20092011 Stres Nas Nasusni-za Prelom

Embed Size (px)

Citation preview

Petar V. Jekni

STRES NA NASUNIISKUSTVENI MODEL STRESA

UG RASKRE 2011

Stres na nasuni

II

PREDGOVOR PRVOM IZDANJUakon gotovo dve decenije ivota i novinarskog rada na kriznim podrujima nekadanje SFRJ, nisam ravnoduan pred opasnostima koje prete u mirnodopskim uslovima. Biti novinar dovoljno je stresno, ali biti novinar na kriznim podrujima posao je koji retki prihvataju. Tee od granata, masovnih grobnica, primitivizma i svih ratnih podlosti pada mi iluzija mira i sree u kojoj ivi planeta nakon prve decenije XXI veka. Posvuda paradoksi i iluzije. ivimo u iluziji sreenog ivota, u sreenom drutvu, na sreenoj planeti i. Pored ovako uestalog angaovanja strunjaka iz raznih oblasti, kao da je suvino razmiljati. Drugi misle za nas. Preuzimamo tue stavove ne razumevajui ih, tue interese branimo kao svoje. Otuda se javljaju nerazumevanja problema rutine, shvatanja smisla ivota i poimanja stresa, koji je njegovo vezivno tkivo, kao i kontinuiteta ivota. Zauzeti ostvarivanjem vlastitih interesa, meu kojima dominira preivljavanje, ulazimo u rutinu. Tada sve postaje teko, a takav ivot se namee kao jedino mogu. Razmiljanje o svrsi i mogunostima ivota ostavljamo onima koji za to imaju vremena. Rutinski radimo, ivimo, pa ak i volimo. Rutinski se Bogu molimo. U rutini nema napretka. Jo je Heraklit rekao da statiko, tj. nepromenjivo stanje, nije prirodno i da su stalne promene karakteristine za sve to u prirodi postoji (Kalianin, 1994). Podizanje na vii nivo postie se ulaganjem vee energije ili zahvaljujui smenama razvojnih faza. Da bi penica isklasala i dala rod potrebno je da proe jarovljenje. Bez ovog temperaturnog stadijuma, koji predstavlja izlaganje biljke izuzetno niskim temperaturama, penica bi ostala na vegetativnom stepenu razvoja. Tek sa smrzavanjem penica biva podstaknuta da formira cvast, pa samim tim i donese plod. Stres je uslov napretka i u naim ivotima, ali je pitanje koliko to primeujemo. Koliko nerazumevanje svrhe i znaaja stresa moe dovesti do gubljenja prilike za lino usavravanje, toliko nerazmiljanje i nerazumevanje pitanja roda ivota moe odvesti u besmisao. U rodu se manifestuje smisao ivota. Naravno, svako e imati neki smisao ivljenja zato to mora opravdati vlastito postupanje i postojanje. Smisao ivljenja esto se ne doivljava kao praktina tema iako sve u prirodi ima neku ulogu, mesto i znaaj. Od nas zavisi izbor smisla ivota, koji moe biti na nivou insekta, biljke, ivotinje ili ipak oveka. Ako je reproduktivna funkcija ono zbog ega postojimo, po emu se razlikujemo od, na primer, pasa i maaka? ta je za nas rod ivota? Zbog ega postojimo? Stres je jedini efikasan budilnik koji moe da probudi iz rutinskog ivljenja. Istina, stres moe i da ubije. Jasno je da osiromaeni uranijum ili poveana aktivnost Sunca nisu jedini razlozi uestalosti malignih oboljenja. Suprotno dogaanjima u prirodi, povrnost izazvana brzinom ivljenja i raznovrsnim iluzijama, posebno onim koje se tiu civilizacijskog napretka, od stresa je napravila deurnog krivca. U elji da se definie rod, pa samim tim i lista prioriteta, nalazi se motiv pisanja ovog teksta. ivot ne mora da bude teak, iako esto jeste. Ne mora da bude surov, iako prolazimo i kroz takve periode. Ne mora da bude besmislen, iako neretko ne vidimo nikakav smisao. Odbijam da prihvatim da je situacija beznadena. Bog je uvek blizu, verovali u Njegovu ljubav ili ne, a stres je vaspitno sredstvo u Njegovim rukama. Do veine reenog u tekstu koji sledi doao sam introspekcijom, analizirajui iskustva koja sam stekao u ratnom Sarajevu izmeu 1992. i 1994. godine. U avgustu 1994. godine izaao sam konvojem iz ovog grada. Podstaknut steenim iskustvom, narednih 15 godina bio sam novinar na ratnim podrujima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Na stres sam obratio panju tek nakon shvatanja da mi je bilo lake iveti na kriznim podrujima, tamo gde je opasnost po ivot izraenija. Jurio sam iz izazova u izazov ne razumevajui razloge takvog igranja sa sudbinom. Ipak, prvi ozbiljniji problem, koji se manifestovao u neprilagoenom ivljenju, doiveo sam u gradu koji je bio daleko od ratnih zona. Tih godina sam se upoznao sa nekim od teorija stresa. Bez obzira na to to su njihovi rodonaelnici bili neosporni autoriteti, inilo se kao da teorijama neto nedostaje ili da su neki delovi suvini. U prilici sam da primetim kako se moje iskustvo, i tako steeni zakljuci, ne uklapaju potpuno u postojee teorijske okvire stresa. Osim vere, kao presudno vanog elementa bia, postojeim teorijama nedostaje artikulisanje smisla stresa. Sa druge strane, viak sam prepoznao u prenaglaenoj potrebi merenja kako bi odreeno istraivanje bilo nazvano naunim. Stres je individualan. Razliite osobe razliito reaguju na pojedine

N

III

Stres na nasuni

uzronike stresa, ali se moe dogoditi da ista osoba u istim ili slinim okolnostima, zahvaljujui ekolokim ili cirkadijalnim faktorima, razliito reaguje na iste uzronike. Teorija koja se izdvajala bila je ona koju je postavio Hans Seli, na ijem sam modelu (Generalnom adaptivnom sindromu - GAS) izgradio Iskustveni model stresa (IM). Iako je GAS prevazien, re je o fiziolokom modelu, ova teorija ima sve potrebne elemente zahvaljujui kojima je mogue ire objanjenje. Osim iskustvenog modela stresa, kao centralnog mesta u ovom tekstu, itaocima predstavljam Bios strukturu. Re je o shvatanju ivotnih prioriteta, koje nazivam listom vitalnih funkcija. Najveu napetost osoba trpi napadom na stavke sa ove liste. Meutim, sa poveanjem iskustva ova lista postaje kraa, pa se samim tim smanjuje razlog ispoljavanja napetosti i neravnotee. Uz iskustveni model, Bios predstavlja sredite Psihologije preivljavanja. Ona nastaje ne samo kao odraz potrebe pojedinca da preivi, ve da ivi kvalitetno. Njen cilj je da pomogne osobi koja doivljava stres i trpi traumu. Psihologija preivljavanja prepoznaje se u nevolji razliitih intenziteta, pa i u svakodnevnim neravnoteama i napetostima. Poznato je da je promena pokazatelj napretka, to ukazuje na kvalitativnu komponentu preivljavanja oblikovanje karaktera i obogaivanje iskustva zarad duevnog razvoja i dostizanja mira, bez obzira na okolnosti. Drugim reima, nije bitno samo preiveti, ve i iskustveno se obogatiti. U nekom trenutku, tokom putovanja kroz duevna iskuenja i snaenja, Bog postane oigledan. Tek tada itava staza postaje smislena i osoba u vlastitoj, grevitoj, svakodnevnoj borbi shvati znaenje izreke preko trnja do zvezda (Per aspera ad astra). itaocu elim da doivi i prihvati ciklinost sadranu u ovoj izreci.

Autor

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

IV

Psalam 19,7. Opomena je Gospodnja pouzdana, daje mudrost neiskusnome

1

Stres na nasuni

1.

UVOD

P

re par dana moji sinovi su vodili zanimljiv razgovor. Stariji sin je jezikom proizvodio zvukove sline onim od klik-klaka. Andrija ga je upitao: Filipe, kako to radi?

To je toliko jednostavno da ne mogu da ti objasnim! Stavi jezik... nastavio je da objanjava. Zapravo, to je tano ono to oseam na poetku pisanja knjige o stresu, toliko je jednostavno da je teko objasniti. Da to moe biti problematino, pokazuje npr. Hrianstvo, koje je veoma logina religija u ijem sreditu je plan spasenja palog oveka. Upravo taj plan je toliko jednostavan da predstavlja prepreku. Pre 2000 godina oekivali su cara, a doekali su Hrista na krstu. Sada posvuda Hristos biva prikazan na krstu, a Njegov drugi dolazak je dolazak cara! Ako je ve zvuk nalik klik-klaku deija igra, plan spasenja sigurno nije, a ni stres nije za nipodatavanje. O stresu se dosta zna, to nije dovoljno za poboljanje kvaliteta ivota. itajui asopise namenjene iroj publici stie se utisak da je deurni krivac za mnoge nevolje koje nas snalaze ili koje nas mogu snai. Neretko, stres je neto od ega se bei, to treba izbegavati i tome slino. Sa druge strane, u strunoj literaturi ima puno konstatacija koje su na nivou saznanja i koje je uglavnom nemogue primeniti u praksi. Saznanje da npr. osobe sa manjim nivoom kortizola ispoljavaju opasno ponaanje ne govori o tome ta takve osobe da rade u konkretnoj situaciji. Na primer, injenica da bomba samoubica, osim niza drugih problema, nema dovoljno kortizola, nee pomoi rtvama napada. U eksperimentu sa ivotinjskim elijama naunici su dokazali da pod uticajem etiri stresora (plivanja, imobilizacije, toplote i hladnoe) dolazi do prekida aktivnosti pojedinih elija imunog sistema ( .., .., 1987), to uveava opasnost od infekcija i drugih bolesti, meu kojima su najopasnija maligna oboljenja. To saznanje nee umanjiti broj obolelih. Takoe, dokazano je da je stres dovodio do znaajnog snienja reparativne sinteze DNK (Evgenij I. izov i saradnici, 1995), to dodatno ukazuje na povezanost malignih oboljenja i stresa, ali ni ovo nee pomoi u prevenciji. Ni jedno od saznanja ne govori o tome kako da predupredimo rak ili druge imune bolesti, pa se ini kao da je saznanje sebi svrha. Kao da jurimo vlastiti rep. Naravno, bilo bi nedopustivo tvrditi da je nauka beskorisna, jer tada ni ovaj tekst ne bi nastao, kao to bi bilo pogreno govoriti o tome da nauna otkria ne utiu na kvalitet i duinu ivota. Ipak, osea se otuenost i neprimenjivost nauke u ivotima veine stanovnitva planete. S obzirom na oigledno stanje populacije, posebno u gradovima, moe se tvrditi da je sve uestalije ispoljavanje stresa dobrim delom posledica ubrzanja ivljenja, to moemo zahvaliti i naunim otkriima. Stres je logina posledica pokuaja zadovoljenja sve veih prohteva koji nastaju delom i zbog poboljanja kvaliteta ivota. To nas dovodi do apsurda i ukazuje na potrebu revidiranja prvobitnog stajalita o funkcionalnosti naunih otkria kako bi se izalo iz zaaranog kruga. Spoznaja je tvorevina znanja. Rezultat spoznaje moe biti svakidanje, nauno i nastavno znanje. DEFINICIJA: Nauna znanja predstavljaju sistematino uoptene grupe znanja, ije je formiranje zasnovano ne samo na eksperimentalnim, empirijskim, nego i na teoretskim oblicima odraza sveta i zakona njegovog razvoja. U svojim apstraktnim oblicima, nauno znanje nije svima i uvek dostupno, te zbog toga zahteva takve promene oblika njegove prezentacije koje obezbeuju adekvatnost njegovog opaanja, shvatanja i usvajanja.

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

2

Namernom izmenom, reorganizacijom naunog znanja, uproavanjem ili skraivanjem predmetne raznovrsnosti nastaje nastavno znanje. Ono je izvedeno iz naunog i, za razliku od apstraktnih oblika naunog znanja, poznato je. Izmeu nastavne i naune spoznaje postoji ne samo genetika razlika, tj. razlika prema nastanku, nego i funkcionalna, tj. prema nameni. Paradoksalno je to to u doba sve veeg ubrzavanja ivljenja nauna znanja ne zadovoljavaju neka od fundamentalnih potreba savremenog oveka. Kao da svako vreme ima svoje bolesti. Ispitivanja bivaju selektivno primenjivana, esto u zavisnosti od interesa pojedinih drutvenih grupa ili uticajnih pojedinaca. Humanizam je neretko shvaen kao filosofska celina koja je otuena od potrebe za akcijom. Da nije tako, glad bi bila iskorenjena bez obzira na ekonomska opravdanja. Psihologija je samo odraz stanja u dehumanizovanom drutvu. Ipak, dehumanizacija nije problem, jer psihologija kao nauka ima individualni pristup, ali samo u sluaju kada pojedinac otkrije potrebu i nae put. U poplavi raznovrsnih teorija, pojedinac postaje inteligentniji - ali prazniji, sa vie mogunosti izbora - ali ranjiviji, ima sve vie znanja sa kojim ne zna ta da radi. DEFINICIJA: Rodonaelnik pojma, Hans Seli, tridesetih godina XX veka tvrdi da je stres nespecifina reakcija organizma na promenu u unutranjoj i spoljanjoj sredini (Kosovi, 1987). Ne postoji dovoljno iroka teorija stresa koja bi mogla da obuhvati sve situacije i uglove posmatranja. Razliitost je posledica drugaijih polazita, motiva ispitivanja, tie se odreenog segmenta drutva ili ljudskog organizma, ukazuje na pozitivan ili negativan uticaj, itd. Upravo veliki broj teorija ukazuje na irinu i znaaj ove teme. Bez obzira na teorijski pristup, ni jedna teorija nije garant poboljanja stanja. Naprotiv, to se znanje vie umnoava, to je nemir sve vei, lake se uoi i bre prenosi, a posledice su sve tee. ivimo u zaaranom krugu, tako je i sa stresom. Iako je uestalost malignih oboljenja medicinski nekorektno nazivati epidemijom, to je praktino tako. Kao to smo rekli, stres je jedan od uzroka poremeaja imunog sistema, a itav niz oboljenja dananjice, meu kojima su i maligna, izazvana su i udruena sa stresom (Kalianin, 1994) To je stres kojeg u literaturi nazivamo hroninim i negativnim (Michal, 1991). Prema tome, treba potovati brojne teorije stresa i istraivanja, treba ceniti trudi i rad brojnih naunika koji su nedvosmisleno pomerili granice znanja otkrivajui komplikovane mehanizme nastanka i uticaja stresa, treba se obrazovati, itati literaturu koja govori o problemima stresa, ali se na kraju ipak treba zapitati: Kako to moe meni pomoi? Neosporna je injenica da e stresa uvek biti bilo ta da inimo. Stres je sastavni deo ivota i samo tako moe biti shvatan. Ne moe biti amputiran, od njega ne moemo pobei niti se sakriti. Ne postoji autosugestija koja moe iskljuiti stres. Dolo je vreme da se o ovoj temi progovori iz drugog ugla.

3

Stres na nasuni

2.

KORAK PO KORAK

ema je komplikovana onoliko koliko je mi ne poznajemo. Nekada komplikovanost dolazi kao posledica nesistematinosti. Tako je i sa stresom. Za jedne je stres reakcija, za druge stimulacija, za tree je, pre svega, meusobno delovanje linosti i sredine. Neki izvori naglaavaju individualne razlike u reagovanju na stres, a drugi faktore sredine. U navedenih pet pristupa, koji se ne mogu posmatrati odvojeno, nalazi se glavnina onoga to je do sada raeno na ovu temu. Po ovome, ovek je zaseban sistem sastavljen od telesnog i psihikog, i svaki od ova dva dela reaguju na spoljanje stimuluse koji su nazvani stresori.

T

DEFINICIJA: Hans Seli pod stresorima podrazumeva inioce koji izazivaju stres. (Predrag Kalianin, Duica Lei-Toevski, 1994) Ako bi definisanje pojmova predstavljalo dobar poetak knjige, onda je taj zahtev ispunjen. Meutim, sigurnost u poznato je esto problematina. Definisanjem pojmova stres i stresor ne znai da smo razumeli ono na ta se ova dva pojma odnose. Mnogo toga se podrazumeva, to je prvi korak ka nerazumevanju. Tako se podrazumeva da znamo ta je stres, kvalitativno smo ga definisali (uvek kao negativan) i gotovo uvek znamo njegov uzrok. Bili bismo prilino iznenaeni kada bismo primetili kako teko nalazimo sinonim za stres, iako doslovni prevod ovog pojma sa engleskog jezika moe da znai napeti, napon, naprezanje, ali i naglaavati, naglaavanje, naglasak, naglasiti. Pojam stres je mogue shvatiti kao prelamanje i akcenat, a u vezi sa Iskustvenim modelom stresa, primeujem neravnoteu kao zajedniki imenilac svim prethodno pomenutim pojmovima. Zato je pre svega vano ii korak po korak kako bismo razumeli termine i odredili ono to znae. Pre nego to se ovaj pojam naao u psihologiji, korien je u fizici. Njime se objanjavao efekat dugotrajnog delovanja razliitih inilaca na ive organizme. to se psihologije tie, bez obzira na to da li se stres doivljava kao stimulacija, reakcija ili meusobno delovanje linosti i sredine, uvek se posmatra odnos. Nema stresa bez odnosa sa stresorom, bez obzira na njegov karakter i kvalitet. Dakle, stresor je neko ili neto to je nama blisko. Osim konstatovanja odnosa prilikom ispoljavanja stresa, bilo bi dobro, zbog razumevanja irine teme, postaviti pitanje svrhe ili smisla. Kakav bi znaaj stres imao za pojedinca? Iako je mogue da se pitanje smisla shvati filosofski, to i nije netano s obzirom na to da je psihologija nedavno izala iz krila majke svih nauka, u njemu se krije i pitanje razumevanja odnosa prema postojanju, kao vrhunskoj temi, pa samim tim i prema stresu. Sa druge strane, pitanje bia nije samo pitanje strukture linosti, koja se sastoji od svesnog i nesvesnog, ve naroito zavisi od onoga to je u svesti i to se slobodnom voljom ispoljava. Dakle, stres moemo razumeti kao neravnoteu, kao oscilaciju i prelazak iz jednog u drugo stanje. To je trenutak izlaska iz prethodne rutine, momenat koji je poetak posledice nekog uzroka, stres je put do privremene ili trajne promene. Iskustvo je potencijalna posledica koja nastaje u ovoj relaciji. Drugo bitno stajalite koje se tie svrhe i smisla stresa, a odreuje se u kontekstu postojanja, odgovara na pitanje emu stres slui? Napravili smo samo jedan, ali bitan korak unazad, kako nam se nita ne bi podrazumevalo. Sve one predrasude o stresu ubici i nepoeljnom elementu ivota, kako neretko ocenjujemo stres, bie relativizovane ukoliko shvatimo da je stres sastavni, iako prenaglaeni, element ivota koji esto ima vaspitni karakter. Ukoliko prihvatimo da u um nije dolo nita to nije prolo kroz ula, onda smo na klizavom terenu. Tada e nam beanje i sakrivanje od stresa biti razumljivo. Ako postoji samo ono to se meri, problem je nereiv. Akosmatramo da je stvarnost samo ono to se meri, to je odreeno naom ivotnom orijentacijom. Zato operacionalno definisanje stresa ima samo polovian uspeh. Osobi kojoj je

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

4

potrebna pomo nije vano da li je reenje problema merljivo ili ne, nauno dokazivo ili ne. Pelu u letenju ne ometa to to nauka kae da ona to ne bi mogla! Otkria moderne fizike izazvala su znaajnu promenu u naunoj slici sveta i to time to su razbila apsolutnu neosporivost prirodnog zakona i uinila ga relativnim. Prirodni zakoni su statistike istine, to znai da su potpuno nepobitni samo onda kada se bavimo makrofizikim koliinama (C.G. Jung i W.Pauli, 1989) Zadnjim otkriima u CERN-u, o postojanju estice koja se kree bre od svetlosti, doveden je u pitanje i Ajntajnova teorija relativiteta! Duhovni svet e postojati bez obzira na statistiku istinu i na to da li ga mi prihvatamo ili ne, dokazujemo u laboratoriji ili odbacujemo kao spekulaciju. To je jedan od razloga zbog kojeg ljudi prilaze religiji u tekim vremenima. To je razlog zbog kojeg emo se u ovom tekstu sa puno potovanja odnositi prema stresu kao, izmeu ostalog, sredstvu vaspitanja. Jedan od glavnih ciljeva vaspitanja sastoji se u prelasku oveka iz objekta u subjekat aktivnosti i upravljanja. To znai da ovek kao rezultat vaspitanja mora postati sposoban da upravlja sobom i da sam radi. Samostalnost je najvanija osobina oveka kao linosti i kao subjekta aktivnosti. ovek kao linost, naglaava L.I.Anciferova ,,uvek samostalno pronalazi svoj jedinstven individualni put'' (Nei, 2011). Na tom putu obrazuje se jedinstven karakter. Oblikovanje karaktera je jedna od primarnih vrednosti stresa. Da bismo pravilno shvatili stres, njegovu irinu i dubinu uticaja, potrebno je pristupiti introspektivno i analitiki. Neophodno je znati to vie uzroka i okolnosti koji dovode do problema, ali najvanije je znati kakvo je bie koje doivljava problem! Osetljivost ili senzitivnost, bez obzira na to da li je kratkotrajna ili dugotrajna, preduslov je, ali u isto vreme i posledica stresa. Ovo podvlai potrebu individualnog pristupa kojeg neemo posmatrati iskljuivo u odnosu stresor osoba, ve i osoba stresor. Drugim reima, primetiemo uenje koje se potencijalno javlja, ciklinost ili promenjivost uzroka i posledice, to vodi ka uspostavljanju kvalitativno razliitih perioda ivljenja. Lavii koji se grizu i skau jedan na drugog u stvari ue kako da se odbrane, ma kako nama izgledala njihova igra. Nekada se dogodi ozbiljna povreda koja je posledica uenja. Ne bih pogreio kada bih rekao da je povreda u funkciji uenja. Ovo je dobro mesto da se zapitamo kako vaspitavamo svoju decu: da li je odrastanje pod staklenim zvonom, kako se roditelji neretko ponaaju, dobar nain brige za potomstvo? DEFINICIJA: Uenje predstavlja trajnu ili relativno trajnu i relativno specifinu promenu individue koja se pod odreenim uslovima moe manifestovati u njenom ponaanju, a koja je rezultat prethodne aktivnosti individue i steenog iskustva (Radonji, 2004). Bitno je napomenuti da je uenje u korelaciji sa iskustvom, to vodi sazrevanju. ta dobijamo sazrevanjem? ta je to sazrevanje? U psihologiji, sazrevanje je stepen potpune ili relativne razvijenosti nekog procesa, sposobnosti, crte ili funkcije. Zrela linost u sebi sadri vie razliitih aspekata zrelosti, kao to su fizika, seksualna, intelektualna, emocionalna, moralna i socijalna. Pojam zrele linosti nuno je pod uticajem sociokulturnih inilaca i vrednosno je obojen. Zrelu linost odlikuje poseban karakter. Gordon Olport istie sledee karakteristike zrele linosti: proireno oseanje sebe, topao odnos prema drugima, emocionalna sigurnost, realna percepcija, samoobjektivacija i ujedinjujua filosofija ivota (Vidanovi, 2006). Iz toga proistiu dva kljuna pitanja: 1. ako je zrela osoba ona koja je svesna sebe, da li i koliko je svesna postojanja i delovanja psihikog (duevnog) bia, i 2. ako je ovek shvatanjem vlastitog telesnog i psihikog postao integrisano bie, a socijalna inteligencija podrazumeva osnovu za samoobjektivizaciju, zbog ega se to ne odnosi i na duhovne sile? DEFINICIJA: Shvatanje je novo vienje ve poznatog znanja. U nekim radovima shvatanje se opisuje kao sposobnost subjekta da primeuje raznovrsne veze i odnose jednog objekta sa drugim. Meu

5

Stres na nasuni

najjednostavnijim definicijama shvatanja je ona koja shvatanje vidi kao sposobnost osobe da odreeno znanje iskae vlastitim reima (Nei, 2011). Prihvatali ili ne prihvatali postojanje jasno definisanih struktura koje se ne vide, a koje su van naeg bia, to i dalje ne govori o njihovom nepostojanju, ve o naoj nezrelosti kada je o ovoj temi re. Ne kaem neznanje zato to znanje nije sebi svrha, ve element sticanja zrelosti. Ukoliko zrelost postavimo kao hipotetiki ivotni cilj, a ne kao podrazumevajuu karakteristiku koju stiemo starenjem (!), onda je stres meu prvim prateim elementima ivota koji e nas, kroz sticanje iskustva, voditi prema tom cilju. U definiciji uenja istie se promena u ponaanju koje karakteriu iskustvo i sazrevanje. Upravo ova tri pojma moemo videti kao potencijalne efekte stresa. Ovde se svakako ne govori o prijatnosti ili neprijatnosti, to je, sudei po uticaju na ocenu kvaliteta ivota, veoma bitno. Istina, ni prvi padovi sa bicikla nisu bili prijatni, ali su sastavni deo procesa uenja vonje bicikla. ta je to nego stres! Ni prvo zaljubljivanje nije bilo bez neprijatnosti, ali upravo to je jedan od primera stresa. Postavlja se pitanje da li smo bilo koje ivotno vano saznanje stekli bez stresa? ak je i prvo lizanje sladoleda pratio stres, iako nije re o ivotno vanom znanju. Stres je jedan od prateih stanja sazrevanja koje, u procesu uenja, karakterie sticanje iskustva. Samo to bilo bi dovoljno da se na stres drugaije gleda i da se tretira sa puno vie panje. Sve to znam i sve ono to jesam dugujem stresu! Da li to znai da bi trebalo eleti nevolje, kako se obino stres doivljava, da li to podrazumeva permanentno stresne situacije, da li je dobro zamiljati stres kao slugu napretka i tome slino? Ne, ali trebalo bi korenito promeniti odnos prema stresu! To e se dogoditi kada prihvatimo da se sve ivotne okolnosti dogaaju iz odreenog razloga koji moemo, a ne moramo znati. To to osobi koja je u krizi nisu jasni razlozi njenog pojavljivanja, ne znai da oni ne postoje i da ne nose poruke za nas. U suprotnom, postojao bi sluaj, to ipak nije tano. Sve to se dogaa ima odreenu svrhu. Neko ulae napore da tu svrhu shvati, neko da joj se prilagodi, a neko da je promeni. Svaki ivot ima svoj smisao i autentian sled. Svaka okolnost ima odreeni smisao za odreenu osobu i bie shvaena individualno. Bliskosti u stajalitima ili doivljaju ne znae identinost. Mada, ak i kada bismo provocirali stresne situacije, i tako bismo bili tek uenici. Nezgoda takvog provokativnog ivota je to to se moe uiniti da osoba gospodari situacijom. Svi oni koji pomeraju granice ljudskih sposobnosti predstavljaju ljude na ivici noa, zahvaljujui ijim naporima dobijamo potpuniju sliku o telesnim i psihikim mogunostima. Ako je osoba spremna da dosledno istrauje granice, bez obzira na oblast, to je sasvim prihvatljivo. Fanatici su osobe koje drugi tako nazivaju. Malo je onih koji sebe smatraju fanaticima u onome to rade, posebno u vremenu sprovoenja radnje zbog koje ih okolina obeleava. Zato je odreivanje okvirnog polja normalnosti danas vanije nego to je to bilo u vremenima sporijeg ivljenja . Univerzalno definisana normalnost ne postoji a, s obzirom na potrebu individualnog definisanja ko sam i ta sam, potrebno je da svako odredi to vie elemenata stanja kojeg emo nazvati normalnim. Ako sa 40 godina studiram, to je za mene sasvim normalno. Moja majka se sa tim nije slagala, sa obrazloenjima svojstvenim njenom odreenju kada se ta u ivotu radi. Niti je moja majka kriva to je studiranje smetala u tano odreenu ivotnu dob, jer to bi bila statistika definicija normalnosti, niti sam kriv ja koji studiram iako imam preko 40 godina uiu do kraja ivota bilo da je to uenje institucionalizovano ili ne, i to smatram savreno normalnim. Da bih to tvrdio, morao sam da upoznam sebe, da znam ta elim. Mladost karakteriu kratkorone odluke i ciljevi, a zrelost, barem po onome to navodi Olport, ujedinjujua filosofija ivota. To daje mogunost odluivanja koje e se ticati dueg perioda, ak toliko dugog da odluke postaju sastavni deo ivota. Introspekcija uvek postoji, makar uporeivali cene letovanja sa koliinom novca koja nam stoji na raspolaganju. Sa jedne strane su elje i primamljiva ponuda, a sa druge realnost novanika. Iz te analize moemo izai nezadovoljni - ukoliko elje prilagodimo novaniku ili zadovoljni - ukoliko novanik prilagodimo eljama. U prvom sluaju elje su na prvom mestu, a u drugom objektivna, nepromenjiva varijabla. Svako ko ivi sada i ovde na prvo mesto e staviti realnost, to nije

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

6

samo karakteristika linosti, ve i aspekt filosofije ivota. Linost i filosofija su u stalnoj korelaciji i neprestano utiu jedna na drugu. Postojanje svesti o ivotu u sadanjosti ne znai da neemo teiti veem i boljem, ali ne gubei iz vida trenutnu situaciju i okolnosti u kojima smo. Sve pomenuto je mogue samo u uslovima samoposmatranja. DEFINICIJA: Introspekcija ili samoposmatranje je tehnika koja se zasniva na istraivakom procesu posmatranja samog sebe, odnosno svojih psihikih doivljaja i analizi svog iskustva. Introspekcija je najefikasnije sredstvo protiv podrazumevajuih elemenata vlastitog bia. Samo zaronjeni unutra moemo videti deo sadraja koji dovodi do odreenih reakcija, miljenja, stavova. Previe esto tvrdimo da poznajemo sebe, to uglavnom nije istina. I to ne samo kada se govori o nesvesnim dubinama. Sklonost povrnim, uzronoposledinim reakcijama, ni u kom sluaju ne znai da se poznajemo. Sa druge strane, ako mi se neto svia, trebalo bi da znam zato. Osim toga, postojae gradacija, pa e u jednom trenutku biti veoma bitno da li neto volim ili mi se samo svia. Iako se ovo moe uiniti komplikovanim, to nije nita drugo do podsticanje osobe da upozna vlastiti sadraj, stekne pravu informaciju i dovoljno elemenata koji e ga odvesti do formiranja stava. U definiciji introspekcije ponovo se sree iskustvo, to je jedan od centralnih pojmova ovog teksta. DEFINICIJA: Stav je socijalizacijom steena, relativno trajna mentalna dispozicija, koja se ispoljava kao tendencija da se misli, osea i postupa na odreeni nain. Psiholoku strukturu stava ine tri komponente: saznajna, emotivna i akciona. Stav utie na opaanje, miljenje i socijalno ponaanje.

7

Stres na nasuni

3.

BIOS STRUKTURA

vako, osim osoba sa kvantitativnim poremeajem nagona samoodranja, eli da ivi i preivi. Zvui paradoksalno to to su se mnogi uverili koliko vole ivot ba u vreme ivotnih kriza. Meutim, postavlja se pitanje emu preivljavati? Ovo nije pitanje nagona, ve smisla krize, stresa i traume. Nagon ivota ili nagon samoodranja, osnova je na kojoj lee sve ostale psihike strukture. Nevezano za patoloke sluajeve, koji je smisao preivljavanja? U zavisnosti od razumevanja ovoga, biemo u prilici da protumaimo zbog ega nevolja dolazi. ta preivljavanjem dobijamo? Da li preivljavamo samo zato da bismo dalje iveli? To je legitiman odgovor, ali ta imamo od preivljavanja? Da li je to neto to se trudimo da zaboravimo ili neki drugaije reaguju na takva iskustva?

S

Bios struktura poiva na linosti. DEFINICIJA: Linost je jedan od temeljnih pojmova psihologije koji se odnosi na neponovljiv, relativno vrsto integrisan, stabilan i kompleksan psihiki sklop osobina, koji odreuje karakteristino i dosledno ponaanje individue. U te osobine spadaju intelektualne sposobnosti, vrednosti, motivi, emocije, ciljevi i namere, nain ponaanja. Linost je dinamika struktura koju ini sistem meusobno povezanih crta (sposobnosti, temperamenta, karaktera), motiva, vrednosti, stavova, itd. Najoptije, to je stabilna organizacija individualnih karakteristika oveka na osnovu koje se svaki pojedinac razlikuje od svih ostalih (Vidanovi, 2006). Prema Olportu, linost je dinamika organizacija onih psiho-fizikih sistema unutar individue koji odreuju njeno karakteristino ponaanje i njen karakteristian nain miljenja. Prema psihoanalizi, linost je sloen strukturalni i dinamiki sistem koji obuhvata vei broj podsistema ili instanci. Zato se psihoanaliza orijentie na specifino dubinsko razmatranje nesvesnih slojeva linosti, kao i na izuavanje dinamike razvoja, ukljuujui, pored normalnih, i patoloke posledice disharmoninog razvoja. Jung tome dodaje jo i elemente kolektivne podsvesti koji ulaze u strukturu linosti. Po emu se linost razlikuje, koji je njen lik? ivot po naelima koji vode do formiranja odreene linosti predstavlja glavno odredite svakog pojedinanog ivota. To je ve pitanje uloge ili manifestovanja onoga to se izgradilo na Bios strukturi. Koju ulogu igramo, koliko dobro je igramo, koliko smo se uiveli u ulogu, pitanja su koja se vide makar ne rekli ni re. Da li i kako igram ulogu hrianina, muslimana, budiste (ili samo mislim da tu ulogu igram); da li i kako igram ulogu oca, sina...? Krae reeno, karakteristike linosti se vide po rodovima koje daje. Kada je re o duhovnim rodovima, to su ljubav, radost, mir, trpljenje, ljubaznost, dobrota, vera, blagost, samosavladavanje (Galatima 5,22.23). Pre ili kasnije svako postavi pitanje smisla proivljenog doivljaja ili ivota uopte. Obino se to dogaa nakon intenzivnih stresova, u kriznim vremenima. Verovatno zato to se tada lake shvata da smo roeni tuom voljom, da nismo traili ovaj i ovakav ivot... Posebno vaan trenutak jeste onaj kada osoba, koja inae za sebe misli da dri konce ivota, shvati da se, u stvari, dri za vetar. Dobro je biti trezan, ali je otrenjenje neretko bolan proces. Iz nae sutine proizilazi odnos prema ivotu, ukljuujui odnos prema krizi, kao i ocenu kvaliteta ivota. esto ivimo na nain koji nam nije po volji. Nekada pokuavamo da radimo na vlastitom integritetu smatrajui da je za to potreban novac, prijateljstva, pozicija u drutvu. U drugom trenutku pokuavamo da preslikamo svoju volju na najblie okruenje. U zavisnosti od koliine i vrste iskustva steenog kroz razne nevolje, pre ili kasnije svako oseti koliko je mali i nitavan. S vremena na vreme osetimo irinu ivota bez obzira na to koliko smo ga zahvatili. Tada moemo da shvatimo smisao izreke u dobru se ne ponesi, u zlu

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

8

se ne pokudi. Pojam koji povezuje sve motive ivljenja, koje smo nazivali smislom, moemo svesti pod rezultat. Svaki ivot tei nekom rezultatu, a karakter rezultata bie odreivan u odnosu prema tome koliko dosledno igramo uloge koje smo izabrali. Ako sam samo na papiru otac, ako tek formalno igram tu ulogu, rezultat e biti isto toliko povran niti u uticati na vaspitanje, niti u biti prihvaen kao vaspita. Ako povrno igram ulogu vozaa, najbolje to moe da se desi jeste to da ne budem kriv za udes koji bih izbegao da sam bio koncentrisan. Meutim, mnogo je onih koji uspeno igraju ulogu gubitnika. Rezultat nas vodi do smisla ivljenja i zato je vano pomenuti ga na poetku razmiljanja o Bios strukturi. Ako je potomstvo rezultat ivota, to je vaan bioloki rezultat koji ipak ukazuje na nedostatak vieg cilja i smisla zbog kojeg se ovek razlikuje od ivotinja. I insekti imaju potomstvo. Znatno bogatiji, i po smislu drugaiji rezultat dobija se kada produetku vrste dodamo vaspitanje. I to vaspitavanje nas samih, kao i onih koje vaspitavamo. Vaspitavanje je trajna radnja. Sa druge strane, smisao ivljenja moe biti materijalno bogastvo, to e kao rezultat imati svakojaka posedovanja. Iako se moe nai mnogo graninih primera i situacija ili se moe konstatovati kako ovek nije jednostrano bie, ve bie sposobno da ostvari vie rezultata, kljuan je motiv koji osobu vodi odreenom rezultatu. Motiv nikada nisu dve, pogotovu ne kontradiktorne teme, kao to su materijalni i nematerijalni, hedonistiki i altruistiki, socijalni i utilitaristiki motivi, i tako dalje. Na kraju analize ostaje podela na dominantno duhovne i dominantno materijalne rezultate bez obzira na to to je mogu uticaj na oba istovremeno. Ovo nije jedini nain uporeivanja rezultata i motiva, odnosno sadraja, ali je jedan od moguih. Biblijski reeno, dela proistiu iz vere. U razmiljanju o individualnim motivima za preivljavanje postajemo optereeni uticajem okruenja, sve do efekata globalizacije. Individua gotovo nita ne znai. Ako prestane da bude znaajna sebi, ta e ostati? Sve to ide pod ruku sa priom o brizi za pojedinca. Zatrpani smo aktivnostima i primerima humanizacije drutva, koja u svom sreditu imaju potpuno obrnut proces dehumanizaciju, kolonizaciju uma, ivot u neznanju i zabludi, u korist i za interes jasno definisanih duhovnih, a onda i drutvenih struktura. Na kraju tog puta je politika koja se uvukla u svaku drutvenu poru imitirajui ivot, dok je pojedinac sveden na broj socijalnog osiguranja i poreski identifikacioni broj, sa nekoliko izuzetaka. Prosto je neverovatno da ovoliki narod biva varan na svakim narednim stranakim izborima, bez obzira na dravu i drutveno ureenje! Ako neka javna ili tajna politika struktura vlada ovom planetom iz manje ili vee senke, onda je to znak da je dola poslednja ansa za spas uma pojedinca. To je jedini razlog zbog kojeg pominjem politiku. Pojedinac je u velikom problemu. Usred smo rata, rata za um. Sumnjam da je mogue masovno probuenje, ali verujem da e uvek biti pojedinaca koji e uti unutranji glas. S obzirom da se taj glas, naalost, bolje uje kada smo u problemu, to u direktnu vezu dovodi potrebu stalnog revidiranja rezultata, kvaliteta ivota i njegovog smisla. Prethodni rezultati ve sutra mogu biti zaboravljeni postajui tek materijal za ostvarivanje narednih rezultata. Tokom tog puta reaju se dobri i loi periodi ivota. Psihologija preivljavanja bavi se kvalitetom ivota prilikom sticanja iskustava. Bios struktura je prvi element koji treba razumeti. Ukoliko postavimo pitanje sa poetka ovog poglavlja, primeujemo da ni jedan odgovor na pitanje zbog ega ivimo nije taan ili netaan. Ipak, najgore je kada nema nikakvog odgovora, kada ivimo da bismo iveli. To je ivot bez posebne svrhe sa negativnim predznakom. ivot u snu, ivot bez ivota. I takva osoba moe postii rezultat, ali ovde nije re o proizvodima, ve o individualno shvaenom smislu. Bios struktura zapoinje odreenjem onoga to se ini kao dovoljno dobrim razlogom, motivom, svrhom ivljenja. Preduslov Bios strukture je buenje panje. Ideja Bios strukture zasnovana je na odreenju minimuma neophodno potrebnih elemenata u cilju neometanog odvijanja ivota obe komponente tela, fizike i psihike. Sve ono to je u odreenom trenutku potrebno za preivljavanje smatramo delom Bios strukture. Pojam Bios na grkom jeziku znai ivot. U informatici, Bios je softversko reenje zahvaljujui kojem raunar radi. Na Bios se instaliraju svi ostali programi potrebni za rad raunara.

9

Stres na nasuni

DEFINICIJA: Bios struktura predstavlja minimum faktora potrebnih za ivot. Bios struktura ima svoju materijalnu i duhovnu komponentu. Teoretski, iz njihove kombinacije nastaje ivot. Osnovna vrednost Bios strukture jeste u tome to se utvrivanjem minimuma uslova potrebnih za ivot (fiziki i psihiki) redefinie lista prioriteta, a samim tim dolazi do promene polja za delovanje stresa. Ukoliko je pod udarom neto bez ega moemo, onda emo se kroz stres osloboditi gra. Ukoliko je re o fundamentalnoj komponenti sa Bios liste, tada emo se boriti za ouvanje psihofizike celovitosti. Bios struktura e sazrevanjem postajati kraa, inie je samo nekoliko komponenata od vitalnog znaaja za psiho-fiziki opstanak linosti. Jednostavnost je jedna od dodatnih vrednosti sazrevanja. Treba puno znati da bi se reklo znam da nita ne znam. Jasno je da je ova lista duboko individualna, a ine je opte i posebne stavke od znaaja za osobu. Svi moramo da se hranimo, diemo i pijemo vodu, da se utoplimo i obavljamo fizioloke radnje (koje takoe nekada treba definisati). Kada se jednom definie lista minimalno potrebnih uslova za ivot u odreenim okolnostima, imamo Bios. Na Biosu lei sva nadgradnja linosti. Ta tvrava je samo sredite naeg fiziolokog i kreativnog bia, sredite naeg tela i due. Napad na Bios ima za posledicu odbacivanje delova nadgradnje kako bi se odbranilo sredite. Tek kada je Bios bezbedan, ivotna energija bie utroena za porodino, drutveno ili kreativno ispoljavanje individue. Napad na Bios podrazumeva odbranu, jer nema alternative ugroavanju osnovnih elemenata potrebnih za odranje ivota i zdravlja tela i psihe. U odbrani biva osloboena ogromna koliina energije. Lista prioriteta se menja u zavisnosti od okolnosti. Iako u sutini postoji samo nekoliko stavki od znaaja za psihofiziki opstanak, esto smo zatrpani raznoraznim sadrajima kojima nema mesta u Bios strukturi. Ako bismo analizirali vlastiti ivot, pretrpanost liste prioriteta najbolje se vidi u pajzu, u ormanu ili na drugom slinom mestu. Iako znamo da nam mnogo od onoga to je tamo sloeno ne treba, problem nastaje kada odluimo da sredimo ivotni prostor. Najednom zakljuimo kako nam sve ono to uvamo iz nekog razloga, najee emotivnog, i dalje treba. Prolost ivi kroz emocije koje ele da obezbede kontinuitet postojanja i u budunosti. Kao da nije dovoljna sadanjost, i na ivot u njoj, da bi nas vodila u budunost. Zato nam je potreban materijalni dokaz iz prolosti, koji postaje zamrznuta emocija, da bismo jednom u budunosti osetili i shvatili kako smo bili i ostali ivi. Zato su, osobama koje su odlazile iz ratnog Sarajeva, meu osnovnim stvarima koje su nosili bile fotografije. One su odjednom postale najmanji, sveobuhvatni, transparentni dokaz postojanja i ivota koji su do tada iveli. Ma kako se inilo, uopte nije jednostavno srediti sopstvenu listu prioriteta opstanka. Sve nam se ini bitnim, a nije. I to se najbolje vidi tokom krize i aktivnosti stresora. Mislio sam da je ivot bez elektrine energije nezamisliv u XX, kamoli XXI veku. I zaista, takav ivot nije lak, ali promenom fokusa, brigom za vitalne funkcije tela i psihe, uspeli smo tokom rata u BiH da preivimo period od 13 meseci bez dana sa pravom strujom (Jekni, 2009) . Bios struktura ima obavezu da bude sauvana od direktnog ili indirektnog napada stresora. Meutim, savremenom oveku, koji ivi daleko od ratnih zona, ivot se podrazumeva ne razmilja o potrebi zatite sve dok se ne uveri u vlastitu osetljivost i slabost. Umesto rada na sebi, preputamo se socijalnom okruenju. Jedino mesto gde je mogue sprovesti revoluciju, uvodei red u listu prioriteta, jeste naa unutranjost, sam ovek, individua, osoba za sebe. Tu civilizacijski napredak ne pomae. Na kraju krajeva, re je o noviu sa dva lica, binarnom kodu ili sinusoidi koja nije nita drugo do slika punine. Sve to moe uticati na napredak moe biti iskorieno na njegovu tetu u cilju stvaranja naredne vrednosti. Ako, na primer, rano otkrivanje opasnih virusa predstavlja rezultat civilizacijskog razvoja, zahvaljujui tom istom razvoju mogue je da se taj isti virus drugim sredstvima transportuje na sve kontinente za manje od dva dana. ak i eventualna pandemija moe posluiti za probuenje upoznavanjem sa vlastitim slabostima i potrebom redefinisanja liste prioriteta. O tome neto kasnije.

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

10

Jasno je da je Bios struktura u stalnom odnosu sa strukturom linosti. Osnovni znaaj postojanja linosti je u odranju, ostvarenju, unapreenju i proirenju sopstvenih mogunosti (potencijala). Re je o tenji koja je uoena kod svih ljudi kao spontano zapoinjanje toka pozitivnih postupaka iji je cilj da, to je mogue vie, sazna o sebi i svetu (Popovi, 2002). Re je o dinamikom procesu praenja doivljaja zahvaljujui kojima se stiu nova iskustva koja zatim, u zavisnosti od bitnosti i dubine, bivaju ugraena u linost. Sami biramo da li emo biti funkcionalno ili nefunkcionalno obaveteni o svetu, sami biramo ta e nas ispuniti. Samo oni podraaji koji su stigli dovoljno duboko mogu postii ovaj efekat. Starijim generacijama ivot u dananje vreme je ivot velikih mogunosti. Mladima je vreme u kojem ive jedino koje imaju, u budunosti e se upoznati sa postojanjem drugaijeg, breg, manje emotivnog ivota. Neverovatan protok informacija diktira tempo, pa se pitamo da li ita moemo da kontroliemo, osim na grub nain iskljuivanjem iz tokova. Ako ne postoji individualna lista prioriteta, gotovo nemogue je dozirati potronju sebe, makar govorili o konzumiranju kompjuterske igrice. Ako toga nema, i ciljevi e biti pogreni. Nakon pogrenih ciljeva, ta drugo nam ostaje nego da naemo krivca. Tada nastupa obmana, jer se pod krivcem prepoznaje neko van nas, neko ko e moi da podnese povrnu proveru savesti, a u isto vreme da bude dovoljno prihvatljiv podjednako povrnoj okolini. Idealnu rtvu, bez obzira na generacijsku razliku, nalazimo u spletu okolnosti ili sluaju ili sistemu,protiv kojeg se ne moemo boriti. Ipak, nagomilavajui najrazliitija traumatina iskustva, u nekom trenutku dolazimo do kritine take izdrljivosti, momenta kada poputamo pod teretom pritiska i emotivnih rana i kada se celi odbrambeni sistem raspada. Tada gubimo tlo pod nogama, javlja se elja za povratkom prethodne ravnotee. U normalnim okolnostima esto imamo elju da promenimo druge pre nego sebe, samoivo mislei da nama ionako nita ne fali. Onog trenutka kada ovek vidi da je sam sebi ako ne jedina, a ono najvea oteavajua okolnost i da je krajnje vreme da neto uini, put prema promeni i izlaz iz hroninog stresa konano je otvoren (Jeroti, 2004). Prva stanica na tom putu upravo je lista prioriteta i to ona koja dodiruje samo sredite ivota individue. Ovo nije lak zadatak s obzirom na obmane i pogrene ocene bitnosti koje donosimo. Jedan od najslikovitijih primera su brige. Analizom onoga zbog ega se brinemo uveriemo se u potrebu aktivnog ivljenja. Od najranijeg detinjstva do danas neretko smo u zamiljenoj polemici sa poznatom ili nepoznatom osobom, ali se karakter tog dijaloga bitno promenio. Slino je to to je unutranji dijalog gotovo u potpunosti doivljen, kao da se zaista desio? Da li vas je smirio? U zamiljeni dijalog ulazimo podstaknuti emocijama. Uglavnom je re o uzronicima brige. Uglavnom se brinemo zbog neega to se sigurno nee dogoditi, ali se ponaamo kao da se ve dogodilo. Koliko puta ste pokuali ponovo da razmotrite neku neprijatnu situaciju proivljavajui je uvek iznova? Da li ste je promenili? Koliko puta je neka jedva primetna dra prerasla u krucijalni faktor opstanka zahvaljujui pogrenoj proceni? Ovo su esti, reklo bi se uobiajeni izvori brige koji podvlae vanost potrebe redefinisanja liste prioriteta. Samo ono to je prioritetno za preivljavanje zavreuje brigu, samo tada je opravdano ciljano usmeravanje ivotne energije u izvravanju odreenog zadatka ili reavanju odreenog problema. Nita drugo nije vredno vaeg vremena i zdravlja, ma kako se to inilo. Pominjemo brigu zato to je jedan od konstantnih izvora nemira, a nemir je samo posledica unutranje neravnotee. Neravnotea je dobra ukoliko nas vodi napretku, to je jedna od poruka ovog teksta, ali do toga moe doi samo u uslovima aktivnog ivljenja. Praktino, to znai da, bez obzira na ivotnu dob, ponovo treba pretresti stajalita, prioritete, razmiljanja o tome ta nam je bitno i sa tim ne treba prestajati. Neto to je jue bilo vano, danas moda ne zavreuje pominjanje. Zato je potreba za ivljenjem sada i ovde bez vremenskog ogranienja. Osim to postoji, lista prioriteta treba da zaivi, to e se videti po onome to nas brine. Ako na nepotrebne brige, meu kojima dominiraju brige sutranjeg dana, brige o prolim dogaajima, nepotrebne brige iz domena zdravlja i brige o beznaajnim stvarima, otpada ak 96% ukupnih briga, bie jasno u kakvom smo problemu. Mi smo u ozbiljnom problemu sa sobom (Ivanov, 2009). Snaga takve brige nije u njenoj realnoj mogunosti da se ispolji, ve u naoj spremnosti da je oivljavamo.

11

Stres na nasuni

Ako takva briga ne postoji u spoljanjoj ve unutranjoj stvarnosti i ako kao takva moe bitno uticati na psihiku stabilnost, nije li to dokaz snage nesvesnog (duhovnog)? Po psihzoanalizi, postojanje nesvesnog je omoguilo postuliranje dve vrste realnosti: 1. realna, zbiljska stvarna, i 2. psihika, unutranja. U patolokom se odvija znaajna supstitucija realne stvarnosti psihikom. Kada je zbiljska realnost previe zastraujua ili gruba, njeno mesto moe zauzeti psihika stvarnost (Todorovi, 2010). Naa briga se, pored pomenutih nerealnosti, bavi viestruko predimenzioniranim materijalnim preduslovima ivota u cilju dostizanja hipotetike sree, koja gotovo nikada to nije (Matej, 6,25-34). Da bismo bili sreni, nekima stalno nedostaje jo samo malo, njima srea dolazi odnekud spolja, samo da mi je... i biu srean, kada bih mogao... bio bih... Da li je nezadovoljstvo ivotom, koje izvire iz ovakvog stava, uzrok ili ipak posledica. Nesrean ovek ima stotine razloga za brigu, a srean samo jedan da ne izgubi ono zbog ega se tako osea. Izdizanje iznad brinosti jeste reenje, ali to ne znai nedodirljivost ili emotivno utrnue, ve shvatanje brige u kontekstu promene, kao vreme koje e doi i proi. Po utvrivanju neophodnog minimuma, to utie na nadrastanje brige, sledee to se namee jeste

prihvatanje promenjivosti.ivot nije linearna funkcija ili prava linija, ve talasasta kriva ili sinusoida, koju je jo Njego opisao reima au meda jo niko ne popi, da je aom ui ne zagri. aa ui ite au meda, smijeane najlake se piju(Njego, 1974). Med i u su tu, bez obzira na to da li je re o vaspitanju dece, poslu, gradnji kue, ljubavi... Lepo i runo stvaraju oseaj zadovoljstva i nezadovoljstva, to je, u stvari, prevoenje jednog dogaaja ili perioda ivota na jezik due, a to su emocije. U osnovi razliitosti lepog i runog lei dobro i zlo, a to je preduslov postojanja slobodne volje. Odavno je relativizovana patnja, odnosno u, shvatanjem injenice da se ove dve krajnosti itu. Gde se izgubila ova mudrost, da li je maskirana periodom navodno lepog ivota, koji je, na primer, na prostoru SFR Jugoslavije trajao od kraja 50-tih do poetka 90-tih godina XX veka? Da li je ameriki san toliko destruktivno delovao na psihe ljudi, to je uticalo da depresija bude meu najrasprostranjenijim bolestima? Lake smo iveli kada je ivot bio teak. Koliko puta sam u sebi rekao da je rat bio bolji! Sve to postoji ima lice i nalije, dobru i lou stranu, mogunost korienja u plemenite i loe svrhe, konstruktivnu i destruktivnu primenu. Razvoj zahteva kretanje i promenu, pa i destrukciju prolog radi stvaranja novog. Meutim, u ljudskoj istoriji ovaj princip je preesto zloupotrebljavan. Osim toga, stajalite utie na razumevanje, pa je tako osoba koja, na primer, ita o demokratiji u antikoj Grkoj potencijalno sklona da pomisli kako je demokratija znaajno uznapredovala. Ipak, dometi demokratije za vreme antike neuporedivi su, jer se razvila u potpuno drugaijem okruenju. Danas se podrazumeva da e vlasti biti izabrane demokratski, ali je takva demokratija sklonija devijaciji. Ako je nekadanja demokratija nastala kao odgovor na dominaciju manjine nad veinom, dananja demokratija u praksi nije nita drugo do vladavina manjih grupica razliitih politikih stajalita nad podeljenom veinom. Ne mogu a da se ne sloim sa miljenjem Dorda Bernarda oa koji je rekao da je demokratija kada nekompetentna veina bira korumpiranu manjinu (Shaw, 1903). Nije li to druga strana medalje zvane demokratija? Ako je prethodna ilustracija ciklinosti primenjiva na drutvo, tie se i svakog pojedinca. Dok u dugom istorijskom trajanju oscilacija predstavlja udaljavanje od prvobitne ideje, zbog ega je Vavilonsko carstvo civilizacijski najvrednije iako su posle njega nastajala bogatija, naprednija i trajnija, u kratkom periodu, kao to je ljudski vek, ciklinost je uestalija. Uzrok je u brzini reakcije. Alkoholiar odlui da apstinira nakon ozbiljnih zdravstvenih problema, dete bre radi domai zadatak posle zabrane izlaska, jedna neopreznost podstie poveanje panje, i tako dalje. Kada naizgled jednostavnu uzrono-posledinu vezu razloimo, dobijamo ivotnu zavojnicu iza koje stoji itav niz stadijuma, kao to su kriza koja vodi do stresa na osnovu kojeg se stie iskustvo i donosi odreena odluka u funkciji sazrevanja.

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

12

Sledei element koji je vaan u razmatranju Bios strukture ine aktivnost i smer: da li ka nama dolaze informacije o lepim ili runim dogaajima ili smo razlog odailjanja informacija? Da li se nalazimo u lepom ili runom ambijentu koji je neko takvim nainio ili ga takvim mi inimo? Neodvojivi smo deo doivljaja drugih, kao to su drugi deo naeg doivljaja. U toj korelaciji treba shvatiti upozorenje i sve to elite da vama ine ljudi, inite i vi njima (Matej 7,12). Nekome je lake doivljavati nego biti uzronik doivljaja. Kod drugih je obrnuto. Koliko je tanka linija izmeu pasivnog i aktivnog ivljenja prikazau smerom Bios strukture. Iznosim dve tvrdnje koje su sline po sadrini, a koje su veoma cenjene i citirane: ono to ne eli da tebi drugi ine, ne ini ti drugima, i ono to eli da drugi tebi ine, ini ti drugima. Samo na prvi pogled ove dve tvrdnje su sline, i to po izboru rei. U sutini, u pitanju su dva potpuno razliita smera i stanja. U obe izreke naglaava se primeivanje drugih, to je preduslov socijalnog organizovanja, ali u jednoj je opisano uzdravanje, a u drugoj je podsticano injenje. Prvom porukom pozvani smo da budemo pasivni, da ne elimo nikome neto to ne bismo poeleli sebi. Da sam auto-stoper, ljutilo bi me kada bi voza pokazivao da uskoro skree, a u stvari putuje u istom pravcu kao i ja; oseam se glupo kada mi pokazuje na sedita na kojima niko ne sedi kao da je pun i oseam se bedno kada mi pokae srednji prst. Po prvoj tvrdnji, ako se ovako ne ponaam prema auto-stoperu, ve samo mirno proem pored njega, moje ponaanje je sasvim prihvatljivo! Meutim, ovaj smer kretanja Bios strukture u sutini je beskoristan. Pasivnost nije reenje, iako je bolja od negativnog delovanja. Ovom izrekom opisani su ljudi koji za sebe kau ako neu da ti pomognem, neu ni da ti odmognem. Kada bi samo ovo stajalite opisivalo civilizaciju, bilo bi jasno da smo u ozbiljnom problemu. Suprotno tome, ono to eli da drugi tebi ine, ini ti drugima predstavlja aktivan odnos prema socijalnom okruenju. Smer kretanja je od mene ka drugome. Ako sam tokom kolovanja eleo da me neko zove na proslavu roendana, morao sam da ga pozovem na svoj. Ovo je jednostavan primer koji predstavlja reciprocitet u lako kontrolisanoj ravni. Meutim, postoji reciprocitet na mnogo viem nivou, koji se ne moe odmah videti ni dokazati. Pomozi da ti se pomogne ili ne sudi da ti se ne sudi predstavljaju korelaciju sa potencijalno nesagledivim posledicama. U prvom sluaju po sredi je aktivnost, a u drugom sraunata neaktivnost. Zbog potrebe postojanja materijalnog dokaza njihove istinitosti, kojeg nema, obino bivaju skrajnute. Osim neaktivnosti, koja je uzrokovana nedostatkom dokaza, postoje dva razloga neshvatanja i odbijanja: oekivanje da nam ista osoba uzvrati prethodno datu panju, pravdu, pomo... oekivanje da se uzvratna reakcija ubrzo dogodi. Osim pogrene procene, problem predstavljaju oekivanja. Oekivanja se esto pojave kao problem nakon kojeg sledi bolno otrenjenje. Nije problem u socijalnom okruenju, ve u onom koji oekuje. Za vreme rata u Sarajevu nisu pomogli oni od kojih sam pomo oekivao. Oni su me ak prozvali mudahedinom i to zato to sam u Sarajevu ostao. Pomo je dola od Fahrije i Sadika Sarajli, komija koje pre rata nisam poznavao, pa samim tim njihovu pomo nisam ni oekivao. Nisu dobili paket a da mojoj devojci i meni nisu zapakovali neto hrane. Kada mi je pozivar u februaru 1993. nosio poziv za vojsku sreo je Sadika koji je, znajui niz potencijalnih problema u vezi sa mojim imenom, prezimenom i poreklom, bez dvoumljenja rekao: Takav ne ivi ovdje. Ljudi kao to su Sarajlii, Kulenovii ili kao to je Mara Toma i Domanii, posebno moji prijatelji Zlaja, Reo i Zdravko, takvi ljudi svojim ivotom svedoe da nije sve izgubljeno, ali takoe da je oekivanje jalova rabota. Moe se pretpostavljati, ali oekivati ne. Ne mora doi rat da bi se ovaj smer Bios strukture formulisao, dovoljno je sagnuti se i baciti u kantu neto to je nekome ispalo, dovoljno je dati neki dinar sirotinji, dati komad hleba nekome ko nema, sasluati onoga

13

Stres na nasuni

koji je doao zbog tvog ramena da bi se na njemu isplakao. Ovo su aktivni ljudi koji ne moraju da idu okolo i ine dobra dela, njima ljudi dolaze sledei neki unutranji nagon. Nakon prihvatanja promenjivosti kao uslova napretka, redefinisanja briga, oekivanja, aktivnosti i smera, u nastavku izlaganja o Bios strukturi treba rei koju re o ivotnom iskustvu koje deluje na Bios, ba kao to Bios deluje na iskustvo.

ivotno iskustvo je dominantan faktor utvrivanja Bios-a, to je vrednost koja se stie. Neki, naalost, misle da su iskusni samim tim to su napunili odreeni broj godina! Oni smatraju da je njihovo ivotno iskustvo univerzalno, a za sebe misle da su u potpunosti formirani. Po nekima je starija ivotna dob privilegija, koja samim tim govori o linosti. to je poznato, ne mora da znai da je spoznato. Ovo je jedan od razloga zbog kojeg utvrivanje Bios-a dolazi tek nakon najdubljeg razgovora sa sobom. Saznanje o tome da je duvan tetan po zdravlje nita ne znai ukoliko ne prestanem da puim. Saznanje o tome da je molitva govor due ne znai da e me voditi ka miru ukoliko je nauim napamet. Broj fakultetskih diploma ne mora da znai pamet, novac ne znai mir i sreu... ivotno iskustvo nekada svedoi o naizgled neloginoj snazi slabog i slamanju silnog i monog. Nekada je nedelovanje najbolje delovanje, ali treba znati kada je to tako. Nekada re reena na pravi nain, u pravo vreme, na pravom mestu, nadjaava materijalna sredstava, ali treba znati nain, vreme i mesto.Iskustvo ne predstavlja jednostavan zbir situacija. Svako ponaosob ima jedinstveno svojstvo, dok u zbiru daju sliku drugaiju od pojedinane analize. DEFINICIJA: Iskustvo kao opti koncept sadrava znanje steeno izloenou odreenom fenomenu. Pravac u filosofiji koji ukazuje na znaaj iskustva naziva se empirizam.1 Bios struktura i iskustvo su u permanentnoj, dinamikoj vezi moe se menjati samo na osnovu iskustva, kao to na analizu iskustva utie shvatanje ivotnog minimuma. Izgradnja Bios strukture podrazumeva budnost iz koje e proizai ranije pomenuta aktivnost. Budnost e biti dokazana dinaminim ivljenjem. Osoba koja rutinski ivi nee moi da kontrolie, a nekada ni da primeti, poruke sadrane u doivljaju. Ako sam bio gladan 1992. godine, a 20 godina nakon toga uhvatim sebe kako bacam hranu, nisam dostojan prethodnog iskustva. Ili nita nisam nauio ili pre 20 godina u stvari nisam osetio glad. Atrofijom panje i usmerenou na osobine koje savremeni ivot trai, dobiemo jednostrano, opasno bie sposobno da u samoivosti raa decu bez poruke koju bi im preneo. Takvoj osobi je uvek bolje negde drugde i u nekom drugom vremenu. Upadom u zaarani krug ivota u drugim vremenima, stvara se socijalno opasno okruenje za koje nema leka. Zamislimo kako e takva osoba, koja ivi u mehanikim krugovima rutine, uticati na okolinu ukoliko sa 50 godina ue u politiku i postane faktor odluivanja? Gledajui na sve domete savremenog ivota, meu kojima dominiraju apsurdnost shvatanja slobode i perspektive, ini se da su prirodne katastrofe, ratovi, pomori raznih vrsta, samo filteri kroz koje se nepogreivo diferenciramo. Barem u Sarajevu je bilo primetno da su pogani postajali jo poganiji, a dobri jo bolji. U ekstremnim okolnostima, poredei ih sa normalnim, gotovo da nema sredine (prosenosti).

Preciznost je jedno od bitnih svojstava Bios-a koje se odnosi na definisanje elemenata minimalnih uslova za ivot. Ako neto nazivam vanim, moram znati zbog ega tako mislim. Kopajui po vlastitoj unutranjosti shvatio sam koliko toga me je bez ikakvog razloga optereivalo. Nekada sam naivno mislioEmpirizam je u filosofiji pravac prema kojem se celokupno saznanje zasniva na iskustvu. Njegova osnovna gnoseoloka teza jeste da nema uroenih ideja, ve samo steenih (Nita ne postoji u razumu to pre toga nije bilo u ulima). U psihologiji, prema ovom shvatanju, ovekovo miljenje i ponaanje gotovo je u potpunosti rezultat linog iskustva, dok naslee ima sasvim nevanu ulogu. Ipak, bilo bi pogreno eliminisati genetski potencijal, odnosno nasledni faktor.1

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

14

kako je nemogue slaviti bez alkohola. Razlog sam naao u toliko puta ponovljenom stereotipu pijanih proslava. Takoe, mislio sam da razvoj nauke i tehnike automatski znai boljitak civilizacije i svakog pojedinca. A onda sam doiveo rat, bio savremenik pokolja u Ruandi, gladi u Etiopiji, opkoljavanja Sarajeva, parada ponosa, ekonomske krize za koju niko nije odgovarao... Sve sami dokazi slepe ulice razvoja. Precizno definisanje unutranjeg miljea minimalnih vrednosti preivljavanja predstavlja podrazumevajue svojstvo aktivnog ivljenja. Shvatam da ovih godina ivot u manjem gradu ima nekoliko bitnih prednosti u odnosu na ivot u prestonici: iako prestonica obiluje dogaajima, stanovnici se brzo naviknu na takvo stanje, zasite i uu u koloteinu neutralnog oseaja. Mi provincijalci kada doemo u prestonicu doivimo gotovo svaki trenutak, osetimo se lepo ili runo, ali ponesemo neki oseaj, znatieljni smo, primeujemo detalje i poseta nam ostane u seanju. to su ree, upamenije su. Sa druge strane, ivot u provinciji je sporiji, upueni smo na manji broj ljudi, bolje organizujemo vreme, ne troimo ga previe na prevoz... Preciznost je, dakle, samo pokazatelj reda i odreenosti. Ako kaemo da volimo suprunike, proverimo to jo jednom, moda se uzajamno samo trebamo, a volimo ono to je nekada bilo. Preciznosti radi, iako Bios struktura predstavlja minimum elemenata potrebnih za preivljavanje, iako odreivanjem ove liste i budnim prihvatanjem promenjivosti dolazi do redefinisanja odnosa prema brigama, a posledice se uoavaju na aktivnosti, smeru, oekivanjima i imaju ishodite u linosti kroz ivotno iskustvo, naglaavam da Bios poiva na ivljenju i zdravlju, kao osnovnom kvalitetu ivota.

Naalost, praksa svedoi kako je ova jednostavno prihvatljiva injenica ustuknula pred potrebom ekonomskog odranja pojedinca. Potpuno neprihvatljiva je injenica o svesnom potiskivanju zdravlja u korist zadovoljstava. Sve prethodno reeno o redefinisanju liste prioriteta i formiranju Bios strukture inimo zbog potrebe ouvanja zdravlja. Slino stanovnicima prestonice kojima se podrazumevaju kulturni sadraji, tako se ivom i zdravom oveku podrazumeva da je iv i zdrav. Uzrok treba traiti u nepostojanju svakodnevno aktivnog ivljenja. Svakodnevno treba misliti o zdravlju ime pokazujemo odgovornost. Svojevremeno je u modi bio slogan ivi brzo, umri mlad i budi lep le! Postoji li neproduktivniji i melanholiniji odnos prema ivotu od ovog? Druga grupa ljudi je smislila slogan ivi kao da ti je svaki dan poslednji, jednom e sigurno biti u pravu! Meutim, prosto je iznenaujue kako se nekada ivot odui, toliko da se praznina oseti svakim svojim izgubljenim danom dugim kao godine. Sve se moe probati, ali nije sve korisno. Mogu se popeti na

15

Stres na nasuni

najvie vrhove i sii u najnie dubine i ta? Ako nemam u sebi mogunosti da valorizujem iskustvo, da ga inkorporiram u sebe, u svoj karakter, uzalud sam sve to video, osetio, obiao. Na alost, samo nekima e Isus da postane Hristos! Psihiko i fiziko zdravlje su najosetljiviji deo Bios-a. Zdravlje predstavlja ravnoteu. DEFINICIJA: Svetska zdravstvena organizacija definie zdravlje kod ljudi kao stanje kompletne fizike, mentalne i drutvene dobrobiti koje se ne sastoji samo od izostanka bolesti. Kompletne fizike, mentalne i drutvene dobrobiti! Zbog ega je potrebno razboleti se da bi se o zdravlju brinulo? Kada ste poslednji put razmiljali o psihikom zdravlju i ta smatrate zdravim? Ako veina ne primeuje potrebu brige za mentalnim i ako dolazi do velikih duhovnih erozija inspirisanih problemima u psihi, zar treba ui u koloteinu? Zato teiti takvom kolektivizmu? Kada se ovek sretne sa svojom istinom, kada vidi vlastita dela, obino bude kasno. Suvie je onih koji su ivot protraili da bi na kraju rekli da kada bih sada imao xy godina, znao bih kako. Ima i onih koji samouvereno tvrde da ne bi nita menjali kada bi opet iveli. Nije problem to smo ovakvi kakvi jesmo i to se gloemo od malena do groba, problem je to nam se ini da to tako mora da bude. Ne mora. To nije u vezi sa stanjem u dravi, jer stanje u dravi ine ljudi. U pitanju je duh vremena koji itavu planetu vodi loginom kraju. To je proces koji ne moe da se zaustavi, ve samo da se odloi. Neko e rei da je ivot o kojem govorim komplikovan, da zahteva mnogo napora i vremena. Kao da sam rekao neto novo! Kao da sve to nije ve zapisano u nama! Kao da smo oduvek bili ovako neljubazni i nedobronamerni! Boravak u ratnom Sarajevu, do 9. avgusta 1994. godine, za mene je imao jednu muku kako ostati iv, i jednu prednost nauiti kako zapoeti ivot iznova. Nisam uspeo iz prve, ali nisam prestao da pokuavam. Padao sam i ustajao redefiniui Bios strukturu. Ako imam ivot i ako sam zdrav, tada mogu sve: da se menjam, prilagoavam, uim, odluujem, shvatam. Nita nisam napisao to nisam video, nita nisam dao to mi nije dato. Da bih to mogao, Gospod me je spustio na dno, u peinu, u isposnicu usred grada, bez svih uobiajenih pomagala za ivot za koje sam mislio da su neizostavna. Tek u takvim okolnostima sreo sam se sa sobom, Svetim pismom i Bogom. uvam se teologiziranja i psihologiziranja, zanima me i elim da zavirim u ono to ivot jeste. Zatita psihikog zdravlja spada u jedan od najozbiljnijih zadataka ovog vremena. Kastanedinih Voladoresa ima na sve strane i jedu nae psihiko telo toliko da ne moemo da vidimo dalje od nosa. Samo od danas do sutra. Takav je duh vremena. Duh vremena je u skladu sa duom sveta.2 Ne moe drugaije da bude, a to je najavljeno u Svetom pismu. Samo pojedinano moemo da krenemo ka vrhu. Veina e ipak samozadovoljno ostati na raznim nivoima napretka. Ukoliko je tano da nas eka jo jedno veliko proienje, onda e svako za sebe moi ovo da razume.

Dua sveta (gr: ; lat: anima mundi) je kosmoloko uenje o postojanju due sveta. Ba kao to ovek ima duu, odnosno duhovni princip u sebi, tako neki filosofi i svemiru pripisuju duhovni princip, koji oblikuje dogaanja ija se razlonost ne moe protumaiti samo prirodnim silama. Shvatanje da je sve to postoji duevno, oduhovljeno, naziva se panpsihizam i suprotno je materijalistikom shvatanju svemira. Uenje o dui sveta iz drevne grke kosmologije, preko pitagorejstva, dospeva u antiku grku filosofiju. Predstavu o oduhovljenoj prirodi ili dui sveta nalazimo kod jonskih mislilaca, pitagorejaca, Platona, Aristotela, stoiara, Plotina, pa na izvestan nain i kod Demokrita i Epikura u obliku najfinijih atoma koji daju ivot. Renesansni filosofi smatraju da je dua sveta univerzalna i oivljujua forma bia, unutarnji aktivni princip svega ivog. eling u viziji svetske due podrazumeva ono to povezuje organski i neorganski svet i ujedinjuje celokupnu prirodu u jedan sveobuhvatni organizam. Neki savremeni kosmolozi smatraju da preko ivog sveta, odnosno oveka, svemir dolazi do "svesti o sebi".

2

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

16

No, boravak na dnu nije povod ovog pisanja, ve duhovno obraenje, odnosno preumljenje, koje se moe dogoditi iskustvenim napredovanjem. Ono poinje ispoljavanjem stresa u kriznim situacijama. Sreivanjem pristupa ivotu moe da se oekuje promena miljenja, pa na kraju i karaktera. Iako je to u ovakvim okolnostima retko, jo je ree novoroenje. Retko, ali mogue. Utoliko je vrednije. I na kraju dela o Bios-u ponavljam da svaka osoba treba da zna svoje prioritete. Prioriteti e se razlikovati od osobe do osobe, od situacije do situacije. Posle onoga to sam proiveo u ratnom Sarajevu, a to se iskustveno nadograivalo boravkom na kriznim podrujima na kojima sam radio do 2009. godine, lista prioriteta se neprekidno korigovala. To su kvalitativne promene koje nastaju usled sticanja novih iskustava. Stoga, dvadesetak godina kasnije, na vlastitoj listi imam nekoliko stavki: na prvom mestu je Bog, samim tim zdravlje, zatim deca, odnosno porodica, a etvrti prioritet je nastavak obrazovanja i istraivanja. Unutar obrazovanja je korienje formalnog znanja, pisanje, objavljivanje i promovisanje knjiga.

17

Stres na nasuni

4.

AKTIVNO IVLJENJE

ktivno ivljenje je jedna od hipotetskih konstrukcija koja ukazuje na potrebu budnosti, kao i postojanje mehanikog ivljenja, koje je po svom karakteru pasivno. Osnovni pojam je rutina i ne treba ga poistoveivati sa pasivnim ivljenjem, iako u njemu dominira. Rutina je vinost u radu, izvebanost, spretnost, vii mehaniki nain rada po iskustvu i navici, ija karakteristika je neudubljivanje u samu stvar. Rutina je pratei element iskustveno zasnovanog, savladanog oblika delovanja koje ima za posledicu ponavljanje bez razmiljanja o samoj radnji. Rutina sama po sebi nije ni dobra ni loa, to je stanje koje u zavisnosti od drugih faktora moe proizvesti dobre ili loe posledice. Loe je ukoliko je osoba preputena rutini, ukoliko ne motri aktivno na proces koji obavlja, tako da pree u pasivno ivljenje. Vonja bicikla je rutinska stvar, ali ako u rutini zaboravimo da motrimo na prilazne puteve, jednom moe da se dogodi sudar. U takvim okolnostima obino se kae da je uzrok nepanja, mada je re o nedovoljnoj skoncentrisanosti na koju rutina utie.

A

Dakle, odreeni stepen rutine je dokaz iskustva, ali ivot u zatvorenim sistemima je neprirodno stanje pasivnosti. Kretanje je dokaz ivota, a ivot sada i ovde osnovna karakteristika aktivnog ivljenja. DEFINICIJA: Aktivno ivljenje je proces paljivog permanentnog primeivanja, analize informacija prispelih tokom doivljaja i sinteze u formi zakljuka, od kojih je najvanije iskustvo. Percepcija u funkciji analize i sinteze nije vremenski odreena, ona ima potencijal za permanentno ispoljavanje. Aktivno ivljenje, koje se manifestuje u doivljajima, predstavlja jedan od naina uenja. Zasniva se na linom iskustvu koje utie na vrednovanje narednih doivljaja. Ne postoji oblik uenja koji moe da zameni neposredno uenje, iskustvo steeno na svojoj koi ili, kako kae profesor Radonji, iskustvo iz prve ruke (Radonji, 2004). Da bi aktivno ivljenje postojalo, preduslov je postojanje panje u odnosu prema telu, oseanjima, duhu i mentalnim objektima. Drugi bitan uslov je ivot sada i ovde, bez ega nema pravilne panje, a samim tim ni doivljavanja (Stojanovi, 1988). Da bi aktivno ivljenje, paljivo primeivanje i doivljavanje koje se odvija sada i ovde imalo uinak, ono zahteva disciplinu. Iskustvo i doivljaj imaju uzrono-posledinu, ciklinu povezanost i utiu jedno na drugo. to vie doivljaja, to vie iskustva, a to vie iskustva, doivljaj e biti bolje shvaen i prihvaen. Pri tome je jasno da doivljaj utie kvantitativno na iskustvo, a iskustvo kvalitativno na doivljaj. Bez discipline to ne bi bilo mogue. Osim tedljivosti, strogosti i vernosti, pod disciplinom bi se podrazumevala uporna doslednost aktivnog doivljavanja. O ovome je jako puno pisano u budistikoj literaturi, to su koristili i brojni psiholozi, meu kojima je i Abraham Maslov, jedan od glavnih predstavnika humanistike psihologije. Na disciplinu ukazuje i profesor Radonji, koji navodi osnovne Maslovljeve preporuke, formulisanje kao umetnost doivljavanja (Radonji, 2004). U gubljenju granice izmeu budistike literature i pojedinih savremenih psihologa, negde se u komentarima izgubilo hrianstvo, koje i te kako ima ta da kae u vezi sa doivljavanjem. Svakako, hrianstvo se ne bavi metodologijom dolaska do odreenih stanja, za to je zaduen Duh, dok je u domenu osobe naglaeno voljno prihvatanje odreenog naina miljenja i delovanja. U odnosu prema aktivnom ivljenju, stres esto predstavlja trenutak prelaska od mehanikog ka aktivnom ivljenju, pri emu se remeti postojea rutina. Ova neravnotea je samo prelazno stanje ka sticanju novog iskustva i postizanju nove rutine na nekom drugom nivou. Jaina doivljenog stresa govori o snazi rutine i vrstini mehanikog ivljenja. Fizioloki odgovor organizma ukazuje kako na snagu stresora i bitnost stresa, tako i na psihiku fleksibilnost organizma.

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

18

Mogunost napredovanja u korelaciji je sa koliinom stresa. U tom sluaju koliina utroene energije za uspostavljene ravnotee odgovarala bi steenom iskustvu. Iskustvo se uglavnom meri individualnim, introspektivnim ocenama. Ovo je bitna odlika psihologije preivljavanja koja se ne obraa grupi, jer bi je tada nazvali psihologija opstanka, nego pojedincu. S obzirom na razliitost linosti i okolnosti u kojima se ravnotea gubi i postie, ne postoji mogunost objektivne gradacije. Ukrupnjavanje i kategorizacija se postiu u zavisnosti od karaktera stresora, a ne u zavisnosti od odgovora pojedinih linosti na njegove aktivnosti. Zbog preureenja starih i stvaranja novih sadraja, neunitivost materije i energije stoji u osnovi napredovanja. Kada to shvatimo, prestaemo da se brinemo zbog prolaznosti samo jednog oblika postojanja. Venost ne moe da umre, pa emo, izlaskom iz ogranienog materijalizma, razumeti da se uvena Ajntajnova formula tie svakog tela, pa i naeg. Ona kae da pod odreenim uslovima materija (m) moe prei u energiju (E) i obrnuto. Da li je to tano ili ne, jo uvek ne znamo. Ono to znamo je da materija samo menja oblik. Kada se raspadljivo obue u neraspadljivo, tu nema truljenja (1. Korinanima 15,53). Tada ne postoji kraj. Zar to nije kruna napredovanja? Iskustvo je novi kvalitet koji nastaje uspostavljanjem ravnotee na sledeem dostignutom nivou. Na naem jeziku, u korenu rei napredovanje stoji kretanje napred. Samo po sebi ono govori o prelasku od jedne do druge take. Ovaj pojam je mogue shvatiti trostruko: 1. kao unapreenje na vii nivo (unapreenje na poslu i slino), 2. ostvarivanje poboljanja ili progresa, i 3. rast i razvoj Uz napredovanje ide pojam korisnost, mada napredovanje u pojedinim sluajevima to ne znai. Naprotiv. Ispravno bi bilo rei da napredovanje ima potencijal da bude korisno, to zavisi od niza subjektivnih i, neto ree, objektivnih faktora. Napredovanje ili kretanje napred se najbolje odreuje u razliitosti u odnosu na aktuelni trenutak. Izreka neka je promena, makar i na gore govori o tome da je u narodu prepoznata potreba kretanja i promenjivost na ivotnom putu, u doivljavanju ivotnih epizoda. Meutim, upravo napredovanje moe pokazati dubinu zablude i pogrenosti ocene uspenosti pojedinca i itavog drutva. Kada kaemo kretanje napred teko je oekivati da se u mislima pojavi pas kako juri svoj rep. A sve je manje ili vee, krae ili due jurenje repa, ako ne vlastitog, onda tueg. Za psa kaemo da se vrti u krug, a da li mi radimo isto ili hodamo napred? Ocena kretanja napred ili u krug ne zavisi od percepcije onog koji se kree, zato to moe biti obmanut veliinom polja po kojem se kree, ve od toga u kom smeru ide. Kretanje napred trebalo bi shvatiti kao kretanje pravo. Male korekcije u jednu ili drugu stranu mogu odvesti kilometrima daleko od zamiljenog puta. Velika lutanja poinju malim odstupanjima. Bez obzira na irinu, kada bismo dovoljno dugo ili napred, pre ili kasnije ponovo bismo se sreli sa nekom od vlastitih staza, ako ni zbog ega drugog, a ono zato to je Zemlja okrugla. Ljudske stope pre ili kasnije se ukrste, pa je i mudri Solomon, nakon to je godinama pokuavao da dostigne zadovoljstvo raznim ovozemaljskim uivanjima, u Knjizi propovednika zapisao: Ispraznost nad ispraznostima!, kae onaj koji pouava narod, ispraznost nad ispraznostima! Sve je ispraznost! Kakva je korist oveku od sveg truda njegovog kojim se trudi pod suncem? Jedan narataj odlazi, drugi narataj dolazi, a zemlja ostaje zauvek. Sunce izlazi, sunce zalazi i onda uri na mesto odakle izlazi. Vetar ide na jug i okree se na sever. Neprestano se u krug vrti i svome se kruenju vetar vraa (Propovednik 1,2-6). Kada je mudri Solomon shvatio da je sve ispraznost? Kada se uverio u prolaznost i beskorisnost (Propovednik 2,11)? Prvo je gledao sa zemlje, zemaljskim oima, a onda je pogledao itavu Zemlju, odnosno sebe u kontekstu. Jasno je da put napred mora dostii svoju treu dimenziju, a to je visina. Da bi bio potpun i, na kraju krajeva, vredan tolikog truda, ivotna oscilacija, osim kretanja levo i desno, mora ii gore i dole. Onaj ko e biti noen stihijom, koji ne ivi aktivno i koji ne primeuje kuda ga ivot nosi nee prepoznati

19

Stres na nasuni

oscilacije ni prilike, odnosno mogunosti. Aktivnost podrazumeva primeivanje svih pravaca i krivina, ma kako one nagle ili blage bile. Ovo je preduslov za razumevanje stresa u slubi iskustva bez kojeg neemo biti u stanju da se sloimo sa Solomonom. Onome koji hoda lavirintom traei izlaz, put se ini komplikovanim. Onome ko gleda lavirint iz ptiije perspektive, to je samo jo jedna u nizu igara. to kae Njego Ko na brdu ak' imalo stoji vie vidi no onaj pod brdom (Njego, 1974). Mora se ii gore, ali pre toga treba prihvatiti postojanje sloenosti puta. Za poetak dignimo pogled kako bismo videli besciljne krugove u koje smo upali ili smo ugurani. Ustani, dorukuj, radi, ruaj, spavaj, etaj, veeraj, spavaj ne razmiljaj! Zar je u tome smisao? Mogua uloga stresa je da nas probudi, da nas strese kako bismo bolje videli vlastitu poziciju. Koliko god puta da nam se dogaaju slina iskustva, toliko puta nam se ukazuje na potrebu revidiranja stava. To je napredovanje koje uvaava i treu dimenziju kojoj, pokazuje se, kao da nismo skloni. Vrednovanje dubine iskustva za mnoge ima manji znaaj od pukog broja doivljenih, a neproivljenih ivotnih epizoda. Ukoliko bismo imali potrebu da ocenimo vrednost napredovanja, da vidimo da li je dalo pozitivan ili negativan rezultat, postoje sledee tri mogunosti ili parametra ocene: 1. u odnosu na vlastitu prethodnu poziciju, 2. u odnosu na eljenu (ili planiranu) poziciju i 3. u odnosu na poziciju drugih osoba u okruenju. S obzirom na to da je re o individualnom vrednovanju, u njemu nema objektivnosti. Obino se, zahvaljujui emocijama i zaboravu, pa ak i namernom krivotvorenju prethodnih delova doivljaja, stvara pogrena slika o smislu i znaaju aktuelnog napredovanja. Ovo dodatno naglaava potrebu aktivnog ivljenja. Problemi koji nastaju u poreenju sa eljenim pozicijama napredovanja pre svega su u sposobnosti osobe da sagleda sve faktore od znaaja za napredovanje, kao i pozicije sa koje se kree. I na kraju, poreenje sa drugim ljudima uglavnom je pogreno zbog predstave koju u javnosti svako daje o sebi. ivot nije ljubav, pa da se desi na prvi pogled, ve skup doivljaja proitanih emocijama.

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

20

5.

RASKRE

Mogunost zapravo predstavlja ambijent u kojem se nalazi raskrsnica, odnosno mesto na kojem se ispoljava slobodna volja. Prema jednom od opisa slobodne volje, to je stanje u kojem su misli i ponaanje neke osobe odreeni onime to ta osoba hoe, a ne spoljanjim iniocima. Na ovom mestu slobodnu volju povezujemo sa izborom ivotnog sadraja. Oni koji prigovaraju postojanju slobodne volje kau da se osoba ne opredeljuje za ono to hoe, nego za ono to se nudi, to je znatno ograniavanje slobode. Ipak, ak i tada se odluuje za neto. Ako to ini bez prisile, onda je to slobodna volja. Na kraju, sve odluke dolaze na nivo da i ne, crno i belo, 1 i 0, dobro i zlo. DEFINICIJA: Slobodna volja predstavlja nenametnut izbor izmeu ponuenih mogunosti. Tako je slobodnu volju mogue posmatrati samo u kontekstu odreenih mogunosti, a ne hipotetiki potpune, anarhine slobode (Wikipedia, 2011). Moemo se odluiti za neto samo ako je element odluke prisutan u stvarnom i zamiljenom svetu. Ako je u stvarnom, onda se zove prilika, ako je u zamiljenom, onda je to san, vizija ili elja koja se ispoljava u mati, a u ije ostvarenje se veruje. Mogunosti predstavljaju potencijalno bogatstvo razvoja linosti, samim tim i sadrajno upotpunjavanje ivota. Broj mogunosti je u funkciji poveanja iskustva. Meutim, shodno veem broju mogunosti, u takvim uslovima postoji vie potencijalnih stresora, shodno tome i vie stresa. Prosean ivot u ruralnim sredinama ogranieniji je u odnosu na onaj u velikim gradovima. Ovo ukazuje na manje stresa, ali i manje iskustva. Mogunosti su to to jesu zato to stoje na raspolaganju. Ukoliko utiu na dotadanju ravnoteu, predstavljaju stresor. Svaka sredina ima potrebu za specifinim iskustvima i to u skladu sa ponuenim mogunostima. Za preivljavanje obanina koji u planini uva stado, recitatorske sposobnosti nisu od ivotne vanosti, iako e ga svakako obogatiti. Meutim, obanin nee itav ivot biti u planini, jednom mora da sie u neko nastanjeno mesto gde mu recitovanje moda moe biti korisno. Kada sam kao osamnaestogodinjak sa drugovima uestvovao u snimanju radio drama, nisam slutio da e taj kontakt sa medijima bitno uticati na moj ivot. Ne samo to sam 15 godina bio radijski novinar, nego sam taj posao radio na kriznim podrujima nekadanje Jugoslavije zahvaljujui emu sam se direktno sreo sa krizom duboko je doivevi. Davne 1986. godine, radio drame u kojima sam glumio nisu ukazivale na mogunost sticanja takvog iskustva. Dakle, mogunosti se takoe tiu potencijala koji se aktivnim ivljenjem prepoznaje. Prilikom sinteze informacija dolazi do formiranja zakljuka koji nakon toga mora proi odreeni put do pounutrenja ili interiorizacije, odnosno dok ne postane sastavni deo linosti. Niz zakljuaka pomae sopstvenoj valorizaciji, poznavanju vlastitih potencijala. Ovo je jedan od posebno osetljivih problema dananjeg oveka nepoznavanje vlastitih mogunosti, nepoznavanje mete i dometa. Ovo je razlog brojnih loih snalaenja na ivotnim raskrsnicama koja imaju uporite u nepoznavanju sebe. Prethodno reena putanja napredovanje mogunosti stres sinteza interiorizacija zasnovana je na individualnim karakteristikama. ivotna filosofija nastaje na osnovu saznanja ili verovanja, a ine je rezultati koje ostvarujemo. Ipak, kada bismo ili u dubinu, shvatili bismo da je pitanje da li verujete da je u grobu apsolutni kraj? ono koje razdvaja dve velike grupe ivotnih filosofija. Istina, postoji i trea grupa, to su neopredeljeni, oni koji smatraju da su u mogunosti da nau tree reenje. U krilu tree grupe razvio se okultizam. Pitanje konanosti osnovno je pitanje ljudskog roda, pitanje nad svim pitanjima. Sve moe da bude vano, a ne mora, mnogo toga moe da bude manje ili vie shvaeno, ali pitanje shvatanja ivota je ono koje zanima sve. Bez obzira na kulturoloke i verske razlike, pitanje nad svim pitanjima je odnos prema grobu

K

ao to jo uvek ne moemo objektivno izmeriti iskustvo i napredovanje, tako je teko izraziti odnos broja mogunosti sa brojem stresnih situacija.

21

Stres na nasuni

da li je grob kraj ili prag? Ovo raskre je prototip svih narednih raskrsnica na koja emo naii. U zavisnosti od odgovora na ovo, sva druga pitanja e ii na tu stranu. Zato je bitno spustiti se u dubine vlastitog bia. Jedna filosofija e rei da je u grobu apsolutni kraj. U tom sluaju dela ili uinak osoba iz ove grupe bie u skladu sa prolaznim ivotom. Druga grupa, to negira to bi trebalo biti usklaeno sa delima, reima i mislima. Bez obzira na stav, ove dve grupe karakterie doslednost idejama koje zastupaju. Meutim, ukoliko verovanje u vremensku neogranienost due biva potkrepljeno delima iz miljea uzmi sve to ti ivot prua, onda je re o nedoslednosti koja e biti problematina svaki put kada se pojavi. To je trea, najbrojnija grupa. U njihovom sluaju stres ima vaspitnu funkciju, iako ga kao takvog ne prihvataju. To su oksimoroni, osobe koje u sebi skupljaju nespojivo. To su, hriani ateisti ili hriani okultisti, osobe koje govore jedno, a rade drugo, zaboravljajui da nije npr. hrianstvo ono to oni misle da jeste, ve ono to jeste. U zavisnosti od ivotne filosofije, odnosno od odgovora na pitanje apsolutnog kraja, nalazie se teite interesovanja. Jedna varijanta je jasvet oko mene, druga je jaja. Ranije rekoh da ivot nije linearna funkcija, pravilnije bi bilo prikazati je sinusoidom. Zahvaljujui aktivnom ivljenju, dvodimenzionalna sinusoida prelazi u trodimenzionalnu spiralu. U putanji napredovanje mogunosti stres sinteza interiorizacija vidimo napredak, ali ne prelaskom od jedne do druge stavke, nego od jednog napredovanja do narednog, nakon to se ponovi itav proces. Zbog toga bismo prepoznate elemente mogli prikazati u krunoj formaciji koju emo nazvati zavojnica doivljaja ili, s obzirom na iri znaaj, ivotna zavojnica. Ovime je jasno naglaena uloga stresa (neravnotee) u sticanju iskustva, to je osnovno saznanje u formiranju Iskustvenog modela stresa (IM). ivot je, u stvari, vreme ispunjeno doivljajima ili epizodama. Doivljaje kvalifikujemo na osnovu brojnih parametara na pozitivne, negativne i neutralne. Ovo je subjektivna klasifikacija koja ne odgovara njihovom potencijalnom znaaju. Neretko vie pozitivnog praktinog znaaja imaju doivljaji koje smo okvalifikovali kao negativni, i to u zavisnosti od sposobnosti uenja. Sinusoidni ili promenjivi ivotni sled ogleda se u promenjivosti karaktera epizoda. Takoe, primetno je periodino ispoljavanje kriza. Ove raskrsnice samo su uobiajene posledice okolnosti, to emo u daljem tekstu obrazloiti, pa e nekada biti doivljene kao uzrok, a nekada kao posledica sazrevanja. Kriza je polje u kojem dolazi do remeenja ravnotee linosti. To je preduslov za stres koji se razvija kao dokaz slabosti (efekat najslabije karike), kako bi ravnotea ponovo bila uspostavljena. Postoje etiri mogunosti uspostavljanja ravnotee i svaki na svoj nain produkuje iskustvo. Iskustvo je osnovna gradivna supstanca sazrevanja linosti. Sazrevanje utie na doivljavanje, ime smo preli tek jednu jednostavnu zavojnicu spirale ivota. Sloene zavojnice nisu nita drugo1. Zavojnica spirale ivota - iskustveni model

do viestruko iskustveno napredovanje unutar jednog doivljaja.

Ovaj ciklus suvereno vlada psihologijom preivljavanja iji je osnovni deo. Unutar odreenog napredovanja javljaju se mogunosti koje predstavljaju izazov. Slobodnom voljom osoba odluuje kojim e putem krenuti. Stres jeste dokaz slabosti, ali i potencijal napretka. Krae reeno, prethodni grafikon moemo shvatiti na sledei nain: u neravnotei se javlja stres u kojem se stie iskustvo. Sticanjem iskustva dolazi se do sazrevanja, a itav ciklus se ponavlja novim doivljajem. Mogunosti jesu

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

22

izvor stresa, ali i iskustva. Mogunosti donose plodni mulj Tigra, Eufrata, Nila nakon destruktivne poplave stresa. Od tog mulja nastaje novo plodno tlo nae due. to me ne ubije, to me ojaa, kae poslovica.

23

Stres na nasuni

6.

KONTURE STUDIJE SLUAJA

U

ivotnim ciklusima nita se ne dogaa sluajno, od doivljaja do doivljaja primeujemo novine, i nita se ne podrazumeva. Ovo su bitne pretpostavke aktivnog ivljenja radi primeivanja i to bolje reakcije na raskrima.

DEFINICIJA: Studija sluaja oznaava temeljno i svestrano istraivanje ivotne istorije pojedinca radi to potpunije rekonstrukcije njegove ivotne istorije. Ovaj metod se koristi u dinamiki orijentisanoj klinikoj psihologiji, u razvojnoj psihologiji, psihijatriji, ali i u socijalnom radu kada je u sreditu istraivanja pojedinac (Vidanovi, 2006). Poetkom rata u Sarajevu, u martu 1992. godine, podrazumevalo se da gotovo svako vee u gostima imamo nekoga sa kim se kvalitetno moe potroiti nekoliko veernjih sati uz Skenderbeg konjak, jamb, muziku sa ploa i oputajue prie. U aprilu ve nije bilo toliko druenja, ali se podrazumevalo da emo juriti gradom u potrazi za razliitim vrstama hrane. U maju se podrazumevalo da na prvi zvuk granate ili sirene opte opasnosti trimo u podrum ili uleemo u nae sklonite napravljeno ispod kuhinjskog stola. Skenderbeg smo popili, drutvo ima druge prioritete, jamb vie nije toliko zanimljiva igra, a informativni programi RTV stanica postali su gledaniji nego inae. U tri meseca dva puta je izmenjen prioritet koji je bio mnogo sadrajniji nego u nekoliko prethodnih reenica. To kao da su bile tri razliite planete, a ne tri meseca ivota u istom gradu: u martu je sloboda kretanja, kao jedan od najuoljivijih znakova normalnog ivljenja, bila potpuna, uz mogua zaustavljanja na barikadama oko grada. U aprilu je Sarajevo blokirano, a u maju se blokada pretvorila u jo malo pa hermetiku. U martu smo se snadbevali u prodavnicama, u aprilu su prodavnice opljakane, a u maju vie ni pijace nisu imale ta da ponude. U martu smo bili za Jugoslaviju, u aprilu drava Bosna i Hercegovina postaje meunarodno priznata, u maju je formirana Vojska Srpske Republike Bosne i Hercegovine i Armija Bosne i Hercegovine... Shodno okolnostima i prioriteti se brzo menjaju. Gde je granica principa koji moraju ostati ouvani bez obzira na okolnosti? Po onome to sam doiveo, to su moralni principi koji u ekstremnim situacijama postaju oigledniji, imaju priliku da se iskau i pokau svoje pravo lice. Mi, ipak, nismo onakvi kakvim volimo da se predstavimo. Takoe, nismo ni statini. Jeste da nam promena teko pada, ali kada se to jednom dogodi, transformacija i prilagoavanje situaciji nam idu sve bolje. Ovo se odnosi samo na one koji paljivo posmatraju vreme u kojem ive, koji nee zbog statistikih zakonitosti propustiti priliku. U sluaju Sarajeva, podsticaj za redefinisanje liste prioriteta i ivotne filosofije dobijali smo spolja. Kako nam se uzronik stresa i naknadne adaptacije pribliavao vitalnim funkcijama, to je modifikacija bivala bra i svrsishodnija. Tako nam se ve u junu podrazumevalo da struja nije prirodno bogatstvo, ve resurs koji moe da nestane. Iznenaujue je koliko smo ivot podredili struji, koliko smo nesposobni da se brzo prilagodimo i postanemo funkcionalni u drugaijim uslovima. Vek u kojem ivimo poiva na struji, iji smo robovi. Bez nje se stanovi pretvaraju u peine, na njoj poiva sve ono to zovemo civilizacijskim napretkom. Prema tome, pored zdravlja, struja je jedan od najbitnijih stresora. Na snazi dobija ukoliko se podrazumeva. Pored par crtica kojima sam eleo da ilustrujem neke od podrazumevajuih momenata na poetku rata u Sarajevu 1992. godine, elim da naglasim transformaciju takvih momenata u zavisnosti od intenziteta, uestalosti i bitnosti okolnosti. Podrazumevajui mir u jednoj od najbezbednijih drava na svetu, kao to je bila SFR Jugoslavija, svakim danom je nestajao. Podrazumevalo se da je mir vrst kao stena. Malo zatim, nakon par desetina minobacakih, haubikih, topovskih, tenkovskih i projektila iz protivavionskog topa, podrazumevalo se da smo u ratu, u opkoljenom gradu iz kojeg se nije moglo izai preko 1800 dana. Ostao sam zatvoren u stanu, u zatvorenom gradu. Sa slabljenjem materijalne sigurnosti

Iskustveni model stresa

Stres na nasuni

24

nita nije smetalo umu da konano primeti silu duhovnog. U takvim okolnostima itao sam QB7 Leona Urisa, potpuno razumevajui ono to su Jevreji prolazili u Varavskom getu. Neto kasnije u svom zatvorenitvu sreo sam se sa Biblijom, koja je proeta primerima slinog naina leenja posrnule i od pravog ivota otuene linosti. Neko e rei da je duhovnost bila potez oajnika, to moe biti tano. Ali, makar i kao oajniku, duhovnost je pomagala ouvanju integriteta linosti. Zar je potrebno doi u situaciju oajnika da bi duhovnost bila delotvorna? Zaista, rat je posebno iskustvo i svaki sluaj je zaseban. Mene je sudbina vodila u udne situacije, da budem veito sa one strane u nacionalnom smislu, to je stvaralo preduslov posebnog doivljaja u ionako posebnom stanju kao to je rat. Da napomenem da se zbog tog nacionalnog smisla godinama bukvalno gubila glava na Balkanu, ma kako to nemogue zvualo savremenom umu kojem se podrazumeva da je Evropa kolevka napretka i humanizma. To sa evropskim vrednostima jedna je u nizu iluzija zasnovanih na propagandi i predstavi onoga to elimo da vidimo. Upravo u toj Evropi su se tokom istorije dogaali zloini do tada nepoznati ljudskom umu ili su zloinci dolazili sa tla Evrope. Hrianske Evrope. Dakle, nita se ne moe generalizovati, ne postoji nemogue. Gledamo ne da bismo videli, nego da bismo prilagodili vieno onome to hoemo da vidimo. To nije aktivno ivljenje, tu nema budnosti i mogunosti za pravilnu sintezu. Samim tim, i iskustvo je problematinog karaktera, osim u vetakoj situaciji. Kao da je sudbina elela da me naui da se ne uzdam u bilo kog oveka, ve u Boga koji e mi pomoi preko onih koje ne poznajem, koji bi trebalo da mi budu neprijatelji ili koji su tada bili definisani kao tuinci, zbog kojih su ovakvi kao ja predstavljani izdajnicima. Pria o milostivom Samarjaninu u mom ivotu doslovno se ispunila (Luka 10,30). U takvom ambijentu dolazi, hteli to ili ne, do redefinisanja svega to je do tada bilo bitno. Pod lupu dolaze svi stavovi, odluke, verovanja u prijatelje i socijalno okruenje, sretne se sa sobom i svim zabludama u kojima si iveo. U ratu se za tren oka pokau karakteri, svako dolazi u priliku da vidi od kakvog je materijala. Ono to sam video u sebi bilo je nefunkcionalno mnogo sujete optereivalo je slabu duu i gomila fasade, fasade, fasade, fasade! Preputen vetrovima rata i pod Bojom zatitom, u jednoipogodinjem boravku u stanu usred Sarajeva, u kojem sam iveo sa devojkom, imao sam vremena da se zapitam o znaaju i smislu ivota. Nakon jednoipogodinjeg boravka u 41 m, jo godinu dana sam