica Zrilić, a u tome joj pomažu voditelj škole Jozo Drašinac i stručne suradnice Nada Balog i Darija Salopek-Žiha. Iza naše škole slavljenice danas stoji punih dvadeset godina uspješna rada. Njeni su pedagoški uspjesi vrlo veliki. Stoga vjerujemo da će i u godinama što slijede njeni uzleti i uspjesi biti još zapaženiji i veći.

Summary Elementary Music School in Našice

(1985 - 2005)

Elementary Music School in Našice was founded in 1985 within the framework of the hundredth anniversary of the first Croatian woman composer Dora Pejačević's birth. The School started with 54 students in two classes (piano and accordion). Since its establishment up to this time the School has worked as a pedagogical unit standing by itself. It was settled in the rooms of its parent school- Dora Pejačević Primary School in Našice till 1995 and then it moved to to the composer's brother Marko Pejačević's castle.

During the time the School has grown and made its headway gradually. The

number of the students, teachers and classes has increased. Working conditions have been improved as much as possible. All these facts made an important contribution to the excellent achievements in the work with the students in the class and in the optional activities.The cultural and public performance of the School has become more various and richer.The tamburitza class was established in 1989 and the wind instruments class (clarinet, saxophone and flute) in 2002.

It is important to point out the 1993 year when Tamburitza Orchestra was

founded. Since then this Orchestra has taken part in all important tamburitza festivals and competitions. They won numerous prizes and some of them are of the highest degree in rank. Some of the first performances interpreted by their conductor Marina Kopri were also awarded a prize. The Tamburitza Orchestra, together with some well-known Croatian musicians, has already made three CDs. They also took part in three European Youth Music Festivals in Spain, Norway and Switzerland. The Orchestra gave concerts in some European cities: Heilbronne, Rome, Zlate Moravce etc.

There are six teachers in the school nowdays. In alphabetical order they are:

Kristina Brkić, Daniel Kopri, Marina Kopri, Ivan Krajačić, Marijan Slakić and Darija Vlajnić. The School is ruled by Slavica Zrilić who is supported by assistant principal Jozo Drašinac, pedagogue Nada Balog and psychologist Darija Salopek-Žiha.

82

There are twenty years of a successful work of our music school and we

believe that the achievements will be even greater and more outstanding in the following years.

Zusammenfassung Die Musikgrundschule in Našice

(1985 – 2005)

Die Musikgrundschule in Našice wurde im Rahmen des 100. Jahrestages der Geburt der ersten kroatischen Komponistin gegründet. Mit der Arbeit began sie im Jahr 1985 mit 57 Schülern der 1. Klasse in zwei Musikabteilungen (Klavier und Harmonika). Seit der Gründung bis heute wirkt sie als besondere organisatorische und pädagogische Einheit (besondere Klassenabteile). Bis 1995 ist sie ein Teil ihrer Stammeinrichtung, danach zieht sie in das Marko Pejačević-Schloß ein, wo sie sich Heute noch befindet.

Mit der Zeit hat sich die Schule immer mehr verbessert und entwickelt. Die Anzahl der Schüler und Klassen, Musikabteilungen und Lehrer wurde immer größer. Die Arbeitsbedingungen haben sich langsam verbessert und all das hat auch bessere Resultaten der Lehrer in der Arbeit im Unterricht und fakultativen Aktivitäten gebracht. Der Inhalt der Kulturellen und öffentlichen Aktivitäten wurde auch immer verschiedenartiger und reicher. 1989 wurde die Tamburizzaabtelung, und 2002 die Blaseinstrumentenabteilung (Klarinet, Saxophon und Flöte) gegründet. Ein sehr besonderes Jahr ist 19--, in welchem das Tamburizzaorchester gegründet wurde. Seit 1983 nimmt es an allen wichtigen Schauen und Wettbewerben der Tamburizzamusik teil. Die Tamburizzaspieler aus Našice haben über 30 höchste Anerkennungen erworben. Vier von ihren Uhraufführungen interpretiert von der Musikleiterin Marina Kopri wurden anerkannt. Das Orchester hat 3 Tonträger mit bekannten kroatischen Musikmachern aufgenommen. Anerkannt wurde es auch auf drei europäischen Musikfestivals der Musikjugend in Spanien, Norwegen und in der Schweiz. Das Orchester wurde in einigen europäischen Städten als Gast aufgenommen: Heilbronn, Rom und Zlatne Moravice. Außer dem Orchester wirkt in der Schule auch das Kammertamburizzaensamble.

In der Schule sind zur Zeit sechs Lehrer tätig. Das sind Kristina Brkić, Daniel Kopri, Marina Kopri, Ivan Krajačić, Marijan Slakić und Darija Vlajnić. Die Schuldirektorin ist Frau Slavica Zrilić. Dabei helfen ihr der Schulleiter Jozo Drašinac, die Pädagogin Nada Balog und die Psychologin Darija Salopek-Žiha.

83

Unsere Musikschule arbeitet erfolgreich schon 20 Jahre lang. Ihre pädagogische Erfolge sind sehr groß, und deshalb glauben wir, dass in den zukunftigen Jahren ihre Aufstiege und Erfolge noch anerkannter und größer sien werden.

O autorima

Branko Kranj čev je roñen 1936. u Đurñevcu. Stručno je obrazovanje stjecao u učiteljskoj i višoj pedagoškoj školi (hrvatski i njemački jezik) te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je završio studij pedagogije i sociologije. Na zagrebačkom Sveučilištu završio je i poslijediplomski studij muzeologije. U prosvjetnoj je struci službovao od 1955. do 1999.; prvo kao učitelj, a zatim kao nastavnik i profesor. Od godine 1967. u Osnovnoj školi u Našicama, uključujući tu i Osnovnu glazbenu školu, radio je kao stručni suradnik, pedagog. Od 1970. godine intenzivno istražuje povijesno, kulturno i prirodno naslijeñe lokalne sredine. Bavi se takoñer kolekcionarskom djelatnošću; poglavito kolekcionira geološki i arheološki materijal lokalne provenijencije. Sve to rezultiralo je većim brojem objavljenih radova. Dosad je objavio četiri knjige i stotinjak članaka u različitim časopisima i zbornicima. U novije vrijeme posebno se bavi temama iz zavičajne povijesti: školstva, zdravstva, gospodarstva i sporta.

Slavica Zrili ć je roñena u Klokočevcima 1948. godine. Nakon završene gimnazije u Našicama, stekla je zvanje nastavnika matematike i fizike na Pedagoškoj akademiji u Osijeku, a takoñer u Osijeku na Pedagoškom fakultetu završila je studij pedagogije.

Od 1996. do 2002. bila je zaposlena u Osnovnoj školi u Đurñenovcu gdje je predavala matematiku i fiziku, izuzev razdoblja od 1985. do 1990., kada je obnašala dužnost tajnice Samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja i društvene brige o djeci predškolskog uzrasta općine Našice. Tada je, osim o osnovnim školama i dječjim vrtićima, skrbila i o financiranju Osnovne glazbene škole. Od 2002. godine ravnateljica je Osnovne škole Dore Pejačević Našice.

Do sada je objavljivala u časopisima iz područja nastave matematike. Njezino suautorstvo u ovoj publikaciji odnosi se, prije svega, na prikupljanje i

tehničku obradu dijela podataka, zatim na koncipiranje sadržaja pojedinih poglavlja.

84

Izbor iz upotrijebljene literature i izvora

Arhivska graña o djelatnosti OGŠ Dore Pejačević, Našice (plakati, novinski članci, sitni tisak itd.) pohranjena u Zavičajnom muzeju, Našice. Bilten: Okrugli stol Glazbena škola jučer, danas, sutra (popis arhivske grañe o djelatnosti OGŠ D. Pejačević u Našicama, Zavičajni muzej, Našice, 2002. Bilten br. 1, Našice, siječanj, 1985.

Organizacijski odbor za obilježavanje 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević

Bilten br. 2, Našice, svibanj, 1985. Organizacijski odbor za obilježavanje 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević

Bilten br. 3, Našice, 6. rujna 1985.

Organizacijski odbor za obilježavanje 100. obljetnice roñenja Dore Pejačević XXVIII. Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku

Hrvatski tamburaški savez u Osijeku,Predsjedništvo XXVIII. Hrvatskog festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku, Osijek, 2005.

Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb, 2. sv., Hugo Borenić, str. 157. – 158. Imenici učenika Osnovne glazbene škole u Našicama za razdoblje od šk. godine 1985./86. do 2005./06. Matična knjiga učenika Osnovne glazbene škole u Našicama, svezak I., 1985./86. – 1989./90., svezak II,.1991./92. – 1997./98., svezak III., 1999./2000. – 2004./05. Pravilnik o osnovnom umjetničkom školovanju

Ministarstvo kulture i prosvjete, Narodne novine, Zagreb, 26. V. 1993.

85

Prigodni govor Ivana Đurinovića, direktora OŠ «17. travnja», Našice na svečanosti otvaranja Osnovne glazbene škole u Našicama od 8. rujna 1985. Tablice i obrasci s podatcima za kraj školske godine (OUS/K), razdoblje 1995./96. do 2004./05. Zabilješke i sjećanja Antuna Petrušića u vezi s dogañajima koji su prethodili osnivanju Osnovne glazbene škole u Našicama Zapisnik sa sjednice Savjeta Osnovne škole «17. travnja», Našice od 20. lipnja 1985. Zlatna obljetnica Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga (uredio Andrija Tomašek) Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga, Zagreb, 2000. Anić, Kristina, Za Doru Svibanjski zvuci, List OŠ D. Pejačević, Našice, 2005., br. 27., str.8. Brdarić, Zvonimir, HPD-HKD «Lisinski» Kronika rada društva od 1889. do 1999.

Hrvatsko kulturno društvo «Lisinski», Našice, Zavičajni muzej, Našice, 2003. Ećimović, Rajko, U znaku tamburice: XXVIII. Festival hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku

Hrvatska tamburica, Glasilo za promicanje hrvatske tamburaške glazbe, Osijek, 2005., br. 7., str. 4. - 8.

Ferić, Mihael, Impresije iz Našica: Koncert Tamburaškog orkestra Osnovne glazbene škole Dore Pejačević u povodu 770 godina grada

Cantus, Glasilo Hrvatskog društva skladatelja, Zagreb, 2001., br. 111., str. 9.-10.

Ferić, Mihael, Godišnji koncert Tamburaškog orkestra Osnovne glazbene škole Dore Pejačević Našice te dodjela priznanja Orkestru

Tonovi, Časopis glazbenih pedagoga, Zagreb, 2001., br. 1,2, str. 140.-145. Ferić, Mihael, Našice: Nosač zvuka Tamburaškog orkestra Školske novine, Zagreb, 2002., br. 12, str. 9. Ferić, Mihael, Osvrt na XXIV. Festival hrvatske tamburaške glazbe

Cantus, Glasilo Hrvatskog društva skladatelja, Zagreb, 2001., br. 111., str. 8.

Ferić, Mihael, Stop na koncertnom podiju Školske novine, Zagreb, 2001., br. 28., str. 10. Filipović, Miroslav, Kulturna i privredna suradnja gradova prijatelja Glas Slavonije, Osijek, 12. IX. 2000., str. 12. Filipović, Miroslav, Našičke tamburice zagrijale i Švicarce Glas Slavonije, Osijek, 28. V. 2002., str. 13.

86

Filipović, Miroslav, Pet zlatnih odličja u jednoj školskoj godini: Našički Tamburaški orkestar niže uspjehe Glas Slavonije, Osijek, 31. V. 2001., str. 12. Filipović, Miroslav, Našički tamburaši drukčiji od ostalih: Našički tamburaški orkestar u Zagrebu otvorio Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa Glas Slavonije, Osijek, 7. XII. 2002., str. 20. Filipović, Miroslav, Novo zlato «zlatnome» orkestru: Tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole iz Našica ponovo osvojio zlatnu plaketu «Tambura Paje Kolarića» Glas Slavonije, Osijek, 4. VI. 2003., str. 28. Filipović, Miroslav, Tamburaši nastavljaju put do vrha: U Našicama osnovano Tamburaško društvo «Dora Pejačević», Našice Glas Slavonije, Osijek, 7. i 8. X. 2002., str. 14. Filipović, Miroslav, Zvuci tamburice zapalili hladne Norvežane Glas SLavonije, Osijek, 14. VI. 2000., str. 38. Fridl, Snježana, Glazbeni dar gradu za 770. roñendan: Antunovski gala koncert TO Osnovne glazbene škole Dore Pejačević u Našicama Glas Slavonije, Osijek, 17. VI. 1999., str. 38. Hećimović, Ninoslava, Komorni sastav Osnovne glazbene škole Dore Pejačević državni prvak Večernji list, Zagreb, 22. XII. 2004., str 17. Hećimović, Ninoslava, Koncert za bolesne sugrañanke Večernji list, Zagreb, 15. II. 2005., str. 18. Hećimović, Ninoslava, Festival s najviše osvojenih zlata Večernji list, Zagreb, 31. V. 2004., str. 12. Jedvaj, Dina, Humanitarni koncert Svibanjski zvuci, List OŠ D. Pejačević, Našice, 2005., br. 27., str. 8. Kontrec, Ljudevit, Gradska glazba, Našice

Našički list, Udruga stvaralaca u kulturi RIMA, Našice, 11. VI. 1999., str. 11.

Kranjčev, Branko, Našice grad glazbe Školske novine, Zagreb, 1999., br. 1., str. 6. Kranjčev, Branko, Našice: Otvorena muzička škola Školske novine, Zagreb, 1985., br. 29., str. 6. Kubica, Ivančica, Glazba u srcu mladih: Deset godina uspješnog rada OGŠ Dore Pejačević, Našice Glas Slavonije, Osijek, 4. VII. 1995., str. 19. Kubica, Ivančica, Našička svetkovina glazbe

87

Glas Slavonije, Osijek, 9. XII. 1998., str. 41.

Kubica, Ivančica, Prvoj hrvatskoj skladateljici na sjećanje i čast Glas Slavonije, Osijek, 16. X. 1996., str. 21.

Kubica, Ivančica, Krema dosadašnjih uspjeha: Tamburaški orkestar OGŠ Dore Pejačević, Našice na V. europskom glazbenom festivalu mladih u Barceloni Glas Slavonije, Osijek, 5. VI. 1998., str. 18. Kubica, Ivančica, Trajni Zapis «Razglednice iz Našica»

Glas Slavonije, Osijek, 10. XII. 1996., str. 25. Kurilj, Asja, Najviše priznanja bračnom paru Kopri: Nagrada «Ivan Filipović» u rukama Našičana Večernji list, Zagreb, 5. V. 1997., str. 10. Latinović, Vesna, I tambura zna za finese: Predstavljamo Tamburaški orkestar OŠ Dore Pejačević iz Našica Glas Slavonije, Osijek, 15. XII. 1998., str 14. Majer, Drago, Deseta obljetnica Osnovne glazbene škole Dore Pejačević

Svibanjski zvuci, List OŠ Dore Pejačević, Našice, 1995., br. 18., str. 9. Majer, Drago, Tamburaški orkestar Osnovne glazbene škole Dore Pejačević

Našički list, Udruga stvaralaca u kulturi RIMA, Našice, 11. VI. 1999., str. 9–10.

Mifka, Vlatka, Uspjeh Tamburaškog orkestra u Dubrovniku

Tomislav, Godišnjak OŠ kralja Tomislava, Našice, 2005., br. 1., str.39. Pandurić, Ana, Prema nekomu ili nečemu odreñuje nas ljubav (Razgovor s Krunoslavom Cigojem)

Svibanjski zvuci, List OŠ Dore Pejačević, Našice, 1999., br. 22., str. 10.

Stuhlreiter, Đurñica, Našice: Glazbene svečanosti Školske novine, Zagreb, 1999., br. 9., str. 6.

88

IZ RECENZIJA

U povodu dvadesete obljetnice OGŠ u Našicama, autorski dvojac Branko Kranjčev i Slavica Zrilić priredio je za tisak i objavljivanje veoma iscrpnu i studioznu publikaciju «Dvadeset godina OGŠ u Našicama (1985.-2005.), s obiljem vjerodostojnih podataka iz života i rada škole, s više različitih tabličnih prikaza, arhivskoh fotografija, školskih izvješća i drugih dokumenata koji vjerno svjedoče o zavidnim rezultatima ove mlade glazbene škole…

…Ono po čemu ova škola vidno odskače od ostalih glazbenih škola, pa čak i onih iz daleko većih mjesta s dugogodišnjim djelovanjem, jest njezina javna i kulturna djelatnost, po čemu je škola potvrñena i priznata u regiji, zemlji i inozemstvu. Usudio bih se tvrditi i vodeća ili meñu vodećima. To je poglavlje temeljito dokumentirano i izvrsno obrañeno. Rezultati ovih djetnosti kakvi su ostvareni u ovoj školi rijetki su u našim prilikama, pa stoga i zavrjeñuju ovakav tretman…

…Suradnja s uglednim profesionalnim glazbenicima, brojne prve i visoke nagrade osvojene na glazbenim priredbama i natjecanjima, opet za naše prilike neuobičajena decentna izdavačka djelatnost, kao i sve naprijed izloženo, potvrñuju da se radi o vrsnoj pedagoškoj ustanovi koja će nastaviti uspješan razvoj i polučiti još bolje rezultate, za nadati se, kao samostalna škola.

Tom je nastojanju ovaj uradak Branka Kranjčeva i Slavice Zrilić dao značajan doprinos kao veliki adut i neoborivi argument!

prof. Mihael Ferić …Takav temeljit presjek djelovanja osnovnoškolske zajednice neobično je koristan i ilustrativan: koristan, jer na jednom mjestu obuhvaća brojne podatke sakupljene iz raznih izvora, prvenstveno iz školskih dnevnika i školske dokumentacije koja nije dostupna ni učenicima, ni roditeljima (osim tijekom ñačkog školovanja), a pogotovo ne sugrañanima i drugim zainteresiranim pojedincima i mjerodavnim ustanovama, koje iz ove knjižice mogu iščitati sve uspjehe i rezultate Osnovne glazbene škole. Rad je i ilustrativan, jer prateći postignuća gotovo 300 učenika, koji su dosada završili školu ili ju sada polaze, i mnogih drugih, koji su bar dio svog osnovnog obrazovanja posvetili i glazbi, pokazuje korisnost ustanove, angažiranost

89

učenika, nastavnika i roditelja, koja je hvalevrijedna i vod k širem obrazovanju, intelektualnoj nadgradnji te razvoju ljubavi za glazbom i kod onih, koji se njome neće profesionalno baviti. U tom pogledu valja pozdraviti takav rad i preporučiti ga za objavljivanje. dr.sc. Vjera Katalinić

Documents

20 godina osnovne glazbene skole nasice - kontesadora.hr · No, u pri či o školi «oživljavaju se» i druge bitne sastavnice školske zbilje kao ustrojstvo škole, uvjeti rada,