2007 TOMAS-Nautika 2007

Institut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb/ Tel.: 01 3909 666 Fax.: 3909 667 / Web: www.iztzg.hr

1

Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj

n a u t i k a

P R E S S R E L E A S E

Što je TOMAS-Nautika 2007?

• “Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj” ili TOMAS–Nautika 2007 jedino je kontinuirano istraživanje različitih obilježja putovanja i boravka nautičara u Hrvatskoj, koje je Institut za turizam u ljeto 2007. godine proveo po treći puta (prethodna istraživanja provedena su 2001. i 2004. godine)

• TOMAS-Nautika jedno je od istraživanja iz TOMAS obitelji, tj. istraživanja obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam uspješno provodi od 1987. godine

• Ovo istraživanje, osim utvrđivanja profila nautičara koji danas posjećuju Hrvatsku, omogućava i donošenje zaključka o trendovima nautičke turističke potražnje te razlika u obilježjima različitih segmenata potražnje

• Istraživanje TOMAS–Nautika 2007 sponzoriraju Ministarstvo turizma RH i Institut za turizam

Što je sadržaj TOMAS-Nautika istraživanja?

• Osnovni sadržaj istraživanja TOMAS-Nautika 2007 obuhvaća sociodemografski profil nautičara, učestalost dolaska/plovidbe u Hrvatskoj i izvore informacija, osnovna obilježja putovanja/plovidbe, potrošnju na turističkom putovanju/plovidbi i u marinama te stavove o hrvatskoj nautičkoj ponudi, odnosno stupanj zadovoljstva elementima te ponude u Hrvatskoj kao i usporedbu nautičke ponude Hrvatske s konkurentskim destinacijama

Metodologija istraživanja?

• Istraživanje je temeljeno na prikupljanju primarnih podataka putem osobnog intervjua s turistima - nautičarima, a provodilo se u 28 marina na obali i na otocima

• Anketiranje nautičara odvijalo se od lipnja do rujna 2007. godine, a anketirani su domaći nautičari i nautičari iz 11, za Hrvatsku najvažnijih, emitivnih zemalja (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, Velika Britanija, Češka, Francuska, Poljska, Slovačka i Nizozemska)

• Ukupno je anketirano 2.144 nautičara

Što omogućuju rezultati istraživanja?

• Segmentaciju tržišta, utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti nautičke i ukupne turističke ponude koju koriste nautičari, utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju nautičara, kontinuirano praćenje trendova domaće i inozemne nautičke potražnje, usporedba obilježja različitih segmenata domaće i inozemne turističke potražnje (gosti nautičari - TOMAS Nautika 2007. i gosti u smještajnim objektima - TOMAS Ljeto 2007.)

Kome sve mogu koristiti rezultati istraživanja?

• Svima koji formiraju i nude proizvod namijenjen nautičkom turističkom tržištu, turističkim djelatnicima u destinacijama, turističkim zajednicama i poglavarstvima, destinacijskim marketing i menadžment tvrtkama, marinama, turističkim stručnjacima i znanstvenicima u institucijama, državnim tijelima, komorama, fakultetima i drugim organizacijama

Tko su naši nautičari?

• Najviše nautičara je u dobi od 30 do 49 godina (57%), a prosječna dob iznosi 44 godine; turisti nautičari u prosjeku su nešto stariji od turista u stacionarnim smještajnim objektima čija je prosječna starost 41 godinu (TOMAS-Ljeto 2007.); nautičari su izrazito obrazovana populacija gostiju, relativno visokih prihoda - više od 80% nautičara ima završenu višu ili visoku školu, a za gotovo polovicu nautičara (47%) mjesečna primanja kućanstva su veća od 3.500 eura

Institut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb/ Tel.: 01 3909 666 Fax.: 3909 667 / Web: www.iztzg.hr

2

Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj

n a u t i k a

P R E S S R E L E A S E Koliko dobro poznaju našu nautičku i turističku ponudu i kako se informiraju o njoj?

• Inozemni nautičari vjerni su Hrvatskoj - 80% inozemnih nautičara već je više je od tri puta plovilo u Hrvatskoj (49% je plovilo u Hrvatskoj već šest i više puta); u ljetu 2007. godine tek je 9% inozemnih nautičara plovilo u Hrvatskoj po prvi puta

• Sukladno dobrom poznavanju hrvatske nautičke ponude, prethodno iskustvo je glavni izvor informacija (44%); slijede preporuke rodbine i prijatelja (25%), Internet (25%) i mediji (24%)

Kako nautičari dolaze do polazne luke u Hrvatskoj?

• Najčešće dolaze vlastitim automobilom (59%), zatim plovilom na kojem i borave (23%) te zrakoplovom (14%)

Koliko noćenja ostvaruju na putovanju/plovidbi i čime se sve bave u marinama i destinacijama koje posjećuju?

• Nautičari na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 noćenja, od čega oko 9 noćenja u marinama, 2 noćenja u mjesnim lučicama te po jedno do dva noćenja na bovi, odnosno na sidru, izvan mjesnih lučica i marina; u čarteru se ostvaruje prosječno 11 noćenja, a na individualnoj plovidbi 17 noćenja

• Nautičari tijekom boravka u marini i destinaciji najčešće odlaze u slastičarnice i kafiće (njih 98%), restorane (97%), u kupnju (94%), na izlete (84%), na šetnje u prirodi (80%), razgledavaju znamenitosti (79%), posjećuju lokalne zabave (78%) te se bave i nizom drugih sportskih, zabavnih ili rekreativnih aktivnosti

Koliko su zadovoljni ponudom?

• Nautičari su najzadovoljniji 'ljepotom prirode i krajolika' te 'osobnom sigurnošću'; zadovoljstvo su iskazali i organizacijom prihvata u marini za goste u čarteru, uslužnošću osoblja u marini, bogatstvom gastronomske ponude te prometnom dostupnošću polazne luke; srednji stupanj zadovoljstva nautičari su iskazali za većinu elemenata koji se odnose na ponudu marine, a s četiri elementa ponude nautičari nisu bili zadovoljni - raznolikost kulturnih manifestacija, raznolikost sadržaja za zabavu, bogatstvo sportskih sadržaja, mogućnosti kupnje u marinama

Što su nam konkurentske prednosti, a što nedostaci u usporedbi s drugim mediteranskim nautičkim destinacijama?

• Rezultati pokazuju da su konkurentske prednosti hrvatskog nautičkog 'proizvoda' svi aspekti ljepote i očuvanosti prirode te čistoća mora, kao i socijalni elementi sigurnosti i gostoljubivosti; boljim od konkurencije ocijenjen je i prostorni raspored marina

• Kao nautička destinacija, Hrvatska je dobila lošije ocjene od konkurencije kada je riječ o kapacitetu i uređenosti marina te imidžu zemlje, a podjednako je u odnosu na konkurenciju ocijenjena ugostiteljska ponuda i 'vrijednost za novac' ukupne nautičke ponude

Koliko nautičari u prosjeku dnevno troše? • Prosječna dnevna potrošnja nautičara tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za

prijevoz do i od polazne luke) iznosi 100 eura; prosječna dnevna potrošnja nautičara na individualnim putovanjima iznosi 78 eura (ne uključujući fiksne troškove plovila), a nautičara u čarteru 171 euro

Koji su glavni trendovi nautičke potražnje i potrošnje u Hrvatskoj u razdoblju 2004.-2007.? • Kontinuirana dominacija srednje dobne skupine, povećanje udjela bolje obrazovanih nautičara • Udio nautičara vjernih hrvatskoj nautičkoj ponudi raste • Nautičari sve više koriste medije i Internet prilikom prikupljanja informacija • Raste dolazak nautičara zrakoplovom i plovilom • Raste udio kraćih boravaka nautičara, a smanjuje se udio dužih boravaka • Nautičari su sve aktivniji i sve zadovoljniji ponudom • Raste prosječna dnevna potrošnja nautičara

• 1Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007

Ministarstvo turizma RH

Split, lipanj 2008.

Zrinka Marušić

Siniša Horak

n a u t i k a

stavovi ipotro njanauti ara uHrvatskoj

šč


TOMAS ISTRATOMAS ISTRAŽŽIVANJE IVANJE –– 20 GODINA20 GODINA

TOMAS Ljeto – jedino kontinuirano istraživanje turističke potražnje u Hrvatskoj – dosad provedeno 7 istraživanja, od 1987. godineŠirenje istraživanja na druge segmente: TOMAS Nautika (2001., 2004., 2007.); TOMAS Tranzit; TOMAS Brodska kružna putovanja; TOMAS Nacionalni i parkovi prirode; TOMAS Zagreb; TOMAS Kulturni turizamVRIJEDNOST – mogućnost usporedbe obilježja tijekom duljeg vremenskog razdoblja (u pripremi publikacija TOMAS Trendovi)VRIJEDNOST – korisnost i upotrebljivost dobivenih podataka za kreiranje turističke politike na nacionalnoj i na regionalnoj razini


REZULTATI REZULTATI TOMAS NAUTIKA 2007TOMAS NAUTIKA 2007

KNJIGA NA CD-u• metodologija • glavni nalazi• nalazi prema zemljama

porijekla• nalazi prema dužini

plovila• nalazi prema organizaciji

plovidbe• tablični prilog i sažetak i

na engleskom jeziku

PREZENTACIJA• metode provođenja • glavni rezultati prema

temama• značajna odstupanja u

rezultatima s obzirom na zemlju porijekla, dužinu plovila ili organizaciju plovidbe

• razlike u odnosu na segment ljetne stacionarne potražnje (TOMAS Ljeto 2007.)


Metodologija

CILJEVI ISTRACILJEVI ISTRAŽŽIVANJAIVANJA

POUZDANOST PROCJENA (uzorak)

USPOREDIVOST (sadržaj)

Istražiti obilježja nautičke turističke potražnje

REPREZENTATIVNOST (uzorak)

Pratiti trendove

Zadovoljiti nove potrebe korisnika rezultata istraživanja

Ciljevi istraživanja


METODOLOGIJA ISTRAMETODOLOGIJA ISTRAŽŽIVANJAIVANJAMetoda prikupljanja podataka

⇒ Osobni intervjuVeličina uzorka

⇒ 2.144 ispitanika-nautičara (875 u čarteru)Dizajn uzorka

⇒ Stratificirani slučajni uzorak⇒ Reprezentativan prema zemljama porijekla i sezoni⇒ Individualna i čarter plovidba

Lokacije anketiranja⇒ 28 marina na obali i na otocima (zastupljene sve regije)

Ispitanik⇒ Domaći i inozemni nautičari (11 zemalja porijekla)

Razdoblje⇒ Lipanj – rujan 2007


PRIKAZ PRIKAZ REZULTATREZULTATAA ISTRAISTRAŽŽIVANJAIVANJA

• Sociodemografski profil

• Priprema putovanja

• Obilježja plovidbe

• Zadovoljstvo ponudom

• Potrošnja


SSOCIODEMOGRAFSKI PROFILOCIODEMOGRAFSKI PROFILD

OB

(GO

DIN

E ST

AR

OST

I) Prosječna dob 44 godine (medijan 43 godine)

%Generacijske skupine

5‘Golden age’(65 i više)

32‘Baby boomers’(48 do 64)

56X (28 do 47)

7Y (do 27)

Stacionarni gosti: 41 godina u prosjeku

30 do 4957,3%

50 i više32,0%

Do 2910,7%


0,850,1

30,4

18,0

0,6

Ostalo

Fakultet i više

Viša škola

Srednja škola

Osnovna škola

SSOCIODEMOGRAFSKI PROFILOCIODEMOGRAFSKI PROFILST

UPA

NJ

OB

RA

ZOVA

NJA

80% nautičara sa završenom višom ili visokom školom

%

%

%

%

%

Stacionarni gosti: 29%


SSOCIODEMOGRAFSKI PROFILOCIODEMOGRAFSKI PROFILM

JESE

ČN

A P

RIM

AN

JA K

UĆ

AN

STVA Za 47% nautičara mjesečna primanja kućanstva veća od 3.500 eura

Stacionarni gosti: Za 8% mjesečna primanja kućanstva veća od 3.500 eura

0 1 214

24

47

84

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Do 500 501 do1.000

1.001 do1.500

1.501 do2.000

2.001 do2.500

2.501 do3.000

3.001 do3.500

3.501i v iš e

Eura

%

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Kum

ulat

ivni

%

%

Kumulativni %


SSOCIODEMOGRAFSKI PROFIL OCIODEMOGRAFSKI PROFIL –– TRENDTREND

ODSTUPANJA

Najviše fakultetski obrazovanih nautičara (više od 60%) među Nizozemcima, Britancima, Francuzima i SlovacimaNautičari u čarteru u prosjeku su obrazovaniji od nautičara na individualnoj plovidbi (57% prema 46%)Najviše prihode kućanstava imaju Nizozemci i BritanciMjesečni prihodi veći na dužim plovilima

TREND

Kontinuirana dominacija srednje dobne skupinePovećanje razine obrazovanja gostiju(42% fakultetski obrazovanih nautičara u 2004. godini i 50% u 2007. godini)


UUČČESTALOST DOLASKA U HRVATSKUESTALOST DOLASKA U HRVATSKU80% ‘vjernih’ nautičara; 9% ‘novih’ nautičara

Najveći udio ‘novih’ nautičara među:• ‘čarterašima’ (17%)• Britancima (31%) i Slovacima (28%)

49,030,711,49,0% %

Učestalost dolaska/plovidbe u Hrvatsku*

27,36 i više posjeta

33,13 do 5 posjeta

20,7Drugi posjet

18,9Prvi posjet

* Za inozemne goste.

Najvjerniji:• Slovenci (68% sa šest i više posjeta)

i Nijemci (56%)


UUČČESTALOST DOLASKA ESTALOST DOLASKA –– TRENDTREND

TREND

Povećava se udio nautičara vjernih hrvatskojnautičkoj ponudi (42% nautičara koji su već šest i više puta plovili u Hrvatskoj u 2004. prema 49% u 2007.)


IZVORI INFORMACIJAIZVORI INFORMACIJAPosljedica velikog udjela ‘vjernih’ nautičara – glavni izvor informacija je prijašnji boravak

Stacionarni gosti:Mediji 34%

Internet 30%8,6%

11,9%

20,4%

23,7%

24,8%

25,2%

43,7%Prijašnji boravak

Preporuke rodbineili prijatelja

Internet

Mediji

Nisu bile potrebne informacije

Preporuke putničke agencije ili kluba

Turistički sajmovi,izložbe


4744

27

20

2825

19

25 24

712

19

05

101520253035404550

1 2

% g

ostij

u a

Prijašnji boravakNisu potrebne informacijePreporuke rodbine ili prijateljaInternetMedijiPreporuke turističke agencije ili kluba

IZVORI INFORMACIJA IZVORI INFORMACIJA –– TRENDTREND

TREND

Porast korištenja Interneta, medija i preporukaInformacije se prikupljaju istodobno iz više izvora

2004. 2007.


4%

23%

14%

6%

53%Autom obil

Autom obil spr ik olicom za plovilo

Zrakoplov

P lovilo u k ojemis pitanik t renutno

boravi

Os talo

PRIJEVOZNO SREDSTVOPRIJEVOZNO SREDSTVO

• 40% koristi usluge niskotarifnih zračnih prijevoznika (redovni let)

Nautičari do polazne luke dolaze automobilom, plovilom ili zrakoplovom

• 49% Talijana dolazi plovilom• 76% Britanaca dolazi zrakoplovom• 24% ‘čarteraša’ dolazi zrakoplovom

Stacionarni gosti: 9%


PRIJEVOZNO SREDSTVO PRIJEVOZNO SREDSTVO –– TRENDTREND

TREND

Automobilski prijevoz dominantan (59%)Raste udio dolazaka zrakoplovom i plovilom

10 10

1416

20

23

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

2001. 2004. 2007.

% n

autič

ara

zrak

oplo

v

zrak

oplo

v

zrak

oplo

v

plov

ilo plov

ilo

plov

ilo


PRATNJA NA PUTOVANJUPRATNJA NA PUTOVANJUObiteljski dolazak dominantan; na plovilu u prosjeku 5 osoba;svako peto plovilo (22%) ima unajmljenog skipera ili posadu

• 5 osoba u prosjeku na čarteru i 4 osobe u prosjeku na plovilima u individualnom vlasništvom

• na unajmljenim plovilima skiper ili unajmljena posada četi puta češći (37% prema 11%)

0,3%

20,5%

45,8%

33,5%

S am(a)

S amo s partnerom

S članovima obitelji

S prijateljima(poznanicima)


PLAPLAĆĆANJE NAJMA PLOVILAANJE NAJMA PLOVILAPlovilo se najčešće unajmljuje preko čarter kompanije, a najam se plaća u Hrvatskoj

U Hrvats koj60,1%

U nekoj drugoj zemlji39,9%

P reko čarter

kompanije72,2%

Na neki drugi nač in

8,4%

P reko turis tičke agencije19,4%


OBILJEOBILJEŽŽJA PLOVIDBEJA PLOVIDBENajčešći način plovidbe: od luke/marine do luke/marine

• Na dnevne izlete iz matične luke češće odlaze• nautičari iz Češke (31%)• nautičari na plovilima dužine do 9 metara (34%)

• Slovenci natprosječno noćenje ostvaruju na sidru, izvan luka/marina (26%)

100,0UKUPNO

20,4Plovidba na kojoj se ostvaruje podjednak broj noćenja ulukama/marinama i na sidru

13,4Pretežno plovidba i noćenje na sidru izvan luka i marina

43,9Pretežno plovidba od luke/marine do luke/marine

22,4Pretežno dnevni izleti iz matične luke

%Vrsta plovidbe


12,8%

18,0%

36,7%

31,3%

1,3%

22 i v iš e

15 do 21

8 do 14

4 do 7

1 do 3

DULJINA PLOVIDBEDULJINA PLOVIDBENautičari na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 noćenja

Stacionarni gosti: 10 noćenja

• U čarteru je, u odnosu na individualnu plovidbu, znatno zastupljeniji boravak od 4 do 7 noćenja (51% prema 18%)

• U čarteru se ostvaruje 11 noćenja, a na individualnoj plovidbi 17 noćenja u prosjeku


DULJINA PLOVIDBE, MJESTO SIDRENJADULJINA PLOVIDBE, MJESTO SIDRENJANautičari tijekom plovidbe posjete u prosjeku 3 marine

0,2U smještajnim objektimana kopnu

1,6Na sidru izvan mjesnihlučica i marina

1,3Na bovi izvan mjesnih lučica i marina

2,2U mjesnim lučicama8,9U marinama

14,2UKUPNO

Prosječanbroj noćenjaMjesto sidrenja/noćenja

• U marinama češće noće Talijani i Nijemci

1 marina31,2%

3 marine18,5%

2 marine19,3%

4 i v iš e marina31,1%


DULJINA PLOVIDBE DULJINA PLOVIDBE –– TRENDTREND

TREND

Raste udio kraćih boravaka, a smanjuje se udio dužih boravaka Prosječna duljina boravka nautičara smanjena je sa 16 noćenja u 2004. godini na 14 noćenja u 2007. godini

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2001. 2004. 2007.

% n

autič

ara

1 do 34 do 78 do 1415 do 2122 i više


93

73

32

7

27

68

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Doručak Ručak Večera

ORGANIZACIJA PREHRANEORGANIZACIJA PREHRANENautičari večeraju uglavnom u restoranima

• U restorane na večeru češće odlaze nautičari iz Velike Britanije, Nizozemske, Francuske i Austrije

Isključivo ili pretežno u restoranu

Isključivo ili pretežno na plovilu


AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI NAUTINAUTIČČARAARA

1. Odlazi u slastičarnice, ‘kafiće’2. Odlazi u restorane3. Odlazi u kupnju4. Odlazi na izlete

Više od 80% gostiju: Između 60 i 80% gostiju:

5. Odlazi na šetnje u prirodu6. Razgledava znamenitosti7. Posjećuje lokalne zabave8. Bavi se sportsko-rekreacijskim

aktivnostima na moru9. Bavi se ronjenjem10. Bavi se sportsko-rekreacijskim

aktivnostima na kopnu11. Posjećuje koncerte, kazališta i

priredbe12. Bavi se ribolovom

• Talijani se češće bave ronjenjem• Slovenci i domaći nautičari češće se

bave ribolovom• Nautičari na individualom putovanjuaktivniji su od 'čarteraša' i većinom se aktivnosti bave u većoj mjeri


0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

100.0

2004. 2007.

AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI U DESTINACIJI U DESTINACIJI –– TRENDTREND

TREND

Gosti sve aktivnijiPovećava se učestalost sudjelovanja u pojedinim aktivnostima

AKTIVNOSTI

2004. 2007. 1. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl.2. Odlazak u restorane3. Odlazak u kupnju4. Izleti5. Šetnje u prirodi (pješačenje)6. Razgledavanje znamenitosti7. Posjet lokalnim zabavama8. Sportsko-rekreacijske aktivnosti na moru9. Ronjenje

10. Sportsko-rekreacijske aktivnosti na kopnu11. Posjet koncertima, kazalištu i priredbama12. Ribolov13. Ples ili disco

1...........................................13 1...........................................13


ZZADOVOLJSTVO PONUDOMADOVOLJSTVO PONUDOM

• Ocjena stupnja zadovoljstva– 24 elementa ponude

– Ocjene: od 1 do 5

• Usporedba s konkurentskim zemljama– 13 elemenata: SOCIJALNI ELEMENTI, PRIRODA,

UGOSTITELJSTVO, NAUTIČKA PONUDA, VRIJEDNOST ZA NOVAC

– Ocjena: Isto, Bolje ili Lošije

– Hrvatska u usporedbi sa Španjolskom, Francuskom, Italijom, Grčkom, Turskom

Kemer, Turska

Oia, Grčka

Palma de Mallorca, Španjolska


STUPANJ STUPANJ ZZADOVOLJSTVAADOVOLJSTVA

Prometna dostupnost polazne luke

Bogatstvo gastronomske ponude

Uslužnost osoblja u marini

Prihvat u marini*

Osobna sigurnost

Ljepota prirode i krajolikaVRLO VISOK STUPANJ

VISOK STUPANJ

Gosti zadovoljni ljepotom prirode, osobnom sigurnošću, osobljem u marinam, gastronomskom ponudom i prometnom dostupnošću

* Za nautičare u čarteru


STUPANJ STUPANJ ZZADOVOLJSTVAADOVOLJSTVA

SREDNJI STUPANJ

NIZAK STUPANJ

Kvaliteta ugostiteljskih usluga u marinama

Mogućnosti za kupnju u destinacijamaSanitarije u marinamaRaznolikost kulturnih manifestacijaRaznolikost sadržaja za zabavuBogatstvo sportskih sadržajaMogućnosti za kupnju u marinama

Kvaliteta tehničkog servisa u marinamaUsluge na cestamaVezovi (širina i ispravnost)

‘Vrijednost za novac’ ukupne ponude za nautičareOpskrbljenost vodom u marinamaUkupna ponuda za nautičareUređenost i čistoća okoliša u marinamaDostatnost priključaka za vodu i struju u marinamaProstorni raspored marinaPrihvat u zračnoj luci*Opskrba plovila*

Gosti srednje zadovoljni ukupnom ponudom i većinom elemenata ponude marina, a nezadovoljni elementima ponude destinacije

* Za nautičare u čarteru


USPOREDBA S KONKURENCIJOMUSPOREDBA S KONKURENCIJOMFrancuska ItalijaŠpanjolska

Bolje u Hrvatskoj

Lošije u Hrvatskoj

'Vrijednost za novac' nautičke ponude

Imidž zemlje

Osjećaj sigurnostiu zemlji

Gostoljubivost

Klima

Ljepota krajolika

Ekološka očuvanost obale

Čistoća mora

Čistoća mjesta

Ugostiteljska ponuda

Kapacitet marina

Opremljenost marina

Prostorni raspored marina

49,9 45,8 27,4

32,9 22,8 14,4

11,9 30,6 12,7

13,7 6,2 10,3

4,0 4,7 9,8

3,0 15,3 12,1

6,0 7,3 7,6

10,2 13,1 9,3

30,7 38,0 23,9

24,6 46,7 29,5

34,9 45,5 30,1

14,0 36,8 17,7

17,2 25,9 14,9

14,6 25,5 21,5

23,9 40,2 31,3

23,6 22,3 33,3

37,1 51,1 36,2

63,9 57,6 55,6

66,3 56,8 56,1

52,8 60,3 62,1

40,0 37,5 40,5

16,1 21,5 23,8

15,4 15,8 18,0

10,1 16,8 16,4

19,6 22,6 20,1

13,8 18,0 22,1

Soci

jaln

iel

emen

tiPr

iro

da

ioču

van

ost

Nau

tička

po

nu

da

u %


USPOREDBA S KONKURENCIJOMUSPOREDBA S KONKURENCIJOMGrčka Turska

Bolje u Hrvatskoj

Lošije u Hrvatskoj

'Vrijednost za novac' nautičke ponude

Imidž zemlje

Osjećaj sigurnostiu zemlji

Gostoljubivost

Klima

Ljepota krajolika

Ekološka očuvanost obale

Čistoća mora

Čistoća mjesta

Ugostiteljska ponuda

Kapacitet marina

Opremljenost marina

Prostorni raspored marina

36,2 7,2

8,3 14,1

13,6 22,4

10,2 7,6

10,8

9,5 10,5

5,4 10,5

8,6 10,8

21,9 14,9

18,0 14,1

22,6 14,4

13,8 7,2

19,3 10,1

20,2 49,4

37,8 54,5

30,9 28,9

33,7 50,5

44,7 61,0

53,2 58,5

59,5 51,3

41,6 53,5

22,2 26,2

27,4 40,1

29,6 28,2

33,2 38,6

20,2 20,9

Soci

jaln

iel

emen

tiPr

iro

da

ioču

van

ost

Nau

tička

po

nu

da

u %


STUPANJ STUPANJ ZZADOVOLJSTVA ADOVOLJSTVA –– TRENDTREND

TREND

Većinom elemenata nautičari izrazito zadovoljniji nego u 2004.Proširila se skupina elemenata kojima su nautičari zadovoljniNiti jednim elementom ponude nautičari nisu bili izrazito nezadovoljni u 2007. (u 2004. takvih je elemenata bilo 18 od 24)I dalje najveće prednosti hrvatske nautičke ponude – ljepota prirode i osobna sigurnostI dalje najveći nedostaci – opremljenost marinaI dalje najveće nezadovoljstvo elementima ponude destinacije (zabava, kultura, sport, kupnja)


PPOTROOTROŠŠNJA NAUTINJA NAUTIČČARAARAProsječna dnevna potrošnja po osobi

25

15171

404

21112-

3878

Individualna plovidba

55Kultura, zabava, sport1816Kupnja

12358Izdaci za plovilo8320Najam73Skiper910Vez2322Gorivo i mazivo13Servisne usluge i ostalo4842Ostali izdaci11Smještaj

171100UKUPNO

2218Ugostiteljske usluge

22Ostalo

ČarterUkupno€


PPOTROOTROŠŠNJA NAUTINJA NAUTIČČARAARAProsječna potrošnja po osobi na putovanju

678635169

1.482

Individualna plovidba

153163Izdaci za prijevoz1.178827Izdaci za plovilo458601Ostali izdaci

1.7891.591UKUPNO

ČarterUkupno€

IZDACI ZA PLOVILO:•Najam•Skiper•Vez•Gorivo i mazivo•Servisne usluge i ostalo

OSTALI IZDACI TIJEKOM PLOVIDBE:•Smještaj•Ugostiteljske usluge•Kupnja•Kultura, zabava, sport•Ostalo


PPOTROOTROŠŠNJA U DESTINACIJI NJA U DESTINACIJI –– TRENDTREND

TREND

Prosječna dnevna potrošnja ostvarena u 2007. 39% je veća od one u 2004. (u tekućim cijenama)

Prosječna dnevna potrošnja nautičara na vlastitim plovilima povećana 40%

Prosječna dnevna potrošnja ‘čarteraša’ povećana 23%

Izdaci za ugostiteljske usluge, trgovinu, sport, zabavu i kulturu povećani su 53%

Izdaci za plovilo povećani su 31% Izdaci za gorivo porasli 68%


UKRATKO...UKRATKO...

Povećan broj noćenja nautičara u lukama nautičkog turizma

Smanjeno prosječno trajanje boravka

Povećan udio visoko obrazovanih nautičara

Povećana učestalost sudjelovanja u različitim aktivnostima

Povećan stupanj zadovoljstva elementima ponude

Ponudom marina i destinacija nautičari i dalje srednje zadovoljni ili nezadovoljni

Povećana prosječna dnevna potrošnja


Institut za turizamVrhovec 5, 10000 Zagreb

Tel: 01 3909 666Fax: 01 3909 667Email: [email protected]: www.iztzg.hr

Hvala na pozornosti!

Documents

2007 TOMAS-Nautika 2007