Sadržaj

U 2012. rast, uz smanjivanje asimetrije na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj

Prihvaćene mjere Viktora Lenca i Jadroagenta

Lista potpora koje Europska komisija neće naknadno kontrolirati

Druga faza za koncentraciju Tiska i iNovina

Direktiva o pravilima naknade štete kod kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja

Belgija kaznila industriju cementa

EK objavila odluke o 3. Maju i Brodotrogiru

rujan 2013.

info

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je i za 2012. go-

dinu provela istraživanje tržišta distributivne trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim pro-izvodima za domaćinstvo i to na uzorku od 55 poduzetnika koji

prema ostvarenom pri-

U 2012. rast, uz smanjivanje asimetrije na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj

hodu te broju prodajnih mjesta predstavljaju značajne sudionike na tom tržištu. Istraživanjem nisu obuhvaćeni trgovci koji ovu djelatnost obavljaju temeljem Zakona o obrtu.

Također, istraživanjem nisu obuhvaćene prodajna mjesta čija primarna djelatnost nije prodaja prehrambenih proizvoda, pri-

mjerice, benzinske postaje ili drogerije te prodajna mjesta koja su specijalizi-rana za prodaju pojedine grupe prehrambenih pro-izvoda (pekarnice, mesni-ce itd.).

Ostvareni prihod svih poduzetnika od prodaje mje-šovite robe, pretežno hrane, pića i higijenskih proizvoda za

domaćinstvo u 2012. iznosio je 31,1 milijardu kuna. Usporedba prihoda iz 2012. u odnosu na

2011., pokazuje da je tržište maloprodaje, unatoč nastavku potrošačke krize, ukupno raslo

za dva posto. Vodećih deset trgo-vaca na malo zajedno su ostvarili

Zahvaljujući rastu tržišnih udjela glavnih konkurenata u 2012. smanjena je razlika između Konzuma kao nacionalnog tržišnog lidera i njegovih takmaca

1.

usluge prehrambena industrija telekomunikacije medijimaloprodaja Veliki poduZetnici

Poduzetnik Udjel u 2012. (u %)1. Konzum 25 - 302. Plodine 5 - 103. Lidl 5 - 104. Kaufland 5 - 105. Mercator 5 - 106. Tommy 5 - 107. Spar < 58. Billa < 59. Dinova - Diona < 510. Studenac < 5Prvih 10 poduzet.: preko 75Ostali manje od 25

prihod od 24,6 milijardi kuna, što je povećanje od 3,8 posto u od-nosu na prethodnu godinu, kada su isti poduzetnici imali prihod od 23,7 milijarde kuna. Četiri poduzetnika bilježe prihod veći od dvije milijarde kuna (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland), a devet poduzetnika ostvarilo je prihod veći od jedne milijarde kuna.

Zajednički tržišni udjel de-set najvećih trgovaca je stabilan, iznosi 79 posto, a tržište je umje-reno koncentrirano

Smanjenje Konzumove dominacijeKonzum je i nadalje najznačaj-niji maloprodavač u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 25 do 30 posto.

Međutim, zbog visokog rasta prihoda odnosno tržišnih udje-la njegovih glavnih konkurenata, tržišni udjel Konzuma je u 2012. nešto manji u odnosu na godinu ranije. Time se nastavlja trend smanjenja Konzumove dominaci-je na tržištu i rast udjela njego-

vih glavnih konkurenata što kao pozitivnu posljedicu ima smanje-nje asimetrije tržišta trgovine na malo. Lidersku poziciju Konzum ima u deset županija u Hrvatskoj te Gradu Zagrebu. Primat je iz-gubio u Splitsko-dalmatinskoj žu-paniji gdje je tržišni lider postao trgovački lanac Tommy. Tommy je ujedno, među promatranim

trgovcima, zahvaljujući preuzi-manju dijela Kerumovih trgovina, imao i uvjerljivo najveći skok pri-hoda u 2012. - za jednu trećinu, odnosno za više od 400 milijuna kuna. Time je Tommy realizirao i najveći pomak u rangu prvih de-set poduzetnika prema kriteriju ostvarenog prihoda u malopro-daji mješovite robe, jer je s 8. do-šao na 6. mjesto.

Lidl i Kaufland su zajedno, kao članice Schwarz grupe, naj-jači Konzumov konkurent u Hr-vatskoj s tržišnim udjelom koji iznosi od 15 do 20 posto. Pro-matrano pojedinačno, Plodine su kao i prethodne, 2011., najveći Konzumov konkurent u 2012. Rast prihoda Plodina, Lidla, Spa-ra i Kauflanda u 2012. iznosio je od 6 do 12 posto. Najveće nomi-nalno smanjenje prihoda u 2012. godini u odnosu na 2011., među svim poduzetnicima obuhvaće-nim istraživanjem, imali su Kerum koji je izašao s tržišta maloproda-je te Mercator-H, čiji su prihodi od maloprodaje smanjeni za oko

AZTN, 2013.

2.

turiZam ugostiteljstVoenergetika pekarstVodistribucija mali i srednji poduZetnici

15 posto, što je utjecalo i na dalj-nji pad njihovih tržišnih udjela koji su u 2012. godini iznosili ma-nje od jedan posto kod Keruma, odnosno od 5 do 10 posto kod Mercatora.

Jedna od značajki tržišta ma-loprodaje u 2012. je i vitalnost i poslovna uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca koji i u 2012. bilježe rast ostvarenih prihoda i tržišnih udjela po pojedinim žu-panijama. Tako križevački K.T.C. u tri županije (Koprivničko-kri-ževačka, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska) drži najveće tržišne udjele. Na lokalnoj ra-zini također se ističu Studenac, Lonia, Boso, Metss, Gavranović i PPK Bjelovar. Pri tome je Metss iz Čakovca rastao značajnih 25 posto, a Studenac devet posto, ponajprije zahvaljujući preuzima-nju određenog broja prodajnih mjesta Keruma.

Trend jačanja lokalnih trgo-vaca pokazuje i primjer sisačkog trgovca Mlin i pekare, koji je u 2012. godini povećao prihode u maloprodaji za dvije trećine, a svoju maloprodaju je s područja dvije županije u 2011. godini pro-širio na područje pet županija u 2012.

Raste značaj supermarketa i hipermaketa Kao i godinu ranije, dvije trećine ukupnog prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj (66 posto) u 2012. je ostvareno u Gradu Zagrebu

(19,2 posto) i u šest županija: Splitsko-dalmatinskoj (12,6 po-sto), Primorsko-goranskoj (9,2 posto), Istarskoj (7 posto), Za-grebačkoj (6,6 posto), Zadarskoj županiji (5,8 posto) i Osječko-ba-ranjskoj (5,3 posto). U preostalih 14 županija ostvarena je otprilike jedna trećina ukupnog prometa (34 posto).

Oko 70 posto prihoda na tr-žištu maloprodaje ostvareno je u prodajnim mjestima velikog for-mata, odnosno u supermarketi-ma i hipermarketima koji su ujed-no bilježili i najveći rast prihoda. Pojedinačno, promatrano po tipu prodajnog mjesta, najveći rast prihoda (4 posto) bilježe super-marketi. Unatoč smanjenju neto prodajne površine svih hipermar-keta, promatrano skupno, i taj tip prodajnog mjesta bilježi rast pri-hoda od 2 posto. Trend rasta trži-šta trgovine na malo mješovitom robom, pretežito hranom, pićima i higijenskim proizvodima za do-

maćinstvo u 2012. u odnosu na godinu ranije usporava. U 2011. je, naime, rast tržišta iznosio šest posto, a u 2012. dva posto.

Veliki broj jakih konkurenata Značajka tržišta je veliki broj konkurenata različite tržišne sna-ge, pri čemu veliki trgovački lanci odnosno prvih pet poduzetnika (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland, Mercator) čine oko 60 posto te su na sličnoj razini kao i u 2011. godini.

Premda još uvijek najveći pro-met i tržišni udio ima Konzum i u ovoj godini nastavljen je trend smanjivanja njegove dominaci-je čime se smanjuje i asimetrija tržišta. Usporedba tržišnih udje-la prvih deset maloprodavača u 2011. i 2012. pokazuje blagi porast koncentriranosti tržišta primarno zbog izlaska pojedinih poduzetnika s tržišta. No, po-zitivno je što je značajnije sma-

Grad Zagreb 19,3%

Splitsko-dalmatinska 12,6%

Primorsko-goranska 9,2% Istarska

7% Zagreba!ka 6,6%

Zadarska 5,8%

Osje!ko -baranjska

5,3%

preostalih 14 "upanija 34,2% ! Partnerstva i savezi

Dinamičnost tržišta maloprodaje očitovala se i kroz promjene i prilagodbe uvjetima na tržištu koje su se događale u grupacijama odnosno savezima poduzetnika u koje su ulazili prethodnih godina bilo kroz model kapitalne povezanosti bilo kroz sporazume o suradnji s ciljem povećanja tržišne snage odnosno pregovaračke pozicije prema dobavljačima te jačanja prepoznatljivosti na tržištu. Neke od članica pojedinih grupacija su u 2012. nestale s tržišta, a neke od grupacija su doživjele značajne promjene u odnosu na prvotni oblik.Tako je grupacija Narodni trgovački lanac (NTL) u 2012. brojala devet članica, uključujući i matično društvo NTL d.o.o. To je rezultiralo značajnim padom zbirnog tržišnog udjela svih članica NTL-a odnosno gubljenjem tržišne pozicije koju je, kao najjača grupacija na tržištu, u 2012. zauzela Schwarz grupa.Istodobno, zahvaljujući povratku nekih starih (Trgocentar, Trgonom) te ulasku u grupaciju nekih novih trgovaca na malo (Lonia, Prehrana Trgovina, Union), grupacija Ultra Gros, koja je od kraja svibnja 2013. promijenila naziv u Ultra, dodatno je ojačana te je brojem članica - 20 – trenutno najbrojnija grupacija na tržištu maloprodaje (stanje krajem kolovoza 2013.).Mišljenje je Agencije kako ovakvi savezi ne predstavljaju ograničavanje tržišnog natjecanja sve dok se ne radi o značajnijem zajedničkom tržišnom udjelu svih sudionika pojedinog saveza i dok su ograničeni na partnerstva koja su usmjerena na nabavu robe, ali ne i na dogovore o cijenama, pozicioniranje na tržištu i slične aktivnosti usmjerene izravno i neizravno protiv interesa potrošača i razvoja tržišnog natjecanja na tom tržištu.

preostalih 14 županija34,2%

Osječko -baranjska5,3% Zadarska

5,8%Zagrebačka6,6%

Istarska7%

Primorsko -goranska9,2%

Splitsko-dalmatinska12,6%

Grad Zagreb 19,3%

njivanje prometa (Mercator) ili izlazak s tržišta nekih poduzetni-ka (Kerum, Trgocentar Virovitica) paralelno pratio ulazak i jačanje drugih, osobito manjih i srednjih trgovaca u pojedine županijama, a koji se ne nalaze u grupi prvih pet najjačih.

Time se smanjuju i opasnost od monopolizacije tržišta ili, pak,

kartelnih dogovora, a i potroša-čima se nudi mogućnost većeg izbora.

*Napomena: Agencija naglašava kako se podaci o ostvarenim prihodima odnose isključivo na prihode od prodaje mješovite robe, pretežno hrana, pića i higijenski proizvodi za domaćinstvo, odnosno primarnih živežnih namirnica i higijen-skih proizvoda za kućanstvo, a ne i na ostale pro-izvode (odjeća, obuća, bijela tehnika itd.) te da to utječe na interpretaciju trendova.

AZTN, 2013.

Udio županija u ostvarenom ukupnom prihodu trgovine na malo u 2012.

Agencija za zaštitu tržiš-nog natjecanja donijela

je rješenje kojim prihvaća ob-vezu namjere izvršenja mjera koje su predložili brodogra-dilište Viktor Lenac i Jadroa-gent kako bi se uklonili nega-tivni učinci njihova ponašanja na tržišno natjecanje.

Naime, Agencija je na ini-cijativu poduzetnika iz Rijeke, u ožujku ove godine, protiv tih poduzetnika pokrenula postupak utvrđivanja naru-šavanja tržišnog natjecanja zbog sklapanja zabranjenog vertikalnog sporazuma.

Ugovorne odredbe izvan snageRiječ je o sporazumu između Viktora Lenca i Jadroagen-ta kojima je brodogradilište brodarima čiji se brodovi nalaze na remontu nameta-lo Jadroagent kao isključivog lučkog agenta i time onemo-gućavao brodare u samostal-nom izboru lučkih agenata. Posljedično, ovaj sporazum je za posljedicu imao oteža-vanje pristupa tržištu kon-kurentima Jadroagenta. Bu-

dući da na javni poziv koji je Agencija tijekom kolovoza objavila na svojoj mrežnoj stranici www.aztn.hr nitko od zainteresiranih nije Agen-ciji dostavio svoje primjedbe, stavove i mišljenja o tome jesu li mjere koje su pred-ložili brodogradilište Viktor Lenac i Jadroagent dovoljne za potpuno uklanjanje svih negativnih učinaka njihovog ponašanja na tržišno natjeca-nje, Agencija je donijela odlu-ku kojom je prihvatila mjere koje su predložili poduzet-nici. Prihvaćenim mjerama

se u cijelosti mijenja sporna poslovna politika na način da će izmijeniti odnosno staviti izvan snage sporne odredbe Ugovora o lučkoj agenturi kojom je vlasnike brodova obvezivao na imenovanje Jadroagenta agentom za sve brodove koji se nalaze/koji će biti na popravku ili u re-montu u Brodogradilištu.

Također, briše se odred-ba prema kojoj se Brodogra-dilište obvezuje Jadroagenta uvrstiti kao agenta u sve po-stojeće ugovore o popravku/remontu brodova, kao i u

one ugovore koje će ubudu-će sklopiti.

Iz Ugovora o lučkoj agen-turi bit će izbrisana i odredba prema kojoj je brodar, uko-liko nije suglasan prihvatiti preporuku Brodogradilišta, ovlašten imenovati svog nad-zornog agenta.

Postupak obustavljenUz to, Brodogradilište se obvezalo izmijeniti i sporne odredbe Općih uvjeta poslo-vanja Brodogradilišta koje su na snazi od 13. rujna 2012., u dijelu koji se odnosi na lučku agenturu i izbor lučkog agen-ta na način da odabir agen-cije ovlaštene za obavljanje poslova lučkog agenta i špe-ditera za brodove na remon-tu i preinaci u Brodogradili-štu obavlja sam naručitelj.

Prihvaćanjem navedenih mjera, Agencija je obustavila postupak utvrđivanja naru-šavanja tržišnog natjecanja. Rok za izvršenje prihvaćenih mjera i obveza ja 30 dana, a poduzetnik Agenciji mora dostaviti dokaze o njihovom ispunjenju.

3.

distribucija serVisne usluge prometautomobilska industrija brodogradnja brodarstVo

Prihvaćene mjere Viktora Lenca i Jadroagenta Njima se u cijelosti mijenja sporna poslovna politika na način da će izmijeniti odnosno staviti izvan snage sporne odredbe Ugovora o lučkoj agenturi te odredbe Općih uvjeta poslovanja Brodogradilišta

!Grand auto otklonio negativne učinke na tržištu Poduzetnik Grand Auto d.o.o. dostavio je Agenciji dokaze da je proveo mjere kojima su uklonjeni protutržišni učinci na tržištu pružanja usluga popravka i održavanja motornih vozila marke Land Rover i prodaje rezervnih dijelova za ta motorna vozila budući da je taj poduzetnik, prema ugovoru koji je sklopio s proizvođačem vozila Land Rover, preuzeo obvezu da do 1. siječnja 2014. organizira mrežu ovlaštenih servisa za tu marku vozila. Grand auto je svim poduzetnicima zainteresiranim za servis omogućio da se prijave za ulazak u njegovu mrežu ovlaštenih servisera i/ili distributera te je sve poduzetnike koji su aplicirali za to, izvijestio o razlikovanju pojma ovlaštenog servisera i distributera od pojma ovlašteni partner. Time je ispunio uvjete iz rješenja o prihvaćanju mjera i uvjeta za otklanjanje negativnih učinaka na tržište u postupku koji je Agencija u ožujku ove godine pokrenula na inicijativu poduzetnika iz Zagreba, kako bi utvrdila je li Grand auto d.o.o. zlouporabio vladajući položaj. Prihvaćanjem mjera i uvjeta, Agencija je obustavila postupak protiv Grand Auta.

4.

iZdaVaštVo drVna industrija Zaštita okolišamaloprodaja medijiduhanska industrija

Potpore s ove liste mogu se dodjeljivati i nakon stjecanja članstva Republike Hrvatske u Europsku uniju

Lista potpora koje Europska komisija neće naknadno kontrolirati

Svi programi postojećih državnih potpora koji

nisu navedeni u Ugovoru o pristupanju Republike Hr-vatske Europskoj uniji, a koje je Agencija odobrila na-kon sklapanja toga Ugovora (9. prosinca 2011.) i dostavila Europskoj komisiji (EK) radi provjere njihove usklađeno-sti s pravnom stečevinom EU u provedenom postupku tzv. “prijelaznog mehanizma postojećih potpora”, odo-breni su i od strane EK.

Drugim riječima, EK nije imala primjedbi na te odlu-ke Agencije što znači da su programi usklađeni s EU pravnom stečevinom i mogu se primjenjivati sve do roka do kojeg su odobreni.

Naime, sukladno pravnoj stečevini EU (acquis) potpo-re koje su uključene na listu postojećih potpora mogu se dodjeljivati i nakon stjecanja članstva u EU bez potrebe ponovne prijave odnosno odobrenja od strane Europ-

ske komisije. Još važnije, one ne mogu biti predmet naloga za povrat potpora.

Svi programi potpora koji se nalaze na listi postojećih potpora zaštićeni su od na-knadne kontrole Europske komisije i tijela EU sve do isteka roka važenja tih pro-grama, uz uvjet da se nisu mijenjali ni prije, a niti na-kon stjecanja članstva u EU. Sukladno Ugovoru o pristu-panju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Prilogu IV. 2. Politika tržišnog natjecanja,

sljedeći programi potpora i pojedinačne potpore koji su stupili na snagu u Republici Hrvatskoj prije dana pristu-panja te se primjenjuju i na-kon tog dana, od pristupanja se smatraju postojećim pot-porama u smislu članka 108. stavka 1. Ugovora o funkcio-niranju Europske unije: (I) potpore koje su stupile na snagu prije 1. ožujka 2002., (II) potpore koje su sadrža-ne u samom Ugovoru o pri-stupanju,(III) potpore koje je prije

dana pristupanja ocijenila Agencija i za koje je utvrdila da su usklađene s pravnom stečevinom EU te u svezi s kojima Europska komisija nije iznijela prigovor na temelju ozbiljne sumnje u usklađe-nost s unutarnjim tržištem, a sukladno postupku koji ure-đuje Ugovor o pristupanju.

S druge, pak, strane, sve mjere koje predstavljaju dr-žavnu potporu, i primjenjuju se nakon pristupanja, a nisu odobrene, odnosno nisu na listi postojećih potpora, smatraju se novim potpora-ma koje podliježu nadzoru Europske komisije, odnosno potrebno ih je prijaviti Ko-misiji radi dobivanja odo-brenja ili se mogu dodijeliti sukladno pravilima o općim izuzećima.

Lista postojećih potpora (PDF) http://www.aztn.hr/uploads/documents/novosti/tablica_lista_postojecih_potpora.pdf

Provodi se dubinska pravna i ekonomska analiza učinaka koncentracije

Zaključkom o po-kretanju postupka,

Agencija je početkom kolovoza otvorila drugu fazu postupka ocjene do-puštenosti koncentracije poduzetnika Tisak i iNo-vine. Namjera je Tiska preuzeti udjel iNovina na mjerodavnom tržištu trgovine na malo prete-žito tiskom i duhanskim proizvodima u specijali-ziranim prodavaonicama na teritoriju Republike Hrvatske. Tisak, koji ras-polaže s najrazgranati-jom mrežom takvih spe-cijaliziranih prodavaonica u Hrvatskoj, na tom tr-žištu ostvaruje značajni tržišni udjel, dok su iNo-vine njegov najznačajniji tržišni takmac.

Sukladno podacima iz potpune prijave kon-centracije i drugih ras-položivih podataka te saznanja koje je prikupila od sudionika na tržištu, konkurenata, drugih po-duzetnika i interesnih udruženja, Agencija je zaključila da bi proved-

ba koncentracije mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje. Zbog toga je otvorena druga faza ocjene u kojoj se provodi dubinska pravna i ekonomska analiza uči-naka provedbe koncen-tracije na tržišno natje-canje na mjerodavnom tržištu. O rezultatu ana-lize Agencija će obavije-stiti sudionike koncen-tracije te ih pozvati da se očituju na utvrđeno. Do zaprimanja njihovog očitovanja prestaje teći rok od tri mjeseca ko-liko Agencija ima za do-nošenje odluke o ocjeni koncentracije. Potom će se održati usmena ra-sprava na kojoj stranke imaju dodatnu moguć-nost iznošenja svih činje-nica i okolnosti vezanih uz koncentraciju, nakon čega Agencija donosi ko-načnu odluku. Postupak je posve u skladu s po-stupkom kojeg pri ocjeni koncentracija poduzetni-ka u drugoj fazi provodi i Europska komisija.

Druga faza za koncentraciju Tiska i iNovina

Praksom Suda EU, žrtvama povreda propisa o tržišnom

natjecanju priznato je pravo na naknadu štete. Tako svaka žrtva povrede tih propisa mora ima-ti mogućnost ostvariti pravo na kompenzaciju jer je pravo na na-knadu štete neophodno jamstvo za učinkovitu provedbu prava tržišnog natjecanja EU. Međutim, pokazalo se da je ostvarenje toga prava u praksi zemalja članica sporo i neujednačeno ponajvi-še zbog odstupanja u procesnim pravilima.

Upravo radi nadilaženja utvr-đenih prepreka, Europska ko-misija je 11. lipnja 2013. usvojila Nacrt Direktive o pravilima na-knada šteta kod kršenja odredbi propisa o tržišnom natjecanju čija je svrha uređenje odnosa između privatne i javne provedbe prava tržišnog natjecanja uz ujednača-vanje procesnih pravila u ostvari-vanju prava na naknade štete. Dr-žave članice trenutno raspravljaju o Nacrtu Direktive. Prijedlog sta-jališta koje je pripremio AZTN,

Direktiva o pravilima naknade štete kod kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja

5.

ZakonodaVstVo edukacija Znanost Veliki poduZetnicimeđunarodni odnosi sudska praksa

zetnika (pokajnika) koji je tražio oslobođenje od sankcije zbog dostave relevantnih dokaza za utvrđivanje zabranjenog kartel-nog sporazuma. Ostali dio spisa predmeta ostaje potencijalno dostupan za otkrivanje ali nakon dovršetka postupka.

4. Učinak nacionalnih odluka - propisuje se obvezujući učinak odluka tijela za zaštitu tržišnog

natjecanja kojima je utvrđena po-vreda pa sudovi ne smiju usvajati odluke koje bi bile suprotne pra-vomoćnim odlukama nacionalnih tijela ili konačnim odlukama Eu-ropske komisije.

5. Pravila o zastari - određuju rok zastare na pet godina od povre-de, ali kao minimum, jer Direktiva ostavlja mogućnost da taj rok za-stare u državama članicama bude i duži.

6. Zajednička i solidarna odgo-vornost - predviđa se solidarna odgovornost svih kršitelja pro-pisa za nastalu štetu. Iznimka je prijavitelj za oslobođenje koji ima

obvezu nadoknaditi šte-tu samo svojim direktnim kupcima i samo onda kada se naknada štete ne može realizirati od ostalih člano-va kartela.

Praksa u HrvatskojAZTN je predložio izmje-ne Direktive u dijelu u ko-jem se uređuje otkrivanje

dokaza i pristup spisu predmeta. Jedna primjedba odnosi se na po-trebu da se povjerljivi dokumenti iz spisa predmeta zaštite barem do iscrpljenja pravnih lijekova protiv konačne odluke kojom je

utvrđena povreda tržišnog natje-canja, a drugi prijedlog obuhvaća odredbu o otkrivanju informacija i dokumentacije koju je prikupilo ili sastavilo tijelo za zaštitu tržiš-nog natjecanja i koje su dostavlje-ne strankama.

Trenutno o naknadama štete zbog povreda ZZTN-a ili članka 101. ili 102. Ugovora o funkcio-niranju EU, u Hrvatskoj odlučuju nadležni trgovački sudovi koji pri donošenju odluke o naknadi šte-te osobito uzimaju u obzir pra-vomoćno rješenje Agencije kojim je utvrđena povreda odnosno konačnu odluku EK.

Dok bi usvajanje Direktive na razini EU trebalo dovesti do sma-njenjenja odstupanja u procesnim rješenjima parnica za naknade štete i time ujednačenijoj praksi sudova, u Hrvatskoj bi primje-na tih propisa trebala potaknu-ti podnošenje tužbi za naknade štete budući da je broj odluka o naknadama štete po osnovi po-vreda tržišnog natjecanja zasada zanemariv.

nadležne hrvatske institucije pri-hvatile su kao stajalište Republi-ke Hrvatske za potrebe rasprave među državama članicama.

Direktiva uređuje:1. Pravo na punu kompenzaciju - svaka osoba koja je pretrpjela štetu zbog kršenja prava tržišnog natjecanja mora imati pravo na punu kompenzaciju koja uključu-je stvarni gubitak, gubitak profita i kamate od trenutka na-stanka štete do trenutka kada je šteta isplaćena.

2. Otkrivanje dokaza - naci-onalni sudovi imat će ovlast odrediti otkrivanje dokaza, ali uz poštivanje načela proporcionalnosti i zaštite povjerljivih informacija.

3. Pristup spisu predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjecanja - odre-đuje granice otkrivanja dokaza direktno iz spisa predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Od otkrivanja su izuzete izjave podu-

EK smatra da je pravo na naknadu štete neophodno jamstvo za učinkovitu provedbu prava tržišnog natjecanja. Nacrt je predložen početkom lipnja, a u tijeku je rasprava država članica

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Savska cesta 41, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 617 64 48, fax: +385 1 617 64 50, www.aztn.hr, agencija.ztn@aztn.hr

Uredništvo: Snježana Vujisić Sardelić, Savjetnica za komunikacije AZTN-a snjezana.vujisic@aztn.hr

mr. sc. Branimira Kovačević, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju branimira.kovacevic@aztn.hr

Tatjana Jakovljević, voditeljica Odjela za politiku i promicanje tržišnog natjecanja tatjana.jakovljevic@aztn.hr

dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur, zamjenica voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju mirta.kapural@aztn.hr

Nenad Livun, stručni suradnik u Odjelu za međunarodnu suradnju nenad.livun@aztn.hr

• Restrukturiranje Croatia Airlines - Rješenje o odobrenju državne potpore

• Restrukturiranje Imunološkog zavoda - Rješenje o odobrenju državne potpore

• Prijedlog Odluke o davanju državnog jamstva HŽ Infrastrukturi - Rješenje kojim se utvrđuje da nije riječ o državnoj potpori

• Izmjene i dopune Ugovora o koncesiji - Rješenje o prekidu

• Naknadno odobrenje državnih potpora dodijeljenih Varteksu d.d - Rješenje

• Državno jamstvo za kreditno zaduženje Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. - Rješenje kojim se utvrđuje da nije riječ o državnoj potpori

• Jamstvo za kreditno zaduženje Pružne građevine d.o.o. u iznosu od 12 milijuna kuna - Rješenje o obustavi

• Naknadno odobrenje državnih potpora Pan - papirnoj industriji - Rješenje o obustavi

• Program državnih potpora za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije - Rješenje o obustavi

• Kapitalna pomoć Energetskom institutu Hrvoje Požar (EIHP) u iznosu od 12 milijuna kuna - Rješenje o obustavi

• Naknadno odobrenje državne potpore dodijeljene TLM Tvornici lakih metala d.d. - Rješenje o obustavi

• Državno jamstvo za kreditno zaduženje Uljanik Brodogradilišta d.d., Pula - Rješenje o obustavi

• Cratis Retis d.o.o., Zagreb i Radio Trsat d.o.o., Rijeka – Rješenje o upravno – kaznenoj mjeri

• Prijava za obavljanje zamjenskih poštanskih usluga Weber Escal d.o.o., Hrvatski Leskovac - Stručno mišljenje

• Prijedlog Uredbe o dopuni Zakona o državnim potporama - Stručno mišljenje

• AZTN protiv Tomić & Co.

d.o.o., Zagreb - Rješenje o obustavi postupka

• AZTN protiv udruga GNK “Dinamo”, Zagreb i N.K. “Lokomotiva”, Zagreb, inicijativa udruge “Naš Hajduk”, Split - Rješenje o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv INA d.d., Zagreb, inicijativa poduzetnika Kompanija Žerjav transporti d.o.o. - Rješenje o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv Societe Generale – Splitska banka d.d., Split - Rješenje kojim se prihvaća preuzimanje izvršenja mjera i uvjeta

• AZTN protiv INA – Industrija nafte d.d. - Rješenje o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv TRAST d.d., Split - Rješenje o odbacivanju inicijative

• AZTN protiv Zajednice prijevoznika na područu Međimurske županije, HGK – Županijske komore Čakovec i Međimurske županije - Rješenje o odbacivanju inicijative

6.

sport poštanske uslugebrodogradnja

Belgija kaznila industriju cementa

EK objavila odluke o 3. Maju i Brodotrogiru

cementna industrija energetika bankarstvo

Belgijsko Vijeće za zaštitu tržišnog natje-canja kaznilo je belgijske poduzetnike i druge subjekte u industriji cementa s 14,7 milijuna eura, nakon što je utvrdilo da su se prije de-set godina dogovarali o odgađanju donoše-nja standarda industrije kako bi zaštitili svo-je interese. Naime, poduzetnici CBR, HBK i Holcim, te udruženje Febelcem i Nacionalni centar za tehnička i znanstvena istraživanja u cementnoj industriji, odgađali su donoše-nje licenci i standarda za uporabu cementa sa zgurom iz visokih peći kod proizvodnje predgotovljenog betona, čime su odgodili ulazak konkurenata na belgijsko i nizozem-sko tržište.

Vijeće je pokrenulo postupak temeljem podneska koji je Europskoj komisiji 2005. godine dostavio poduzetnik Orcem koji je podružnica irskog Ecocema. Komisija (Opća uprava za tržišno natjecanje) nije pokrenula postupak zbog nepostojanja interesa Zajed-nice, pa je predmet preuzelo belgijsko Vije-će. Dokazi koji su od tada prikupljeni u ne-najavljenim pretragama premašili su 7,000 stranica.

Opća uprava za zaštitu tržišnog natje-canja objavila je tekst Odluke o prihva-ćanju izmijenjenog i dopunjenog Plana restrukturiranja brodogradilišta Brodo-trogir d.d. i tekst Odluke o prihvaćanju izmijenjenog i dopunjenog Plana restruk-turiranja brodogradilišta 3. Maj. Ti plano-vi su sastavni dio Anexa VIII Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europ-skoj uniji.

Podsjetimo, izmijenjeni i dopunjeni Plan restrukturiranja brodogradilišta Bro-dotrogir Komisija je prihvatila 20. ožujka 2013. čime je od prihvaćanja prvotnog Plana restrukturiranja kojeg je Agenci-ji i Komisiji podnio poduzetnik Kermas, proteklo punih 18 mjeseci zbog čega su i nastali novi uvjeti u postupku privatiza-cije. Odluku o prihvaćanju Plana restruk-turiranja 3. Maja Komisija je donijela 19. lipnja 2013., nakon što je nakon nekoliko neuspjelih natječaja, novi investitor, Ulja-nik d.d., podnio ponudu za preuzimanje riječkog brodogradilišta te izradio izmi-jenjeni Plan restrukturiranja.

Oba prihvaćena plana sadrže vlasti-ti doprinos poduzetnika od najmanje 40 posto ukupnih troškova restrukturiranja, smanjenje proizvodnih kapaciteta i ogra-ničenje proizvodnje u sljedećih 10 godi-na kao kompenzacijske mjere.

Odluke i mišljenja AZTN-a objavljene u kolovozu 2013.: