2013. Tra¾ite Jahvu i ¾ivjet æete

1

POUKE IZ BIBLIJETRAVANJ • SVIBANJ • LIPANJ

2013.

KR©∆ANSKAADVENTISTI»KA

CRKVA

Traæite Jahvui æivjet Êete

2

Sadræaj01. Duhovni preljub (Hoπea)

02. Ljubav i sud: Boæja nedoumica (Hoπea)

03. Sveti i pravedni Bog (Hoπea)

04. Gospodin Bog svih naroda (Amos)

05. Traæite Jahvu, i æivjet Êete (Amos)

06. Spreman da oprosti (Jona)

07. Boæji posebni narod (Mihej)

08. Uzdanje u Boæju dobrotu (Habakuk)

09. Dan Gospodnji (Sefanija)

10. ©to je najvaænije? (Agej)

11. Vienja nade (Zaharija)

12. NajveÊi Dar Neba (Zaharija)

13. Da ne zaboravimo (Malahija)

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti.

Zdravko StefanoviÊ

Traæite Jahvu,i æivjet ÊeteVelike pouke “Malih proroka”

3

UVOD

Neprirodna pojavaLjudski um, rekao je netko, nikada nije zadovoljan. To je zato πto

se suoËava s okrutnim paradoksom: taj um koji moæe razmiπljati ovjeËnosti naËinjen je od tvari koja nije vjeËna — i, πto je joπ gore, umzna da nije vjeËan. Sva æiva stvorenja, i ljudi i æivotinje, umiru. Meutim,razlika je u tome πto ostala æiva stvorenja to ne znaju. Mi ljudi znamoi to znanje izaziva u nama mnogo zabrinutosti i patnji.

Kako smo se naπli u takvom tjesnacu? Odgovor je, naravno, jednarijeË: grijeh! Grijeh vodi u smrt. Ljudi grijeπe — prema tome, ljudi umi-ru. Niπta nije jednostavnije od toga!

“Prema tome, kao πto po jednom Ëovjeku ue grijeh u svijet a pogrijehu smrt, tako smrt prijee na sve ljude jer svi sagrijeπiπe.” (Rim-ljanima 5,12)

Da, ljudi umiru. U tome i jestproblem: Ëovjek nije bio stvoren daumre! Ljudi su u poËetku bili stvo-reni da æive vjeËno. Od samog poËe-tka, Boæja zamisao je bila da æivimovjeËno. Prema tome, smrt je uljez,nezvani gost — najneprirodnija odsvih pojava. Mi smo se toliko priviklina smrt da je smatramo neËim pri-rodnim; mi je prihvaÊamo kao “dioæivota”.

Smrt kao dio æivota? Ako vamovo zvuËi besmisleno i paradoksal-no, onda je to samo zato πto je doistatako. Smrt je negacija æivota, a neneki njegov oblik.

U ovom kontekstu mi pristupamo i poukama za ovo tromjeseËje.Moæda se ova osnovna misao najbolje moæe izraziti poznatim navodomu kojemu Ellen G. White piπe da je velika tema Biblije “Boæje djelo daobori u prah ljudsku slavu i da uËini za Ëovjeka ono πto on sam u svojojsnazi nikada ne bi mogao uËiniti” (Ellen G. White, The Faith I live by,str. 109).

A πto je to πto Gospodin Ëini za nas i πto mi nemamo snage uËinitisami za sebe? Naravno, On nas spaπava od najneprirodnije od svih poja-va, smrti, vjeËne smrti koja bi nam pala u dio da nije bilo Boæje milostikoja se otkrila u planu spasenja. Drugim rijeËima, to je poziv upuÊennama i kao pojedincima i kao Crkvi: “Traæite Jahvu, i æivjet Êete.”

Velika tema Biblijeje Boæji pothvat daobori u prah ljudskuslavu i da uËini zaËovjeka ono πto onsam u svojoj snazinikada ne bi mogaouËiniti.

Velika tema Biblijeje Boæji pothvat daobori u prah ljudskuslavu i da uËini zaËovjeka ono πto onsam u svojoj snazinikada ne bi mogaouËiniti.

4

To je upravo tema koju Êemo prouËavati, tema o Bogu koji Ëini zanas ono πto mi sami nikada ne bismo svojom snagom uspjeli, poklanjanam dar æivota, vjeËnog æivota u Isusu Kristu. Meutim, mi Êemo jeistraæivati tamo gdje je ne traæimo tako Ëesto, u knjigama takozvanih“Malih proroka”, u dvanaest kratkih proroËkih knjiga Staroga zavjeta.Ovi proroci su dobili ime “Mali proroci” ne zato πto bi bili manje vaæniod takozvanih “Velikih proroka”, veÊ jedino zato πto su njihove knjigemnogo kraÊe od knjiga ostalih starozavjetnih pisaca.

I doista, bilo preko Hoπeine æenidbe nevjernom æenom ili Joninogpokuπaja da izbjegne Boæji proroËki zadatak ili da bar pokuπa to uËiniti,ili preko Zaharijinog zadivljujuÊeg vienja o velikom sveÊeniku Joπui ianelu — ili preko svih ostalih — “Mali proroci” zajedno upuÊuju snaænuporuku, poruku koja se stalno ponavlja, poruku o Boæjoj milosti premagreπnicima koji je nisu zasluæili. Poruka je to da nas Bog æeli spasiti odnaπih grijeha, od propasti koju nam grijeh, buntovniπtvo i neposluπnostdonose. Mnogo puta u tim malim knjigama vidimo kako Gospodin pozivasvoj narod da se pokaje, da odbaci svoje grijehe, da se vrati Njemu i danae æivot a ne smrt, spasenje a ne prokletstvo, nadu a ne beznae.

Nema niËega “malog” u toj temi! To je istina za sadaπnje vrijeme —Boæja poruka nama danas isto onako kao πto je bila vijest onima kojisu æivjeli u vrijeme ovih dvanaest proroËkih pisaca. Iako “Malih proroka”odavno nema, njihova poruka nam i danas govori!

Pitanje glasi hoÊemo li je posluπati? Odgovor je potvrdan, jer seradi o pitanju æivota ili smrti.

O piscu

Zdravko StefanoviÊ predaje hebrejski jezik i Stari zavjet na Sve-uËiliπtu Walla Walla u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Oæenjen jeBoæanom, profesoricom matematike. Imaju dva sina. Obitelj Ëuva ugo-dne uspomene na svoje dvanaestogodiπnje misionarsko djelovanje uIstoËnoj Aziji.

5

POUKA 1 30. oæujka—6. travnja 2013.

Duhovni preljub (Hoπea)“I posijat Êu ga u zemlji, zamilovat Êu Nemilu, Ne-narodu

mom reÊi Êu: ‘Ti si narod moj!’ a on Êe reÊi: ‘Boæe moj!’” (Hoπea2,25)

Biblijski tekstovi: Hoπea 1,1-3; Ezekiel 4,1-6; Hoπea 2,12-18;4,1-3; Jakov 5,1-7; Otkrivenje 14,6-12.

Glavna misao: »ak i usred duhovnog preljuba i Boæjeg suda,Boæja ljubav prema Njegovom narodu nikada se ne koleba.

Prorok Hoπea djelovao je pri kraju vrlo uspjeπnog razdoblja u povi-jesti Izraela, neposredno prije pada naroda u asirsko ropstvo 722. godi-ne prije Krista. U to vrijeme Boæji izabrani narod nije viπe sluæio samoGospodinu, veÊ se klanjao i Baalu, kanaanskom boæanstvu.

Knjiga proroka Hoπee, koja se nalazi na poËetku “Malih proroka”,bavi se srediπnjim pitanjem proroËke objave u vrijeme otpada: ljubi liBog i dalje Izrael, usprkos duhovnom otpadu naroda? Ima li On i daljeneku namjeru s njime usprkos njegovom grijehu i sudu koji mu sesprema?

Prorokova osobna povijest i proroπtvo nerazdruæivo su povezani uovoj knjizi. Isto onako kao πto je prorok oprostio svojoj nevjernoj æenii bio je spreman prihvatiti, tako je i Bog bio spreman to isto uËinitisvojem narodu.

©to moæemo nauËiti iz iskustva proroka Hoπee i Gospodnjeg naËinapostupanja prema zalutalom Izraelu?

6

NEDJELJA 31. oæujka

NEOBI»NA ZAPOVIJED

“PoËetak rijeËi Jahvinih Hoπei. Jahve reËe Hoπei: ‘Idi, oæeni sebludnicom i izrodi djecu bludniËku, jer se zemlja bludu odala, od-metnuvπi se od Jahve!’ I on ode, uze Gomeru, kÊer Diblajimovu,koja zaËe i rodi mu sina.” (Hoπea 1,2.3)

StoljeÊima su prouËavatelji Biblije raspravljali o ovoj zapovijedi,postavljajuÊi pitanja sliËna ovima: je li Gomera bila prostitutka ili samonevjerna æena? Je li bila nemoralna i prije braka s Hoπeom ili je postalanevjerna tek nakon vjenËanja?

Mi nemamo siguran odgovor na ova pitanja. Meutim, jedno je si-gurno: kada je Gospodin progovorio Hoπei i preko njega, æelio je skre-nuti pozornost naroda s Hoπeine priËe na Boæju ljubav prema Izraelu.BuduÊi da je Gomera bila Izraelka, priËa o njezinom braku stapa se spriËom o Boæjem savezu s Izraelom.

Postoje vaæne paralele izmeu Hoπeine priËe i Boæjeg iskustva sIzraelom. U doslovnom smislu, Gomera je bila preljubnica protiv Hoπee;u duhovnom smislu, Izrael je bio nevjeran Bogu. I upravo onako kakoje Gomerina nevjera ranjavala srce njezinog muæa, tako je i idolopo-klonstvo ranjavalo veliko srce Boga Izraelova. Hoπea je bio pozvan daiskusi slomljeno srce i uniπten brak. Svakako je morao pretrpjeti ijavnu osudu i sramotu. Ipak, πto je viπe osjeÊao Gomerinu nevjeru, toje bolje mogao razumjeti Boæju bol i oËaj zbog Izraela.

Bog je Ëesto traæio i od drugih proroka da uËine neπto viπe odpropovijedanja. »itajte sljedeÊe tekstove i objasnite kako su aktiv-nosti proroka simboliËki prikazivale Boæje postupanje prema Nje-govom narodu? Izaija 20,1-6; Jeremija 27,1-7; Ezekiel 4,1-6.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako za Boga svjedoËe ne samo vaπe rijeËi, veÊ i vaπa djela?©to u vaπem æivotu otkriva ne samo da ste dobar Ëovjek, veÊ iKristov sljedbenik?

7

PONEDJELJAK 1. travnja

DUHOVNI PRELJUB

Kada je Hoπeina æena Gomera uËinila preljub, on je proπao krozagoniju poniæenja, sramote i izdaje. Prijateljima i susjedima koji sugledali njegovu patnju, Hoπea je uputio boæansku poruku rijeËima idjelima: Izrael, Boæja nevjesta, bio je sliËan Gomeri. Izabrani narod uËi-nio je duhovni preljub.

Prorok Jeremija usporeuje Boæji nevjerni narod s “bludnicom”koja ima mnoπtvo ljubavnika, usprkos svemu πto je uËinio za svoj narod(Jeremija 3,1). Na sliËan naËin, prorok Ezekiel naziva idolopokloniËkiIzrael “æenom preljubnicom” koja je napustila svojega vjernog muæa(Ezekiel 16,32). Zbog tog se razloga na idolopoklonstvo u Bibliji gledakao na duhovni preljub.

»itajte tekst u Hoπei 2,8-13. Koja je opomena upuÊena u ovimredcima? Na koji bismo se naËin i mi, kao Ëekaoci drugoga Kristo-vog dolaska, mogli naÊi u opasnosti da uËinimo to isto, bar unaËelu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “æito, vino i ulje” upotrebljava se i u Ponovljenom zakonu(7,12-14), gdje se opisuju proizvodi koje Êe narod uæivati u izobilju, uskladu s Boæjim obeÊanjem preko Mojsija. U Hoπeino vrijeme narod jebio tako nezahvalan Bogu, toliko izjednaËen sa svijetom oko sebe, da jete darove koje je im je Bog dao prinosio na ærtvu svojim laænim bogovi-ma, idolima. To treba biti upozorenje svima nama da darove koje dobiva-mo od Gospodina upotrebljavamo u sluæbi Njemu, a ne onako kako Bognije zamislio (Matej 6,24).

“Kako Bog gleda na naπu nezahvalnost i na podcjenjivanje Njegovihblagoslova? Kada vidimo nekoga da odbacuje ili zloupotrebljava naπedarove, naπe srce i naπe ruke zatvaraju se za njega. Meutim, oni kojisu iz dana u dan primali Boæje milostive darove, iz godine u godinupogreπno upotrebljavaju Njegovo obilje, zanemaruju duπe za koje je Kristdao svoj æivot. Sredstva koja im je pozajmio da podupiru Njegovo djeloi da grade Njegovo kraljevstvo ulaæu se u kuÊe i zemljiπta, troπe se uohole svrhe i na zadovoljavanje vlastitih prohtjeva, a Darodavac se za-boravlja.” (Ellen G. White, Review and Herald, 7. prosinca 1886.)

RAZMISLITE: Kako je lako uzimati darove koje nam Bog dajei upotrebljavati ih u sebiËne svrhe, ili Ëak na idolopokloniËki naËin!Na koji se praktiËan naËin moæemo saËuvati da ne upadnemo u tajgrijeh?

8

UTORAK 2. travnja

OBE∆ANJE O OBNOVLJENJU

»itajte Hoπea 2. Kako glasi Boæja osnovna poruka Njegovomnarodu u tom poglavlju? Na koji se naËin Evanelje otkriva u ovimtekstovima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Hoπeina poruka objavljuje duboku istinu o Boæjoj ustrajnoj ljubaviprema narodu koji to ne zasluæuje. Drugo poglavlje Knjige proroka Hoπeesadræi poduæi Gospodnji govor o otpadu Izraela, kojem se onda suprot-stavlja Boæja nepresuπna ljubav prema Njegovom narodu. Nakon kazne,muæ vodi svoju æenu u pustinju da bi se tamo ponovno vjenËao s njom.

Poglavlje zavrπava opisom buduÊeg vremena nakon suda kada ÊeBog privuÊi Izraela da Ga voli kao i prije (Hoπea 2,12-15). Divlje poljskezvijeri neÊe viπe pljaËkati njegove vinograde i smokve, veÊ Êe postatisudionici novog saveza (Hoπea 2,18). Osim toga, sva djeca Êe dobiti novaimena, πto ponovno prikazuje Boæju spremnost da lijeËi i opraπta proπleprijestupe svojeg naroda.

Bog nam nudi oprost grijeha. Koliko je ovaj oprost stajao Bo-ga? Koliko je ova pouka stajala i samoga proroka Hoπeu? Hoπea3,1.2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

OdrastajuÊi u Izraelu, Hoπea je, kao muπkarac, oËekivao da Êe uæivatiprednosti toga patrijarhalnog druπtva. Meutim, ova prednost je uklju-Ëivala i veliku odgovornost. Muπkarac u starom Izraelu morao je uloæitigolem napor da bi oprostio preljub svojoj nevjernoj æeni i da bi je opetprihvatio i kao svoju priznao djecu koju je ona moæda stekla s nekimdrugim. Stati uz svoju æenu i uz njezinu djecu i izdræati druπtvenoodbacivanje i prijezir svakako je bilo jedno od najteæih iskustava uæivotu takvoga muπkarca.

Meutim, Hoπea je ponovno “otkupio” svoju æenu. I Bog je u odre-enom smislu uËinio to isto s ljudskim rodom, ali je cijena bila smrtIsusa Krista na kriæu. Prema tome, samo gledajuÊi na kriæ moæemosteÊi jasniju sliku o tome koliko je stajalo Boga da nas otkupi iz okovakojima nas je grijeh okovao.

9

SRIJEDA 3. travnja

OPTUÆBA PROTIV IZRAELA

Tekst u Hoπei 4,1-3 prikazuje Boga kako iznosi optuæbu protiv Iz-raela. Izabrani narod stajao je kao krivac pred svojim Bogom zato πtonije æivio u skladu sa Savezom. Istina, milost, i poznavanje Boga trebalaje obiljeæavati jedinstveni odnos Izraela s Bogom. Prema tekstu u Hoπei2,18-20, to su i darovi koje Bog daje svojem narodu prigodom obnavlja-nja Saveza.

Meutim, zbog grijeha je æivot Izraelaca bio liπen tih darova milosti.ZloËini koje Hoπea nabraja doveli su narod na rub bezvlaa. Vjerskivoe, sveÊenici i proroci dijelili su odgovornost za raspad æivota i mo-rala u Izraelu i morali su biti pozvani na odgovornost. Ako se ne su-protstave zloËinima i ne osude nepravdu, navuÊi Êe na sebe Boæje pro-kletstvo.

U Starome zavjetu oboæavanje idola bilo je smatrano jednim odnajteæih grijeha jer je to znaËilo odbacivanje Boæje uloge u æivotu narodai pojedinaca. Zbog suhe klime, kiπa je u Izraelu bila pitanje æivota ismrti. Izraelci su poËeli vjerovati da njihovi blagoslovi, poput æivotodav-ne kiπe, dolaze od Baala. Stoga su gradili svetiπta tuim bogovima iunosili nemoral u svoje bogosluæje.

U isto vrijeme u narodu se umnoæavala druπtvena nepravda. BogatiIzraelci tlaËili su seljake da bi mogli platiti danak Asiriji. Mnogi supribjegavali prijevarama (Hoπea 12,7.8). To je doprinijelo da se dotadmirno i napredno razdoblje pretvori u vrijeme politiËkih i druπtvenihnemira. Zemlja je bila na rubu potpunog nereda.

“Bijedni bogataπi, koji govore da sluæe Bogu, postaju predmetsaæaljenja. Dok govore da poznaju Boga, svojim Ga se djelima odriËu.Kako je velika tama u kojoj se nalaze! Govore da vjeruju u istinu, alinjihova djela ne odgovaraju njihovim rijeËima. Ljubav prema bogatstvuËini Ëovjeka sebiËnim, oholim, samovoljnim. Bogatstvo je sila; Ëestoljubav prema bogatstvu poniæava i paralizira sve πto je plemenito i dobrou Ëovjeku.” (2T 682)

RAZMISLITE: »itajte tekst u Jakovu 5,1-7. Kako se ove rijeËislaæu s istinom za sadaπnje vrijeme koja je izraæena porukamatrojice anela iz Otkrivenja 14,6-12? Bez obzira na naπ materijalnipoloæaj, kako se moæemo zaπtititi od opasnosti kojoj novac uvijekizlaæe Kristove sljedbenike?

10

»ETVRTAK 4. travnja

POZIV NA POKAJANJE

“A ovo je vjeËni æivot: spoznati tebe, jedinog pravog Boga, ionoga koga si poslao, Isusa Krista.” (Ivan 17,3)

Ime Hoπea na hebrejskom znaËi “Jahve spaπava” i srodno je imeni-ma Joπua, Izaija i Isus. Prorok poziva Izraelce da odbace grijeh i danau utoËiπte u svojem Gospodinu Bogu, jer je On njihov Stvoritelj iOtkupitelj. Svrha je Boæjeg suda podsjetiti greπnike da njihov æivot isnaga dolaze od Onoga kojemu se trebaju vratiti. Prema tome, Ëak iusred svih opomena i izricanja osude, Knjiga proroka Hoπee iznosi te-mu o ljudskom pokajanju i Boæjem oprostu.

Prorok poziva narod koji je u grijehu “jer je bez znanja” (Hoπea 4,6)da potpuno upozna Boga i da æivi u skladu s Njegovim vjeËnim naËelima.Upravo je nedostatak znanja u narodu, nedostatak poznavanja Boga,naveo narod na pobunu i na kraju ga izloæio sudu.

Suprotno tome, ako budu vjerni i posluπni, upoznat Êe Boga. Ovoznanje moæe biti blisko i duboko. Upravo zato brak stalno simboliziraodnos koji Bog æeli uspostaviti s nama.

Zato se krπÊanski æivot prvenstveno sastoji od odnosa sa æivimBogom. Zato Bog poziva narod da Ga upozna i da slijedi Njegovu voljuu svojem æivotu.

Grijeh je prouzroËio straπnu odvojenost izmeu Boga i ljudskogroda. Meutim, Isusova smrt na kriæu otvorila je put da se svatko od nasmoæe pribliæiti Bogu. Mi Ga doista moæemo upoznati.

U Ëemu je razlika izmeu naπeg znanja o Bogu i poznavanjaBoga? Kako se ta razlika odraæava u naπem svakidaπnjem æivotu?Ako bi vas netko upitao kako da upozna Boga, πto biste mu od-govorili? ©to nas sljedeÊi tekstovi uËe o vaænosti poznavanja Go-spodina?

Izlazak/2. Mojsijeva 33,12.13 ........................................................................

..................................................................................................................................

Jeremija 9,23.24 ................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel 11,32 .......................................................................................................

1. Ivanova 2,4 .....................................................................................................

11

PETAK 5. travnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

“Kako je vrijeme prolazilo, Hoπea je postajao sve svjesniji Ëinjeniceda njegova osobna sudbina odraæava Boæje osjeÊaje, da je njegova tugasamo odraz Boæje æalosti. DijeleÊi tako patnju s Bogom, razumijevajuÊiBoæje osjeÊaje, prorok je vjerojatno shvatio znaËenje braka koji je samsklopio po Njegovom nalogu. ...

ProæivljavajuÊi na vlastitoj koæi ono πto je iskusio Bog kao ‘Muæ’Izraela, ovaj prorok mogao je jedino tako shvatiti u kakvom se poloæajunalazi Bog. Brak je viπe bio pouka, ilustracija, a manje simbol ili obred.”(Abraham J. Heschel, The Prophets, str. 56)

“SimboliËkim jezikom, Hoπea je objavio pripadnicima deset ple-mena Boæji plan o tome da se svakoj pokajniËkoj duπi koja se æelisjediniti s Boæjom Crkvom na Zemlji vrate blagoslovi obeÊani Izraelu udoba njegove vjernosti Bogu u obeÊanoj zemlji. SpominjuÊi Izraela kaonarod kojemu æeli ukazati milost, Gospodin je objavio: ‘Stoga Êu je, evo,primamiti, odvesti je u pustinju i njenu progovorit srcu. I vratit Êu jojondje njene vinograde, i od Doline Êu akorske uËiniti vrata nade. OndjeÊe mi odgovarat’ ona kao u dane svoje mladosti, kao u vrijeme kada jeiziπla iz Egipta.’” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 189)

PITANJA ZA RAZMI©LJANJE

1. Skloni smo na idolopoklonstvo gledati kao na klanjanje ido-lima. Na koji naËin idolopoklonstvo moæe biti mnogo skrivenije iprevarnije od toga?

2. U razredu razgovarajte o tome πto znaËi poznavati Boga.Ako kaæete da poznajete Boga, πto time æelite reÊi? Kako se znanjeo Bogu moæe steÊi?

3. Neki stari teolozi smatraju da Bog nema osjeÊaje, da nemoæe osjeÊati bol ili zadovoljstvo zbog postupaka drugih biÊa poputljudi. Zaπto bi netko zastupao takvo glediπte? Zaπto ga mi odba-cujemo?

4. Razmiπljajte o Ëinjenici da je naπe otkupljenje tako skupoplaÊeno. ©to nam to govori o vrijednosti koju imamo u BoæjimoËima?

12

POUKA 2 6.—13. travnja 2013.

Ljubav i sud: Boæja nedoumica(Hoπea)

“Ti se dakle Bogu svojem vrati, Ëuvaj ljubav i pravednosti u Boga se svoga uzdaj svagda!” (Hoπea 12,7)

Biblijski tekstovi: Hoπea 7,11.12; 10,11-13; Matej 11,28-30;Rimljanima 5,8; 1. Petrova 2,24; Hoπea 14.

Glavna misao: Hoπea prikazuje dubinu Boæje ljubavi prema Nje-govom zalutalom narodu.

UobiËajeni naËin na koji biblijski autori govore o Boæjoj ljubavi iNjegovom odnosu prema izabranom narodu ukljuËuje metafore. Metafo-ra nam govori o manje poznatom pojmu putem karakteristika poznatogpojma. Metafore su simboli Ëije znaËenje nadilazi doslovno znaËenjepojma.

Dvije najpoznatije biblijske metafore o Boæjem odnosu prema Nje-govom narodu jesu “muæ—æena” i “roditelj—dijete”. Proπlog tjedna prou-Ëavali smo metaforu “muæ—æena”. Ovog Êemo se tjedna upoznati s ne-koliko novih Hoπeinih metafora, od kojih je najpoznatija “roditelj—dijete”.

Hoπea se sluæi metaforama zbog istog razloga zbog kojeg se Isussluæio usporedbama, parabolama. Prvo, da objasni istine o Bogu poznatimpojmovima iz æivota. Drugo, da bi u misli ljudi urezao vaæna duhovnanaËela koja trebaju primijeniti u æivotu.

13

NEDJELJA 7. travnja

LAKOVJERNI I BEZUMNI

“Efrajim je kao golubica plaha i bez razuma; oni pozivaju Egi-pat, idu u Asiriju. Kamo god otiπli, na njih Êu razapeti svoju mreæu,oborit Êu ih kao ptice nebeske, za njihovu ih kazniti zloÊu.” (Hoπea7,11.12) »itajte ove rijeËi u njihovom kontekstu. Kakvu opomenuone upuÊuju? Koja naËela moæemo iz njih izvuÊi za sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Efrajim je ime Josipovog mlaeg sina i najpoznatijeg plemena usjevernom kraljevstvu. Ime se primjenjuje na cijelo kraljevstvo, kao πtose ime Juda primjenjuje na cijelo juæno kraljevstvo. U gornjim redcimaIzrael se usporeuje s pticom bez razuma (vidi Jeremija 5,21), kojapadne kao lak plijen u mreæu lovca. U ovom kontekstu njegovo traæenjepomoÊi od drugih naroda djelo je pobune protiv Boga.

Zaπto? Zato πto Êe savez s moÊnim Asirskim carstvom ili nesigur-nim Egiptom zahtijevati od Izraela da prizna i nadmoÊnost bogova kojesu oboæavale ove dvije velesile (vidi Izaija 52,4; Tuæaljke 5,1-6). OtiÊi knjima znaËilo bi odbaciti Gospodina. On se morao vratiti Gospodinu iodbaciti svoje laæne bogove. To je bila njegova jedina nada, a ne politiËkisavezi s neznaboπcima.

“Poloæaj Palestine izlagao je tu zemlju invaziji ovih dviju starihcarstava. ... Najpoæeljniji cilj za koji su se borile ova dva moÊna carstvabio je put koji je povezivao bogate tokove Nila i Eufrata. Izraelsko ijudejsko kraljevstvo bilo je uvuËeno u ove meunarodne igre i stijeπnje-no izmeu ova dva suparnika. U oËaju, zaboravljajuÊi da se moæe oslo-niti na Boga, Izrael se kolebljivo oslanjao prvo na jednu, a poslije i nadrugu silu, traæeÊi potporu koja se mogla pretvoriti jedino u zamku kojaÊe ugroziti njegov nacionalni opstanak.” (Ellen G. White, SDA BC 4, 908)

RAZMISLITE: Vrlo je lako potraæiti ljudsku pomoÊ kad se na-emo u nevolji umjesto da traæimo Gospodina, zar ne? Naravno,Gospodin moæe upotrijebiti ljudska orua i preko njih odgovoriti nanaπe molitve. Meutim, kako moæemo biti sigurni da u nekom oËaj-niËkom poloæaju i u æurnoj potrebi za pomoÊi neÊemo poËiniti istupogreπku kao i stari Izrael? Kako se posluæiti ljudskom pomoÊi, aistodobno se ne udaljiti od Gospodina?

14


JUNICA NAU»ENA

»itajte tekst u Hoπei 10,11-13. Koju poruku Gospodin ovdjeupuÊuje svojem narodu? Kako da razumijemo izraz: “dok ne doei podaædi vam pravdom”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Hoπei 10, Efrajim kao Boæje dijete usporeen je s uvjeæbanomjunicom koja voli vrπiti pπenicu, jer moæe jesti dok vrπe. I tako, umjestoda bude korisno, postojanje Izraela postalo je samo sebi svrhom. KadaGospodin upregne Izraela da radi u poljima kao πto treba biti, praved-nost i ljubaznost poËet Êe rasti.

U biblijska vremena jaram je bio orue sluæbe. Mlade tovarne æivo-tinje najprije su uËene biti posluπne pri vrπidbi (Jeremija 50,11). Upre-gnute u jaram, trebale su jednostavno gaziti snoplje nogama. Zatim supreko snopova trebale vuÊi brvno za vrπenje (2. Samuelova 24,22). Tavrsta napora pripremala ih je za oranje, koje je bilo mnogo sloæenije (1.o kraljevima 19,19; Jeremija 4,3). Bog je imao sliËan plan za poduËava-nje Izraela. Namjeravao je staviti svoj jaram na vrat Efrajimu i priviknutiga na naporan rad u obraivanju zemlje i krËenju novih polja.

U Hoπei 10,12 prorok objavljuje πto je Bog æelio da Izrael postignesvojom posluπnoπÊu Njegovoj RijeËi. Pravda i postojana ljubav darovi sukoje Bog stavlja na raspolaganje svojoj nevjesti nakon obnavljanja Sa-veza (Hoπea 2,19). Ako ljudi budu sijali pravednost, poæet Êe milost.Jedino traæeÊi Gospodina i Njegovu volju, Izrael se mogao izbaviti odkazne koja mu je prijetila. Vrata milosti i dalje su bila otvorena ako seBoæji izabrani narod pokaje.

Poziv da siju pravednost odnosila se na meuljudske odnose; tra-æenje Boga odnosilo se na odnos izmeu Boga i Njegovog naroda. Oranjezemlje prikazuje duhovnu i druπtvenu reformu i obnovu. Gospodin iNjegov narod radit Êe zajedniËki na vraÊanju blagoslova u zemlju. IshodÊe biti veliËanstveni procvat koji Êe ispuniti cijelu zemlju (Hoπea 14,5-7).

RAZMISLITE: »itajte Kristov poziv vjernicima da uzmu Njegovjaram na sebe (Matej 11,28-30). Ako nauËimo od Krista biti “krotkai ponizna srca”, kako nam to moæe pomoÊi da naemo odmor duπi?

15

UTORAK 9. travnja

SIN KOJI U»I HODATI

“Dok Izrael bijaπe dijete, ja ga ljubljah, iz Egipta dozvah sinasvoga. ... Ja sam Efrajima hodati uËio, dræeÊi ga za ruke njegove;al’ oni ne spoznaπe da sam se za njih brinuo.” (Hoπea 11,1.3)

U ovim redcima Hoπea govori da Gospodin postupa prema svojemnarodu s istom njeænom brigom kao roditelj maloga djeteta. Kao πtoroditelj njeæno i strpljivo uËi dijete hodati dræeÊi ga za ruke da ne bipalo, tako se i Gospodin brinuo o Izraelu od samog poËetka. Bog ljubii opraπta, to je bit Hoπeine poruke. »ak i kada primjenjuje disciplinskemjere, On duboko suosjeÊa sa svojim narodom. Njegov gnjev moæe bitizastraπujuÊi, ali je zato Njegova milost neshvatljivo velika.

»itajte tekstove u Ponovljenom zakonu/5. Mojsijevoj 8,5, Iz-rekama 13,24, Hebrejima 12,6 i Otkrivenju 3,19. ©to je zajedniËkosvim ovim tekstovima? Koju utjehu moæemo izvuÊi iz njih?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko Mojsija, Bog je poruËio faraonu da je Izrael Njegovo dragocjenodijete (Izlazak 4,22.23). Iako su svi narodi na Zemlji, ukljuËujuÊi iEgipÊane, Boæji sinovi i kÊeri, hebrejski narod bio je izabran kao Boæjiprvenac s posebnim prednostima. Meutim, zajedno s tim prednostimadoπle su i odgovornosti. U pustinji je Gospodin nosio svoj narod na istinaËin kao πto “otac nosi svoga sinËiÊa” (Ponovljeni zakon 1,31). Pone-kad ga je i disciplinirao kao πto “Ëovjek odgaja sina svoga” (Ponovljenizakon 8,5).

“Svi koji u ovom svijetu iskreno sluæe Bogu ili bliænjima, stjeËupripremu u πkoli patnje. ©to je znaËajnija odgovornost ili uzviπenijasluæba, to je ispit teæi i disciplina oπtrija.” (Ellen G. White, Odgoj, str.136)

Nema nikakve sumnje da Êe svaki roditelj koji voli svoje dijeteprimjenjivati disciplinske mjere, ali uvijek za njegovo dobro. Ako greπnii pali ljudi to Ëine, koliko se viπe moæemo osloniti na Boæju ljubavprema nama, Ëak i u vremenima nevolja!

RAZMISLITE: Za mnoge meu nama nije problem imati po-vjerenje u Boæje disciplinske mjere. Umjesto toga, problem je kakoprotumaËiti nevolje koje nas snalaze. Kako moæemo znati da suproblemi kroz koje prolazimo doista Boæja πkola nevolja ili neπtodrugo? ©to mislite?

16

SRIJEDA 10. travnja

SAMILOST JA»A OD GNJEVA

“Kako da te dadem, Efrajime, kako da te predam, Izraele! Kakoda te dadem kao Admu, da uËinim s tobom kao Sebojimu? Srce mije uznemireno, uzavrela mi sva utroba: neÊu viπe gnjevu dati maha,neÊu opet zatirati Efrajima, jer ja sam Bog, a ne Ëovjek; Svetacposred tebe — neÊu viπe gnjevan dolaziti!” (Hoπea 11,8.9)

Ovaj tekst nam pruæa uvid u dubinu Boæjeg srca: hoÊe li Gospodinpredati svojega buntovnog sina da bude kamenovan na smrt kao πtozahtijeva zakon (Ponovljeni zakon 21,18-21; Postanak 19,17-23)? Ovo jezadivljujuÊi uvid u Boæju tugu zbog ljudskih grijeha i Njegovu æelju danas spasi!

Iako je greπni Izrael zasluæio potpuno uniπtenje, Gospodin ga usvojoj beskrajnoj milosti i dalje voli trudeÊi se navesti ga na pokajanje.

U Abrahamovo vrijeme pet gradova u Jordanskoj dolini jugoistoËnood Mrtvog mora (Postanak 14,8) bilo je poznato kao “gradovi u ravnici”.Bili su to Sodoma, Gomora, Adma, Sebojim i Soar. Od tih gradova samoSoar nije bio uniπten. Imena ostala Ëetiri grada postala su posloviËna zapotpuno uniπtenje koje ih je zadesilo zbog njihovih pokvarenih putovai nespremnosti da se pokaju (Ponovljeni zakon 29,23). O nekima od tihgradova Hoπea govori u gornjim redcima.

Hoπea 12 govori o tome da Boæji putovi daleko nadmaπuju putovegreπnog ËovjeËanstva. Bog ne dopuπta da ogorËenost upravlja Njegovimodlukama. Bog u svojoj ljubavi æeli svojem narodu donijeti iscjeljenje,zdravlje i obnovu. Svrha je Boæje discipline da popravi i pomiri, a ne dauniπti ili da se osveti. Mnogi ljudi, Ëak i mnogi krπÊani, ne razumiju tustranu Boæje naravi, veÊ Ga, umjesto toga, doæivljavaju kao osvetoljubivog,gnjevnog Boga, koji u ljudima samo nalazi pogreπke da bi ih mogaokazniti zbog grijeha. ©to je joπ gore, neki vjeruju da On spaljuje greπni-ke paklenim ognjem kroz cijelu vjeËnost. To nije slika Boga koja namje ovdje prikazana!

»itajte Rimljanima 5,8; 1. Petrova 2,24; GalaÊanima 3,13. Kakoovi tekstovi, Ëak i viπe nego oni koje smo Ëitali u Hoπei, otkrivajuveliËinu Boæje ljubavi prema ËovjeËanstvu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

17


IZLIJE»EN, VOLJEN, NJEGOVAN

Neki stari teolozi gledali su na Gospodina u Starome zavjetukao na strogog i nepopustljivog, za razliku od Isusa otkrivenog uNovome zavjetu. Zaπto su doπli do takvog pogreπnog zakljuËka?Kako nam poruka u Hoπei 14 pokazuje koliko je pogreπno to gledi-πte? ©to nam to poglavlje otkriva o Boæjem karakteru i ljubaviprema Njegovom narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Posljednje poglavlje Knjige proroka Hoπee prikladan je vrhunac po-ruke koju objavljuje prorok. Ona ponovno potvruje obeÊanje da ÊeBoæje spasenje imati posljednju rijeË. Poglavlje poËinje joπ jednim po-zivom narodu da se odvrati od bezakonja. PozivajuÊi ljude da se vrateBogu, prorok izriËe rijeËi koje se upotrebljavaju na bogosluæju. Narodtreba traæiti od Boga da ukloni krivnju koja ga je navela da se spotakne.Osim toga, treba odbaciti svoju ovisnost o drugim narodima i potpunoodbaciti idolopoklonstvo. U biblijska vremena nitko se nije smio pojavitipred Gospodinom praznih ruku (Izlazak 23,15). Osim πto bi prinio æi-votinjsku ærtvu, od njega se zahtijevalo da izgovori rijeËi iskrenog poka-janja i da ih prinese kao svoju ærtvu zahvalnicu.

Tada, prateÊi pokajniËko priznanje svojeg naroda, Bog odgovara ni-zom obeÊanja. Najvaænije meu njima je obeÊanje o izljeËenju bolestidjelovanjem nebeskog LijeËnika. Boæji obnovljeni odnos s Izraelom us-poreen je s rosom koja je jedini izvor vlage za cvijeÊe i drveÊe tijekomdugog i suhog ljetnog razdoblja u Palestini. Usporeen je i s maslinom,koja se smatra posebno dragocjenom, nekom vrstom kraljice svih plod-nih biljaka. Njezino liπÊe osigurava sjenu i svjeæinu, a ulje se upotreb-ljava za hranu, lijeËenje koæe i kao gorivo u svjetiljkama. Veliko cedrovodrvo s Libanona smatra se najkorisnijim velikim drvetom u biblijskimzemljama. Skupocjena cedrovina sluæi za gradnju hramova i kraljevskihpalaËa (1. o kraljevima 6,9.10). Korijenje zasaeno po Boæjoj volji donijetÊe takvo obilje novih stabala da Êe Izrael postati vrt blagoslova za cijelisvijet.

RAZMISLITE: ProËitajte posljednje retke u poglavlju. Pod kojimÊe se uvjetima ispuniti sva ta obeÊanja? Zaπto se oni ne razlikujuod uvjeta koje mi danas trebamo ispuniti u oËekivanju Kristovogdrugog dolaska?

18

PETAK 12. travnja


Usporedite sljedeÊa dva navoda s porukom objavljenom u Hoπei 7—14:

“Bog je ovom svijetu govorio preko prirode, simbola i slika, prekopatrijaraha i proroka. »ovjeËanstvo je moralo dobiti pouku ljudskimjezikom. Vjesnik saveza mora govoriti. Njegov se glas mora Ëuti u Nje-govom hramu. Krist mora doÊi da izgovori rijeËi koje Êe se jasno ikonaËno razumjeti. On, Tvorac istine, mora odvojiti istinu od pljeveljudskih umotvorina koje su je uËinile nedjelotvornom.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 20)

“Tijekom dugih, mraËnih godina, kad je ustajao vladar za vladarom,i u drskom protivljenju Nebu odvodio Izraela sve dublje i dublje u ido-lopoklonstvo, Bog je slao poruku za porukom svome otpalom narodu.Preko svojih proroka pruæao mu je svakovrsne prilike da se odupreplimi otpada i da se vrati Njemu. ... Nikada izraelsko kraljevstvo nije biloostavljeno bez plemenitih svjedoka boæanske moÊi da spasi ljude odgrijeha. »ak su i u najmraËnijim trenucima neki ostajali vjerni svojemboæanskom Vladaru i usred idolopoklonstva æivjeli bez mane pred licemsvetoga Boga. Ovi su vjernici bili ubrojeni u poboæni Ostatak prekokojega je vjeËna Gospodnja namjera trebala biti konaËno ostvarena.”(Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 62,63)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Netko je rekao da je preko Hoπeinog æivota i sluæbe Boæjaporuka Izraelu u izvjesnom smislu postala “tijelo”. Kako je ta misaosamo mali odraz velike istine o Kristovom utjelovljenju? Vidi Ivan1,14.

2. Stari Izrael nije se odvojio od Boga preko noÊi. Umjestotoga, njihov otpad bio je postupan. Na koji naËin netko moæe ostativjeran Boæjim vjeËnim naËelima u svijetu koji se stalno mijenja?

3. Neki ljudi smatraju da je evaneoska poruka o Boæjoj velikojljubavi i spasenju jasno iznesena samo u Novome zavjetu, a ne i uStarome. ©to je pogreπno u tom miπljenju i zaπto?

4. Ponovite u razredu odgovor na posljednje pitanje u odsjekuod utorka.

5. Stari zavjet bio je Biblija kojom su se sluæili Isus i apostoli,i koju je Ëitao apostol Pavao. Potraæite novozavjetne citate iz Knjigeproroka Hoπee u Mateju 9,13 i u Rimljanima 9,25.26. Kako su seIsus i Pavao posluæili Hoπeinom porukom da nama objave istinu?

19


Sveti i pravedni Bog (Joel)“I Jahve glas svoj πalje pred vojsku svoju. I odista, tabor

mu je silno velik, zapovijedi njegove moÊan izvrπitelj. Da, velikje Jahvin dan i vrlo straπan. Tko Êe ga podnijeti?” (Joel 2,11)

Biblijski tekstovi: Joel 1; 3,1.2 (2,28.29 DK); Djela 2,1-21;Joel 3,4.5; Rimljanima 10,13; Matej 10,28-31.

Glavna misao: Bog se moæe posluæiti krizama da Njegov naroduvidi svoju ovisnost o Njemu i potrebu za duhovnom obnovom ireformom.

U velikoj najezdi skakavaca i straπnoj suπi koja je zadesila Judinokraljevstvo na jugu, prorok Joel, suvremenik Amosa i Hoπee, vidi znak“velikog i straπnog” dana suda (Joel 3,4). SuoËen s krizom takve silinei razmjera, on poziva cijeli judejski narod da odbaci grijeh i vrati seBogu. On opisuje skakavce kao Gospodnju vojsku i vidi u njihovoj naje-zdi Boæju kaznu nad nevjernim Judom.

Joel proriËe da Êe u usporedbi s Boæjim buduÊim sudovima najezdaskakavaca izgledati neznatna. Meutim, taj isti sud donijet Êe i neuspo-redive blagoslove onima koji su vjerni Gospodinu i koji sluπaju Njegovnauk; prema tome, bez obzira na to koliko je oπtar, sud moæe dovestido spasenja i otkupljenja onih Ëija su srca otvorena za prihvaÊanjeGospodnjeg vodstva.

20

NEDJELJA 14. travnja

NACIONALNA KATASTROFA

ProËitajte tekst u Joelu 1,1-12. ©to se dogaa Judi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prorok, koji je æivio u ratarskoj sredini, poziva ratare da plaËu nadsvojim gubicima na poljima i u voÊnjacima. Elementarna katastrofa moæeuniπtiti nacionalnu ekonomiju i unazaditi je za mnogo godina. Osimgubitka hrane, trave i drveÊa, postoji i opasnost od erozije plodne zem-lje. Nekim vrstama voÊa u Palestini potrebno je i viπe od dvadeset godinada poËnu donositi rod. Pustoπenje usjeva i uniπtavanje πuma bili sutipiËna taktika osvajaËkih vojski koje su kaænjavale pokorene narodetime πto Êe im uskratiti svaku moguÊnost brzog oporavka.

»itajte tekst u Ponovljenom zakonu/5. Mojsijevoj 28,38. Kakonam te rijeËi pomaæu da shvatimo πto se dogaalo u Judi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Joel upotrebljava Ëetiri razliËita imena za skakavce (Joel 1,4) da biizrazio veliËinu i snagu najezde. Uniπtenje izazvano skakavcima postaloje joπ straπnije zbog suπe. Sva æetva koju su ratari oËekivali, propala je;oni su oËajavali jer nisu viπe imali πto jesti ili prodati; nisu Ëak imalini sjemena za sjetvu. Katastrofa takvih razmjera nije se dogodila niprecima i bila je neπto πto Êe se prepriËavati u buduÊim naraπtajima.»injenica da se sliËna katastrofa nikada prije toga nije dogodila samo jenaglasila ozbiljnost situacije.

Prorok osim toga najavljuje uniπtenje zaliha hrane u Izraelu, kaoπto su groæe, æitarice i ulje (Ponovljeni zakon 14,23; 18,4). Pπenica ijeËam najvaænije su æitarice u Palestini. Loza i smokve u Bibliji simbo-liziraju izobilan æivot u ObeÊanoj Zemlji usred obilja Boæjih blagoslova(1. o kraljevima 4,25; Mihej 4,4; Zaharija 3,10). IdiliËna slika mira inapretka prikazuje Ëovjeka kako sjedi pod svojim trsom i smokvom. Sveje to sada ugroæeno Boæjim sudovima zbog grijeha naroda.

Æetva je bila vrijeme radovanja (Psalam 4,7; Izaija 9,3). Iako je zem-lja u Izraelu bila dar od Boga, ona Mu je ipak i dalje pripadala. Od Izraelase oËekivalo da bude vjeran upravitelj nad zemljom. Iznad svega, odnaroda se oËekivalo da sluæi Bogu i da Ga sluπa jer je od Njega svedobio.

21


TRUBITE U TRUBU!

Kada se pojavi elementarna katastrofa, ljudi postavljaju mnoπtvopitanja: “Zaπto je Bog to dopustio? Zaπto su neki preæivjeli, dok sudrugi stradali? Trebamo li iz svega toga izvuÊi neku pouku?” Joel uopÊene sumnja da najezda skakavaca treba potaknuti narod da pozornijesagleda Boæji sveopÊi plan. U prvom poglavlju svoje knjige, nadahnut odBoga, prorok povezuje nacionalnu krizu s duhovnim stanjem u zemlji.Skakavci nisu ostavili za sobom niπta πto bi se moglo prinijeti na ærtvuGospodinu. Prinosi u æitaricama ili piÊu bili su dio svakidaπnje sluæbeu Hramu, u skladu s uputama koje su zabiljeæene u Postanku 29,40 iBrojevima 28,58. Izostavljanje svih ærtava bilo je nezapamÊeno, ali jetrebalo posluæiti kao opomena narodu i podsjeÊanje na ozbiljnost stanjau kojem se nalazi. NemoguÊnost prinoπenja bilo kakve ærtve simboliËkije prikazalo raskid Saveza izmeu Boga i Izraela. Meutim, za razliku odmnogih drugih proroka, Joel ne gubi vrijeme u analizi stanja u narodu.Njega daleko viπe zanima lijeËenje, terapija koju je propisao nebeskiLijeËnik.

»itajte tekst u Joelu 1,13-20. ©to prorok poruËuje narodu?Bez obzira na jedinstvene okolnosti, na koji je naËin ono πto segovori poziv koji se ponavlja u cijeloj Bibliji, u Starome i Novomezavjetu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prorok poziva duhovne starjeπine da proglase nacionalni dan moli-tve i posta kako bi narod dobio priliku da duboko ispita svoje srce, daodbaci svoje grijehe i vrati se svojem Bogu. Na taj Êe naËin obnovitisvoje pouzdanje u Boæju ljubav i pravednost. Na kraju, ova katastrofamogla bi navesti vjernike da uspostave ËvrπÊi odnos sa svojim Gospo-dinom.

U cijelom Pismu Bog se opisuje kao Gospodar i Stvoritelj prirode,koji je odræava i upotrebljava u svoje svrhe. U ovoj nacionalnoj katastro-fi, umjesto da razdere svoje haljine, Joel kaæe da narod treba razderatisvoje srce i otvoriti ga za Boæju milost i milosre.

RAZMISLITE: Katastrofe nas mogu pogoditi na mnogo naËina.Kada se to dogodi, bez obzira na naπe razumijevanje njihovog uzro-ka, za koja bismo se biblijska obeÊanja mogli uhvatiti da steknemonadu i snagu da izdræimo? Koja su obeÊanja posebno znaËajna zanas?

22

UTORAK 16. travnja

DAR BOÆJEG DUHA

»itajte Joel 3,1.2 (DK 2,28.29) i Djela 2,1-21. Kako Petarovdje tumaËi Joelovo proroËanstvo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na blagdan Pedesetnice, apostol Petar najavljuje da je Gospodinispunio svoje obeÊanje dano preko proroka Joela koje se odnosi naizlijevanje Svetoga Duha. Zajedno s izlijevanjem sile Svetoga Duha, ikao vidljivi znak Boæjeg nadnaravnog mijeπanja u povijest ljudskog ro-da, Bog Êe uËiniti da se dogaaju neobiËne pojave u prirodi, na zemljii na nebu.

“U vezi s prizorima velikoga Dana Boæjeg, Gospodin je preko proro-ka Joela obeÊao posebno djelovanje svog Duha (Joel 2,28). Ovo se pro-roËanstvo djelomiËno ispunilo na Duhove, ali Êe se ono u cijelosti ispu-niti djelovanjem boæanske milosti koje Êe pratiti zavrπno djelo Evane-lja.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 10)

U Joelu, pokajanje Êe biti praÊeno velikim izlijevanjem Svetoga Du-ha. To Êe dovesti do velikog buenja. Umjesto razaranja, uslijedit ÊeBoæji veliki blagoslov. Gospodin uvjerava svoj narod da Êe obnoviti svojedjelo stvaranja i da Êe narod biti izbavljen od svojih tlaËitelja.

Sveti Duh izlijeva se na Boæji narod isto onako kao πto se uljepomazanja izlijevalo na glave onih koje je Bog izabrao za posebnu slu-æbu. Sveti Duh je ujedno i dar sile izliven na one koji ga primaju kakobi mogli obaviti posebno djelo za Gospodina (Izlazak 31,2-5; Suci 6,34),samo πto to djelovanje Duha obuhvaÊa πiroko podruËje. U tom velikomtrenutku u povijesti, spasenje Êe biti dostupno svakome tko bude traæioBoga. Boæji Duh siÊi Êe na sve vjerne — bez obzira na njihovu starost,spol ili druπtveni poloæaj — kao ispunjenje Mojsijeve æelje da svi pri-padnici Gospodnjeg naroda postanu proroci i da Bog izlije svojega Sve-toga Duha na njih (Brojevi 11,29).

RAZMISLITE: ©to biste mogli uËiniti u svojem æivotu da otvo-rite svoje srce za izlijevanje Svetoga Duha?

23

SRIJEDA 17. travnja

PRIZOVITE BOÆJE IME

“Sunce Êe se prometnut’ u tminu, a mjesec u krv, prije negosvane Jahvin dan, velik i straπan. Svi πto prizivaju ime Jahvinospaπeni Êe biti, jer Êe na brdu Sionu i u Jeruzalemu biti spasenje,kao πto Jahve reËe, a meu preæivjelima oni koje Jahve pozove.”(Joel 3,4.5; DK 2,31.32)

PomrËina sunca i mjesec boje krvi ne treba shvatiti kao neku ele-mentarnu katastrofu, veÊ kao natprirodni znak pribliæavanja Dana Gos-podnjeg. U biblijska vremena mnogi neznaboæaËki narodi oboæavali sunebeska tijela kao svoje bogove pa je Mojsije opomenuo Izraelce da tonikada ne smiju Ëiniti (Ponovljeni zakon 4,19). U tom smislu JoelovoproroËanstvo pretkazuje da Êe idoli naroda poËeti nestajati kada Gospo-din izie da sudi. Tekst u Joelu 4,15 (DK 3,15) dodaje da Êe Ëak izvjezdana jata izgubiti svoju snagu i da viπe neÊe davati svjetlo, jer Êeprisutnost Boæje slave svojim sjajem sve nadmaπiti.

Iako Êe Kristova pojava uplaπiti nepokajane, kako Êe pravednicipozdraviti svojega Gospodina? U Ëemu Êe biti kljuËna razlika? Iza-ija 25,9; Joel 3,5 (DK 2,32); Djela 2,21; Rimljanima 10,13.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Bibliji izraz “prizvati ime Jahvino” ne znaËi samo smatrati sebeGospodnjim sljedbenikom i oslanjati se na Njegova obeÊanja. To moæeznaËiti objavljivati Boæje ime, svjedoËiti drugima o Gospodinu i o svemuπto je uËinio za ovaj svijet. Abraham je gradio ærtvenike i objavljivaoBoæje ime u cijelom Kannanu (Postanak 12,8). Mojsiju je na gori SinajuGospodin objavio svoju dobrotu i milost (Izlazak 33,19; 34,5). Psalmistpoziva vjerne da zahvaljuju Gospodinu i prizivaju Njegovo ime, objavlju-juÊi svima πto je uËinio (Psalam 105,1). Iste rijeËi nalaze se i u pjesmispasenja koju je ispjevao prorok Izaija (Izaija 12,4).

Prema tome, prizivati Gospodnje ime znaËi istodobno biti Gospodnjivjesnik radosne vijesti da Bog i dalje vlada svijetom, ali i pozivati ljudeu svijetu da sve promatraju u kontekstu Boæjih djela i Njegovog karakte-ra. Osim toga, to znaËi govoriti svakome o Boæjem velikoduπnom daruspasenja koje je ponueno svakom ljudskom biÊu.

RAZMISLITE: ©to za vas osobno znaËi “prizivati ime Jahvi-no”? Kako vi to Ëinite i πto se dogaa kada to Ëinite?

24


UTO»I©TE U VRIJEME NEVOLJE (Joel 3; DK Joel 4)

Biblijski proroci usporeivali su predstojeÊi Boæji sud s rikanjemlava, zvukom od kojeg su i najhrabriji drhtali (Joel 3,16; Amos 1,2; 3,8).U Bibliji je Sion oznaËavao mjesto Boæjeg zemaljskog prijestolja u Je-ruzalemu. S tog mjesta Bog Êe kazniti neprijatelja, ali Êe u isto vrijemeobraniti svoj narod koji strpljivo oËekuje Njegovu pobjedu. Oni Êe sudje-lovati u Njegovoj pobjedi dok On bude obnavljao svoje djelo stvaranja.

Neki ljudi ne mogu shvatiti opis Boæjeg konaËnog suda. Dobro jezato imati na umu da su zlo i grijeh stvarne pojave i da su snage kojestoje iza njih vrlo snaæne u svojim pokuπajima da se usprotive Bogu iuniπte svaki oblik æivota. Bog je neprijatelj zla. Upravo zato nas rijeËiproroka Joela pozivaju da ispitamo svoj æivot kako bismo se uvjerili dasmo na Gospodnjoj strani i da moæemo biti zaπtiÊeni u dan suda.

»itajte Matej 10,28-31. Kako nam ovi redci pomaæu da razu-mijemo, Ëak i u teπkim trenucima, πto smo sve dobili u Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Gospodin pomaæe ljudima koji su ustrajni u svojoj vjeri. On moæedonijeti uniπtenje na zemlju (Joel 4,1-15). Njegov narod ne treba seplaπiti Njegovog suda jer mu je On obeÊao da Êe ga πtititi (redak 16). Onmu je uputio rijeË svojeg obeÊanja. Njegova suverena i milostiva djelapokazuju da je vjeran svojem Savezu, da nikada viπe neÊe dopustiti dase pravednima nanese sramota (Joel 2,27).

Knjiga proroka Joela zavrπava vienjem preobraæenog svijeta u ko-jem rijeka teËe usred novog Jeruzalema, koji simbolizira prisutnostsamoga Boga usred naroda kojemu je oprostio sve grijehe (Joel 4,18-21;DK Joel 3,18-21). Ova proroËka poruka poziva nas da hodimo u Duhu,da cijelim srcem nastojimo æivjeti pravim krπÊanskim æivotom, ali i dapropovijedamo svima koji joπ nisu prizvali Kristovo ime. I dok to bude-mo Ëinili, trebamo se oslanjati na boæansko obeÊanje o Kristovoj trajnojprisutnosti preko Svetoga Duha u srcima Njegovog vjernog naroda.

“Mi moramo znati svoje pravo stanje jer inaËe neÊemo osjeÊatipotrebu za Kristovom pomoÊi. Moramo shvatiti kakva nam opasnostprijeti jer inaËe neÊemo potraæiti utoËiπte. Moramo osjetiti bol koju namzadaju naπe rane jer inaËe neÊemo æeljeti izljeËenje.” (Ellen G. White,Isusove usporedbe, str. 102)

RAZMISLITE: Kakvo je, prema vaπem miπljenju, vaπe pravostanje? Kakve boli osjeÊate? Na koji ste naËin stekli iskustvo s“utoËiπtem” koje nam je Krist obeÊao?

25

PETAK 19. travnja


Prorokovo ime Joel bilo je uobiËajeno u biblijska vremena; onoznaËi “Gospodin je Bog”. Ovo ime odgovara i osnovnoj temi njegoveknjige: samo Bog je potpuno svet i pravedan i Njegovo djelo je suverenona Zemlji. Povijest svih naroda nalazi se u Njegovoj ruci. To se odnosii na æivot svakog ljudskog biÊa.

“Bitna pitanja vjeËnosti zahtijevaju od nas neπto viπe od samo nekeumiπljene religije, religije rijeËi i obliËja poboænosti, u kojoj istina ostajeu predvorju srca. Bog poziva na obnovu. RijeËi Biblije, i samo Biblije,trebaju odjekivati s propovjedaonica. Meutim, Bibliji je oduzeta njezinasnaga, a posljedice se vide u sniæavanju tona duhovnog æivota. U mno-gim danaπnjim propovijedima nema onog oËitovanja boæanskoga kojebudi savjest i unosi æivot u duπu. Sluπatelji ne mogu reÊi: ‘Zar nije srcegorjelo u nama dok nam je putem govorio i tumaËio Pisma!’ (Luka24,32) Ima mnogo onih koji plaËu za æivim Bogom, koji Ëeznu za boæan-skom nazoËnoπÊu. Neka Boæja rijeË progovori srcu! Neka oni koji susluπali samo predaje i ljudske teorije i uzreËice Ëuju glas Onoga kojimoæe obnoviti duπu za vjeËni æivot!” (Ellen G. White, Izraelski prorocii kraljevi, str. 398)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Na koje je naËine poruka proroka Joela posebno vaæna i zanas koji æivimo u vrijeme svrπetka i pred kojima su ozbiljni iznaËajni dogaaji?

2. ProËitajte odjednom cijelu Knjigu proroka Joela i odgovoritena sljedeÊe pitanje: U kojoj se mjeri poruka proroka Joela odnosina njegov naraπtaj? Kako se odnosi i na druge, kasnije naraπtaje?

3. Joelova knjiga opisuje razne vrste Boæjih blagoslova koji seizlijevaju na Njegov narod. Pravi li ovo proroËanstvo razliku izmeumaterijalnih i duhovnih blagoslova? Na koji naËin?

4. Kako nam razumijevanje velike borbe izmeu dobra i zlapomaæe da razumijemo straπne nevolje i stradanja s kojima Êe sesvijet suoËiti?

5. Duh proroπtva u ovom dijelu pouke govori o “izmiπljenoj”religiji. ©to bi to moglo znaËiti? Kako mi moæemo znati je li naπareligija izmiπljena ili stvarna?

26


Gospodin Bog svih naroda(Amos)

“Lav riËe: tko da se ne prestravi? Gospod Jahve govori: tkoda ne prorokuje?” (Amos 3,8)

Biblijski tekstovi: Amos 1; 2; 4,12.13; Izaija 58; Luka 12,47.48; 1. o kraljevima 8,37-40; Obadija.

Glavna misao: NeËovjeËni postupci grijeh su protiv Boga i bitÊe na odgovarajuÊi naËin pohoeni Boæjim sudom.

Lav u Bibliji Ëesto simbolizira kralja æivotinjskog svijeta. Njegovapojava upuÊuje na neodoljivu snagu i veliËanstvo, ali i na krvoæednosti razaranje. Lav riËe i kad nije u lovu, njegova rika odjekuje kilometri-ma. Pastir Amos bio je poslan Izraelcima da ih opomene da je Ëuo lavakako riËe — a lav nije bio nitko drugi do Gospodin! Pokrenut SvetimDuhom, prorok Amos usporeuje Boæji naËin obraÊanja narodima, ali isvojem izabranom narodu, s rikom lava (Amos 1,2).

Amos je bio pozvan u proroËku sluæbu da govori narodima koji supoËinili zloËin protiv ËovjeËnosti. Bio je poslan i druπtvu u kojem supovlaπteni i poboæni ljudi æivjeli u miru i blagostanju. Da, ti isti ljudi sutlaËili siromaπne, dopuπtali da se obavljaju neËasni poslovi i da se nasudovima daje mito. Ovog tjedna mi Êemo sluπati πto Gospodin govoriprotiv takvih neËasnih djela.

27


ZLO»INI PROTIV »OVJE»NOSTI

»itajte tekst u Amosu 1 i 2. Zaπto je Gospodin upozorio ljudeda se sud pribliæava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva dva poglavlja Knjige proroka Amosa sadræe sedam proroËan-stava protiv okolnih naroda, a zatim dolazi i proroËanstvo protiv Izraela.Okolni narodi nisu osueni zato πto su neprijatelji Izraela, veÊ zato πtokrπe opÊa naËela ËovjeËnosti. U Amosovoj optuæbi istiËu se dvije Ëinje-nice: nevjernost i odsutnost saæaljenja.

Na primjer, Tir je bio vodeÊi trgovaËki grad na Sredozemlju, sjever-no od Izraela. Zbog njegove skoro neosvojive utvrde na otoku, grad sehvalisao svojom sigurnoπÊu. ©toviπe, tirski glavari sklopili su mirovneugovore s okolnim narodima, meu kojima su bili Filistejci. Grad sepovezao s Izraelom poveljom o prijateljstvu za vrijeme vladavine Davidai Salomona (1. o kraljevima 5,1.12), a poslije i za vrijeme kralja Ahaba(1. o kraljevima 16,30.31). Ne treba nas iznenaditi πto u 1. o kraljevima9,13 tirski kralj Hiram naziva Salomona svojim “bratom”.

Ipak, stanovnici Tira prekrπili su ovu povelju o bratimljenju. Tir nijebio osuen zbog odvoenja robova, veÊ zato πto ih je predavao izrael-skim neprijateljima, Edomcima. Prema tome, stanovnici Tira bili su od-govorni za okrutnosti koje su trpjeli zarobljenici od ruke svojih nepri-jatelja. Iz Boæjeg kuta promatranja, osoba koja podupire i odobrava zlo-Ëin isto je toliko kriva kao i osoba koja ga Ëini.

BuduÊi da je Bog vladar nad svima i ima svu vlast, On dræi sudbinucijeloga svijeta u svojoj ruci. On je imao namjere i planove koji su seπirili daleko izvan izraelskih granica. Bog Izraela je Gospodar svih naro-da; cjelokupna ljudska povijest u Njegovoj je ruci. On je Bog Stvoriteljkoji daje æivot svima, i svi su odgovorni Njemu.

RAZMISLITE: Svi se mi uznemirimo zbog nepravdi koje sedogaaju na sve strane. Kad ne bi bilo Boga, kakvu bismo nadumogli imati da Êe pravda ikada pobijediti? ©to za vas znaËi obeÊa-nje koje se ponavlja u cijeloj Bibliji — da Êe Bog uvesti pravdu i sudu svijet? Kako se moæemo uhvatiti za to obeÊanje usred svih ne-pravdi s kojima se susreÊemo?

28


PRAVDA ZA POTLA»ENE

Boæji sveopÊi sud jedna je od najvaænijih doktrina koje nalazimo uKnjizi proroka Amosa. Na poËetku svoje knjige prorok objavljuje Boæjisud nad nekoliko okolnih naroda zbog njihovih zloËina protiv ËovjeËno-sti. Potom, naravno, Amos hrabro objavljuje da Êe Bog suditi i Izraelu.Gospodnji gnjev nije usmjeren samo na okolne narode, veÊ i na narodkoji je izabrao. Judejci su odbacili RijeË Gospodnju i nisu poπtovaliNjegove upute.

U isto vrijeme, Amos se bavi Izraelom Ëak i mnogo viπe nego Judomzato πto je Izrael prekrπio Savez s Bogom i uËinio tako mnogo grijeha.Zbog gospodarskog napretka i politiËke stabilnosti u Izraelu, doπlo je doopadanja duhovnosti. Ovo opadanje duhovnosti pokazalo se i u druπtve-noj nepravdi. U Izraelu su bogati iskoriπtavali siromaπne, jaki su tlaËilislabe. Bogati su mislili samo na sebe i svoj osobni dobitak, Ëak i kadaje stjecan na raËun siromaπnih. Stanje u svijetu nije se jako promijenilotijekom posljednjih nekoliko tisuÊa godina, zar ne?

Amos je propovijedao da postoji æivi Bog koji gleda kako se ponaπa-mo jedni prema drugima. Pravda je neπto daleko veÊe od zamisli ilipravila. Samom Bogu stalo je do pravde. Prorok opominje da Êe kamenekuÊe u Izraelu, njihov namjeπtaj presvuËen bjelokosti, vrhunska hranai piÊe i najbolja kozmetika jednoga dana biti uniπteni.

»itajte Izaija 58. Na koji naËin ovo poglavlje donekle izraæavaistinu za naπe vrijeme? Na koji je naËin naπa poruka svijetu mnogoviπe od toga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija jasno nauËava da druπtvena pravda treba biti prirodni proiz-vod Evanelja. Kada nas Sveti Duh uËini sliËnima Isusu, mi sudjelujemoi u Boæjoj skrbi o bliænjima. Petoknjiæje zahtijeva poπteno postupanjeprema strancima, udovicama, i siroËadi (Izlazak 22,21-24). Proroci go-vore o Boæjoj brizi da se uspostavi pravedan odnos prema potlaËenimai obespravljenima (Izaija 58,6.7). Psalmist naziva Boga koji æivi u svojemsvetom stanu “ocem sirota, braniteljem udovica” (Psalam 68,6). Krist jepokazivao veliku brigu za one koje je druπtvo odbacilo (Marko 7,24-30;Ivan 4,7-26). Isusov brat Jakov poziva nas da svoju vjeru pokaæemo nadjelu u pomaganju onih koji su oskudici (Jakov 2,14-26). Nijedan Kristovsljedbenik ne moæe Ëiniti manje od toga, a da ipak ostane Kristovsljedbenik.

29

UTORAK 23. travnja

OPASNO JE IMATI PREDNOST

Amosova proroËka poruka nije trebala biti ograniËena na povijesnipoloæaj Izraela, veÊ se trebala proπiriti i izvan Izraela i Jude. U Staromezavjetu Izrael je imao jedinstveno, ali ne i iskljuËivo pravo na Boga.

»itajte tekst u Amosu 3,1.2. Hebrejska rijeË jada, “poznati”, kojase pojavljuje u drugom retku, sadræi posebno znaËenje bliskosti. UJeremiji 1,5, na primjer, Bog kaæe da “zna” proroka i da ga je odvojiosebi joπ prije roenja. Isti je sluËaj i s Izraelom. Izrael nije bio samo joπjedan narod viπe na Zemlji. Umjesto toga, Bog ga je odvojio za svetuboæansku svrhu. Izrael je bio u posebnom odnosu s Bogom.

Sam Bog je izabrao Izrael i izveo ga iz ropstva na slobodu. Izlazakiz Egipta bio je najvaæniji dogaaj u poËetku povijesti Izraela kao naro-da. On je postavio temelj za Boæje djelo otkupljenja i osvajanja Kanaana.Meutim, snaga i blagostanje naveli su Izraelce da se uzohole zbogsvojeg povlaπtenog poloæaja kao Gospodnjeg izabranog naroda.

»itajte Kristovu izjavu u Luki 12,47.48. Na koji naËin trebamorazumjeti naËela koja On ovdje istiËe: ako se velike prednosti uæivotu zloupotrebljavaju, one Êe biti zamijenjene velikim kaznama?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Po Boæjem nadahnuÊu, prorok opominje Izraelce da Êe, zato πto suBoæji izabrani narod, biti posebno odgovorni za svoje postupke. SamGospodin kaæe da jedinstveni odnos Izraela prema Njemu nameÊe iodgovornost, i da Êe kazna stiÊi svakoga tko ne izvrπava obveze. DrugimrijeËima, Izrael kao Boæji izabrani narod, joπ viπe potpada pod Njegovsud upravo zato πto ga prednosti obvezuju i Ëine odgovornima. Izraelnije bio izabran samo zato da bi imao povlaπteni poloæaj, veÊ i duænostsvjedoka svijetu, svjedoka koji Êe govoriti o Gospodinu koji ga je blago-slovio.

RAZMISLITE: “Takozvane Kristove Crkve u ovom naraπtajuuæivaju najveÊe prednosti. Gospodin nam se objavljivao i davao sveveÊe svjetlo. Naπe su prednosti mnogo veÊe od prednosti koje jeuæivao nekadaπnji Boæji narod.” (Ellen G. White, Isusove uspored-be, str. 216) Razmislite o svemu πto smo dobili kao Ëekaoci Kristo-vog drugog dolaska. Zaπto bismo trebali zadrhtati pred odgovor-nostima koje su povezane s tim prednostima? »inimo li to, ili smose veÊ navikli na njih? Nismo li Ëak postali ravnoduπni premasvemu πto smo dobili? Ako je tako, kako bismo se mogli promije-niti?

30

SRIJEDA 24. travnja

SUSRET IZRAELA S BOGOM

“Pripravi se, Izraele, da susretneπ Boga svoga!” (Amos 4,12)Amos 4 poËinje opisom grijeha Izraela, a zavrπava najavom dana

obraËuna. Bog smatra svoj narod posebno odgovornim za naËin na kojiæivi i postupa prema bliænjima.

Amos je nabrojio niz elementarnih katastrofa, od kojih je svaka biladovoljna da obrati narod Bogu. Lista se sastoji od sedam nedaÊa, kaopune mjere kazne zbog krπenja Boæjeg Saveza, u skladu s MojsijevimrijeËima u Levitskom zakoniku 26. Neke od nedaÊa podsjeÊaju na zlakoja je Bog nekada slao na Egipat, dok posljednje zlo jasno podsjeÊa napotpuno uniπtenje Sodome i Gomore.

Prema Salomonovoj molitvi prigodom posveÊenja Hrama, πto binedaÊe morale navesti ljude da Ëine? 1. o kraljevima 8,37-40.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraelski narod nije se viπe ponaπao onako kako se ponaπa norma-lan narod i Bogu je bilo izuzetno teπko privuÊi njegovu pozornost. ©tovi-πe, Boæje kazne su joπ viπe otvrdnule srce naroda. BuduÊi da se narodnije vratio Bogu, Amos mu upuÊuje posljednji poziv za pokajanje.

KonaËna kazna prijeti, ali Amos ne govori kakva Êe ona biti. Velikanesigurnost u Amosovom izlaganju Ëini prijetnju sudom joπ straπnijom.Izrael nije potraæio Boga, pa zato Bog izlazi u susret narodu. Ako kaznanije uspjela, hoÊe li susret biti uspjeπniji?

Tekst u Amosu 4,12: “Stog Êu, Izraele, ovako s tobom postupiti”,rijeËi su tradicionalne formule zakletve. Ova sveËana izjava poziva Izraelada se pripremi za susret s Bogom, kao πto su nekada Ëinili prije susretas Bogom na Sinaju (Izlazak 19,11.15).

RAZMISLITE: »itajte pozorno tekst u Amosu 4,12.13. Kadbiste iznenada Ëuli opomenu: “Pripravi se, Izraele, da susretneπBoga svoga”, kako bi glasio vaπ odgovor? ©to je vaπa jedina nada?(Vidi Rimljanima 3,19-28.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

31


OHOLOST KOJA DOVODI DO PADA

»itajte Knjigu proroka Obadije. Koje vaæne moralne i duhovneistine moæemo pronaÊi u toj knjizi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Knjiga proroka Obadije najkraÊa je starozavjetna knjiga, koja govorio Boæjem sudu nad Edomom. Poruka knjige usredotoËuje se na tripitanja: Edomovu oholost (Obadija 1-4); buduÊe poniæenje Edoma (Oba-dija 5-9) i Edomovo nasilje prema Judi (Obadija 10-14).

Edomci su bili potomci Jakovljevog brata Ezava. Neprijateljstvoizmeu Izraelaca i Edomaca vodi nas sve do sukoba izmeu dvojicebraÊe, koja su poslije postala praoci dva velika naroda. Meutim, premaIzlasku 33, braÊa su se kasnije ipak pomirila. Upravo zato je Bog zapo-vjedio Izraelcima da ne preziru Edomce jer su im braÊa (Ponovljenizakon 23,7).

Usprkos tome, neprijateljstvo izmeu dva naroda nastavljalo sestoljeÊima. Kada su Babilonci razorili Jeruzalem i odveli njegove sta-novnike u ropstvo, Edomci su se ne samo radovali, veÊ su pljaËkaliizbjegle Judejce i njihov grad (Psalam 137,7). Zato je prorok Obadijaopomenuo Edomce da Êe im biti sueno prema njihovim vlastitimpravilima: “Dat Êe ti se milo za drago.” (Obadija 15) Edomci se premaJudejcima nisu ponaπali kao braÊa u njihovim najteæim trenucima, veÊsu se Ëak pridruæili njihovim neprijateljima (Tuæaljke 4,21.22).

PodruËje koje su nastanjivali Edomci nalazi se jugoistoËno od Mr-tvog mora. To je brdovita zemlja, puna visokih planinskih vrhova, πpiljai usjeka u kojima se mogu sakrivati cijele vojske. Nekoliko edomskihgradova bilo je smjeπteno upravo na tim nepristupaËnim mjestima. GradSela — poznat i kao Petra — bio je glavni grad Edoma. Taj narod jeusvojio arogantno samopouzdanje koje se ogledalo u pitanju: “Tko li Êeme na zemlju skinuti?” (Obadija 3)

Bog proglaπava krivima one koji se koriste nadmoÊnoπÊu nad lju-dima u nevolji. Obadija je opomenuo ohole Edomce da Êe im Bog doni-jeti poniæenje. Nema mjesta gdje bismo se mogli sakriti od Gospodina(Amos 9,2.3). Gospodnji dan koji dolazi donijet Êe osudu i spasenje.Edom Êe ispiti Ëaπu Boæjega gnjeva, dok Êe se blagostanje Boæjeg narodaobnoviti.

32

PETAK 26. travnja


“Od samog nastanka svoje vjere, Izraelci su vjerovali da su Boæjiizabrani narod koji treba izvrπiti Njegovo poslanje u svijetu. To vjerova-nje bilo je zaglavni kamen hebrejske vjere i njihovo utoËiπte u trenu-cima nevolje. Ipak, proroci su osjeÊali da je za mnoge njihove suvre-menike upravo to vjerovanje kamen spoticanja; ta utjeha, to utoËiπte.Oni su morali podsjeÊati narod da se Ëinjenica πto su izabrani narod nesmije smatrati dokazom da su postali Boæji ljubimci, da su zaπtiÊeni odkazne, veÊ, sasvim suprotno, da su samo joπ ozbiljnije izloæeni Boæjimsudovima i kaznama. ...

Je li ovaj izbor znaËio da je Bog zainteresiran iskljuËivo za Izrael-ski narod? ZnaËi li izlazak iz Egipta da je Bog ukljuËen samo u povijestIzraela i da je potpuno nezainteresiran za sudbinu drugih naroda?” (A.Heschel, The Prophets, str. 32,33)

“Kada su sve utvrde duπe bile sruπene, zavedeni vjernici se viπenisu mogli obraniti od grijeha i potpuno su se predali zlim strastimasvoga ljudskoga srca. Protiv sveopÊeg izrabljivanja, oËiglednih nepravdi,nevienih nastranosti, besramnog æderanja i pijanstva, neograniËeneraskalaπenosti i pokvarenosti svoga vremena, proroci su podizali svojglas; ali uzaludni su bili njihovi prosvjedi, uzaludno njihovo ukazivanjena grijeh. Prorok Amos piπe: ‘Mrze Ëovjeka πto na vratima pravdu dijelii grde onog πto zbori poπteno.’ ‘TlaËite pravednika i primate mito, odbi-jajuÊ siromaha na gradskim vratima.’ (Amos 5,10.12)” (Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, str. 179,180)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Lako je biti prijateljski raspoloæen prema nekome tko vamneπto moæe ponuditi. Ali πto reÊi o onima koji su u nevolji i nemajuvam πto dati, veÊ, naprotiv, imaju neku potrebu i oËekuju od vas daim pomognete? Kako se trebamo ponaπati prema takvim ljudima?Kako se vi osobno ponaπate prema njima?

2. Razmislite o onome πto smo dobili od Boga kao ËekaociKristovog drugog dolaska! VeÊina krπÊana nema pojma o blagoslo-vima svetkovanja subote niti o njezinoj vaænosti u vrijeme svrπetka;veÊina misli da umrli nakon smrti odlaze neposredno u raj ili umuke pakla. Mnogi ne vjeruju u tjelesno uskrsnuÊe Isusa Krista niu Njegov stvarni drugi dolazak. Koje smo druge velike istine pri-mili, a drugi ih ne poznaju ili ne æele upoznati? Koje su odgovorno-sti povezane s poznavanjem tih istina?

33

POUKA 5 27. travnja — 4. svibnja

Traæite Jahvu, i æivjet Êete!(Amos)

“Traæite dobro, a ne zlo, da biste æivjeli, i da Jahve, Bognad Vojskama, odista s vama bude kao πto velite da jest.”(Amos 5,14)

Biblijski tekstovi: Amos 5,1-15; Hebrejima 5,14; Izaija 5,20;Amos 7,10-17; 9,11-15; Djela 15,13-18.

Glavna misao: Prorok Amos podsjeÊa nas da æivota ima samoako traæimo Boga.

“Da je Izrael bio vjeran Bogu, On bi mogao postiÊi svoj cilj uzpomoÊ njihova uvaæavanja i uzdizanja. Da su hodili putovima posluπnosti,On bi ih uzdigao ‘ËaπÊu, imenom i slavom nad sve narode koje je stvo-rio’. ‘Svi narodi zemlje vidjet Êe’, rekao je Mojsije, ‘da je nada te zazvanoime Jahvino, te Êe strahovati od tebe.’ ‘Kad oni Ëuju za sve ove zakone’,reÊi Êe: ’Samo je jedan narod mudar i pametan, a to je ovaj veliki narod.’(Ponovljeni zakon 26,19; 28,10; 4,6) Meutim, zbog njihovog se nevjer-stva Boæja namjera mogla ostvariti samo kroz neprekidne patnje iponiæenja.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 15)

Ovaj tjedan, dok nastavljamo prouËavati Knjigu proroka Amosa,vidjet Êemo nekoliko naËina na koje je Bog pozivao svoj narod da odbacigrijehe i da se vrati Njemu, jedinom istinskom izvoru æivota. Na kraju,i mi Êemo morati birati izmeu dvije moguÊnosti: izmeu æivota i smrti.Nema nikakvog srednjeg rjeπenja. U nastavku prorok Amos Êe nampokazati golemu razliku izmeu ova dva izbora.

34


LJUBITE GOSPODINA I MRZITE ZLO

Stanje u Izraelu postalo je vrlo teπko: vladala je pokvarenost, na-silje i grijeh. Ljudi su stigli do ruba propasti; i sam opstanak naroda jebio ugroæen. Zbog tog je razloga Amos napisao tuæbalicu kojom opla-kuje buduÊu propast Izraela (Amos 5,1-15). U proroËkim knjigama Ëestose ne pravi razlika izmeu Gospodnjih izjava i izjava samog proroka.Prema tome, u Amosovoj tuæbalici moæemo vidjeti i Gospodnju tuæba-licu nad Izraelom.

Svrha ove pogrebne pjesme u Amosu 5,1-15 bila je da trgne narodi natjera ga da se suoËi sa stvarnoπÊu. Ako budu ustrajali u svojimgrijesima, sigurno Êe propasti. Ako pak, s druge strane, odbace zlo ivrate se Gospodinu, ostat Êe æivi. Gospodin oËekuje od ljudi da se uskla-de s Njegovom voljom.

»itajte Amos 5,14.15. Kako netko moæe “mrziti zlo, ljubitidobro”? Vidi i Hebrejima 5,14; Rimljanima 12,9; Izreke 8,36.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Amos poziva ljude ne samo da prestanu Ëiniti zlo, veÊ i da gazamrze, a ljube dobro. Zapovijed u ovom dijelu teksta se pojaËava. Gla-goli “ljubiti” (hebrejski ahàv) i “mrziti” (hebrejski sané) u Bibliji seËesto odnose na odluke i postupke, a ne samo na osjeÊaje. DrugimrijeËima, promjena u ponaπanju ljudi dovest Êe i do promjene u njiho-vim djelima i postupcima.

U ovom kontekstu, koje upozorenje nalazimo u Izaiji 5,20?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svima koji Êe u taj zli dan neustraπivo sluæiti Bogu prema svojojsavjesti bit Êe potrebna hrabrost, Ëvrstina i poznavanje Boga i NjegoveRijeËi; oni koji budu vjerni Bogu bit Êe progonjeni, njihove pobude na-padane, njihovi najplemenitiji napori pogreπno tumaËeni i njihova ime-na ozloglaπena. Sotona Êe se sluæiti svom prijevarom da utjeËe na srcei zamagli razum, da zlo prikaæe dobrom, a dobro zlom.” (Ellen G. White,Djela apostolska, str. 271)

RAZMISLITE: Kako moæemo ljubiti dobro i mrziti zlo ako do-puπtamo da budemo prevareni tako πto zlo nazivamo dobrom, adobro zlom? ©to je naπa jedina zaπtita protiv ove prijevare?

´

35


UOBI»AJENA RELIGIJA

»itajte Amos 5,23.24; Hoπea 6,6; Matej 9,13; Psalam 51,19.©to otkrivaju ovi tekstovi? Ili, πto je joπ vaænije, kako se naËelaovih tekstova mogu neposredno primijeniti na trenutaËni duhovniæivot nas Ëekalaca Isusovog drugog dolaska? Na koji bismo naËinmogli biti krivi πto Ëinimo upravo ono πto ne bismo smjeli Ëiniti?(Na ovom podruËju Ëovjek vrlo lako moæe prevariti samoga sebe!)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Viπe od drugih knjiga u Bibliji, Knjiga proroka Amosa usredotoËujese na nepravde, okrutnost i neËovjeËno ponaπanje. Ona osim toga nudiBoæje vienje takvog ponaπanja. Amos govori da Bog prezire praznerituale mrtvog formalizma takozvanih vjernika i poziva ih da se refor-miraju. Bogu nisu ugodne izvanjske prazne forme bogosluæja onih kojiistodobno tlaËe druge zbog osobnog dobitka. Njihov æivot pokazuje dasu promaπili cjelokupnu bit poboænosti i istinskog sluæenja Gospodinu,da su potpuno pogreπno razumjeli dublje znaËenje Njegovog Zakona.

I doista, Bog odbacuje njihove vjerske rituale jer ne proizlaze izæivota vjere. Zavrπne rijeËi u Amosu 5,14.15 pozivaju Izraelce da traæeGospodina i da æive. Traæenje Gospodina usporeuje se s hodoËaπÊimau poznata vjerska srediπta u Betelu, Gilgalu ili Beer ©ebi (Amos 5,5), trigrada koja su, zajedno sa svojim svetiπtima, bila osuena na uniπtenje.

Ono πto je Bog stvarno æelio bilo je da u zemlji vladaju pravda i mir.Zapovijed da traæe Gospodina nadovezuje se na zapovijed da traæe dobro.Gospodin poziva Ostatak da se odvoji od zlih obiËaja i vjerskog formali-zma i da, umjesto toga, uËini da pravda teËe kao rijeka i pravednost kaonepresuπni izvor. Dok se pravda odnosi na pravedno postupanje predBogom, pravednost je kvaliteta æivota u odnosu prema Bogu i okolini.Ovdje je prikazana slika poboænog naroda Ëija se religija spustila narazinu praznih formi i rituala bez promjene srca koja mora pratiti istin-sku vjeru. Vidi Ponovljeni zakon 10,16. Kako bismo onda i mi moralibiti ozbiljni u svojem vjerskom æivotu!

36

UTORAK 30. travnja

POZVAN U PRORO»KU SLUÆBU

Amosov dom nalazio se u Tekoi, u Judi, ali ga je Bog poslao daproriËe u Izraelu. On je otiπao u sjeverno kraljevstvo i proricao s takvomsnagom da “zemlja ne moæe viπe podnijeti njegovih rijeËi” (Amos 7,10).Sigurno su mnogi Izraelci sumnjiËavo gledali na Amosa i odbacivali gakao Gospodnjeg vjesnika. Usprkos takvom odbacivanju, on je vjernoobavljao svoju proroËku sluæbu.

»itajte Amos 7,10-17. Koji poznati uzorak ovdje nalazimo?Koje druge primjere moæete naÊi u Bibliji o sliËnim dogaajima?©to bismo mogli nauËiti iz ovih primjera?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Meu onima kojima se nije svidjelo Amosovo propovijedanje bio jeAmasja, sveÊenik iz Betela, koji je optuæio Amosa za urotu protivizraelskog vladara. Betel je bio jedno od dva kraljeva bogosluæna sredi-πta, srediπte otpalog i laænog bogosluæja. Amos je javno propovijedao daÊe, ako se Izrael ne pokaje, njegov kralj poginuti od maËa i da Êe narodbiti odveden u ropstvo. Amasja je naredio Amosu da se vrati u Judeju,gdje Êe njegova poruka protiv Izraela biti mnogo bolje prihvaÊena.

OdgovarajuÊi sveÊeniku, Amos naglaπava da njegov proroËki pozivdolazi od Boga. On tvrdi da nije neki profesionalni prorok Ëije se uslugemogu kupiti. Amos se ograuje od profesionalnih proroka koji proriËuza novac.

Govorenje istine ni na koji naËin ne znaËi da Êe poruka biti pri-hvaÊena, jer istina moæe ponekad biti vrlo neugodna i — ako ugroæavaljude na vlasti — moæe dovesti do ozbiljnog protivljenja. Boæji pozivzahtijevao je od Amosa da propovijeda otvoreno i hrabro protiv grijehakralja i knezova sjevernog kraljevstva, tako da je bio optuæen za izdaju.

RAZMISLITE: Kako vi reagirate kada vam drugi kaæu da jevaπe ponaπanje greπno i da Êete njime navuÊi kaznu na sebe? ©tonam naπ odgovor na ovu opomenu govori o nama, a moæda i o naπojpotrebi da se promijenimo u srcu i ponaπanju?

37

SRIJEDA 1. svibnja

NAJGORA VRSTA GLADI

“Evo, dani dolaze — rijeË je Jahve Gospoda — kad Êu poslatiglad na zemlju, ne glad kruha ni æe vode, veÊ sluπanja rijeËiJahvine. Tumarat Êe od mora do mora, od sjevera do istoka potucatise iπtuÊi rijeË Jahvinu, ali je neÊe naÊi.” (Amos 8,11.12) Kako darazumijemo znaËenje ovih rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Amosu 8 prorok opisuje razorne posljedice Boæjeg suda nadnepokajanim Izraelom. Bog Êe kazniti narod zbog njegovih grijeha takoπto Êe poslati glad na zemlju. Meutim, u 11. i 12. retku prorok govorio gladi i æei za Boæjom rijeËju. Tragedija koja Êe nadmaπiti sve ostalejest glad za Boæjom rijeËju zato πto Êe Bog uskratiti ljudima svoju rijeË.Nijedna druga glad nije teæa.

Kada bi se naπli u nekoj nevolji, Izraelci bi se Ëesto obraÊali Go-spodinu i traæili proroËku rijeË utjehe i nade. Ovoga puta se Boæji odgo-vor sastojao od πutnje. Dio Boæje kazne bilo je i povlaËenje Boæje rijeËinarodu upuÊivane preko proroka.

Ako Boæji narod i dalje bude neposluπan, kaæe prorok, doÊi Êevrijeme kada Êe biti æeljan Boæje poruke, ali Êe tada biti kasno da seokreÊe Boæjoj rijeËi u nadi da Êe izbjeÊi kaznu. To je bila posljedicaIzraelovog upornog odbijanja Boæje poruke preko proroka Amosa. SliË-no ©aulu prije posljednje bitke (1. Samuelova 28,6), narod Êe jednogadana konaËno shvatiti koliko mu je Boæja poruka potrebna.

Svi Êe stanovnici oËajniËki traæiti Boæju rijeË, istu onu rijeË koju suzanemarivali u vrijeme kada ju je prorok upuÊivao. Posebno Êe time bitipogoeni mladi. Dok su stariji naraπtaji Ëuli Boæju rijeË i odbacili je,mladi ljudi nikada neÊe ni imati priliku posluπati proroËku objavu.

©to sljedeÊi tekstovi govore o straπnim posljedicama Boæje πu-tnje? 1. Samelova 14,37; Psalam 74,9; Izreke 1,28; Tuæaljke 2,9;Hoπea 5,6; Mihej 3,5-7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RAZMISLITE: Na koje se sve naËine moæemo ogluπiti o Boæjiglas u svojem æivotu? Iako je takva pomisao straπna, razmislite oposljedicama Boæje πutnje! Kako moæemo biti potpuno sigurni da seto nama nikada neÊe dogoditi?

38

»ETVRTAK 2. svibnja

POPRAVLJANJE JUDINIH RU©EVINA

Prorok sada prelazi s mraËne slike greπnosti naroda i suda koji muprijeti na slavno obeÊanje o buduÊoj obnovi (Amos 9,11-15). Dan Gospo-dnji, prethodno opisan kao dan kaænjavanja (Amos 5,18), sada je danspasenja, jer je spasenje, a ne kaænjavanje, Boæja posljednja rijeË Nje-govom narodu. Meutim, spasenje Êe doÊi nakon kazne, a ne umjestonje. Usred sveg mraka i nesreÊe, Amos ipak zavrπava svoju knjigu po-rukom nade. SuoËena s moguÊnoπÊu skorog izgnanstva, Davidova di-nastija pala je tako nisko da se viπe ne naziva domom, nego kolibom.Meutim, Davidovo Êe se kraljevstvo obnoviti i ujediniti pod jednimvladarom. Daleko od Izraelovih granica, drugi narodi Êe prizvati Boæjeime i uæivati Njegove blagoslove zajedno s Izraelom. Knjiga zavrπava tomsretnom izjavom punom nade.

Biblijski proroci ne govore da su Boæje kazne same sebi svrha. Izaskoro svih opomena krije se i poziv na otkupljenje. Iako je prijetnjaizgnanstvom neposredna, Gospodin ipak hrabri ostatak obeÊanjem oobnovi zemlje. Ostatak Êe uæivati u obnavljanju Saveza. Oni koji doæivesud, vidjet Êe da Bog radi na tome da ih spasi i obnovi.

Kako Êe izgledati konaËno ispunjenje Amosovih obeÊanja oobnovi Boæjeg naroda? Vidi Luka 1,32.33; Djela 15,13-18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogi hebrejski uËitelji smatraju tekst u Amosu 9,11 mesijanskimobeÊanjem koje je bilo dano Abrahamu, ponovljeno Davidu i spomenutona mnogim mjestima u Starome zavjetu. Novi vladar iz Davidove lozevladat Êe mnogim narodima, ispunjavajuÊi tako Boæje obeÊanje danoAbrahamu (Postanak 12,1-3). Mesija Êe vladati i nad neprijateljima kaoπto su Edomci. Obnovljene ruπevine Boæjeg naroda nikada viπe neÊe bitisruπene.

Dolaskom Isusa Krista, Davidovog najveÊeg Sina, Bog je ispuniosvoje milostivo obeÊanje. Jakov citira ovaj tekst iz Amosa da pokaæekako su vrata spasenja otvorena i neznaboπcima koji mogu uæivati punumjeru zavjetnih prednosti povjerenih Crkvi. Bog Êe ponuditi svojeblagoslove otkupljenja i Æidovima i neznaboπcima u obeÊanom Mesiji,Abrahamovom i Davidovom potomku.

RAZMISLITE: KonaËno ispunjenje tih obeÊanja svima koji ihprihvate, Æidovima i neznaboπcima, vidjet Êe se tek prigodomKristovog drugog dolaska. Kako moæemo odræati tu nadu u obeÊa-nje i ne dopustiti da ona izblijedi u æivotnim nedaÊama?

39

PETAK 3. svibnja


“Naπ poloæaj pred Bogom ne ovisi o koliËini svjetlosti koju smoprimili, veÊ o tome kako smo iskoristili ono πto imamo. Na taj naËin Ëaki neznaboπci, koji izaberu ono πto je pravo koliko to mogu razlikovati,u povoljnijem su poloæaju od onih koji su dobili veliku svjetlost i kojitvrde da sluæe Bogu, ali na tu svjetlost ne obraÊaju pozornost i svojimsvakodnevnim æivotom pobijaju ono πto ispovijedaju.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 182)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao razred, razmotrite odgovore na pitanja iz dijela poukeza nedjelju o tome kako moæemo mrziti zlo a ljubiti dobro, kao io opasnosti da nazovemo zlo dobrim i dobro zlim. Zaπto je taopasnost posebno velika kada kultura i druπtvo poËnu mijenjatisvoj sustav vrijednosti, kada prihvaÊaju odreene oblike ponaπanja,naËin æivota i dræanje koje Biblija jasno osuuje? Kao pojedinci,Ëak i kao Crkva, mi nismo imuni na kulturne i druπtvene trendovedruπtva u kojemu æivimo. Razmotrite promjene koje su se dogodileu naπoj kulturi i druπtvu posljednjih godina. Na primjer, πto senekada smatralo neprihvatljivim i sramotnim, o Ëemu se nije moglootvoreno ni govoriti, a sada se proglaπava prihvatljivim i dopuπte-nim? Kako se i gledanje Crkve mijenjalo u skladu s tim promjena-ma? ©to bismo mogli uËiniti da zaπtitimo sebe i Crkvu od upadanjau opasnu zamku da zlo nazovemo dobrim? U isto vrijeme, koje sukulturne promjene na dobro pozitivno utjecale na Crkvu, tako dabolje odraæava naËela ljubavi i prihvaÊanja koja su otkrivena uIsusovom æivotu?

2. Pozabavite se malo viπe pojmom “gladi” za Boæjom rijeËju.Na koji bi se naËin ona mogla pojaviti? Sakriva li Gospodin namjer-no istinu od naroda ili upravo zbog takvog svojeg stava narodpotpuno odbacuje Gospodnju rijeË? Ili je i jedno i drugo u pitanju?Ili neπto potpuno novo? Razgovarajte o tome.

3. Kao Ëekaoci drugoga Kristovog dolaska koji imaju tolikomnogo svjetla i toliko razloga da vjeruju u istine koje su namotkrivene, zar nismo i mi u opasnosti pomisliti da nam je veÊ samopoznavanje tih prekrasnih istina dovoljno i da nam niπta viπe nijepotrebno? Na koji naËin istine koje su nam povjerene utjeËu na naπnaËin æivota i na naπe ponaπanje prema bliænjima ne samo u Crkvi,veÊ i u druπtvu oko nas? Drugim rijeËima, kako moæemo æivjetiprema istinama koje su nam povjerene? Zaπto je to tako vaæno?

40

POUKA 6 4.—11. svibnja 2013.

Bog je spreman oprostiti (Jona)“A ja Êu ti s pjesmom zahvalnicom ærtvu prinijeti. ©to se

zavjetovah, ispunit Êu. Spasenje je od Gospoda.” (Jona 2,10)

Biblijski tekstovi: Jona 1—4; Psalam 139,1-12; Izaija 42,5;Otkrivenje 10,6; Matej 12,39-41; 2. Ljetopisa 36,15-17.

Glavna misao: Knjiga o Joni otkriva, izmeu ostalog, da je Bogspremniji oprostiti drugima nego mi.

Izvjeπtaj o Joni, tom neobiËnom Boæjem vjesniku, jedan je odnajpoznatijih u Bibliji. Bog je poslao proroka kako bi opomenuo Ninivuda joj prijeti uniπtenje. Jona je pomislio da Êe se taj narod pokajati zasvoje grijehe i da Êe mu Bog oprostiti. BuduÊi da je bio pravi prorok,Jona je znao da Bog æeli spasiti Ninivu, a ne razoriti. Moæda je upravozbog toga pokuπao pobjeÊi. Meutim, zahvaljujuÊi silama koje nisu bilepod njegovom vlaπÊu, Jona je promijenio miπljenje i posluπao Boæjinalog.

Odazvavπi se na Jonino propovijedanje, cijeli grad povjerovao je uBoæju poruku i pokajao se onako kako to Juda i Izrael, naæalost, nisuuËinili. U meuvremenu, Bog je Jonu morao nauËiti nekoliko vaænihpouka. Izvjeπtaj pokazuje da Bog strpljivo uËi svojeg uskogrudnog itvrdovratog proroka πto je to milosre, milost i oprost.

41

NEDJELJA 5. svibnja

NEPOSLU©NI PROROK

Ne znamo mnogo o Joni i njegovoj obitelji. Tekst u 2. o kraljevima14,25 kaæe da je æivio u sjevernom dijelu Izraela i da je djelovao uosmom stoljeÊu prije Krista. Isti tekst otkriva da je Jona prorekao te-ritorijalno πirenje izraelskog kraljevstva.

Povijesno gledano, Niniva je bila jedan od tri najveÊa grada Asirije,utjecajne zemlje smjeπtene u slijevu rijeke Tigrisa. BuduÊi da je Gospo-din Bog svih naroda i svi su narodi odgovorni Njemu (Amos 12), On jeposlao svojega slugu Jonu kako bi opomenuo stanovnike Ninive da imprijeti opasnost od uniπtenja. Boæja zapovijed Joni, zapisana u Joni 1,2,da “propovijeda protiv njega”, to jest grada Ninive, mogla bi se prevestii kao da “mu prorokuje”.

Okrutnost Asiraca bila je opÊe poznata. Oko stotinu godina nakonovih dogaaja, prorok Nahum naziva Ninivu “krvniËkim gradom, koji jepun laæi i otimanja i grabeæ ne izbiva iz njega” (Nahum 3,1). Jona jetrebao uputiti Boæju poruku takvom gradu. Izmeu ostalog, moæda je istrah od omrznutih Asirca natjerao Jonu da pokuπa pobjeÊi od Boga.Kada mu je Bog zapovjedio da ode na istok u Ninivu, prorok je odbiopoziv i pokuπao pobjeÊi prema zapadu laom u Tarπiπ.

Jona je bjeæao od Boga zato πto nije æelio posluπati Boæju volju.»ak i danas ljudi imaju mnogo razloga da pokuπaju pobjeÊi od Boga.Neki to Ëine zato πto se nisu osobno upoznali s Bogom. Drugi odbacujui samu pomisao na Boga i Njegovu volju i RijeË, iako iz razliËitih pobu-da. Neki od njih ne æele Boga u svojem æivotu jer se ne æele osjeÊatikrivima zbog naËina na koji æive. Uostalom, ako nema neke viπe silekojoj bismo bili odgovorni, zaπto se onda ne bismo ponaπali onako kakose to nama dopada? Ima Ëak i nekih krπÊana koji nastoje izbjeÊi Bogakada On zahtijeva od njih da uËine neπto πto se protivi njihovoj sebiËnoji greπnoj naravi.

»itajte Psalam 139,1-12. Koja je osnovna poruka ovog teksta?Kakvu vrstu osjeÊaja budi u vama ova istina? Moæemo je promatratii na sljedeÊi naËin: mi vjerujemo da Bog ne samo da vidi sve πtoËinimo, veÊ zna i naπe misli. Æivimo li s tom svijeπÊu ili je poku-πavamo izbrisati iz svojih misli? Ili smo se, moæda, toliko naviklina tu misao da o njoj viπe i ne razmiπljamo? Bez obzira na moguÊerazloge, koliko bismo se drugaËije ponaπali kada bismo u svakovrijeme bili duboko svjesni da Bog poznaje svaku naπu misao?

42

PONEDJELJAK 6. svibnja

SVJEDOK KOJI OKLIJEVA

U Joni 1 Gospodin æeli zaustaviti Jonu u bijegu i izaziva tako stra-πnu oluju da se laa naπla u opasnosti da potone. Mornari zazivaju svojebogove i traæe pomoÊ. UzimajuÊi o obzir jaËinu vjetra, oni smatraju daje netko svojim ponaπanjem izazvao gnjev bogova. Za bacanje kockesvaki od njih donosi neki predmet koji podsjeÊa na njega. Predmeti sustavljeni u posudu i posuda se trese dok jedan od predmeta ne ispadne.Kocka pada na Jonu, koji sada priznaje svoj grijeh i traæi od mornarada ga bace u more.

Ova priËa je znaËajna po tome πto mornari koji nisu Hebreji postu-paju pozitivno, dok je prorok Jona prikazan u negativnom svjetlu. Iakosu πtovali mnogo bogova, mornari pokazuju veliko poπtovanje premaJahvi. Oni su puni obazrivosti i suosjeÊanja prema Gospodnjem sluziJoni, pa skreÊu s puta i veslaju prema obali. KonaËno, pristaju na Joninprijedlog da ga bace u more. Kada su to uËinili, oluja se smirila, amornari su prinijeli ærtvu Bogu i uzvisili Njegovo ime.

»itajte Jona 1,9. Kako prorok opisuje Gospodina za kojegakaæe da Mu sluæi i da Ga se boji? ©to je znaËajno u naËinu na kojiopisuje Gospodina? Otkrivenje 10,6; 14,7; Izaija 42,5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jonino izraæavanje vjere u Boga koji je stvorio svijet, kopno i more,naglaπava i uzaludnost njegovog pokuπaja da pobjegne iz Njegove pri-sutnosti. Poπto se more smirilo Ëim su mornari bacili Jonu u more, svisu uvidjeli da Bog kao Stvoritelj svega ima vlast nad morem. Zbog togamornari joπ viπe slave Boga. Koliko Êe potrajati njihova novosteËenavjera u Boga kao Stvoritelja nama nije reËeno, ali nema sumnje da suiz ovog svojeg iskustva nauËili neπto o Njemu.

RAZMISLITE: Mi nismo sposobni shvatiti mnoga Ëuda u svijetuoko nas, a kamoli ono πto nadilazi granice naπih osjetila ili naπemaπte. Kako se vama Stvoritelj obraÊa preko onoga πto je stvorio?

43

UTORAK 7. svibnja

JONIN PSALAM

Kada je Jona bio baËen u more, na Boæju zapovijed progutala ga jevelika riba. Jona je svakako pomislio da je smrt najbolji naËin da pobje-gne od svojeg poslanja u Ninivi. Meutim, velika riba — Biblija ne kaæeda se radilo o kitu — bila je orue spasenja za proroka. Za razliku odJone, ovo stvorenje je smjesta posluπalo Boæju zapovijed (Jona 1,17;2,10).

Boæja providnost je ovdje djelovala na zadivljujuÊi naËin i ma kolikoneki ljudi odmahivali glavom kada Ëitaju ovaj izvjeπtaj, sam Isus potvr-uje njegovu vjerodostojnost (Matej 12,40), pa se Ëak i sluæi njime go-voreÊi o svojoj smrti i uskrsnuÊu.

»itajte Jona 2. Ovo se poglavlje Ëesto naziva “Joninim psal-mom”. ©to Jona kaæe u njemu? ©to je nauËio? Koja duhovna naËelamoæemo izvuÊi iz ovog poglavlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jonin psalam slavi Boga zbog izbavljenja iz opasnih morskih du-bina. To je jedini poetski dio knjige. U njemu se Jona sjeÊa svoje moli-tve Bogu dok je tonuo u dubine i oËekivao sigurnu smrt. Kada u pot-punosti uvidi da je izbavljen, zahvaljuje Bogu. Hvalospjev pokazuje da jeJona poznavao biblijske psalme hvale i zahvaljivanja.

Jonino sveËano obeÊanje sastojalo se od ærtve zahvalnice. On je biozahvalan πto mu je Bog, iako je zasluæio smrt, pokazao izuzetnu milost.Usprkos svojoj neposluπnosti, Jona se i dalje smatrao Boæjim proro-kom, jer nije otiπao tako daleko da poËne sluæiti idolima. Bez obzira nasve svoje karakterne slabosti, Jona je ostao vjeran svojem zvanju.

RAZMISLITE: Ponekad moramo proÊi kroz straπna iskustva dabismo otvorili srce Bogu, da bismo shvatili da je On naπa jedinanada, naπe jedino spasenje. Prisjetite se nekog svojeg iskustva kadaste jasno vidjeli Boæju ruku kako djeluje u vaπem æivotu. Zaπto jetako lako zaboraviti kako nas je Gospodin vodio, Ëak i Ëudesno,posebno u trenutku kada se pojave nove nevolje?

44

SRIJEDA 8. svibnja

USPJE©NO OBAVLJENA ZADA∆A

Nakon tako Ëudesnog izbavljenja, kada mu je Bog joπ jednomzapovjedio da ide i propovijeda u Ninivi, Jona je odmah posluπao. Usvojim propovijedima (Jona 3,1-4) prorok se sluæi rijeËima koje podsje-Êaju na razorenje Sodome i Gomore (Postanak 19). Meutim, u heb-rejskom izvorniku, rijeË upotrijebljena za “propasti” ili “oboriti” (vidiPostanak 19,21.29; Jona 3,4) u Joninoj propovijedi moæe imati i znaËenje“preokrenuti” ili “preobraziti” (Izlazak 7,17,20; 1. Samuelova 10,6). Jo-nino propovijedanje Boæje poruke nije bilo uzaludno!

Vrhunac Jonine proroËke karijere bio je pokajanje stanovnika Ni-nive. Nakon mornara, Ninivljani su bili druga skupina nehebreja u ovojknjizi koja se obratila Bogu, i to sve zbog susreta s Boæjim neposluπnimvjesnikom. Rezultati su bili zadivljujuÊi! Da bi se ponizili pred Bogom,Ninivljani su se obukli u kostrijet, posipali se pepelom i postili. Sve suto bili izvanjski znakovi njihove æalosti i pokajanja.

»itajte Matej 12,39-41; 2. Ljetopisa 36,15-17. ©to nam titekstovi govore o vaænosti pokajanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nesvakidaπnja slika moÊnog asirskog vladara koji se u prahu i pepeluponizno klanja pred Bogom ozbiljna je opomena mnogim izraelskimoholim vladarima i stanovnicima, u najmanju ruku onima koji su upor-no odbacivali proroËke pozive na pokajanje. Zbog naglaπavanja Boæjemilosti i oprosta, Izraelci su svake godine na Dan pomirenja Ëitali tek-stove iz ove knjige, jer je i sam Dan pomirenja bio slavljenje Boæjespremnosti da oprosti narodu njegove grijehe.

“Naπ Bog je Bog pun saæaljenja. On s mnogo strpljenja i njeænostipostupa s onima koji krπe Njegov Zakon. A ipak, u ove naπe dane, kadamuπkarci i æene imaju tako mnogo moguÊnosti da se upoznaju s Boæjimzakonom otkrivenim u Boæjoj rijeËi, veliki Vladar svemira bez imalozadovoljstva promatra pokvarene gradove u kojima vlada nasilje i zloËin.Kada bi se stanovnici tih gradova pokajali, kao πto su uËinili Ninivljani,bilo bi im upuÊeno mnogo viπe poruka kao πto je bila Jonina.” (Ellen G.White, RH, 18. listopada 1906.)

RAZMISLITE: »itajte Jona 3,5-10. ©to nam ti redci govore oistinskom pokajanju? Kako bismo ta ista naËela mogli primijenitiu svojem æivotu?

45


KAD ONAJ KOME JE OPRO©TENO NE OPRA©TA

»itajte Jona 4. Koje je vaæne pouke morao nauËiti prorok Jona?Kako se ovdje otkriva njegovo licemjerje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jona 4 otkriva neke Ëudne osobine proroka. Izgleda da je bio spre-man umrijeti samo da ne mora svjedoËiti o Boæjem milosru i sprem-nosti na opraπtanje. Iako se tako radovao svojem izbavljenju od smrti(Jona 2,7-9), sada, kad se Niniva izbavila od smrti, Jona je spremanumrijeti od æalosti (Jona 4,2.3).

Suprotno Joni, Bog je u Bibliji opisan kao Onaj kojem “nije milo daumre bezboænik” (Ezekiel 33,11). Jona i mnogi njegovi sunarodnjaciradovali su se mnogim Boæjim blagoslovima namijenjenim Izraelu, iakosu istodobno æeljeli da Njegov gnjev padne na njihove neprijatelje. TakvutvrdoÊu srca oπtro kritizira poruka ove knjige.

Koje pouke moæemo izvuÊi iz Joninih pogreπaka? Na koji naËinpredrasude ugroæavaju naπe krπÊansko svjedoËenje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Netko je ispravno primijetio da je Knjiga proroka Jone udæbenikkako se prorok ne smije ponaπati. Jona je bio prorok buntovnog duhai pogreπno postavljenih prioriteta. On nije mogao svladati svoju æelju zaosvetom. Bio je uskogrudan i nagao. Umjesto da se raduje Boæjoj milostikoja se pokazala prema Ninivljanima, Jona je dopustio da se njegovasebiËna i greπna oholost oËituje u traæenju osvete. Jonine posljednjerijeËi su da æeli umrijeti (Jona 4,8.9), dok su Boæje posljednje rijeËipotvrda Njegove neizmjerne milosti i pobjede æivota.

Jonina knjiga ostaje nedovrπena. Njezine posljednje rijeËi suoËa-vaju Ëitatelja s vaænim pitanjem na koje pisac ne odgovara: je li Ëudesnapromjena u srcu Ninivljana izazvala i korjenitu promjenu u Joninomsrcu? U izvjeπtaju o Joni ima mnogo pojedinosti koje se teπko mogurazumjeti, posebno onih koje se odnose na samog Jonu. Moæda je ipaknajjasnija pouka da Boæja milost i spremnost na opraπtanje daleko na-dilazi naπu.

RAZMISLITE: Kako moæemo biti mnogo milostiviji i spremnijina opraπtanje onima koji to nisu zasluæili dok gledamo kako Bogpostupa prema Joni i Ninivljanima?

46

PETAK 10. svibnja


“Kada god su u nevolji, Boæja djeca imaju dragocjenu prednost dase obrate Njemu za pomoÊ. Koliko god bilo neprikladno mjesto na ko-jem se nalazimo, Boæje milostivo uho otvoreno je da Ëuje naπ vapaj.Koliko god bilo pusto i mraËno mjesto gdje se nalazimo, ono se moæepretvoriti u istinski hram za Boæje dijete koje se moli.” (EGW; SDA BC4, 1003)

“Zbunjen, poniæen, nesposoban da shvati namjeru s kojom je Bogpoπtedio Ninivu, Jona je usprkos svemu ispunio nalog da opomene tajveliki grad; i iako se proreËeni dogaaji nisu zbili, vijest opomene jeipak potjecala od Boga. I ona je ispunila namjeru s kojom ju je Boguputio. Slava Njegove milosti otkrila se meu poganima. Oni koji ‘umraku sjeahu i u tmini, sputani bijedom i gvoæima’, ‘zavapiπe Jahviu svojoj tjeskobi’, i ’on ih istræe iz svih nevolja. Izvede ih iz tmina imraka, raskide okove njihove’. ‘RijeË svoju posla da ih ozdravi i æivot imspasi od jame grobne.’ (Psalam 107,10.13.14.20)” (Ellen G. White, Izrael-ski proroci i kraljevi, str. 173,174)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Knjiga o Joni uËi nas da Bog ima potpunu vlast nad priro-dom. Zamislite da je neki vaπ poznanik izgubio Ëlana obitelji unekoj elementarnoj katastrofi. Kako biste mu objasnili da Bog idalje ima vlast usprkos elementarnim katastrofama koje pustoπedijelove naπega svijeta i odnose mnoge ljudske æivote?

2. »itajte posljednje rijeËi u Knjizi proroka Jone. ©to nam onegovore o naπoj odgovornosti za misionarske pothvate u svim dije-lovima svijeta?

3. U usporedbi o sluzi koji nije znao opraπtati (Matej 18,21-35), Isus je usporedio Boga s nezadovoljnim kraljem koji je povukaosvoj oprost i bacio nemilosrdnog slugu u tamnicu. Je li Bog doistapovukao svoj oprost? Neki krπÊani odluËno tvrde da nije. Kao crkva,πto mi mislimo o tome i zaπto?

4. Za mnoge ljude obuzete svjetovnim idejama, sama pomisaoda bi neka velika riba mogla progutati Ëovjeka i da bi on ostao æivtri dana u njezinom trbuhu izgleda neprihvatljiva. Meutim, kaoπto smo veÊ vidjeli, Isus jasno svjedoËi o istinitosti ovog navoda.Kako nam izvjeπtaj o Joni pomaæe da shvatimo koliko su uski iograniËeni naπi pogledi kad ne uzimamo u obzir postojanje natpri-rodnih sila i dogaaja?

47

POUKA 7 11.—18. svibnja

Boæji posebni narod (Mihej)“Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto je dobro, πto Jahve traæi od

tebe: samo Ëiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojimBogom hoditi.” (Mihej 6,8)

Biblijski tekstovi: Mihej 1,1-9; 2. KorinÊanima 11,23-27; Mihej2,1-11; 5,2; 6,1-8; 7,18-20.

Glavna misao: »ak i usred najgoreg otpada Gospodin je biospreman oprostiti i izlijeËiti svoj narod.

Prorok Mihej djelovao je u jednom od najmraËnijih razdoblja upovijesti Izraela. Zemlja je veÊ dugo bila podijeljena na dva kraljevstva.Asirija je dokrajËila sjeverno kraljevstvo, a Mihej je vidio kako se zlo inasilje uvlaËe u Judu na jugu. Propovijedao je protiv kobnih grijehanepoπtenja, nepravde, podmiÊivanja i nepovjerenja. Mihej je bio prvibiblijski prorok koji je najavio razorenje Jeruzalema (Mihej 3,12).

Ipak, zahvaljujuÊi Boæjem nadahnuÊu, prorok je vidio i malo svjetlau ovom mraËnom vremenu. SagledavajuÊi sve iz Boæje perspektive, vidioje dalje od osude koja se pribliæavala. Mihej je narodu uputio rijeËiohrabrenja rekavπi da Êe Boæji Pomazanik doÊi iz Betlehema. Mesija Êebiti Voa koji Êe spasiti Izraela i donijeti mir narodima uËeÊi ih dapretvore svoje “maËeve u plugove” (Mihej 4,3). Nakon Boæjeg ukora stiÊiÊe obnova i konaËni blagoslovi.

48

NEDJELJA 12. svibnja

MUKA PROROKOVOG SRCA

U Miheju 1,1-9 prorok poziva cijelu zemlju da bude svjedok Boæjegsuda nad greπnim narodom. Glavni gradovi Samarija i Jeruzalem poseb-no su izdvojeni zato πto njihovi glavari nisu bili uzor ljudima slijedeÊiGospodina nepodijeljenog srca. Uniπtenje Êe prvo pogoditi ova dva gra-da.

Razmiπljanje o razornom sudu izazvalo je napetost u æivotu proro-ka Miheja. Poπto ga je njegov proroËki poziv sjedinio s Boæjim namjera-ma, nije imao drugog izbora nego da objavi πto Êe se dogoditi u bliskojbuduÊnosti. Meutim, prorok je volio ljude kojima je pripadao, i misaoo njihovom zarobljeniπtvu stvarala je u njemu æalost i tugu. »esto sedogaa da neka æalosna vijest rastuæi proroka.

©to nam sljedeÊi tekstovi govore o æalosnoj sudbini proroka?Brojevi/4. Mojsijeva 11,10-15; 1. o kraljevima 19,14; Jeremija 8,21-9,2; Ezekiel 24,15-18; 2. KorinÊanima 11,23-27.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji proroci bili su duboko povezani s porukama koje su objavlji-vali. Oni nisu uæivali dok su najavljivali straπne dogaaje. »esto su sesluæili tuæbalicama da izraze svoje patnje zbog buduÊih stradanja naro-da. Njihova bol bila je stvarna. Za njihove sluπatelje vijest se sastojalai u proroËkim rijeËima, ali i u vanjskim znacima koji su Ëesto otkrivaliduboku bol koju su proroci osjeÊali. Mihejeva reakcija na boæanski sudpodsjeÊa na reakciju proroka Izaije koji je tri godine iπao bos i skoroneodjeven u znak sramote koju Êe donijeti zarobljeniπtvo. Onima kojisu dostupni odgovarajuÊi tekstovi, preporuËujemo da proËitaju o velikimpatnjama kroz koje je Ellen G. White morala proÊi tijekom svoje sluæbe;to Êe im pomoÊi da bolje razumiju πto su sve morali proæivjeti ovi Boæjisluge.

RAZMISLITE: »itajte tekst u 1. Petrovoj 4,14-16 i onda razmi-slite o sebi i svim nevoljama kroz koje prolazite. Koliko ste putastradali zbog svoje vjernosti Bogu? Koliko ste puta stradali zatoπto niste bili vjerni Bogu?

49


TE©KO ONIMA KOJI SMI©LJAJU BEZAKONJE

»itajte Mihej 2,1-11; 3. Zbog kojih je grijeha Boæji sud moraozadesiti te ljude?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Ahazovo stupanje na prijestolje suoËilo je Izaiju i njegove suradni-ke s okolnostima teæima od svih koje su do toga vremena vladale napodruËju Jude. Mnogi koji su se dotad odupirali zavodniËkom utjecajuidolopokloniËkih obiËaja dali su se sada nagovoriti da sudjeluju u obo-æavanju neznaboæaËkih bogova. Knezovi u Izraelu pokazali su se nedostoj-nima ukazanog povjerenja, laæni proroci su ustajali s porukama koje sunavodile na otpad, Ëak su i neki sveÊenici propovijedali za novac. Meu-tim, voe otpada su formalno i dalje odræavali bogosluæja pravom Bogui smatrali sebe dijelom Boæjeg naroda.

Prorok Mihej, koji je objavljivao svoja svjedoËanstva u tim teπkimdanima, kaæe da su greπnici u Sionu, tvrdeÊi da se ‘oslanjaju na Jahvui bogohulno se hvaliπuÊi: Nije li Jahve u naπoj sredini? NeÊe na nas zlonavaliti!’ nastavljali graditi ‘Sion u krvi i Jeruzalem u zloËinu’ (Mihej3,11.10).” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 204)

Jedan od problema s kojim se izraelski narod stalno suoËavao biloje samozavaravanje da Êe im njihov posebni poloæaj Boæjeg naroda —poznavanje pravoga Boga nasuprot bezumlju poganskog idolopoklon-stva (vidi Psalam 115,4-9) — dati zaπtitu od Boæjih kazni. Meutim,straπna istina bila je da su upravo zato πto su bili izabrani Boæji narodbili mnogo odgovorniji pred Bogom za svoje grijehe. Vrlo Ëesto, kao uPonovljenom zakonu, Gospodin ih je opominjao da su svi blagoslovi,zaπtita i blagostanje koje Êe dobiti uvjetovani posluπnoπÊu Njegovimzapovijedima, kao πto se vidi iz ovog teksta: “Zato pazi i dobro se Ëuvajda ne zaboraviπ dogaaje πto si ih svojim oËima vidio; neka ti ne iπËeznuiz srca ni jednoga dana tvoga æivota; naprotiv, pouËi o njima svoje sino-ve i sinove svojih sinova.” (Ponovljeni zakon 4,9)

RAZMISLITE: Koliko god pokuπavali zavarati sebe, na koji na-Ëin smo mi, kao Ëekaoci drugoga Kristovog dolaska koji su dobilitoliko mnogo svjetla, u opasnosti da padnemo u istu zabludu?

50

UTORAK 14. svibnja

NOVI VLADAR IZ BETLEHEMA

U Knjizi proroka Miheja raspoloæenje se Ëesto mijenja od tmurnogdo punog nade. Ova nada vidi se u jednom od najpoznatijih mesijanskihproroËanstava.

»itajte tekst u Miheju 5,2. O kome se ovdje govori? Vidi i Ivan1,1-3; 8,58; Koloπanima 1,16.17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iz malog judejskog grada iziÊi Êe vladar od vjeËnosti koji Êe zavla-dati Izraelom. Tekst u Miheju 5,2 spada meu najdragocjenije biblijsketekstove koji su napisani da ojaËaju nadu naroda, ljudi koji iskrenoËekaju idealnog Vladara nagovijeπtenog u proroËanstvima. Njegova vla-davina oznaËit Êe poËetak razdoblja pravednosti, mira i sigurnosti (Mi-hej 5,4-6).

David je bio stanovnik Betlehema, grada koji se zove i Efrata (Po-stanak 35,19). Spominjanje ovoga grada naglaπava skromno podrijetloDavida i njegovog buduÊeg nasljednika koji Êe biti dobri Pastir svojegnaroda (Mihej 5,4). U ovom skromnom gradu Betlehemu prorok Samuelje pomazao Jiπajevog najmlaeg sina Davida za kralja nad Izraelom (1.Samuelova 16,1-13; 17,22). Kad su mudraci s Istoka doπli traæiti novo-roenog “kralja æidovskog”, kralj Herod upitao je biblijske struËnjakegdje da ga traæi (Matej 2,4-6). Oni su mu skrenuli pozornost na ovajtekst koji je prorekao da Êe se Mesija roditi u gradiÊu Betlehemu.

Koliko god je to nepojmljivo naπem ograniËenom umu, ovo no-voroenËe bilo je vjeËni Bog, Stvoritelj neba i zemlje. “Gospodin IsusKrist bio je jedno s Ocem od vjeËnih vremena.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 7) Koliko god je ta misao nevjerojatna, to je jedna od naj-temeljnijih istina u krπÊanstvu: Bog Stvoritelj uzeo je na sebe ljudskunarav i u toj ljudskoj naravi prinio sebe na ærtvu za naπe grijehe. Akobolje razmislite Ëemu nas to uËi o vrijednosti naπeg æivota i πto mi kaopojedinci znaËimo Bogu, doæivjet Êete iskustvo koje Êe promijeniti vaπæivot. Dok toliki ljudi pokuπavaju naÊi svrhu i znaËenje svojeg postoja-nja, mi imamo temelj kriæa koji ne samo da nas uvjerava koliko znaËinaπ æivot, veÊ nam daje i nadu u neπto veÊe od svega πto ovaj svijetikada moæe ponuditi.

51

SRIJEDA 15. svibnja

©TO JE DOBRO

Na poËetku Miheja 6, Bog razgovara sa svojim narodom nabrajajuÊisve πto je uËinio za njegovo dobro. Kao odgovor, vjernici koji dolaze uHram pitaju πto trebaju Ëiniti da bi ugodili Bogu. ©to je to bogougodnaærtva — junci, mnoπtvo ovnova, rijeke ulja ili Ëak prvoroeno muπkodijete vjernika? U tekstu se nabrajaju sve vrednije i veÊe ærtve.

»itajte Mihej 6,1-8. Koja se istina ovdje naglaπava? Zaπto jeona posebno vaæna za nas kao Ëekaoce drugoga Kristovog dolaska?©to nam to govori o tome da je istina neπto mnogo viπe od doktrineili toËnog poznavanja proroËanstava? Vidi Matej 23,23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prorok kaæe da nam je Bog veÊ otkrio sve πto æeli. Preko Mojsijevihspisa narod je znao πto je Bog milostivo uËinio za njega (Ponovljenizakon 10,12.13). Mihejev odgovor nije bio neko novo otkrivenje koje bioznaËilo promjenu u Boæjim zahtjevima. Ærtve i sveÊeniËka sluæba nisubile Boæja prva briga. Boæja je najveÊa æelja da ima narod koji se ponaπapravedno prema svojim bliænjima, koji njeguje trajnu odanost i ljubavprema svojem Gospodinu. Najvaænija ærtva koju narod moæe prinijetisvojem Bogu je posluπnost!

Tekst u Miheju 6,8 najsaæetiji je opis Boæje volje za Njegov narod.On saæima sve proroËko nauËavanje o pravoj vjeri: æivot u kojem sepokazuju pravda, milost i dosljedan hod s Isusom. Pravednost je onoπto ljudi Ëine kada su nadahnuti Svetim Duhom. To je usko povezanos poπtenim i jednakim postupanjem prema svima, posebno prema onimakoji su slabi i nemoÊni, a koje drugi iskoriπtavaju. Ljubaznost podrazu-mijeva da spremno i od srca pokazujemo ljubav, odanost i vjernostprema drugima. Hoditi s Bogom znaËi staviti Krista na prvo mjesto uæivotu i æivjeti u skladu s Njegovom voljom.

RAZMISLITE: Zaπto je lakπe strogo svetkovati subotu nego bitipoπten, ljubiti milost i hoditi skromno pred Bogom?

52


NA DNO MORA

Knjiga proroka Miheja poËinje opisom suda, ali zavrπava rijeËimanade. Ima ljudi koji pokuπavaju objasniti nemoguÊnost postojanja Bo-æjeg suda ili ga poreÊi. »initi takvo πto znaËi pasti u istu zamku u kojusu upali Mihejevi suvremenici koji su vjerovali da Bog nikada neÊe po-slati svoje sudove na svoj izabrani narod.

Boæja pravednost je samo druga strana Njegove ljubavi i brige. Ra-dosna vijest koju objavljuje prorok Mihej glasi da kaænjavanje nije nika-da Boæja posljednja rijeË. Boæje djelovanje u Bibliji neprestano se kreÊeod suda prema oprostu, od kaænjavanja prema milosti, od stradanjaprema nadi.

»itajte tekst u Miheju 7,18-20. Na koji se naËin Evaneljeotkriva u ovim redcima? Koja nada se u njima nudi za sve nas?Zaπto nam je ona toliko potrebna?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mihejeve zavrπne rijeËi iznose hvalu Bogu punu nade. Pitanje “Tkoje Bog kao ti?” tumaËenje je Mihejevog imena, koje znaËi upravo to. Onosluæi kao podsjetnik na Boæju jedinstvenost i potvruje istinu da nemanikoga tko bi bio kao On. A tko bi i mogao biti? Samo On je Stvoritelj.Sve drugo je stvoreno. ©to je joπ vaænije, naπ Stvoritelj je milosrdni Bogkoji opraπta, Bog koji je otiπao u nezamislivu krajnost da bi nas spasiood uniπtenja koje smo zasluæili. On je to Ëinio za hebrejski narod i OnÊe to uËiniti i za nas.

MoguÊe je da smo mi danas okruæeni teπkim okolnostima i dadoæivljavamo bolna iskustva koja nas navode da pitamo zaπto ih BoguopÊe dopuπta. Ponekad je teπko pronaÊi smisao u onome πto se dogaa.U takvim trenucima naπa se nada oslanja jedino na Gospodina, koji jeobeÊao da Êe baciti naπe grijehe na dno mora. Ima nade za buduÊnostako budemo imali na umu ono πto je Bog Ëinio za nas u proπlosti.

RAZMISLITE: Pozorno prouËite samoga sebe. Zaπto se vaπajedina nada nalazi u obeÊanju da Êe Bog baciti vaπe grijehe na dnomora?

53

PETAK 17. svibnja


“Da je Jeruzalem znao ono πto je bila njegova prednost znati, i daje pazio na svjetlost koju mu je Nebo poslalo, mogao je stajati u ponosublagostanja, kao car svim carstvima, slobodan u sili koju mu je dao Bog.Ne bi bilo naoruæanih vojnika da stoje na njegovim vratima, niti bi sevijorili rimski stjegovi s njegovih zidina. Slavna sudbina koja bi donijelablagoslov Jeruzalemu da je prihvatio svog Iskupitelja, uzdizala bi sepred Boæjim Sinom. Vidio je da je kroz Njega mogao biti iscijeljen odsvoje straπne bolesti, osloboen ropstva i utvren kao moÊna svjetskaprijestolnica. S njegovih zidina poletio bi golub mira svim narodima. Onbi postao slavna kruna svijeta.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 472)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Ako æelite u neπto suvremenijem kontekstu sagledati strada-nja koja su morali pretrpjeti Boæji proroci, Ëitajte o tome u knjiziEllen G. White Life Sketches. ©to ta knjiga govori o naporima inevoljama s kojima se mora suoËiti Boæji vjerni glasnik?

2. Tako je lako postati zaokupljen vjerskim formama, tradici-jom i obredima koji ne moraju biti protivni Boæjoj volji. ©to se,meutim, dogaa kada sve te forme i obredi postanu sami sebisvrha, umjesto da ukazuju na ono πto je doista vaæno, i πto znaËibiti pravi sljedbenik Isusa Krista kojega i slavimo svim tim forma-ma i obredima?

3. Razmislite malo dublje o pojmu utjelovljenja, Stvoriteljevojodluci da uzme ljudsko obliËje, ljudsku narav. Jedan srednjovjekov-ni teolog napisao je: “ZadræavajuÊi sve πto je dotad bio, Krist jeuzeo na sebe ono πto dotad nije bio” — a to je naπa ljudska narav.Razmislite o tome πto ova zadivljujuÊa istina govori o Boæjoj ljubaviprema nama. Zaπto bi nas ta istina morala ispuniti nadom, za-hvalnoπÊu i veliËanjem Boga bez obzira na okolnosti u kojima æivi-mo?

54

POUKA 8 18.—25. svibnja 2013.

Uzdanje u Boæju dobrotu(Habakuk)

“Jer Êe se zemlja napuniti znanja o slavi Jahvinoj, kao πtovode prekrivaju more.” (Habakuk 2,14)

Biblijski tekstovi: Habakuk 1,1-17; 2,2-4; 3; GalaÊanima 3,11;Hebrejima 11,1-13; Filipljanima 4,11.

Glavna misao: Mi ne moramo uvijek razumjeti zaπto se dogaa-ju nesreÊe, ali se uvijek trebamo oslanjati na Boga bez obzira nato πto se dogaa.

Poπto je propovijedao o Boæjoj trajnoj prisutnosti u naπim æivotnimnedaÊama, pastor se suoËio s pitanjem koje mu je postavila jedna vjer-nica sa suzama u oËima: “Pastore, gdje je bio Bog onoga dana kada jeumro moj sin jedinac?” Svjestan njezine duboke æalosti, pastor je zatrenutak πutio, a onda je odgovorio: “Nalazio se na istom mjestu nakojem je bio kada je umro Njegov jedinoroeni Sin, koji je dao svoj æivotda nas spasi od vjeËne smrti!”

SliËno nama, i prorok Habakuk je gledao nepravde, nasilje i zlo.Joπ gore je bilo to πto se Ëinilo da Bog πuti dok se sve to dogaa iakoje traæio od proroka da se osloni na Njegova obeÊanja.

Prorok nije doæivio ispunjenje svih tih obeÊanja, ali se ipak osla-njao na njih. Njegova knjiga zapoËinje prigovorima Bogu, ali zavrπavajednom od najljepπih pjesama u Bibliji. Poput Habakuka, i mi moramoËekati u vjeri na vrijeme kada Êe svijet biti napunjen “znanja o slaviJahvinoj, kao πto vode prekrivaju more”.

55


PROROK U NEDOUMICI

»itajte Habakuk 1. Koja pitanja prorok postavlja Bogu? Iako senjegove prilike razlikuju od naπih, koliko puta i sami postavljamota ista pitanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Habakuk je jedinstven meu prorocima jer ne govori u Boæje imeljudima, veÊ se u ime ljudi obraÊa Bogu. Prorok zapoËinje svoju borbuda razumije Boæje namjere æalosnim vapajem: “Dokle, Jahve?” U Biblijije ovo pitanje uobiËajeno u tuæbalicama (Psalam 13,2; Jeremija 12,4).Ono pretpostavlja neku nevolju iz koje stradalnik oËekuje izbavljenje.

Nevolja iz koje prorok Habakuk oËekuje izbavljenje jest nasilje kojeproæima cijelo kraljevstvo. Izvorna hebrejska rijeË za “nasilje” je hamasi pojavljuje se πest puta u njegovoj knjizi. Pojam podrazumijeva ranjava-nje drugih, fiziËko ili moralno (Postanak 6,11).

BuduÊi da je prorok, Habakuk zna koliko Bog voli pravdu i kolikomrzi nasilje; zato æeli znati zaπto Bog dopuπta da se nasilje umnoæavai da postane trajna pojava. Svuda oko sebe prorok vidi nasilje i krπenjezakona, pa mu se Ëini kao da bezakonici postiæu pobjedu nad pravedni-ma. Kao da nadmoÊniji izopaËuju pravdu, πto se dogaalo i u vrijemeproroka Amosa (2,6-8), ali i u naπe vrijeme.

Boæji odgovor otkriva Njegove planove za buduÊnost. Bog Êe seposluæiti Babiloncima da kazni svoj neposluπni narod. Ova izjavaiznenauje proroka. On kao da nije oËekivao da Êe se Bog posluæiti takookrutnim narodom da kazni Judu. U osmom retku babilonska konjicausporeuje se s risom, vukom i orlom — s tri grabljivca Ëija brzina isnaga donose nasilnu smrt njihovim ærtvama.

Babilonska nemilosrdna grubost ne priznaje nikakvu odgovornost,ne osjeÊa kajanje, ne nudi nikakvu naknadu. Ona krπi najosnovnijapravila æivota i ponaπanja. Habakuku je reËeno da Êe babilonska vojskabiti upotrijebljena kao “πiba gnjeva mojega” (Izaija 10,5). Kazna Êe seizvrπiti za Habakukova æivota (Habakuk 1,5). Cijelo stanje pokreÊe mno-ga ozbiljna pitanja o Boæjoj pravdi.

RAZMISLITE: Kako se moæemo oslanjati na Boæju dobrotu ipravednost u vrijeme kada nam svijet izgleda tako pun zla i ne-pravde? U Ëemu je naπa jedina nada?

56


ÆIVJETI VJEROM

U Habakuku 1,12-17 Boæji odgovor na Habakukova pitanja samopokreÊe nova, joπ teæa pitanja: moæe li se pravedni Bog posluæiti beza-konicima da kazni one koji su pravedniji od njih? Habakukovo pitanjeu 17. retku odnosi se na Boæju pravednost.

Habakuk je zbunjen ne samo izopaËenoπÊu svojeg naroda, veÊ iizvjesnoπÊu da Êe njegova zemlja biti kaænjena preko drugog naroda,goreg od Jude. Prorok je bio potpuno svjestan Judinih grijeha, ali premasvim mjerilima njegov narod, a posebno pravednici, nije bio ni izdalekatako greπan kao Babilonci.

»itajte tekst u Habakuku 2,2-4. Kakvu nadu on pruæa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Habakuk 2,2-4 jedan je od najvaænijih tekstova u Bibliji. »etvrtiredak posebno izraæava sræ Evanelja, a glavna misao ovog teksta vje-rojatno je pokrenula protestantsku reformaciju. Vjerom u Isusa Kristami primamo Boæju pravednost; pripisuje nam se pravednost samogaBoga. Njegova pravednost postaje i naπa. Ta zamisao poslije je postalapoznata pod nazivom “opravdanje vjerom”.

»etvrti redak saæeto formulira put spasenja i druge biblijskedoktrine o opravdanju vjerom. Na koji se naËin novozavjetni piscisluæe ovim tekstom? Rimljanima 1,17; GalaÊanima 3,11; Hebrejima10,38.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usred svih tih nedoumica i pitanja o sræi zla, pravednosti i spase-nja, tekst u Habakuku 2,4 prikazuje oπtru suprotnost izmeu vjernih ioholih. Ponaπanje svake od ovih skupina odreuje njihovu sudbinu:oholi Êe propasti, dok Êe pravedni æivjeti vjerom. Izvorna hebrejska rijeËza vjeru jest emuna i najbolje se moæe prevesti pojmovima “vjernost”,“ustrajnost” i “pouzdanost”. Dok se onaj tko æivi vjerom ne spaπavasvojim djelima, njegova djela pokazuju da æivi vjerom. Njegova vjerapokazuje se njegovim djelima i zato je takvoj osobi obeÊan vjeËni æivot.

57

UTORAK 21. svibnja

JER ∆E ZEMLJA BITI PUNA (Habakuk 2)

Boæji odgovor na Habakukovo pitanje u Habakuku 1,17 zapisan jeu drugom poglavlju i nastavlja se u obliku rugalice oholom nasilniku.»ak pet usklika “jao!” (Habakuk 2,6.9.12.15.19) podupire poruku da jesudbina Babilona zapeËaÊena. Kazna odreena neprijatelju bit Êe raz-mjerna njegovim grijesima. Ono πto nasilnik Ëini svojoj ærtvi, na krajuÊe se vratiti njemu samome. On Êe poæeti πto je sijao, jer ohola ljudskabiÊa ne mogu se nekaænjeno rugati Bogu (GalaÊanima 6,7).

Suprotno nasilniku kojemu Êe na kraju Bog suditi, pravedni dobi-vaju obeÊanje o vjeËnom æivotu u Kristu, bez obzira na sve πto Êe im sedogoditi ovdje na zemlji u ovom æivotu. OpisujuÊi vjerni ostatak u vrije-me svrπetka, Otkrivenje se sluæi izrazom “postojanost svetih” (Otkrive-nje 14,12). I doista, pravednici su postojani u svojem Ëekanju da se Bogumijeπa iako Êe to doæivjeti tek prigodom drugoga Kristovog dolaska.

»itajte tekst u Hebrejima 11,1-13. Kako nam ti tekstovi poma-æu dok se borimo s istim pitanjima s kojima se suoËavao prorokHabakuk?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji konaËni odgovor na Habakukova pitanja potvruje stalnu Bo-æju prisutnost. Oslanjanje na Boæju prisutnost i povjerenje u Njegov sudusprkos suprotnim znacima, to je poruka Knjige proroka Habakuka, alii poruka cjelokupnog biblijskog otkrivenja. ProroËka vjera uzdaje se uGospodina i Njegov nepromjenjivi karakter.

“Vjera koja je jaËala Habakuka i sve svete i pravedne koji su æivjeliu to teπko vrijeme bila je ona ista vjera koja danas odræava Boæji narod.U najmraËnijim trenucima, u najteæim okolnostima, krπÊanin se moæeosloniti na izvor svekolike svjetlosti i snage. Iz dana u dan, vjerom uBoga, on moæe obnavljati svoju nadu i hrabrost.” (Ellen G. White, Izrael-ski proroci i kraljevi, str. 246)

58

SRIJEDA 22. svibnja

SJE∆AJ SE BOÆJE SLAVE

»itajte Habakuk 3. ©to Habakuk ovdje Ëini i zaπto je to takovaæno, posebno s obzirom na teπke okolnosti u kojima se nalazi iteπka pitanja s kojima se suoËava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Habakuk prihvaÊa Boæje putove putem molitve u obliku pjesme(Habakuk 3,19). BuduÊi da je potpuno svjestan Boæje moÊi, prorok traæiod Gospodina da se opomene svoje milosti kada zapoËne sud. Prorok seponizno sjeÊa izvjeπtaja o Boæjim velikim djelima iz proπlosti i moliBoga da sada donese otkupljenje. »ini se da stoji na razmeu vremena.Jednim okom gleda unatrag na vrijeme izlaska iz Egipta, a drugim pro-matra dan Gospodnji u buduÊnosti. On æeli da se Boæja sila pokaæesada, u njegovom æivotu.

Hvalospjev iz treÊeg poglavlja pjesniËki opisuje Boæje izbavljenjeIzraelaca iz egipatskog ropstva. Ono πto se dogodilo u vrijeme izlaska izEgipta samo je sjena onoga πto Êe se dogoditi u veliki dan suda. Praved-ni se ne trebaju brinuti zbog Gospodnjeg suda, veÊ ustrajno Ëekati iradovati se u nadi koju imaju.

U hvalospjevu se slavi i Boæja moÊ, slava i Njegova pobjedonosnanarav. Gospodin je opisan kao vladar cijele Zemlje. Otkrivenje Njegoveslave moæe se usporediti sa sjajem izlaska sunca (Habakuk 3,4).

Bog sudi nasilniËkim narodima; ipak, u isto vrijeme On dolazi na“kolima spasenja” i donosi otkupljenje svojem narodu (Habakuk 3,8).Boæja moÊ nije uvijek vidljiva na prvi pogled, ali Ëovjek vjere zna da jeBog pokraj njega bez obzira na to πto se dogaa.

Habakuk nas poziva da oËekujemo Boæje spasenje, kada Êe Onuspostaviti svoju pravdu na Zemlji i ispuniti svijet svojom slavom. Pje-vajuÊi hvale Gospodinu, Boæji narod se meusobno potiËe (Efeæanima5,19.20; Koloπanima 3,16) na razmiπljanje o Boæjim djelima iz proπlostii nadi u joπ slavniju buduÊnost. Primjer proroka Habakuka pokazujekako netko moæe izdræati na pravom putu imajuÊi pred sobom slikuslavne buduÊnosti.

RAZMISLITE: Razmislite o tome kako vas je Bog dosad vodio.Kako vam takvo razmiπljanje pomaæe da se oslonite na Njega iNjegovu dobrotu, bez obzira na to kako vam izgleda neposrednabuduÊnost? Zaπto je uvijek tako vaæno gledati na konaËnu i vjeËnubuduÊnost koja nas oËekuje?

59


BOG JE NA©A SNAGA

“Jer smokvino drvo neÊe viπe cvasti niti Êe na lozi biti ploda,maslina Êe uskratiti rod, polja neÊe donijeti hrane, ovaca Êe nestatiiz tora, u oborima neÊe biti ni goveda. Ali ja Êu se radovati u Jahvii kliktat Êu u Bogu, svojem Spasitelju. Jahve, moj Gospod, moja jesnaga, on mi daje noge poput koπutinih i vodi me na visine.”(Habakuk 3,17-19) ©to je tako pozitivno u stavu koji prorok ovdjezauzima? Kako bismo i sami mogli izgraditi takav stav? Vidi Fi-lipljanima 4,11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zavrπne rijeËi u Knjizi proroka Habakuka (3,16-19) iznose prorokovodgovor na otkrivenje Boæje moÊi i dobrote. Novi pogled na Boæja spa-sonosna djela jaËa Habakukovu hrabrost dok oËekuje napad neprija-telja. Strah uzburkava cijelo njegovo unutarnje biÊe dok Ëeka da Boæjakazna padne na njegov narod. Invazija moæe dovesti do uniπtenja sta-bala smokve i masline, toliko cijenjenih u Palestini, zajedno s isto tolikopotrebnim vinogradima, æitnim poljima i stokom. Meutim, prorokovaustrajna vjera ostaje nepokolebana jer ima pred sobom sliku æivogaBoga.

Na osnovi svojih iskustava iz proπlosti, Habakuk je svjestan Boæjeapsolutne vjernosti. Upravo zato se pokorava Boæjim sadaπnjim namje-rama (Habakuk 3,16-19). Usprkos svim nepovoljnim okolnostima, pro-rok svoje povjerenje daje Bogu i pouzdaje se u Njegovu dobrotu, bezobzira na to koliko beznadna izgleda njegova sadaπnjost.

Habakuk Ëeka, pun vjere i povjerenja, iako ne vidi nikakve nepo-sredne znakove spasenja. On je prorok koji putem razgovora, prigovorai hvalospjeva pouËava vjerne svih vremena da grade duboku i æivu vjeruu Otkupitelja. Svojim osobnim primjerom on hrabri poboæne da razgo-varaju s Bogom, da stave na kuπnju svoju vjernost Njemu u teπkimvremenima, da grade nadu u Gospodina i da Ga slave.

Habakuk zavrπava svoju knjigu izraæavanjem vjere na prekrasannaËin: koliko god teæak moæe ponekad biti æivot, vjernik se treba rado-vati i naÊi snagu u Bogu. Prikrivena poruka ove knjige traæi od nas dastrpljivo oËekujemo spasenje od Boga u vremenima nasilja kojem nismou stanju sagledati kraj. Tema “Ëekanja na Gospodina” proæima cijeluKnjigu proroka Habakuka. Koliko ova ista tema moæe biti znaËajna na-ma, Ëekaocima drugoga Kristovog dolaska, Ëije ime odraæava naπu vjeruu Njegov skori drugi dolazak?

60

PETAK 24. svibnja


“Postoji odgovor na Habakukovo pitanje. Ali taj odgovor nije u ob-liku rijeËi, veÊ u obliku dogaaja. Bog Êe odgovoriti na naËin koji se nemoæe izraziti rijeËima. Odgovor Êe sigurno doÊi; ‘ako stiæe polako, Ëe-kaj’. »ekanje se teπko podnosi; pravednik je uæasnut onim πto vidi.Takvima se daje veliki odgovor: ‘Pravednik æivi od svoje vjere!’ To jeodgovor, ali opet ne u obliku misli, veÊ u obliku postojanja. ProroËkavjera uzdaje se u Onoga u Ëijoj prisutnosti Ëekati znaËi shvatiti.” (A. J.Heschel, The Prophets, str. 143)

“Mi moramo gajiti i njegovati vjeru o kojoj su svjedoËili proroci iapostoli — vjeru koja se oslanja na Boæja obeÊanja i koja Ëeka naizbavljenje u vrijeme koje je Bog odredio i onako kako je On to zamislio.Pouzdana proroËka rijeË konaËno Êe se ispuniti slavnim dolaskom na-πega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista kao Kralja nad kraljevima iGospodara nad gospodarima. Vrijeme Ëekanja moæda izgleda dugaËko,moæda duπu pritiskuju obeshrabrujuÊe okolnosti, mnogi u koje smo seuzdali Êe moæda pasti na putu; meutim, zajedno s prorokom koji jehrabrio Judu u vrijeme nezapamÊenog otpada, uskliknimo puni povje-renja: ‘Ali je Jahve u svojem svetom hramu: nek’ sva zemlja zaπuti prednjime!’ (Habakuk 2,20)” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str.247)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Saæmite Habakukov razgovor s Bogom. Koji je bio njegovosnovni prigovor? Kako je uzvratio na Gospodnji odgovor?

2. Zar u Boæjim oËima iskreno pitanje ili priznavanje sumnjenije prihvatljiviji vjerski stav od nekakvog povrπnog vjerovanja?Objasnite svoj odgovor.

3. Naπi su vjernici u svim proteklim naraπtajima Ëvrsto vjero-vali da Êe Krist svakako veÊ doÊi dosad, i da Êe svijet doæivjetipotpuno ispunjenje svih prekrasnih obeÊanja iz Biblije. Kako moæe-mo saËuvati svoju vjeru dok, kao nova generacija, oËekujemo Njegovdolazak?

61

POUKA 9 25. svibnja—1. lipnja 2013.

Dan Gospodnji (Sefanija)“Za njih Êe Jahve biti straπan: kad uniπti sve bogove ze-

maljske, pred njim Êe se pokloniti — svaki na svojoj zemlji —svi otoci naroda.” (Sefanija 2,11)

Biblijski tekstovi: Sefanija 1,14-18; 2,1-3; 3,1-5; Joel 2,1-11;Izaija 11,4; 62,5; Nahum 1-3.

Glavna misao: Sud dolazi, ali milosre i milost i dalje su do-stupni onima koji ih ozbiljno traæe.

Kada bi proroËke knjige bile poredane kronoloπkim redoslijedom,Knjiga proroka Sefanije naπla bi se negdje izmeu Izaije i Jeremije.Tijekom vladavine Manaπea, najbezboænijeg kralja u Judi, Sefanijinopropovijedanje podræalo je vijest proroka Jeremije i oni su zajedno do-prinijeli da se zapali iskra buenja tijekom vladavine kralja Hoπee, Ma-naπeovog unuka.

Sefanijino propovijedanje osudilo je beznadnu pokvarenost judej-skog druπtva. On je ukazivao na potrebu za pokajanjem jer Gospodin usvojoj ljubavi i dalje poziva svoj narod na poniznost i vjernost. Njegovaporuka bila je dvojaka: ukazivala je na opasnost od skorog i sveopÊegsuda koji Êe se odnositi Ëak i na Boæji izabrani narod, ali je sadræavalai obeÊanje da Êe se spaπeni iz svih naroda pridruæiti Izraelovom ostatkuu sluæenju Bogu i primanju Njegovih blagoslova. Tijekom ovog tjednapokazat Êemo da Sefanijina vijest i dalje vrijedi za one koji objavljujuBoæju poruku nade greπnom svijetu.

62


DAN TAME

Srediπnja toËka Sefanijine poruke je “dan Jahvin” (Sefanija 1,7). Zabiblijske proroke dan Gospodnji odnosio se na posebno vremenskorazdoblje kada Êe se Bog umijeπati u ljudske poslove da spasi i osudi.VeÊina Izraelaca vjerovala je da Êe toga dana Gospodin spasiti i uzdiÊisvoj narod Izraela, dok Êe njegove neprijatelje zauvijek uniπtiti. Na ve-liko iznenaenje onih koji su ga sluπali, prorok je objavio da Êe danGospodnji biti dan osude Ëak i za pripadnike Boæjeg naroda (Sefanija1,1-5) zato πto su sagrijeπili protiv Njega (Sefanija 1,17).

Usporedite Sefanija 1,14-18 i Joel 2,1-11; Amos 5,18-20. Ka-kvu sliku “dana Jahvina” pruæaju ova proroËanstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sefanija usporeuje nadolazeÊi sud s uniπtenjem cjelokupnog æi-vota u dane velikog potopa (Postanak 6—8). Redoslijed stradanja æivihbiÊa u Sefaniji 1,2.3. obrnut je u odnosu na stvaranje u poËetku: ljudskirod, kopnene æivotinje, æivotinje u zraku i na kraju æiva biÊa u vodi(usporedite Postanak 1,20-27).

Prorok opominje ljude da na sudu neÊe moÊi platiti za svoj opsta-nak (Sefanija 1,18). Ni srebro ni zlato neÊe ih moÊi zaπtititi od Gospod-njeg gnjeva. Samozadovoljni stanovnici Jeruzalema smatrali su da BogneÊe uËiniti niπta, ni dobro ni zlo. Jednostavno nisu oËekivali odGospodina da bilo πto uËini (Sefanija 1,12). Meutim, Boæji sud poka-zuje koliko On radi na tome da osigura buduÊnost svojem vjernomnarodu. Sefanija objaπnjava da cilj Boæjeg suda nije samo da kaænjava,veÊ i popravlja. Gospodin upuÊuje obeÊanje o zaklonu za one koji Gatraæe (Sefanija 2,3). Dan Gospodnji je mnogo viπe nego samo kraj svi-jeta. To je i poËetak uspostavljanja Boæje vladavine koja Êe trajati vjeËno.

RAZMISLITE: »itajte tekst u Sefaniji 1,18. Na koje bismo na-Ëine mogli, Ëak i sada, iskusiti istinitost naËela koje je ovdje izra-æeno? Jesmo li se ikada suoËili sa situacijom da nam ni sav novaccijeloga svijeta ne moæe pomoÊi da se izbavimo?

63

PONEJDELJAK 27. svibnja

PONIZNI U ZEMLJI

U Sefaniji 2,1-3 nalazimo prorokov poziv na pokajanje. Iako jeuniπtenje samo pitanje vremena, ipak joπ nije kasno da se ljudi zakloneod nesreÊe, ali jedino ako se sav narod pokaje. Bezakonici koji se nebudu htjeli pokajati, bit Êe uniπteni u dan suda kao pljeva. U Psalmu 1,4bezakonici su usporeeni s pljevom i na kraju bivaju uniπteni.

RijeËima “Traæite Jahvu”, Sefanija hrabri one koji se ponize predBogom da ostanu Ëvrsti u svojoj vjeri. Prorok govori da je traæenjeGospodina isto πto i traæenje pravednosti i poniznosti. Ovakvo pokajni-Ëko ponaπanje bitno je da se Ëovjek izbavi na sudu koji dolazi.

Sefanija pokajnike naziva “skromnima na zemlji” (Sefanija 2,3).Kako sljedeÊi tekstovi objaπnjavaju taj izraz, koji se moæe prevestii kao “ubogi na zemlji”? Matej 5,3; Psalam 76,10; Izaija 11,4;Amos 8,4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ponizni ili skromni su oni koji su ostali vjerni Bogu i koje On uËii vodi. Psalmist kaæe: “Jahve je sama dobrota i pravednost: greπnike onna put privodi. On ponizne u pravdi vodi i uËi malene putu svome.”(Psalam 25,8.9) Ponizni se pozivaju da se pripreme za Boæji sud tako πtoÊe traæiti Boga, pravednost i poniznost.

MoguÊnost da ponizni i vjerni opstanu izraæena je u naπem prijevo-du Sefanije 2,3 izrazom “vi Êete moæda biti zaπtiÊeni u dan gnjeva Jah-vina”. Opstanak ovisi jedino o Boæjoj milosti, a milost nikada ne smijemozloupotrebljavati. SuoËeni s neposrednim uniπtenjem, mi moæemo ops-tati zahvaljujuÊi Ëinjenici da je Bog milostiv. Gospodin je obeÊao da Êezaπtititi sve koji se oslone na Njega (Joel 4,14; DK 3,16; Nahum 1,7). Ovavrsta povjerenja odbacuje povjerenje u samoga sebe, πtiti od prijevara iobmana.

RAZMISLITE: “Niπta nije naoko bespomoÊnije, pa ipak tolikonesavladivo, od duπe koja je svjesna svoje niπtavosti i koja se ucijelosti oslanja na zasluge Spasitelja. Molitvom, prouËavanjemNjegove RijeËi, vjerom u Njegovu stalnu nazoËnost, najslabiji ljud-skih biÊa mogu æivjeti u dodiru s Kristom koji æivi, a On Êe ihdræati za ruku i nikada ih neÊe pustiti.” (Ellen G. White, Put u boljiæivot, str. 106) Kakvo ste iskustvo vi stekli s ovim nevjerojatnimobeÊanjem? Kako moæete u stopu slijediti svojega UËitelja?

64

UTORAK 28. svibnja

POKVARENI GRAD

Jedna kineska poslovica kaæe da je najmraËnije mjesto u sobi od-mah ispod svjetiljke. Ova poslovica moæe se primijeniti na moralno sta-nje Jeruzalema u Sefanijino vrijeme. Prorok je upravo zavrπio objav-ljivanje boæanskog suda narodima koji graniËe s Izraelom (Sefanija 2),kao πto su Filistejci na zapadu, Moapci i Amonci na istoku, Etiopija(Kuπ) na jugu i Asirija na istoku. Ipak, on se tu ne zaustavlja. Nastavljaobjelodanjivati grijehe onih koji æive u Gospodnjem gradu, u samomJeruzalemu.

»itajte Sefanija 3,1-5. Tko je bio osuen i zaπto? Upitajte sekako se Boæji narod, koji je dobio toliko mnogo svjetla i istine,mogao tako pokvariti? ©to moæemo uËiniti da se to i nama nedogodi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prorok Sefanija najviπe je zabrinut za prijestolnicu Jude. On optu-æuje gradske starjeπine za opadanje morala stanovnika. Gradski starje-πine nisu æivjeli u skladu sa svojim poloæajem i odgovornostima (uspo-redi Jeremija 18,18; Ezekiel 22,23-30). Knezovi su usporeeni s “lavo-vima koji riËu”, a suci su opisani kao “vuci veËernji”. Ni Hram nijeproπao mnogo bolje zato πto sveÊenici ne propovijedaju Boæju rijeË, aproroci ne govore istinu.

“Tijekom Joπijina kraljevanja Gospodnja rijeË doπla je Sefaniji, ja-sno najavljujuÊi posljedice stalnog otpada, usmjeravajuÊi pozornost pra-ve Crkve na slavnu buduÊnost koja je Ëeka. Njegova proroËanstva okazni koja je prijetila Judi na isti Êe se naËin ispuniti i u kaznama kojeoËekuju nepokajani svijet u vrijeme drugoga Kristovog dolaska.” (EllenG. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 248)

RAZMISLITE: Pogledajte oko sebe. Iako izgleda privlaËno, svi-jet je osuen na konaËno uniπtenje. Ne morate Ëak ni vjerovati uBibliju da biste vidjeli kako se lako moæe dogoditi to uniπtenje.Zaπto je Gospodin naπa jedina nada? Kako se moæemo viπe oslanjatina Njega, a ne uzdati se u sebe ni u prazne i taπte stvari ovogasvijeta?

65

SRIJEDA 29. svibnja

NAJVE∆E BOÆJE ZADOVOLJSTVO

“Jahve, Bog tvoj, u sredini je tvojoj, silni spasitelj! On Êe seradovati tebi pun veselja, obnovit Êe ti svoju ljubav, kliktat Êe nadtobom radosno.” (Sefanija 3,17)

U zavrπnom dijelu svoje knjige (Sefanija 3,17), Sefanija se okreÊeod teme gnjeva prema temi obnovljenja. Nakon suda, sada sagledavamoBoæje krajnje namjere. Kada narodi budu ukoreni, oni Êe zajedniËkitraæiti Boga i sluæiti Mu od srca. Usne naroda bit Êe oËiπÊene tako daÊe svi moÊi oboæavati Boga i hvaliti Ga svojom sluæbom. Mali, ali poniznii vjerni ostatak preæivjet Êe u Judi i preuzeti mjesto oholih voa.

©to je najvaænije, Bog Êe prebivati meu svojim narodom i popravitizla iz proπlosti. Narod viπe neÊe æivjeti u strahu jer Êe Gospodin biti snjim. On Êe biti njegov Izbavitelj i Spasitelj. “MoÊi Êe pasti i odmaratise, i nitko im neÊe smetati.” (Sefanija 3,13)

Svakako da bi ovakvi blagoslovi trebali navesti Boæji narod da seraduje Bogu; meutim, prorok izjavljuje da je Bog taj koji Êe se radovatisvojem narodu. Njegova ljubav i radost zbog Njegovog naroda bit Êe takovelika da Êe radosno klicati.

Kako prorok Izaija opisuje Boæju radost zbog otkupljenog na-roda? Izaija 62,5; 65,19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Veliki Vladar i boæanski Ratnik zaπtitit Êe i obraniti svoj narod. OnÊe im pruæiti sve prednosti svoje pobjede koju je izvojevao za nas nakriæu. On Êe uzdiÊi ponizne i zamijeniti sramotu, patnje i otuenostËaπÊu, blagoslovima i svojom prisutnoπÊu. Istaknuto mjesto dobit Êehromi i odbaËeni, a to je srediπnja poruka koju je objavljivao sam IsusKrist.

RAZMISLITE: »ak i nakon tako straπnih upozorenja, Gospodinsvojem narodu nudi nadu. Kako moæemo mi, Ëekaoci drugogaKristovog dolaska, saËuvati povjerenje u obeÊanje o Njegovom dru-gom dolasku i iz dana u dan æivjeti u skladu s tom nadom? Kakomoæemo odræavati u æivotu tu nadu, posebno u vrijeme nevolja ikada nam svijet nudi samo tugu?

66


BOÆJI ODGOVOR NA NEPRAVDU

»itajte Nahum 1—3. Koji redci posebno opisuju Boæji karak-ter? Kako moæemo ono πto smo ovdje vidjeli primijeniti na dogaajeposljednjih dana?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nahum proriËe protiv kraljevstava ovoga svijeta koja su prikazanaNinivom. Dok je prorok promatrao svijet onog vremena, vidio je kako seBoæja ruka podiæe na asirsko carstvo. On objavljuje da Êe njegova pri-jestolnica Niniva uskoro pasti i da se viπe nikada neÊe podiÊi. Nahumgovori s apsolutnom sigurnoπÊu zato πto poznaje Boæji karakter i πtomu je, zahvaljujuÊi proroËkom daru (Nahum 1,1), Bog pokazao πto Êe sedogoditi. Gospodin neÊe ostaviti krivca bez kazne (Nahum 1,3; Izlazak34,6.7).

Asirci su opljaËkali mnoge narode njegujuÊi neugasivu æelju zavlaπÊu. Njihova okrutnost bila je posloviËna. Kao Boæja “britva” (Izaija7,20), oni su gorljivo gazili svoje susjede. Sada je konaËno doπlo vrijemeda se ta britva polomi. Orua Boæjeg suda nisu izuzeta od suda. Ninivaviπe ne postoji, ali proroËko svjedoËanstvo æivi i dalje. Ono nas podsjeÊada, iako Boæja pravda izgleda spora, niπta ne moæe zaustaviti njezinoostvarenje.

Kao πto smo veÊ vidjeli u prethodnim poukama, godinama prijeNahumovog vremena, Ninivljani su se pokajali Ëuvπi Jonino propovije-danje i Bog je poπtedio grad. Meutim, pokajanje nije bilo trajno, sta-novnici su se vratili svojim starim putovima. Mnoge zemlje, koje su stra-dale od njihove okrutnosti, sigurno bi gromoglasnim odobravanjemdoËekale vijest o propasti Ninive. Takav bi im vjesnik donio radosnu vijest(Izaija 52,7) da je moÊ Asirije slomljena, zajedno s njezinim bogovima.Boæji narod bi opet dobio priliku da slavi Boga u miru (Nahum 1,15).

Iako je Boæji gnjev silan, Njegova je milost joπ veÊa. On πtiti onekoji oËekuju puninu Njegove dobrote. Nahum istiËe da je Bogu stalo doonih koji se uzdaju u Njega, ali da Êe kao poplava odnijeti svoje ne-prijatelje u tamu (Nahum 1,8). Bog je bio iza svega jer je On odluËio daje dan suda za Ninivu konaËno doπao.

Prorok pokazuje da Bog ima na raspolaganju neizmjernu silu. Svastvorenja drhte pred Njim. On neÊe dovijeka trpjeti grijeh. U isto vrije-me, On je i Spasitelj onih koji se uzdaju u Njega. Nema srednjeg puta.Mi se nalazimo ili na jednoj ili na drugoj strani. Sam Krist je rekao:“Tko nije sa mnom, taj je protiv mene.” (Matej 12,30)

67

PETAK 31. svibnja


“S nepogreπivom toËnoπÊu BeskonaËni i dalje vodi svoj raËun onarodima. Dok se Njegova milost nudi i dok poziva na pokajanje, ovajraËun ostaje otvoren; ali kad brojke premaπe odreenu visinu koju jeBog utvrdio, poËinje izlijevanje Njegove srdæbe. RaËun se zakljuËuje.Boæansko strpljenje prestaje. Milost se viπe ne zalaæe za njih.” (Ellen G.White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 230)

“Pred bezgreπnim svjetovima i nebeskim svemirom, svijet Êe moratipoloæiti raËun pred Sucem cijele zemlje, Onim koga su osudili i raza-peli. Kakav Êe to biti dan obraËuna! Bit Êe to veliki dan Boæje odmazde.Krist tada neÊe stajati pred Pilatovom stolicom. Pilat i Herod, i svi onikoji su Mu se rugali, koji su Ga biËevali, odbacili i raspeli, tada Êeshvatiti πto znaËi osjetiti na sebi gnjev Janjetov. Njihova djela pojavit Êese pred njima u pravoj slici.” (Ellen G. White, Testimonies to Ministers,str. 132)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Neki ljudi u Sefanijino vrijeme Ëinili su straπne prijestupeprotiv Boga i svojih sunarodnjaka, dok su drugi mirno promatralita zla. Koji je od ta dva grijeha, po vaπem miπljenju, gori u BoæjimoËima? Zaπto tako mislite?

2. Vratite se na posljednje pitanje u odsjeku od ponedjeljka,gdje stoje ove rijeËi: “Niπta nije naoko bespomoÊnije, pa ipak tolikonesavladivo, od duπe koja je svjesna svoje niπtavosti i koja se ucijelosti oslanja na zasluge Spasitelja.” ©to znaËi “osloniti se ucijelosti na Spasiteljeve zasluge”? Kako nam te rijeËi pokazujuveliku istinu o spasenju vjerom u Krista i zaπto je ta istina takoznaËajna za sve πto vjerujemo? Ako se ne oslonimo na Njegovezasluge, na Ëije bismo se zasluge mogli osloniti?

3. Zaπto je tako lako, posebno onima koji æive u bogatstvu iudobnosti, zaboraviti koliko su ovisni o Bogu u svemu πto imaju?Kako se moæemo saËuvati od ove smrtonosne zablude?

4. Zamislite sliku Boga koji pjeva i kliËe od radosti zbog svojegnaroda. Mi uglavnom mislimo o svojoj pjesmi i radovanju Bogu zbogonoga πto je On uËinio za nas. ©to znaËi da On pjeva i kliËe zbognas, posebno ako uzmemo u obzir æalosno stanje u kojem se nala-zimo?

68

POUKA 10 1.—8. lipnja 2013.

©to je najvaænije (Hagaj)“Moje je zlato, moje je srebro — rijeË je Jahve nad Vojska-

ma.” (Hagaj 2,8)

Biblijski tekstovi: Hagaj 1; 2; Ivan 2,19; Ezra 3,1-6; Matej1,23; 12,6; Luka 24,13-27.

Glavna misao: Hagajevo pitanje je jednostavno: koji su naπiprioriteti i zaπto je tako vaæno da ih pravilno razvrstamo?

Knjiga proroka Hagaja, jedna od najkraÊih u Bibliji, napisana je ukritiËnom trenutku Judine povijesti. Prognanici su se vratili iz babilon-skog suæanjstva dvadesetak godina prije; ipak, izgleda kao da su zabora-vili razlog zaπto su se vratili. Ostavili su Gospodnji Hram da i dalje leæiu ruπevinama dok su svoju energiju troπili na gradnju svojih kuÊa iposjeda.

Zato prorok poziva povratnike da ozbiljno razmotre stanje u kojemse nalaze. Njegova poruka je jednostavna i logiËna. Narod je teπko radio,ali je malo zaraivao. To se dogaalo zato πto su pogreπno postavilisvoje prioritete. Trebali su Boga postaviti na prvo mjesto u svemu πto suËinili. Isus je rekao: “Zato najprije traæite kraljevstvo Boæje i njegovupravednost, a to Êe vam se nadodati!” (Matej 6,33)

I mi danas moæemo biti toliko obuzeti æivotnom borbom za opsta-nak da zaboravimo da nam na prvom mjestu treba biti ispunjenje Boæjevolje uvijek i na svakom mjestu.

69

NEDJELJA 2. lipnja

“SIJETE MNOGO, MALO DOVOZITE!”

»itajte tekst u Hagaju 1,1-11. ©to se ovdje dogaa i, πto je joπmnogo vaænije, zaπto? Kako se ovo isto naËelo pokazuje na djelu unaπem æivotu danas? Kako bismo i mi mogli biti krivi za ista djela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Preko godinu dana Hram je bio zanemaren i skoro zaboravljen.Narod je æivio u svojim kuÊama i nastojao osigurati sebi zemaljskoblagostanje, ali njegov je poloæaj bio vrijedan æaljenja. Koliko god da jeulagao truda, napretka jednostavno nije bilo. Izgledalo je kao da su sei sama poËela urotila protiv njega. BuduÊi da su Judejci dopustili daHram stoji zapuπten, Gospodin je na njihova imanja pustio straπnu su-πu. On im je osiguravao plodove polja i vrtova, æito, vino i ulje, kaodokaz svoje naklonosti; meutim, zato πto su se tim obilnim darovimasluæili na tako sebiËan naËin, blagoslovi su izostali.” (Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, str. 364)

Hagaj se silno zalagao za Gospodnji Hram i æelio je da narod dovrπinjegovu obnovu πto je moguÊe prije. Njegova æelja je dolazila u sukob sravnoduπnoπÊu onih kojima nije bilo stalo do Hrama, u najmanju rukune toliko koliko za udobnost svojih domova. Dok je Hagajeva velikabriga bio Hram, narod se najviπe zanimao za svoje vlastite domove!

Gospodin se posluæio Hagajem da dirne srce naroda i da ih uËiniosjetljivijima za svoje ciljeve. Bog se nije mogao slaviti na odgovarajuÊinaËin dok god je Njegov dom leæao u ruπevinama. Hram u Jeruzalemusimbolizirao je Boæju prisutnost meu ljudima. Bio je to vidljivi znakcijelome svijetu da je suvereni Bog istodobno i Bog neba i zemlje. Kakobi sinovi Izraelovi mogli postati svjedoci za istinitog Boga kada pravisimbol toga Boga (vidi Ivan 2,19; Matej 26,61) i cjelokupnog plana spase-nja leæi u ruπevinama? Na mnogo naËina njihov odnos prema Hramuotkriva dublji duhovni problem: da su povratnici izgubili svijest o svo-jem poslanju kao Gospodnji narod ostatka!

Prepoznajete li u ovome upozorenje za nas?

70

PONEDJELJAK 3. lipnja

BOÆJE NAJVE∆E OBE∆ANJE

»itajte Hagaj 1,12-14. Zapaæate li ovdje jedinstvo namjere?Zaπto je za narod bilo tako vaæno da uËini ono na πto je biopozvan?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovaj put glavari ostatka naroda odmah su posluπali poruku. Obavilisu pripreme, prikupili materijal i veÊ nakon tri tjedna zapoËeli radove naobnavljanju Hrama. SljedeÊeg tjedna podigli su ærtvenik i obnovili slu-æbu prinoπenja ærtava (Ezra 3,1-6). Za manje od pet godina Hram je biodovrπen.

Iako se Boæje kraljevstvo ne moæe izjednaËiti s nekim materijalnimzdanjem, Knjiga proroka Hagaja podsjeÊa nas da Bog ponekad upo-trebljava materijalna dobra poput graevina u duhovne svrhe.

Ako se neposredno ispunjenje proroËke poruke moæe smatratimjerilom prorokovog uspjeha, onda se prorok Hagaj moæe proglasitijednim od najuspjeπnijih proroka. U roku od mjesec dana zapoËeli suradovi na obnavljanju Hrama, uz Gospodnje obeÊanje da Êe biti s gradi-teljima.

Tekst u Hagaju 1,12-14 biljeæi odgovor glavara i naroda na Hagajevuporuku. Svi su posluπali Gospodina jer su prepoznali da je On poslaoHagaja. Oni su se “pobojali Jahve” (Hagaj 1,12), i to su pokazali sluæeÊiNjemu i posveÊujuÊi Mu odgovarajuÊu pozornost. I tako im je Hagaj sadamogao objaviti novu poruku od Boga: “Ja sam s vama!” (Hagaj 1,13) »imje narod odluËio posluπati Gospodina, ukor je zamijenjen rijeËima ohra-brenja. ObeÊanje o Boæjoj prisutnosti bilo je i obeÊanje svih ostalihblagoslova. “Ja sam s vama!” bilo je povezano sa zavjetnim obeÊanjimakoja im je Bog davao od vremena patrijarha i Mojsija (Postanak 26,3;Izlazak 3,12; Brojevi 14,9).

RAZMISLITE: Naravno, najveÊi dokaz da je Bog “s nama” jeIsus (Vidi Izaija 7,14; Matej 1,23; 28,20). Razmiπljajte o Ëinjenicida je Stvoritelj i Odræavatelj svemira æivio meu nama. ©to nam togovori o naπoj vaænosti u svemiru koji je tako velik da na sebemoæemo gledati kao beznaËajne i nevaæne? Razgovarajte o tome iu subotu.

71

UTORAK 4. lipnja

NE BOJTE SE!

Tekst u Hagaju 2,1-5 opisuje veliko buenje Boæjeg naroda. Okomjesec dana od poËetka radova na obnavljanju Hrama, Bog je prekoHagaja poslao rijeË ohrabrenja Ostatku koji je odluËio, ne imajuÊi naraspolaganju dovoljno sredstava, obnoviti Boæji dom onako kako je biopozvan preko proroka. Hagaj je starjeπine pozvao da usporede sadaπnjestanje Hrama s izgledom prije razaranja. Jasno, sadaπnje stanje nije semoglo ni izbliza usporediti s nekadaπnjom slavom. Ljudi su se moglisamo obeshrabriti vidjevπi da nisu u stanju obnoviti sjaj SalomonovogHrama koji se nekada uzdizao na tom istom mjestu.

Prorok poziva narod da nastavi s radovima zato πto je Boæji Duh snjime. Pozvao je sve Ëlanove zajednice Ostatka da budu jaki i da radenaporno, jer je SvemoguÊi Bog usred njih. Hagajeve rijeËi upuÊene gla-varima: “Budite jaki i ne plaπite se!” podsjeÊaju na rijeËi koje je Gospo-din uputio Joπui nakon Mojsijeve smrti (Joπua 1,5-9). ©to su manje islabije bile moguÊnosti Izraela, to je veÊa bila i njihova potreba za vje-rom u Boga. Prorok je izjavio da Êe na kraju sam Gospodin uËiniti daslava ovog drugog Hrama bude veÊa od slave prvoga. To se i ostvarilosamo zato πto je Onaj koji je veÊi od Hrama doπao prebivati u njemu(Matej 12,6).

Prisutnost Boæjeg Duha potvrdila je opstanak Boæjega kraljevstva uIzraelu. Boæji Duh koji je vodio Mojsija i glavare, i koji je stalno slaoproroke s nadahnutim vijestima, nalazio se i usred Ostatka. Spremanodaziv starjeπina i naroda potvrdio je da se u narodu zbiva duhovnaobnova. Duh je bio prisutan u njihovoj duhovnoj obnovi i pribliæavanjuBogu. Prisutnost Duha jamËila je i obilje blagoslova. Prorok je hrabrioljude da se oslanjaju na Boæja obeÊanja sve do njihovog ispunjenja.

Hagaj je prenosio Boæje rijeËi narodu koji je poznavao teæak æivoti razoËaranja zbog neispunjenih nada. On je njihovu pozornost usmjeriona Boga koji je vjeran i koji oËekuje od pripadnika ove nove zajedniceda postanu odgovorni graani Njegovog kraljevstva, da budu ustrajni uËinjenju dobra i da tako daju novo znaËenje i svrhu svojem æivotu.

RAZMISLITE: Neki 35-godiπnjak koji je odbacio vjeru u Boga,napisao je oproπtajno pismo od 1900 stranica prije nego πto Êeizvrπiti samoubojstvo. U tom je pismu napisao: “Svaka rijeË, svakamisao, svaka emocija stalno se vraÊa na osnovni problem — da jeæivot besmislen!” Kako onda naπa vjera u Boga i spremnost da Gaposluπamo daje novo znaËenje æivotu?

72

SRIJEDA 5. lipnja

»EÆNJA SVIH NARODA

»itajte tekst u Hagaju 2,6-9. ©to se ovdje obeÊava i kako treba-mo shvatiti ispunjenje ovog obeÊanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko Hagaja Bog je najavio velike potrese meu svim narodima udan Gospodnji, kada Êe se i Hram ispuniti Boæjom prisutnoπÊu. Prorokje pozvao svoje suvremenike da gledaju iza sadaπnjih teπkoÊa i siroma-πtva u buduÊu slavu Njegovog kraljevstva na koju Hram ukazuje.

Osnovna svrha raskoπi i sjaja jeruzalemskog Hrama bila je nastoja-nje da on postane dostojan Boæje prisutnosti. Ipak, prema ovom tekstu,Gospodin je spreman useliti se u manje blistav Hram kojem Êe On datislavu. Narod se nije trebao previπe optereÊivati financiranjem gradnjeHrama. Sva blaga pripadaju Bogu koji je obeÊao da Êe prebivati u ovomnovom Hramu. Sam Gospodin Êe mu dati sjaj i slavu.

“Dok se narod trudio da uËini ono πto se od njega oËekivalo, dokje nastojao obnoviti utjecaj Boæje milosti u svome æivotu i srcu, Zaharijai Hagaj objavljivali su poruku za porukom, uvjeravajuÊi ga da Êe njegovavjera biti bogato nagraena i da Êe se Boæje obeÊanje o buduÊoj slaviHrama Ëije su zidove upravo podizali sigurno ostvariti. Upravo u tomHramu Êe se pojaviti, kad se navrπi vrijeme, »eænja svih naroda kaoUËitelj i Spasitelj cijelog ËovjeËanstva.” (Ellen G. White, Izraelski proro-ci i kraljevi, str. 366)

Bog je obeÊao da Êe slava tadaπnjega Hrama biti veÊa od slaveprethodnoga. Bit Êe to drugaËija vrsta slave, jer Êe taj Hram biti poËaπ-Êen prisutnoπÊu Isusa Krista u tijelu. I doista, Kristova prisutnost uËinilaje da slava ovoga novoga Hrama bude veÊa od slave prethodnog Salomo-novog.

RAZMISLITE: ProËitajte tekst u Hebrejima 8,1-5. Bez obzirana slavu zemaljskog Hrama, nikada ne smijemo zaboraviti da je onbio samo sjenka, simbol plana spasenja. Razmislite πto znaËi daupravo sada Isus sluæi za nas u “istinskoj Svetinji” koju je naËinioBog, a ne Ëovjek. Kako moæemo viπe cijeniti vaænost poruke Sveti-πta u planu spasenja?

73

»ETVRTAK 6. lipnja

GOSPODNJI PE»ATNI PRSTEN

“Toga dana — rijeË je Jahve nad Vojskama — uzet Êu te,Zerubabele, sine ©ealtielov, slugo moja — rijeË je Jahvina — i stavitÊu te kao peËatnjak, jer tebe izabrah — rijeË je Jahve nad Vojskama.”(Hagaj 2,23)

Zavrπna poruka koju je Gospodin uputio preko Hagaja bila je poslanaistoga dana kada i prethodna, kao njezina dopuna (vidi Hagaj 2,22.23).Gospodin je poslao opomenu zbog buduÊeg uniπtenja kraljevstava i na-roda u dan Gospodnjeg suda. Meutim, toga istog dana, rekao je prorok,Gospodnji sluge dovrπit Êe djelo spasenja koje im je On povjerio. Ovo sekonaËno i potpuno moæe ispuniti jedino prigodom drugoga Kristovogdolaska i u dogaajima koji Êe uslijediti.

PolitiËki voa naroda ovdje se dovodi u vezu sa slavnom vladavinomizraelskog kralja Davida, Ëiji je potomak. Zerubabel je bio unuk kraljaJojakima i legalni nasljednik Davidovog prijestolja nakon babilonskogsuæanjstva. On je djelovao kao namjesnik u Judi pod perzijskim kraljemDarijem Velikim i predvodio pokret za obnavljanje jeruzalemskog Hra-ma. Veliki sveÊenik Joπua takoer je sudjelovao u obnavljanju Hrama.

Prorok kaæe da Êe Zerubabel biti Boæji peËatni prsten, kojim sedokazuje kraljevski autoritet i vlast. SliËno kralju koji peËati neki za-konski dokument svojim peËatnim prstenom, Bog Êe utjecati na cijelisvijet preko svojeg sluge. Iako se kljuËna uloga Zerubabela u obnavlja-nju Hrama ne smije podcijeniti, on ipak nije ispunio sve dijelove obeÊa-nja koje mu je Bog uputio preko Hagaja. Nadahnuti pisci evanelja uka-zuju na osobu i sluæbu Isusa Krista, Sina, odnosno potomka Davida iZerubabela, kao na konaËno ispunjenje svih mesijanskih obeÊanja uBibliji.

»itajte tekst u Luki 24,13-27. Posebno se usredotoËite naKristove rijeËi upuÊene ovoj dvojici. Koju im vaænu poruku upuÊujei kako Njegove rijeËi pokazuju vaænost razumijevanja starozavjetnihproroËanstava? Zaπto je to tako vaæno Ëak i za danaπnje krπÊane?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

74

PETAK 7. lipnja


“Ali Ëak ni ti mraËni dani nisu bili bez nade za one koji su se uzdaliu Boga. Proroci Hagaj i Zaharija pojavili su se i suoËili s krizom. Potre-snim svjedoËanstvima ovi su izabrani vjesnici otkrivali narodu uzroknjegovih nevolja. Izostajanje zemaljskog blagostanja bilo je posljedicazanemarivanja Boæjih interesa, objavljivali su proroci. Da su Izraelciproslavili Boga, da su Mu ukazali duæno πtovanje i odali Ëast prihvaÊa-juÊi se obnavljanja Njegova Hrama kao svoga prvog zadatka, svakako biuæivali i Njegovu nazoËnost i blagoslove.” (Ellen G. White, Izraelski pro-roci i kraljevi, str. 364)

“Drugi Hram nije bio poËaπÊen oblakom Jahvine slave, veÊ æivomnazoËnoπÊu Onoga u kome je tjelesno stanovala sva punina Boæanstva— koji je bio sâm Bog oËitovan u tijelu. ‘Blago svih naroda’ uistinu jedoπlo u svoj Hram kada je »ovjek iz Nazareta uËio i lijeËio u svetimpredvorjima. Kristovom nazoËnoπÊu, i samo time, drugi je Hram nadmaπioslavu prvoga. Ali je Izrael odbacio ponueni nebeski Dar. Sa skromnimUËiteljem koji je tog dana iziπao na zlatna vrata, slava je zauvijek napu-stila Hram. VeÊ su se ispunile Spasiteljeve rijeËi: ‘Evo vaπa Êe kuÊa bitiprepuπtena vama — pusta.’ (Matej 23,28)” (Ellen G. White, Velika borba,str. 19)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razgovarajte u razredu o odgovoru na pitanje od ponedjeljkakoje se odnosi na Isusovu prisutnost na Zemlji. Razmiπljajte oposljedicama ne samo Njegove prisutnosti, veÊ i Njegove ærtve zagrijehe svijeta. ©to svi ti dogaaji svjedoËe o vrijednosti nas kaopojedinaca? Razmislite koliko nam drugaËiji pogled na ËovjeËanstvopruæaju ti dogaaji kada se usporede s ateistiËkim i evolucionistiË-kim shvaÊanjima koja su opÊeprihvaÊena u nekim dijelovima svijeta.

2. Izaija govori o oholom babilonskom kralju od kojeg su narodistrepili, a zemlja se tresla (Izaija 14,16.17). Koliko se to drhtanjerazlikuje od potresa koji Êe izazvati Gospodnje djelovanje koje Ha-gaj opisuje u drugom poglavlju svoje knjige?

3. Stari Izraelci su Ëesto odbacivali poruke koje im je Gospodinslao preko svojih proroka. Pripremite se da u razredu razgovarateo tome na koje naËine Boæji narod danas odbacuje poruke kojeGospodin πalje svojem narodu.

4. Biblija vrlo jasno tvrdi da je stari Hram i njegov sustavprinoπenja ærtava zauvijek izgubio znaËenje nakon Isusove smrti.©to nam Pavao u Hebrejima 8 i 9 govori o tome πto je Krist uËinioi πto i dalje Ëini za nas, a πto prvi “©ator” nije mogao uËiniti?

75

POUKA 11 8.—15. lipnja 2013.

Vienja nade (Zaharija)“U dan onaj — rijeË je Jahve nad Vojskama — pozivat Êete

jedan drugoga pod lozu i pod smokvu.” (Zaharija 3,10)

Biblijski tekstovi: Zaharija 1—4; 7; Rimljanima 15,9-18; Efe-æanima 3,1-8; Izlazak/2. Mojsijeva 25,31-40.

Glavna misao: Iako je Izrael bio kaænjen zbog svojih grijeha,doπlo je vrijeme da ponovno æivi u zajedniπtvu s Bogom u skladu sNjegovim obeÊanjima.

Na zidu Dvorca Maruπevca u Hrvatskoj stoji kratka latinska poslo-vica: Dum spiro, spero — “Dok diπem, nadam se”. Ova poslovica kao dasaæima poruku koju prorok Zaharija upuÊuje Boæjem narodu. Skorodvadeset godina nakon njihovog povratka iz babilonskog suæanjstva,poËetno oduπevljenje ustupilo je mjesto obeshrabrenju meu onima ko-ji su se poËeli pitati prebiva li Gospodin i dalje usred svojeg naroda.

Prorok Zaharija, Ëije ime znaËi “Jahve pamti”, zapoËeo je svojuproroËku sluæbu samo nekoliko mjeseci nakon πto je Hagaj poËeo pro-povijedati narodu (Hagaj 1,1; Zaharija 1,1). Putem niza proroËkih vie-nja, Zaharija je saznao Boæji plan za tadaπnje vrijeme i buduÊnost. BoæjevjeËno kraljevstvo je dolazilo, ali je prorok pozvao one koji su æivjeli uto vrijeme da odmah poËnu sluæiti Gospodinu. U velikom dijelu svojeknjige objaπnjava im kako to trebaju Ëiniti. Ovaj i sljedeÊi tjedan prouËa-vat Êemo ono πto mu je Bog pokazao u vezi s tim.

76

NEDJELJA 9. lipnja

UTJE©NE RIJE»I ÆIVOTA

»itajte Zaharija 1. Koju kljuËnu poruku upuÊuje ovaj tekst?Posebno se usredotoËite na tekst u Zahariji 1,3. ©to Gospodin æelireÊi narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Povratak iz babilonskog suæanjstva izazvao je radost u srcu Osta-tka. Meutim, povratak je izazvao i zabrinutost. HoÊe li biti sigurni izaπtiÊeni u svojoj zemlji ili Êe neprijatelji ustati protiv njih? Je li im Bogdoista oprostio nevjernost u proπlosti ili Êe ih nastaviti kaænjavati? ©tobuduÊnost donosi Boæjem izabranom narodu i drugim narodima?

U svojem vienju Zaharija je vidio Gospodnjeg anela kako posre-duje za Judu. Posredovanje zapoËinje pitanjem: “Kada Êeπ se veÊ jednomsmilovati?” U Bibliji se ovo pitanje Ëesto upotrebljava da bi se izrazilazabrinutost naroda i prizvala Boæja pomoÊ (Psalam 74,10; Izaija 6,11;Daniel 8,13). Odgovor na pitanje doπao je preko anela tumaËa, koji gaje prenio proroku. Odgovor je sadræavao rijeËi koje su obeÊavale Boæjemilosre i utjehu.

Zaharija je dobio nalog da objavi da Gospodin “gori ljubavlju lju-bomornom” za Jeruzalem (Zaharija 1,14). Ljubomora ima negativanprizvuk, ali u Bibliji moæe biti i izraz Boæje ljubavi. Bog ljubi svoj narodi oËekuje od njega da mu bude vjeran. BuduÊi da Gospodin ljubi Jeru-zalem, aneo objavljuje da je istodobno i vrlo gnjevan na okolne narodekoji su tako okrutno postupali prema Judi. Puna optuæba protiv okolnihnaroda glasi da su Gospodnje kaænjavanje Jude uËinili mnogo teæimsvojim okrutnim postupanjem prema zarobljenicima.

Tekst u Zahariji 1,14 objavljuje da je Bog gnjevan, ali obeÊava da Êeuzvratiti utjehom. Njegova je namjera, a prorok je dobio nalog da jeobjavi, da opet Jeruzalemu pokaæe milost. Gospodin Êe utjeπiti Sion(Izaija 40,1), dok Êe Njegov gnjev biti usmjeren protiv Njegovih neprijatelja.Jeruzalem Êe biti obnovljen i ponovno Êe postati Gospodnje prebivaliπte.

RAZMISLITE: ProËitajte ponovno tekst Zaharija 1,3. Kako senetko moæe vratiti Gospodinu? Na koji je naËin ovo poziv na ponovnouspostavljanje pravilnog bliskog odnosa s Bogom i Njegovim naro-dom?

77


GOSPODIN DOLAZI

»itajte drugo poglavlje Zaharije. Ono sadræi vienje o obnovljenomJeruzalemu, tako punom ljudi da ne mogu stati unutar njegovih zidina.Grad Êe privuÊi i mnogobrojne neznaboπce, πto je moralo izgledatineobiËno u oËima tadaπnjih Judejaca. Redak 14 poËinje pozivom Sionuda se veseli, a navodi i razlog za to: sam Gospodin dolazi prebivati meusvojim narodom.

Gospodnji dramatiËni povratak u svoj obnovljeni dom razlog je zaradost onih koji su se vratili iz izgnanstva. Sion, boraviπte velikog Vladara,ovdje se naziva “KÊi sionska”, Ëime se izraæava posebna ljubav kojuGospodin njeguje prema Jeruzalemu. IπËekujuÊi ovako slavnu buduÊnost,Sion se treba radovati jer Êe se sam Bog pobrinuti za svoj narod. Svatkotko dira u Boæji narod dira u zjenicu Njegovog oka (Zaharija 2,12).

Prorok kaæe da Êe u dan Gospodnji mnogi narodi doÊi i pridruæitise Gospodnjem savezu. Boæji prvotni plan bio je da pripadnici okolnihnaroda vide kako sluæenje pravom Bogu donosi blagoslov i blagostanjei poæele se pridruæiti Gospodinu. Na taj Êe naËin Izraelov Ostatak, zajed-no s neznaboπcima koji su povjerovali, postati jedan narod, usred kojegÊe stanovati sam Gospodin. To Êe biti ispunjenje Boæjeg obeÊanja Abra-hamu i Sari da Êe preko njihovog potomstva biti blagoslovljeni svi naro-di na Zemlji (Postanak 12,1-3).

Na koji se naËin ovo proroËanstvo treba ispuniti? Rimljanima15,9-18; Efeæanima 3,1-8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Preko Zaharijinog proroËanstva Bog obeÊava da neÊe uniπtiti naro-de, veÊ da Êe ih ubrojiti u svoj zavjetni narod. ObeÊana buduÊnost rezul-tat je Boæjeg nastojanja i Ëeænja je mnogih biblijskih proroka. Isus Kristje zapovjedio svojoj Crkvi da propovijeda Radosnu vijest cijelome svije-tu, da govori o spasenju koje se moæe zadobiti u Isusu Kristu prihvaÊa-njem Njegovih zasluga umjesto svojih. Apostol Pavao naziva taj Gospod-nji plan tajnom koja je vjekovima bila sakrivena (Koloπanima 1,26).

RAZMISLITE: Na koji naËin univerzalna narav evaneoske po-ruke, koja je namijenjena Ëitavom ËovjeËanstvu, utjeËe na naπ æivot;drugim rijeËima, koliki Êemo dio svojeg æivota, vremena i misliposvetiti propovijedanju prekrasnih istina do kojih smo doπli?

78

UTORAK 11. lipnja

BOÆJA SPREMNOST DA OPROSTI

»itajte Zaharija 3. Na koji je naËin ovdje prikazano Evanelje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nijedan dio Staroga zavjeta, osim moæda Izaija 53, ne prikazuje nabolji naËin prekrasnu istinu o spasenju vjerom od Zaharije 3. U ovomvienju sudi se velikom sveÊeniku Joπui zbog optuæbi koje iznosi samglavni tuæitelj, Sotona. Optuæba protiv velikog sveÊenika odnosi se i nanarod koji on predstavlja. Ime Joπua ili Jeπua znaËi “Jahve spaπava”(vidi Matej 1,21).

U Bibliji, poloæaj s desne strane optuæenoga ukazuje na braniteljai zaπtitnika. Psalmist kaæe: “Jahve mi je svagda pred oËima; jer mi jezdesna, neÊu posrnuti.” (Psalam 16,8; 44,4). U ovom sluËaju tuæitelj seponaπa upravo suprotno tom pravilu (Psalam 109,6). Dok veliki sveÊenikposreduje pred Gospodinom za svoj narod, Sotona podiæe optuæbu pro-tiv njega i naroda utemeljenu na njihovoj greπnosti.

Gospodin odbacuje optuæbu podsjeÊajuÊi tuæitelja da je u svojojmilosti veÊ izabrao Joπuu. ©toviπe, njegov narod je veÊ izdræao punumjeru boæanske kazne. Veliki sveÊenik Joπua i Ostatak istrgnuti su kaozapaljena glavnja iz razornog ognja (Amos 4,11) iz dugotrajnog suæanj-stva u Babilonu.

Na zapovijed Boæjeg anela, Joπui skidaju odjeÊu koja simboliziragrijehe naroda, a potom ga peru i odijevaju u novo sveËano ruho spase-nja i pravednosti.

KonaËno, Joπua dobiva nalog da ispunjava Boæju volju i da ideBoæjim putovima, a takav stav donosi Boæje mnogostruke blagoslove.

“Veliki sveÊenik nije mogao obraniti sebe ni svoj narod od Sotoni-nih optuæbi. On nije mogao tvrditi da je Izrael bez krivnje. U prljavimhaljinama, koje su simboliËki predstavljale grijehe naroda i koje je no-sio kao narodni zastupnik, stajao je pred Anelom, priznavao krivnjunaroda i ukazivao na njegovo pokajanje i poniznost, oslanjao se namilost Otkupitelja koji praπta grijehe. U vjeri se pozivao na Boæja obe-Êanja.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 371) Ova obeÊa-nja, naravno, obuhvaÊaju i haljinu Kristove pravednosti.

RAZMISLITE: Zamislite da morate stati pred Gospodina u svo-jim prljavim haljinama! Koja nam je velika nada ovdje iznesena ikako biste mogli ne samo prihvatiti tu nadu, veÊ je i pokazati usvojem svetom i posveÊenom æivotu?

79

SRIJEDA 12. lipnja

NE LJUDSKOM SNAGOM

»itajte Zaharija 4. Koja je nada ovdje prikazana narodu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom vienju Zaharija vidi svijeÊnjak koji se napaja iz dvije ma-sline, πto podsjeÊa na svijeÊnjak koji je stajao u ©atoru u pustinji (Izla-zak 25,31-40). Sedam æiæaka poredano je oko velike posude koja sluæikao spremnik maslinovog ulja.

Posuda u kojoj je obilna zaliha ulja simboliËki prikazuje puninuBoæje sile koja se dobiva preko Njegovog Duha. Sedam æiæaka πiri obiljesvjetla, simbol Boæje trajne prisutnosti, koje razgoni svi tamu. Isto onakokao πto maslinovo ulje teËe neposredno iz stabla u posudu s uljem navrhu svijeÊnjaka bez ikakve ljudske pomoÊi, tako je i sila koja dolazi odBoga stalna i dovoljna i nije joj potrebna nikakva ljudska pomoÊ.

Poruka je ovog vienja da Êe i Hram u Jeruzalemu uskoro bitiobnovljen. Boæji Duh, a ne samo ljudski napori, osigurava dovrπenjeposla. Ovu hrabru poruku prorok je uputio narodu usprkos Ëinjenici dasu prepreke s kojima su se suoËavali graditelji izgledale visoke kao“gora velika” (Zaharija 4,7).

Proroku nije bilo reËeno πto prikazuje svijeÊnjak, ali mi moæemobiti sigurni da dva stabla masline prikazuju dvojicu judejskih starjeπina,Zerubabela i Joπuu. SluæeÊi se svjetovnim naËinom izraæavanja, Zeru-babelov poloæaj nikako se ne bi mogao usporediti s kraljevskom silomi vlaπÊu njegovih predaka Davida i Salomona. Ljudski gledano, svi naporii sva sredstva graditelja bili su nedovoljni. Ipak, Boæja rijeË kaæe da kraljne pobjeuje snagom svoje vojske niti ratnik svojom velikom snagom(Psalam 33,16). Na taj naËin starjeπinama je bilo reËeno da mogu proslavitiBoga jedino ako ih Duh bude vodio na svakom koraku njihovog puta.

U ovom proroËkom tekstu krπÊani nalaze vaæno naËelo da nas Bogmoæe pozvati da obavimo zadatke koji nam izgledaju teπki, ali djelova-njem Duha On je u stanju ostvariti svoju namjeru (Filipljanima 2,13;4,13). Svojim Duhom Bog nam sada osigurava snagu da obavimo djelo,kao πto je Ëinio nekada. Djelo se zavrπava ne ljudskom silom ili snagom,veÊ tako πto Gospodin djeluje preko onih koji su Mu se spremni stavitina raspolaganje.

RAZMISLITE: Pozorno prouËite Zaharija 4,6. Zaπto je uvijektako vaæno da budemo potpuno svjesni svoje ovisnosti o Bogu? ©tose moæe dogoditi ako zaboravimo da sve πto imamo i Ëinimo dolazijedino od Gospodina i od Njegove sile koja djeluje u nama?

80

»ETVRTAK 13. lipnja

TRAÆI SE VI©E OD POSTA

Tijekom druge godine Zaharijine sluæbe, predstavnici iz Betlehemadoπli su u Jeruzalem postaviti sveÊenicima i prorocima neka pitanja(Zaharija 7,1-3). Dok je narod bio u babilonskom suæanjstvu, nastao jeobiËaj da se petoga mjeseca posti i æali zbog razaranja Hrama (2. okraljevima 25,8.9). Ovaj post je bio dodatak postovima koji su se odræa-vali tijekom Ëetvrtog, sedmog i desetog mjeseca u godini (Zaharija 8,19).»etvrtog mjeseca postilo se u znak æalosti zbog ruπenja jeruzalemskihzidina (Jeremija 39,2). Post u sedmom mjesecu, na Dan pomirenja, bioje jedini post koji je Bog zapovjedio preko Mojsija (Levitski zakonik 16).KonaËno, u desetom mjesecu narod je plakao zbog opsade Jeruzalema(Jeremija 39,1). BuduÊi da je izgnanstvo sada proπlo, a obnova Hramabila pred zavrπetkom, narod se pitao je li i dalje nuæno postiti petogmjeseca u godini.

»itajte Gospodnji odgovor (Zaharija 7,8-14). Na koji naËin overijeËi moæemo primijeniti na naπ sadaπnji poloæaj?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji odgovor preko Zaharije je dvostruk: prvo, Boæji narod mora sesjeÊati proπlosti da je ne bi ponavljao. Gospodin je podsjeÊao pretke daod njih oËekuje da æive u povjerenju i posluπnosti. Progonstvo je bilokazna zbog stalnog buntovniπtva. Prema tome, narod je bio pozvan daneπto nauËi iz svojih pogreπaka u proπlosti. Drugo, Gospodin ne uæivau izgladnjivanju ljudi. Kada vjernici poste i skruπeno izlaze pred Njega,pokajanje i poniznost moraju se pokazati i u njihovim djelima, u njiho-vom ponaπanju. Postiti samo zbog æalosti nad samim sobom gubljenjeje vremena i snage. Post, izmeu ostaloga, treba biti neka vrsta umira-nja svojem “ja” da bismo zaboravili na sebe i poËeli sluæiti potrebamabliænjih. “Duh istinskog posta i molitve duh je koji pokorava um, srcei volju Bogu.” (Ellen G. White, Counsels on Diet and Foods, str. 189)

RAZMISLITE: Kako se moæe dogoditi da dobri vjerski obiËaji,kao πto je post ili Ëak molitva, postanu samo zamjena za istinskukrπÊansku vjeru? Razgovarajte o tome u razredu.

81

PETAK 14. lipnja


“Sotona zna da Êe oni koji od Boga traæe oprost i milost dobiti onoπto traæe; zato im i napominje njihove grijehe da bi ih obeshrabrio. Onstalno pokuπava naÊi priliku da uloæi prigovor protiv onih koji nastojebiti posluπni Bogu. I njihovu najbolju i najprihvatljiviju sluæbu on pri-kazuje kao pokvarenu. Bezbrojnim smicalicama, najpodmuklijim i najo-krutnijim, pokuπava izazvati njihovu propast.

»ovjek nije sposoban vlastitom snagom suoËiti se s napadima ne-prijatelja. U haljinama koje su uprljane grijehom, svjestan svoje krivnje,on stoji pred Bogom. Ali Isus, naπ Zastupnik, uspjeπno zagovara onekoji su pokajanjem i vjerom predali svoju duπu Njemu na Ëuvanje. Onzastupa njihov sluËaj i moÊnim dokazom Golgote pobjeuje njihovogtuæitelja. Njegova savrπena posluπnost Boæjem Zakonu dala Mu je svuvlast i na Nebu i na Zemlji, i On zahtijeva od svoga Oca milost i pomire-nje za greπnog Ëovjeka. Tuæitelju svoje braÊe On izjavljuje: ‘Suzbio teJahve, Satane! Ove sam otkupio svojom krvlju, to su glavnje izvuËene izognja!’ A onima koji se u vjeri oslanjaju na Njega, On ulijeva sigurnost:‘Evo, skidam s tebe tvoju krivicu i odijevam te u dragocjenu haljinu!’(Zaharija 3,4)” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 372,373)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. »itajte joπ jednom navedene rijeËi Ellen G. White. Kako namona pomaæe da razumijemo veliku istinu o spasenju samo vjerom?U trenucima velikih obeshrabrenja zbog vlastitih pogreπaka i mana,kako moæemo pronaÊi nadu i utjehu u tim rijeËima? Kako ovuprekrasnu istinu moæemo pretvoriti u izvor snage koji Êe nam pomoÊida se ne odvratimo od Gospodina u krajnjem oËaju zbog svojenedostojnosti? Umjesto toga, kako ovu prekrasnu istinu moæemopretvoriti u izvor odluËnosti da nastavimo ljubiti Boga i dræatiNjegove zapovijedi?

2. U razredu raspravljajte o posljednjem pitanju u odsjeku odËetvrtka. Zaπto je tako lako upasti u ovu zamku? Istodobno, kakvanam opasnost prijeti kada svoju religiju pretvorimo u neku vrstudruπtvene sluæbe? Kako moæemo uspostaviti pravilnu ravnoteæu?

3. Koliko god nam neki dijelovi Knjige proroka Zaharije izgle-daju teπki (a neki doista jesu), koje praktiËne pouke o krπÊanskomæivotu moæemo iz nje izvuÊi?

82

POUKA 12 15.—22. lipnja 2013.

NajveÊi Dar Neba (Zaharija)“Jahve Bog njihov spasit Êe ih u dan onaj; kao stado on Êe

pasti narod svoj; kao drago kamenje krune oni Êe blistat’ uzemlji njegovoj.” (Zaharija 9,16)

Biblijski tekstovi: Zaharija 8; 9,9; 12,1-10; 13,7-9; 14; Matej21,9; Ivan 19,37.

Glavna misao: Zaharija je objavio nekoliko prekrasnih mesijan-skih proroËanstava koja ukazuju na Isusa i potvruju naπu vjeru uNjega.

U sræi biblijske poruke nalazi se najljepπa priËa koja je ikadaispriËana, priËa o Bogu Stvoritelju koji je, u Osobi svojega Sina, napustioslavu Neba da spasi ËovjeËanstvo od grijeha i smrti. U drugom dijeluKnjige proroka Zaharije nalazi se nekoliko mesijanskih proroËanstava— starozavjetnih proroËkih obeÊanja o Isusu koji je sve to uËinio zbognas.

Ova posebna proroËanstva prvo su bila upuÊena Boæjem narodukoji je æivio u Zaharijino opasno vrijeme, da bi se prorok zatim usredo-toËio na obeÊanje o otkupljenju. Iako izvorni kontekst ovih proroËansta-va nikada ne smijemo izgubiti iz vida, njihova vaænost ne smije se ogra-niËiti na ispunjenje u proπlosti. Umjesto toga, vidjet Êemo kako su sesva ova proroËanstva ispunila u Isusu Kristu ne na lokalnom, veÊ naopÊem planu, jer ona utjeËu na konaËnu sudbinu svijeta, a ne samostarog Izraela i Jude.

83

NEDJELJA 16. lipnja

IDEMO S VAMA JER JE BOG S VAMA

PoËevπi od osmog poglavlja, Knjiga proroka Zaharije potpuno mije-nja smjer. Niz poruka od Gospodina objavljuju buduÊnost svijeta i uloguBoæjeg naroda u njoj. Neki tekstovi u tim poglavljima nisu laki za razu-mijevanje, ali je konaËna buduÊnost svakako pozitivna.

»itajte Zaharija 8. Koja se naËela, vaæna i za nas, mogu naÊiu ovom poglavlju? Koji nam je poziv od Boga svima upuÊen?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je æelio da Jeruzalem opet postane sigurno mjesto na kojem Êestariji ljudi moÊi sjediti na ulicama i promatrati djecu kako se radosnoigraju (Zaharija 8,4.5). Za one koji su æivjeli u gradu pod vlaπÊu nepri-jatelja, obeÊanje o ulicama koje Êe biti sigurne i za mlade i za staresigurno je zvuËalo kao san.

Umjesto da zauvijek ostane mali, pokoreni narod, Izrael je trebaokao magnet privlaËiti narode da sluæe Gospodinu, Vladaru cijele Zemlje(Zaharija 14,9). Upotreba izraza “svi jezici” u Zahariji 8,23 ukazuje dase proroËanstvo odnosi na cijeli svijet.

SliËno Izaiji (2) i Izaijinom suvremeniku Miheju (4), Zaharija jedobio vienje koje mu je pokazalo da Êe doÊi dan kada Êe mnoπtvonaroda iz mnogih gradova i zemalja svijeta doÊi u Jeruzalem da se molii traæi Gospodina. Svi Êe shvatiti da je Gospodin na Sionu i da daje svojeblagoslove svima koji Mu sluæe.

Evaneoski izvjeπtaj nam govori da su se ova mesijanska obeÊanjapoËela ispunjavati u sluæbi Isusa Krista. Tako je jednom prigodom Isusrekao da Êe, kada bude podignut sa zemlje, privuÊi k sebi sve narode(Ivan 12,32).

Kristova Crkva, koja se naziva i “Boæji Izrael” (GalaÊanima 6,16),ima prednost da u naπe vrijeme sudjeluje u ovoj zadaÊi. Mi trebamoodnijeti svjetlo spasenja u sve krajeve Zemlje. Na taj naËin Boæji narodmoæe biti veliki blagoslov svijetu.

RAZMISLITE: »itajte pozorno tekst u Zahariji 8,16.17. U vri-jeme kada i naπa Crkva oËekuje buenje i reformu, kako moæemoizbjeÊi te greπke koje Bog mrzi?

84


KRALJ MIRA

»itajte tekst u Zahariji 9,9. Kako Novi zavjet primjenjuje overijeËi na Isusa? Vidi Matej 21,9; Marko 11,9.10; Luka 19,38; Ivan12,13-15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pobjedonosno ulazeÊi u Jeruzalem, Isus je bio sliËan buduÊem vla-daru koji jaπuÊi na magarcu ulazi u grad. U Bibliji se klicanje i radova-nje posebno vezuje za slavljenje Boga kao Vladara (Psalam 47,96.98).Ovaj Vladar Êe donijeti pravdu, spasenje i trajni mir, a Njegova vlastprotezat Êe se sve do krajeva Zemlje.

Kada je Isus, pobjedniËki jaπuÊi na magarcu, uπao u Jeruzalemsamo nekoliko dana prije svoje smrti, veliko mnoπtvo ljudi se radovaloNjegovom dolasku. Neki su klicali nadajuÊi se da Êe Isus sruπiti rimskuvlast i uspostaviti Boæje kraljevstvo u Jeruzalemu. Meutim, umjesto dase zakralji, Isus je umro na kriæu i onda ustao iz groba. Nema nikakvesumnje da je time razoËarao mnoge svoje sljedbenike koji su oËekivaliratobornog vou. Meutim, takvi nisu mogli shvatiti da je ono πto æelebeznaËajno u usporedbi s onim πto Êe dobiti Isusovom smrÊu.

“Krist se za kraljevski ulazak pridræavao hebrejskog obiËaja. Æivoti-nja na kojoj je jahao bila je æivotinja koju su jahali izraelski kraljevi iproroËanstvo je najavilo da Êe Mesija tako doÊi u svoje kraljevstvo. »imsu Ga postavili na magare, odjeknuo je glasan pobjedonosni pokliË.Mnoπtvo Ga je pozdravljalo kao Mesiju, kao svojega Kralja. Isus je sadaprihvatio odavanje poËasti, πto nikada prije nije dopuπtao, i uËenici suto primili kao dokaz da Êe se njihove radosne nade uskoro ostvariti utome πto Êe Ga gledati uzdignutog na prijestolju. Mnoπtvo je bilo uvjerenoda je kucnuo Ëas Njegova osloboenja.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 467)

RAZMISLITE: Mnogo se pisalo o tome kako je mnoπtvo, kadaje sve izgledalo dobro, bilo oduπevljeno Isusom; meutim, mnogi utom istom mnoπtvu odbacili su Krista kada su se dogaaji okrenuliprotiv Njega. ©to bismo mogli nauËiti o opasnosti od pogreπnihoËekivanja? Vi se, na primjer, uhvatite za obeÊanje o iscjeljenju, ilio pobjedi nad grijehom, a onda se vaπa oËekivanja ne ispune. Kakoda izgradimo vjeru koja se neÊe razoËarati kada se dogaaji nebudu razvijali onako kako smo oËekivali, kada budu tekli nasuprotnaπim nadama, oËekivanjima ili Ëak i molitvama?

85

UTORAK 18. lipnja

ONAJ KOGA SU PROBOLI

Zaharija 12—14 otkriva πto se moglo dogoditi da su Izraelci ostalivjerni Bogu. Prvo, Gospodin bi im darovao potpunu pobjedu nad silamazla i neprijateljskim narodima koji su pokuπavali osujetiti Njegov planspasenja (Zaharija 12,1-9). Iako bi Jeruzalem bio Boæje orue u postiza-nju te pobjede, sama pobjeda bila bi Boæja zasluga. Na kraju, neprijateljbi bio pobijeen i uniπten.

Tekst u Zahariji 12,10 obiljeæava prijelaz od fiziËkog izbavljenja, πtobi se dogodilo da je Izrael ostao vjeran Bogu, prema duhovnom izbavlje-nju Boæjeg vjernog naroda. Nakon pobjede, Boæji narod bi prigrlio svo-jega Gospodina. Boæji milosrdni Duh i duh ponizne molitve izlio bi sena glavare i narod. Djelovanje Duha osvjedoËilo bi ljude i dovelo dodalekoseænog pokajanja i duhovnog buenja, a upravo to æeli iskusiti inaπa Crkva.

Dok Bog izlijeva svojega Duha, Njegov narod gleda na Onoga kogasu proboli i æali za Njim kao πto se æali jedinoroeni sin. Izvorna heb-rejska rijeË prevedena s “probodoπe” uvijek opisuje neku vrstu fiziËkognasilja, koje obiËno dovodi do smrti (Brojevi 25,8; 1. Samuelova 31,4).Narodna æalost pojaËana je svijeπÊu da su njihovi grijesi izazvali Isusovusmrt.

»itajte tekst u Zahariji 12,10. Kako apostol Ivan povezuje ovajtekst s Kristovim raspeÊem i drugim dolaskom? Vide i Ivan 19,37;Otkrivenje 1,7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zanimljivo je da jedno tradicionalno æidovsko tumaËenje tvrdi daovaj redak ukazuje na Mesijino iskustvo. To je svakako ispravno: tekstgovori o Isusu i Njegovoj smrti na kriæu (usporedite Izaija 53).

RAZMISLITE: “Prizori na Golgoti pokreÊu naπe najdublje osje-Êaje. Bit Êe sasvim razumljivo ako se budete oduπevili ovom temom.Da Krist, tako savrπen, tako nevin, treba pretrpjeti bolnu smrtnoseÊi teæinu grijeha svijeta, takvo πto naπe misli i maπta nikadapotpuno neÊe moÊi shvatiti.” (Ellen G. White, 2T 213) Kako moæeteviπe cijeniti ono πto Njegova smrt znaËi za vas i πto vam ona nudi?

86

SRIJEDA 19. lipnja

DOBRI PASTIR

Stotinama godina su hebrejski i krπÊanski Ëitatelji Biblije pronala-zili u Zahariji mnogobrojne tekstove koji su govorili o Mesiji ili o mesi-janskim vremenima. KrπÊani su, naravno, smatrali da se ti tekstovi od-nose na æivot i sluæbu Isusa Krista: na pobjedonosnog, a ipak miroljubi-vog Kralja (Zaharija 9,9), koji je bio proboden (Zaharija 12,10), Pastirakojeg su udarili (Zaharija 13,7).

U tekstu u Zahariji 13,7-9 proroku je u vienju pokazan prizor gdjese maË Gospodnjeg suda podiæe na Dobrog Pastira. U prethodnoj sliciprorok je vidio kako se maË podiæe protiv “opakog pastira” (Zaharija11,17). Meutim, u ovom je retku oboren Dobri Pastir, a stado se rasulo.Njegova smrt dovela je do velike nevolje i kuπnje Boæjeg naroda u kojojÊe neki izginuti; ipak, svi vjerni bili su oplemenjeni.

»itajte tekst u Mateju 26,31 i Marku 14,27. Kako Isus primje-njuje ovo proroËanstvo na ono πto Êe se dogoditi te noÊi? Ili, πtoje joπ vaænije, πto nas cijeli taj dogaaj kada su se uËenici razbje-æali pred prijeteÊom opasnoπÊu (Vidi Matej 26,56; Marko 14,50)uËi o vjernosti Bogu kao suprotnosti ljudskoj kolebljivosti i nevjer-nosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slika Boga kao pastira nalazi se na mnogo mjesta u Bibliji. Prvunalazimo veÊ u Postanku 48,15, a posljednju u Otkrivenju 7,17. PrekoEzekiela, Bog je ukorio neodgovorne pastire svojeg naroda i obeÊao daÊe potraæiti izgubljene ovce i pobrinuti se za njih. PrimjenjujuÊi te rijeËina sebe, Isus izjavljuje da je On taj Dobri Pastir koji daje æivot za svojeovce (Ivan 10,11).

RAZMISLITE: Sjetite se trenutaka kada ste se pokazali nevjer-nim Gospodinu. Usprkos tome, kako vam je On nastavio pokazivatimilost i milosre? Kako Êete odgovoriti na tu milost i milosre?

87


VLADAR CIJELOGA SVIJETA

»itajte Zaharija 14. Kako bismo trebali shvatiti ono πto segovori u tom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U posljednjem poglavlju svoje knjige, prorok Zaharija opisuje dankada Êe se svi nepokajani narodi okupiti da ustanu protiv Jeruzalema.U posljednjem trenutku Gospodin Êe se umijeπati da oslobodi svoj na-rod i utvrdi svoje vjeËno kraljevstvo na Zemlji. BuduÊi da su uniπteni svikoji se protive Gospodinu, svi narodi sjedinjuju se u slavljenju pravogBoga. Gospodin Êe biti Vladar cijele Zemlje. On Êe biti jedini Bog iNjegovo ime uzdignut Êe se iznad svih ostalih imena. Veliki “JA JESAM”izraæava sve πto taj Bog jest i πto Êe uvijek biti. Iako se sve trebalo takodogoditi da je Izrael ostao vjeran Bogu, ipak Êe se sve ostvariti prigodomkonaËnog otkupljenja cijelog Boæjeg naroda.

Kada je Zaharija navijestio dolazak Mesije, nije povukao crtu raz-graniËenja izmeu Njegovog prvog i drugog dolaska. Kao πto se dogaaloi s drugim prorocima, i on je vidio buduÊe mesijansko kraljevstvo kaoslavnu buduÊnost. Jedino u svjetlu Kristovog prvog dolaska mi sadamoæemo vidjeti razliku izmeu prvog i drugog dolaska. Trebali bismobiti zahvalni za sve πto je On uËinio na Golgoti za naπe spasenje. Prematome, moæemo gledati u buduÊnost s radoπÊu i oËekivanjem vjeËnogBoæjeg kraljevstva (Daniel 7,14).

Zavrπni dio ove proroËke knjige opisuje Jeruzalem u svoj njegovojslavi, uzviπen, pun naroda, siguran. Spaπeni iz svih naroda poklonit Êese vjeËnom Vladaru. Cijeli grad Jeruzalem bit Êe proæet svetoπÊu Hrama.

Kada ova slavna obeÊanja prouËavamo u sklopu ukupnog biblijskognauka, dolazimo do zakljuËka da Êe se konaËno ispunjenje ovih proro-Ëanstava dogoditi u novom Jeruzalemu, gdje Êe se okupiti pripadnicisvih naroda da u sve vjekove oboæavaju Stvoritelja. Sve to dogaa se teknakon drugoga Kristovog dolaska. Tema njihovog stalnog hvaljenja bitÊe Boæje spasenje, dobrota i moÊ, upravo onako kako stoji na krajupoznate pjesme na Crvenom moru: “Vazda i dovijeka Jahve Êe kraljeva-ti!” (Izlazak 15,18) Stari proroci i vjerni ljudi iz proπlosti æeljno suoËekivali upravo taj zavrπni vrhunski dogaaj.

RAZMISLITE: Razmiπljajte o konaËnom izbavljenju koje je obe-Êano svima nama — novoj Zemlji i novom nebu bez grijeha, smrti,patnji i gubitaka. Koji su razlozi za takvu nadu i kako je moæemodræati pred oËima, posebno u trenucima nevolje, straha i boli?

88

PETAK 21. lipnja


“U najmraËnijim danima svoga dugog sukoba sa zlom, Boæja Crkvaje dobivala otkrivenja o Gospodnjim vjeËnim namjerama. Njegovom na-rodu bila je dana moguÊnost da kroz zavjesu nevolja u sadaπnjosti bacipogled na pobjede u buduÊnosti, u vrijeme kad Êe, kada bitka zavrπi,otkupljeni uÊi u obeÊanu zemlju. Ova vienja o buduÊoj slavi, prizorislikani Boæjom rukom, trebaju biti dragi danaπnjoj Crkvi koja djeluje uvrijeme skorog svrπetka vjekovnog sukoba i obilnog i potpunog izlijeva-nja obeÊanih blagoslova. ...

Spaπeni narodi neÊe poznavati drugoga zakona osim Zakona Neba.Svi Êe biti sretna, ujedinjena obitelj, odjeveni u odjeÊu slavljenja i za-hvaljivanja. Iznad ovog prizora zajedno Êe pjevati jutarnje zvijezde asinovi Boæji klicat Êe od radosti, dok Êe se Bog i Krist ujediniti u objav-ljivanju: ‘NeÊe viπe biti grijeha, niti Êe ikada viπe biti smrti!’” (Ellen G.White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 460,467)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koliko god se ljudi trudili da stanje na Zemlji postane bolje,ono se stalno pogorπava. Prema Bibliji, tek kada se Krist vrati iobnovi ovaj svijet, on Êe se pretvoriti u raj za kojim toliko Ëeznemo.Iako znamo ovu istinu, zaπto nas Biblija neprestano poziva da usvijet kakav je sada unesemo πto viπe utjehe, izljeËenja i mira?

2. Dio pouke za Ëetvrtak istiËe vaænu Ëinjenicu da mnoga sta-rozavjetna proroËanstva o Kristovom dolasku govore o tome kao ojednom dogaaju, a ne o dva. ©to nam to govori o neobiËno uskojvezi izmeu prvog i drugog Kristovog dolaska kada se radi o planuspasenja? Zaπto? Zaπto bez prvog dolaska ne bi bilo ni drugog, azaπto bez drugog dolaska ni prvi ne bi bio dovoljan?

3. Dok se pokuπavamo pokrenuti na buenje i obnovu, πtobismo mogli nauËiti na temelju prouËavanja Knjige proroka Zaha-rije i kako bi nam ona mogla pomoÊi da se pripremimo za izlijeva-nje sile Svetoga Duha, koja je tako znaËajna i za buenje i reformui koja nam je za to potrebna?

89

POUKA 13 22.—29. lipnja 2013.

Da ne zaboravimo (Malahija)“Jer od istoka do zapada veliko je ime moje meu narodi-

ma, i na svakom mjestu prinosi se kâd i ærtva Ëista Imenumojemu, jer veliko je Ime moje meu narodima — govori Jahvenad Vojskama.” (Malahija 1,11)

Biblijski tekstovi: Malahija 1—4); Levitski zakonik/3. Mojsijeva1,1-3; Efeæima 5,21-23; Izlazak/2. Mojsijeva 32,32.

Glavna misao: Malahija nam govori o tome koliko je Bog posve-Êen svojem narodu, ali istiËe i da taj narod ima svetu odgovornostpred Bogom.

Malahijino ime znaËi “moj glasnik”. Ne znamo niπta o njemu, osimonoga πto nalazimo u njegovoj kratkoj knjizi kojom zavrπava dio Starogzavjeta koji se zove “Mali proroci” (Knjiga dvanaestorice). Njegova knjigaje, prema tome, posljednja starozavjetna knjiga.

Srediπnja poruka Knjige proroka Malahije glasi da je Bog tijekomcijele povijesti pokazivao ljubav prema narodu, ali i da ta ljubav obvezujenarod i Ëini ga odgovornim pred Bogom. Gospodin je oËekivao od iza-branog naroda i njegovih glavara da sluπaju Njegove zapovijedi. Iako jeu narodu nestalo otvorenog idolopoklonstva (po svemu izgleda da jeknjiga napisana nakon povratka Judejaca iz babilonskog suæanjstva),vidi se da Judejci nisu ispunili oËekivanja Saveza. Iako su poπtovali sveforme vjerskog sustava, sve se svodilo na puki formalizam bez dubokogunutarnjeg osvjedoËenja. Zar se ne bismo i mi kao Crkva trebali dubokozamisliti nad tim?

90

NEDJELJA 23. lipnja

VELIK JE GOSPODIN

»itajte Malahija 1. O kojem problemu prorok raspravlja? Kakobismo i danas mogli biti odgovorni za isto vladanje koje je naveloGospodina da svojem narodu uputi ovaj prigovor?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Malahija usporeuje Boæju ljubav prema svojem narodu s ponaπa-njem sveÊenika koje optuæuje za grijeh preziranja Boæjeg svetog imena.Kada obavljaju svoje duænosti u Hramu, ovi Aronovi potomci primajuhrome, slijepe i bolesne æivotinje kao ærtvu Gospodinu. Na taj naËinnarod je zaveden da misli kako ærtve nisu vaæne. Meutim, Bog je nau-Ëio Arona i njegove sinove u pustinji da æivotinje za ærtvu trebaju bitifiziËki savrπene, bez mane (vidi Levitski zakonik 1,1-3; 22,19).

Prorok zatim navodi tri vaæna razloga zaπto Bog zasluæuje da Ganarod poπtuje i cijeni. Prvo, Bog je njihov Otac. Isto onako kao πto djecatrebaju poπtovati svoje roditelje, tako i narod treba poπtovati svojegnebeskog Oca. Drugo, Bog je njihov Poglavar i Gospodin. Isto onako kaoπto sluge poπtuju svojega gospodara, tako i Boæji narod treba na istinaËin pristupati Bogu. TreÊe, Bog je veliki Kralj, a ni zemaljski vladar nebi prihvatio bolesnu ili ranjenu æivotinju kao dar od nekog svojeg po-danika. Prema tome, prorok postavlja pitanje zaπto narod prinosi takveæivotinje na ærtvu Kralju nad kraljevima, Onome koji vlada cijelim svi-jetom!

Meutim, ono πto njihova djela Ëini joπ odbojnijim u Boæjim oËimajest Ëinjenica da sve te ærtve ukazuju na Isusa, savrπenog Boæjeg Sina(Ivan 1,29; 1. Petrova 1,18.19). Æivotinje su morale biti savrπene zato πtoje i Isus morao biti bez mane kao naπa savrπena ærtva.

“Na slavu i hvalu Bogu, Njegov voljeni Sin — naπ Zalog i naπaZamjena — bio je predan i spuπten u tamnicu svojega groba. Novi grobprimio Ga je u svoje kamene odaje. Da je makar samo jedan grijehukaljao Njegov karakter, kamen nikada ne bi bio odvaljen s ulaza uNjegovu kamenu grobnicu i cijeli svijet bi propao sa svojim teretomkrivnje.” (Ellen White, Manuscript Releases, sv. 10, str. 385) Zar je ondaËudo πto su i ærtve koje su ukazivale na Isusa morale biti savrπene?

91


LJUBAV I PO©TOVANJE PREMA BLIÆNJIMA

Boæji glas, koji odjekuje cijelom Knjigom proroka Malahije, glas jeOca punog ljubavi koji poziva svoju djecu. Kada ljudi postavljaju pitanjaili upuÊuju prigovore, On je spreman razgovarati s njima. VeÊina proble-ma o kojima Bog raspravlja sa svojom djecom povezana je s nekimosnovnim naËinom ponaπanja.

ProËitajte Malahija 2. Iako se govori o nekoliko vaænih proble-ma, koje obiËaje Bog posebno osuuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su svi Hebreji priznavali Boga kao Oca i Stvoritelja u svojimbogosluæjima, nisu svi æivjeli u skladu sa svojim vjerovanjem da Gospo-din treba upravljati njihovim æivotom. Malahija uzima brak kao primjerda bi opisao nedostatak vjernosti i predaje koje su pokazivali u svojimmeusobnim odnosima. Prema Bibliji, brak je sveta ustanova koju jeBog uspostavio. Izraelski narod je bio opomenut da ne sklapa brakoves nevjernicima jer bi ga to dovelo u opasnost da zaboravi Gospodina ipadne u idolopoklonstvo (vidi Joπua 23,12.13).

Bog je æelio da braËni zavjet bude doæivotan. Meutim, u vrijemeproroka Malahije mnogi ljudi su krπili zavjet koji su sklopili ranijihgodina sa æenom svoje mladosti, kako kaæe prorok. GledajuÊi kako imæene stare, mnogi muæevi su se rastavljali od njih i æenili se mlaim,privlaËnijim æenama. Zbog tog razloga Bog kaæe da mrzi rastavu (Mala-hija 2,16). Ova stroga izjava pokazuje koliko ozbiljno Bog uzima braËnizavjet, koji mnogi ljudi uzimaju tako olako. Stroga biblijska pravila orastavi braka pokazuju kako je sveta ova ustanova.

BuduÊi da je rastava braka bila legalna u Izraelu (Ponovljeni zakon24,1-4), neki se nisu ustruËavali prekrπiti svoj braËni zavjet. Pri krajustarozavjetnog razdoblja, izgleda da je rastava braka postala uobiËajenapojava, kao πto se i danas dogaa u mnogim zemljama. Meutim, uBibliji se brak dosljedno prikazuje kao sveti zavjet uËinjen pred Bogom(Postanak 2,24; Efeæanima 5,21-33).

RAZMISLITE: »itajte Malahija 2,17. Koje upozorenje trebamouzeti iz ovih rijeËi, posebno u kontekstu danaπnje pouke? Ili uop-Êe? Na koji naËin moæemo doÊi u opasnost da se ponaπamo na istinaËin, Ëak i podsvjesno?

92

UTORAK 25. lipnja

DESETINU U RIZNICE

»itajte tekst u Malahiji 3,1-10. ©to Bog ovdje govori svojemnarodu? Koji se posebni elementi pojavljuju u ovom tekstu i na kojise naËin oni mogu meusobno povezati? Ili, na koji se naËin svielementi odnose jedan prema dugome?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovim tekstovima Bog ponovno objavljuje osnovnu poruku “Malihproroka”: da Njegova ljubav ostaje trajna i nepokolebljiva. U sedmomretku joπ jednom se Ëuje Boæji poziv: “Vratite se meni, i ja Êu se vratitivama!” Narod onda pita: “Kako da se vratimo?” To pitanje je vrlo sliËnopitanju u Knjizi proroka Miheja 6,6 o prinoπenju ærtava Bogu. Meutim,u sluËaju Malahije daje se izriËit odgovor, a, na sveopÊe iznenaenje,odgovor se bavi pitanjem davanja ili uskraÊivanja desetine.

Bog optuæuje narod da krade ono πto pripada Njemu! To se dogaazato πto ne vraÊa Gospodinu svoje desetine i darove.

ObiËaj vraÊanja desetine Bogu, davanja jedne desetine cjelokupnogprihoda, u Bibliji se prikazuje kao podsjeÊanje na Ëinjenicu da je Bogvlasnik svega i da sve πto ljudi imaju dolazi od Njega. U Izraelu sedesetina upotrebljavala za uzdræavanje levita koji su sluæili u Hramu.Prema Malahiji, zanemarivanje vraÊanja desetine isto je πto i krasti odBoga.

Malahija 3,10 jedan je od rijetkih tekstova u Bibliji u kojem samBog poziva svoj narod da Ga iskuπa. Na meripskim vodama u pustinjisinovi Izraelovi nekoliko su puta iskuπavali Boæje strpljenje i On seopravdano ljutio na njih zbog toga (Psalam 95,8-11). Meutim, ovdje samBog poziva Izrael da Ga iskuπa. On æeli da narod vidi da moæe imatipovjerenja u Boga u ovom pogledu, πto je, sudeÊi prema ovom tekstu,od velikog duhovnog znaËenja.

RAZMISLITE: Kako davanje desetine, ali i svih ostalih darova,jaËa naπu duhovnost? Drugim rijeËima, kada kradete od Boga, za-πto zapravo kradete od sebe, a ne od Njega?

93

SRIJEDA 26. lipnja

KNJIGA SPOMENICA

U Malahiji 3,13-18 narod se æali da Bog ne obraÊa dovoljno pozorno-sti na grijehe naroda i da ne nagrauje ljude u skladu s njihovim pona-πanjem. Oni koji Ëine zlo i nepravdu ostaju nekaænjeni i zato se mnogipitaju trebaju li sluæiti Bogu i æivjeti pravedno kada zlo tako Ëesto ostajenekaænjeno.

»itajte Malahija 3,14.15. Zaπto se ovaj prigovor lako moæerazumjeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

©to je Gospodin odgovorio na prigovor naroda? Malahija 3,16-18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na ovom svijetu, gdje vidimo toliko nepravde, ljudi se vrlo lakopoËnu pitati hoÊe li pravda ikada pobijediti. Meutim, poruka ovih tek-stova glasi da je Bogu sve poznato i da Êe On sam jednoga dana nagra-diti one koji Mu ostanu vjerni.

Izraz “knjiga spomenica” nalazi se jedino na ovom mjestu ucijeloj Bibliji. ©to nam sljedeÊi tekstovi govore o Boæjim knjigamau kojima su zapisana imena i djela svih ljudi? Izlazak/2. Mojsijeva32,32; Psalam 139,16; Izaija 4,3; 65,6; Otkrivenje 20,11-15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osnovna misao je da Gospodin zna sve πto se dogaa. On poznajeone koji su Njegovi (2. Timoteju 2,19) i one koji nisu. Sve πto mi kaogreπnici moæemo uËiniti jest da se uhvatimo za Njegovu pravednost, zaNjegova obeÊanja o oprostu i snazi, da se oslonimo na Kristove zasluge— da umremo sebi i æivimo za Boga i za bliænje nadajuÊi se Njegovojmilosti. Ako se budemo pouzdali u sebe, sigurno Êemo se razoËarati,ovako ili onako.

94


SUNCE PRAVDE

Jednom prethodnom prilikom narod je upitao: “Gdje je Bog pravde?”(Malahija 2,17) Na poËetku Ëetvrtog poglavlja daje se sveËano obeÊanjeda Êe Bog suditi cijelom svijetu. Oholi Êe biti uniπteni zajedno s beza-konicima ognjem koji Êe ih sve progutati. Strn je neupotrebljivi dioæitne stabljike i moæe opstati samo koji trenutak kada se baci u oganj.U dan Gospodnji oganj Êe biti sredstvo uniπtenja, isto onako kao πto jebila voda u Noine dane.

»itajte Malahija 4,1-6. Kako je ovdje prikazana velika razlikaizmeu spaπenih i izgubljenih? Potraæite i Ponovljeni zakon/5. Moj-sijeva 30,19; Ivan 3,16.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok je sudbina bezakonika opisana u 4,1, redak 4,4 bavi se budu-Êim blagoslovima pravednih. Pitanje “Gdje je Bog pravde?“ ponovno do-biva odgovor, ali ovaj put obeÊanjem o danu kada Êe Sunce pravde“ogranuti sa zdravljem u zrakama”, odnosno “iscjeljenjem na krilimanjegovim”, kako stoji u izvornom tekstu. Raanje Sunca pravde slika jezore novoga dana, dana koji obiljeæava novu eru u povijesti spasenja. Uto vrijeme, jednom za svagda, zlo Êe biti vjeËno uniπteno, a spaπeni Êeuæivati konaËne plodove onoga πto je Krist postigao za njih, dok Êesvemir postati siguran za svu vjeËnost.

Malahija zavrπava svoju knjigu s dva savjeta koji su karakteristiËniza biblijsku vjeru. Prvi je poziv da uvijek imamo na umu Boæja otkrive-nja preko Mojsija u prvih pet knjiga Biblije, koje su temelj Starogazavjeta.

Drugi savjet odnosi se na proroËku ulogu proroka Ilije. NadahnutSvetim Duhom, ovaj prorok poziva narod da se pokaje i vrati Gospodinu.Iako je sam Isus vidio u Ivanu Krstitelju ispunjenje ovog proroËanstva(Matej 11,13.14), mi vjerujemo da ono nalazi svoje ispunjenje i u naπedoba, u vrijeme svrπetka, kada Êe Bog podiÊi sebi narod koji Êe ne-ustraπivo propovijedati Njegovu poruku svijetu. “Oni koji trebaju pri-premiti put za drugi dolazak Isusa Krista predstavljeni su vjernim Ili-jom, kao πto je Ivan u duhu Ilijinom pripremio put za Njegov prvi dola-zak.” (Ellen G. White, CH 72,73)

RAZMISLITE: Na koji naËin mi trebamo ostvariti tu svetu slu-æbu? Koliko smo dobri u obavljanju ovog svetog zadatka?

95

PETAK 28. lipnja


“Bog blagoslivlja djelo ljudskih ruku da bi Mu oni mogli vratitiNjegov dio. On im daje sunËano svjetlo i kiπu; On Ëini da zelenilo buja;On daje zdravlje i sposobnost stjecanja sredstava. Svaki blagoslov dolaziiz Njegove ruke pune obilja i On æeli da muπkarci i æene pokaæu za-hvalnost vraÊajuÊi Mu dio u obliku desetine i prinosa — prinosa zahval-nosti, dragovoljnih darova, prinosa za prijestup. Oni trebaju svoja sred-stva posvetiti Njegovoj sluæbi, da Njegov vinograd ne ostane gola pustoπ.Oni trebaju razmiπljati o tome πto bi Gospodin uËinio da je na njihovommjestu. Sva teπka pitanja trebaju iznijeti pred Njega u molitvi. Trebajupokazati nesebiËno zanimanje za izgradnju Njegova djela u svim dije-lovima svijeta.” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 452)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmiπljajte o onome πto Biblija govori o braku. BuduÊi daje brak sam po sebi tako svet, ustanova koju je osnovao sam Bog,praÊen je strogim uputama o tome kada se moæe raskinuti. Uosta-lom, kako bi brak mogao biti toliko svet i vaæan ako se tako lakomoæe raskinuti?! Ako bi bilo moguÊe istupiti iz braËnog odnosazbog najbeznaËajnijih razloga, onda bi i sam brak bio beznaËajan!Na koji naËin stroga pravila protiv raskidanja braka dokazuju ko-liko je on poseban u Boæjim oËima?

2. Kao razred porazgovarajte o tekstu u Malahiji 2,17. ©to mikao Ëekaoci drugoga Kristovog dolaska, uz naπe razumijevanje pred-adventnog ili istraænog suda, moæemo reÊi onima koji izraæavajuosjeÊaje opisane u ovom tekstu?

3. Malahija 4,1-5 govori o konaËnom uniπtenju zlih. Niπta neÊeostati! Kako se ovaj nauk slaæe s idejom o vjeËnoj paklenoj vatri ukojoj Êe bezakonici neprekidno gorjeti? Zaπto je neslaganje ova dvapogleda dobar primjer naËina na koji laæne doktrine dovode dopogreπnog razumijevanja Boæjeg karaktera?

4. U poglavlju “Veliki inkvizitor” (u romanu BraÊa Karamazo-vi), ruski pisac Fjodor M. Dostojevski opisuje crkvu svojeg vremenakako je sve dogaaje i ljude potpuno stavila pod svoj nadzor takoda joj Krist uopÊe viπe nije potreban. SuoËavamo li se i mi s tomistom opasnoπÊu danas? Na koji naËin? Je li moæda ova opasnostmnogo prikrivenija nego πto mislimo?

96

01 P Jeremija 31,3 Da nas privuËe Bogu02 U Ezekiel 36,26 Da promijeni srce03 S Izaija 57,20. 21 Donosi mir i odmor04 » Job 22,22 Da uzdigne Boæji zakon05 P Rimljanima 5,19 Da nam dâ snagu da posluπamo06 S Rimljanima 5,20 Da slomi vlast zla

07 N Psalam 40,17 Da uzvisi Gospodina08 P Luka 12,1 Iskorijeniti sebiËnost09 U 2. KorinÊanima 5,17 Iskorijeniti zle navike10 S Efeæanima 4,27 Da udaljava Sotonu11 » Matej 14,31 Da ukloni nemir i sumnju12 P Hebrejima 13,9 Da ujedini crkvu13 S Otkrivenje 12,11 Da postanemo pobjednici

14 N Ivan 1,16 Da izgradi plemenit karakter15 P Filipljanima 4,13 Da ojaËa i ohrabri16 U Jakov 1,12 Za vrijeme nevolje17 S Izreke 24,3 Da uËvrsti dom18 » Psalam 55,23 Da osnaæi natovarene19 P Filipljanima 4,19 Za potrebe svakog dana20 S Jakov 4,6 Da podigne i najgreπnije

21 N Ivan 4,14 Da udahne æivot duπi22 P Levitski zakonik 19,2 Da nas uËini svetima23 U 1. Petrova 3,3.4 Da krπÊaninu bude ukras24 S 2. KorinÊanima 1,4 Da bude utjeha25 » Izaija 28,16 Da utvrdi naπ temelj26 P Matej 5,13 Sila koja Êe nas odræati27 S Izaija 60,1 Da bude svjetlo koje blista

28 N 1. KorinÊanima 3,9 Boæji suradnici29 P Matej 4,19 Za dobro ljudi30 U Zaharija 4,7 Dovrπiti djelo

JUTARNJI STIHOVI — TRAVANJ 2013.

Svrha milosti

97

01 S 2. Timoteju 1,9 Prije stvaranja02 » Izaija 55,3 VjeËni03 P Postanak 3,15 U Edenu04 S Postanak 9,8.9 Sklopljen s Noom

05 N Postanak 17,7 Obnovljen s Abrahamom06 P Izlazak 19,5 Uvjeti Saveza07 U Izlazak 19,8 Ljudska obeÊanja08 S Hebrejima 8,6 Bolja obeÊanja09 » Jeremija 31,33.34 Napisan u srcu10 P Djela 5,31 Dar pokajanja11 S Nehemija 9,17 Dar pomilovanja

12 N GalaÊanima 3,26 PrihvaÊen vjerom13 P Propovjednik 12,13 Boæji zakon je Njegovo mjerilo14 U Izlazak 24,7 ObeÊanje posluπnosti15 S Rimljanima 6,4 Uloga krπtenja16 » Rimljanima 6,15 Nema zamjene za Zakon17 P Matej 22,37-39 Ljubav prema Bogu i Ëovjeku18 S 1. Petrova 2,9 UkljuËuje i izgradnju karaktera

19 N 1. Solunjanima 4,7 Zahtijeva neporoËnost20 P 1. Ivanova 2,6 Poziva na sliËnost Kristu21 U Ponovljeni zakon 26,16 Iz cijeloga srca22 S Ponovljeni z. 26,17.18 Uzviπeni sporazum23 » Luka 6,38 Blagoslovi saveza24 P 1. KorinÊanima 11,26 Potvren Kristovom krvlju25 S Efeæanima 1,7 ZapeËaÊen Ærtvom pomirnicom

26 N Hebrejima 9,24 Krist kao Posrednik27 P Hebrejima 13,20.21 Krv Saveza28 U Izlazak 31,16.17 Savez i subota29 S Psalam 105,8 Boæji vjeËni zalog30 » Jeremija 50,5 Trajan i nepromjenjiv31 P Postanak 9,12.13 Znamen Saveza

JUTARNJI STIHOVI — SVIBANJ 2013.

Savez milosti

98

01 S Filipljanima 2,6-8 Udaljavanje od nebeskog prijestolja

02 N Hebrejima 2,14 Neponovljivi silazak do Ëovjeka03 P Ivan 14,30 Neusporedive kuπnje04 U Izaija 63,3 Neopisiva osamljenost05 S Hebrejima 4,15 Kuπnja i pobjeda06 » Hebrejima 2,18 Pobjedonosne patnje07 P Hebrejima 5,7 Molitva08 S Luka 6,12 Molitva u tiπini noÊi

09 N Matej 26,39 Agonija u Getsemaniju10 P Luka 22,53 OËev odbojni pogled11 U Matej 27,46 Ostavljen od Oca12 S Izaija 53,5 Grijesi cijeloga svijeta13 » 1. Petrova 1,18.19 Neusporediva cijena14 P 1. KorinÊanima 6,19.20 Vrijednost jedne duπe15 S Efeæanima 5,2 Ljubav i ærtva

16 N Izaija 13,12 Ugroæeno Nebo17 P 1. Ivanova 4,10 OËeva neizmjerna ærtva18 U 1. Timoteju 2,5.6 Jedina prihvatljiva otkupnina19 S 2. KorinÊanima 9,15 Boæji neizrecivi Dar20 » Rimljanima 5,18 Tako dragocjeno — a opet besplatno21 P 1. KorinÊanima 1,4 Kupujte bez novca22 S Rimljanima 5,17 Milost je dovoljna za sve

23 N Psalam 106,4 Nezasluæena naklonost24 P Rimljanima 3,25 Krist naπa pravednost25 U Habakuk 3,18 Svijetla strana vjere26 S Otkrivenje 5,12 Dostojno je Janje27 » 1. Timoteju 3,16 Tajna nad tajnama28 P Efeæanima 3,8 Neistraæivo bogatstvo29 S 1. Ivanova 3,1 Koliku nam je ljubav Otac iskazao!

30 N Ivan 10,30 Koliko dugo Nebo mora patiti?

JUTARNJI STIHOVI — LIPANJ 2013.

Cijena milosti

99

www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920

Najnoviju knjigu naruËitepreko povjerenika za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika

100

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

TRAVANJ

01. Psalam 80.02. Psalam 81.03. Psalam 82.04. Psalam 83,1-9.05. Psalam 83,10-19.06. Psalam 84.

07. Psalam 85.08. Psalam 86.09. Psalam 87.10. Psalam 88,1-9.11. Psalam 88,10-19.12. Psalam 89,1-15.13. Psalam 89,16-30.

14. Psalam 89,31-5315. Psalam 90.16. Psalam 91.17. Psalam 92.18. Psalam 93.19. Psalam 94.20. Psalam 95.

21. Psalam 96.22. Psalam 97.23. Psalam 98.24. Psalam 99.25. Psalam 100.26. Psalam 101.27. Psalam 102,1-12.

28. Psalam 102,13-29.29. Psalam 103.30. Psalam 104,1-18.

SVIBANJ

01. Psalam 104,19-35.02. Psalam 105,1-15.03. Psalam 105,16-32.04. Psalam 105,33-45.

05. Psalam 106,1-15.06. Psalam 106,16-33.07. Psalam 106,34-4808. Psalam 107,1-22.09. Psalam 107,23-43.10. Psalam 108.11. Psalam 109,1-19.

12. Psalam 109,20-31.13. Psalam 110.14. Psalam 111.15. Psalam 112.16. Psalam 113.17. Psalam 114.18. Psalam 115.

19. Psalam 116.20. Psalam 117.21. Psalam 118.22. Psalam 119,1-24.23. Psalam 119,25-48.24. Psalam 119,49-80.25. Psalam 119,81-96.

26. Psalam 119,97-136.27. Psalam 120.28. Psalam 121.29. Psalam 122.30. Psalam 123.31. Psalam 124.

LIPANJ

01. Psalam 125.

02. Psalam 126.03. Psalam 127.04. Psalam 128.05. Psalam 129.06. Psalam 130.07. Psalam 131.08. Psalam 132.

09. Psalam 133.10. Psalam 134.11. Psalam 135.12. Psalam 136.13. Psalam 137.14. Psalam 138.15. Psalam 139,1-12.

16. Psalam 139,13-24.17. Psalam 140.18. Psalam 141.19. Psalam 142.20. Psalam 143.21. Psalam 144,1-11.22. Psalam 144,12-15.

23. Psalam 145.24. Psalam 146.25. Psalam 147.26. Psalam 148.27. Psalam 149.28. Psalam 150.29. Psalam 1.

30. Psalam 2.

101

»ITANJE BIBLIJE REDOM

TRAVANJ

01. 1. Kraljevi 12-1402. 1. Kraljevi 15-1703. 1. Kraljevi 18-2004. 1. Kraljevi 21-2205. 2. Kraljevi 1-406. 2. Kraljevi 5-7

07. 2. Kraljevi 8-1008. 2. Kraljevi 11-1309. 2. Kraljevi 14-1610. 2. Kraljevi 17-1911. 2. Kraljevi 20-2212. 2. Kraljevi 23-2513. 1. Ljetopisa 1-3

14. 1. Ljetopisa 4-615. 1. Ljetopisa 7-916. 1. Ljetopisa 10-1217. 1. Ljetopisa 13-1518. 1. Ljetopisa 16-1819. 1. Ljetopisa 19-2120. 1. Ljetopisa 22-24

21. 1. Ljetopisa 25-2722. 2. Ljetopisa 28-2923. 2. Ljetopisa 1-324. 2. Ljetopisa 4-625. 2. Ljetopisa 7-926. 2. Ljetopisa 10-1327. 2. Ljetopisa 14-16

28. 2. Ljetopisa 17-1929. 2. Ljetopisa 20-2230. 2. Ljetopisa 23-24

LIPANJ

01. Psalam 7-9

02. Psalam 10-1203. Psalam 13-1504. Psalam 16-1905. Psalam 20-2306. Psalam 24-2607. Psalam 27-2908. Psalam 30-32




30. Psalam 99-101

SVIBANJ

01. 2. Ljetopisa 25-2702. 2. Ljetopisa 28-3003. 2. Ljetopisa 31-3304. 2. Ljetopisa 34-36

05. Ezra 1-306. Ezra 4-607. Ezra 7-1008. Nehemija 1-309. Nehemija 4-610. Nehemija 7-911. Nehemija 10-11

12. Nehemija 12-1313. Estera 1-314. Estera 4-715. Estera 8-1016. Job 1-317. Job 4-618. Job 7-9

19. Job 10-1220. Job 13-1521. Job 16-1822. Job 19-2123. Job 22-2424. Job 25-2725. Job 28-30

26. Job 31-3327. Job 34-3628. Job 37-3929. Job 40-4230. Psalam 1-331. Psalam 4-6

102

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 5.4. 12.4. 19.4. 26.4. 3.5. 10.5. 17.5. 24.5. 31.5. 7.6. 14.6. 21.6. 28.6.

Beli Manastir 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Biograd 19.31 19.39 19.47 19.56 20.04 20.13 20.20 20.27 20.32 20.38 20.41 20.44 20.44Bjelovar 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Borovo 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38BraË 19.26 19.34 19.43 19.50 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Cres 19.36 19.44 19.53 20.02 20.11 20.19 20.27 20.34 20.40 20.46 20.50 20.52 20.52Crikvenica 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53»akovec 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Dalj 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.31 20.35 20.37 20.38Daruvar 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Delnice 19.35 19.44 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.36 20.42 20.47 20.51 20.53 20.54Dubrovnik 19.19 19.26 19.34 19.42 19.50 19.58 20.05 20.12 20.17 20.23 20.26 20.28 20.29Dugi Otok 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47–akovo 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38Gareπnica 19.27 19.36 19.45 19.54 20.04 20.12 20.20 20.28 20.34 20.39 20.43 20.46 20.46GospiÊ 19.32 19.40 19.49 19.58 20.07 20.14 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47Grubiπno Polje 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Hvar 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.14 20.22 20.27 20.32 20.36 20.38 20.38Ilok 19.16 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.09 20.16 20.22 20.28 20.32 20.34 20.35Karlovac 19.32 19.41 19.50 19.59 20.08 20.17 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Knin 19.28 19.36 19.44 19.53 20.02 20.10 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Koprivnica 19.28 19.38 19.47 19.56 20.05 20.14 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.49KorËula 19.23 19.31 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.27 20.31 20.33 20.34Kornat 19.31 19.40 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.27 20.33 20.38 20.41 20.44 20.44Krapina 19.32 19.41 19.51 20.00 20.10 20.19 20.27 20.35 20.41 20.46 20.50 20.53 20.53Kriæevci 19.29 19.38 19.47 19.56 20.06 20.15 20.23 20.31 20.37 20.43 20.47 20.49 20.50Krk 19.36 19.45 19.53 20.02 20.11 20.20 20.28 20.35 20.41 20.47 20.51 20.53 20.53Kutina 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.20 20.28 20.34 20.40 20.43 20.46 20.46Lastovo 19.25 19.32 19.40 19.49 19.56 20.04 20.11 20.19 20.24 20.29 20.32 20.35 20.35Lipik 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.44Loπinj 19.35 19.44 19.53 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Makarska 19.23 19.32 19.40 19.48 19.56 20.04 20.12 20.19 20.25 20.29 20.33 20.35 20.36Maruπevec 19.30 19.39 19.49 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.39 20.44 20.49 20.51 20.51MetkoviÊ 19.22 19.30 19.38 19.46 19.55 20.02 20.10 20.17 20.22 20.28 20.31 20.34 20.34

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2013.

103

TRAVANJ SVIBANJ LIPANJMJESTO 5.4. 12.4. 19.4. 26.4. 3.5. 10.5. 17.5. 24.5. 31.5. 7.6. 14.6. 21.6. 28.6.

Mljet 19.22 19.29 19.37 19.45 19.53 20.01 20.08 20.15 20.20 20.26 20.29 20.32 20.32Naπice 19.21 19.30 19.39 19.48 19.58 20.06 20.14 20.22 20.28 20.33 20.37 20.40 20.40Nova Gradiπka 19.25 19.34 19.42 19.51 20.01 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.42 20.43Novska 19.27 19.36 19.45 19.54 20.03 20.11 20.20 20.27 20.33 20.38 20.43 20.45 20.46Opatija 19.37 19.46 19.55 20.04 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Osijek 19.20 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.20 20.26 20.32 20.36 20.38 20.38OtoËac 19.32 19.41 19.50 19.58 20.07 20.16 20.23 20.31 20.37 20.42 20.46 20.48 20.49Pag 19.32 19.41 19.49 19.58 20.07 20.15 20.23 20.30 20.36 20.41 20.45 20.47 20.48Pakrac 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.25 20.31 20.37 20.41 20.43 20.43Peljeπac 19.22 19.30 19.38 19.46 19.54 20.02 20.09 20.16 20.21 20.26 20.30 20.32 20.32Petrinja 19.29 19.38 19.47 19.56 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.41 20.44 20.47 20.47PloËe 19.22 19.31 19.38 19.47 19.55 20.03 20.10 20.17 20.23 20.28 20.32 20.34 20.34PoreË 19.40 19.49 19.58 20.07 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.58 20.58Poæega 19.24 19.32 19.41 19.50 20.00 20.08 20.16 20.24 20.30 20.35 20.40 20.41 20.42Pula 19.39 19.47 19.56 20.05 20.14 20.22 20.30 20.37 20.43 20.49 20.52 20.55 20.55Rab 19.35 19.44 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.34 20.39 20.44 20.49 20.50 20.51Rijeka 19.37 19.46 19.54 20.03 20.13 20.21 20.29 20.37 20.43 20.48 20.52 20.54 20.55Rovinj 19.40 19.49 19.58 20.06 20.16 20.24 20.32 20.40 20.46 20.51 20.55 20.57 20.58Sinj 19.26 19.34 19.43 19.51 19.59 20.07 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40Sisak 19.29 19.38 19.46 19.55 20.05 20.13 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.47 20.47Slatina 19.24 19.33 19.42 19.51 20.00 20.09 20.17 20.25 20.31 20.36 20.40 20.43 20.43Slavonski Brod 19.21 19.30 19.39 19.48 19.57 20.05 20.14 20.21 20.27 20.32 20.37 20.39 20.39Slunj 19.32 19.41 19.50 19.58 20.08 20.16 20.24 20.32 20.38 20.43 20.47 20.49 20.50Split 19.26 19.35 19.43 19.51 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.33 20.37 20.39 20.40©ibenik 19.31 19.38 19.47 19.55 20.04 20.12 20.19 20.26 20.32 20.37 20.41 20.43 20.44Varaædin 19.29 19.39 19.48 19.58 20.07 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.51Vinkovci 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.38Virovitica 19.25 19.34 19.43 19.52 20.01 20.10 20.18 20.26 20.32 20.37 20.41 20.44 20.44Vis 19.27 19.35 19.43 19.52 20.00 20.08 20.15 20.22 20.28 20.32 20.37 20.38 20.39Vukovar 19.19 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.11 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37Zadar 19.32 19.40 19.49 19.57 20.06 20.14 20.22 20.29 20.35 20.40 20.44 20.46 20.47Zagreb 19.31 19.40 19.49 19.58 20.08 20.16 20.25 20.32 20.38 20.44 20.48 20.50 20.50Æupanja 19.20 19.28 19.37 19.46 19.55 20.04 20.12 20.19 20.25 20.31 20.35 20.37 20.37

PO»ECI SUBOTA U TRAVNJU, SVIBNJU I LIPNJU 2013.

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

104

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 2/2013.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Milan ©uπljiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –i-

dara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.comadventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 2/2013Zdravko StefanoviÊ, Seek the Lord and Live!

105

IstoËna centralnoafriËka divizija

MISIJSKI PROJEKTIDarovi trinaeste subote u ovom tromjeseËju pomoÊi Êeostvarenju projekata u IstoËnoj centralnoafriËkoj diviziji:

1. Izgradnja osnovnoπkolskih uËionica i stanova zaosoblje i braËne parove na IstoËnoafriËkomsveuËiliπtu Baraton, Kenija

2. Izgradnja uËionica za studente AdventistiËkogsveuËiliπta Lukanga, Kongo.

3. Izgradnja srediπta za obuku evanelista-laika uKinπasi, Kongo.

Viπe: www.AdventistMission.org

Unije Crkve Skupine Vjernika Stanovnika

IstoËnoafriËka unija 4.575 4.520 707.883 52.000.000IstoËni Kongo 210 377 57.906 9.600.000Etiopska unija 812 312 128.337 88.050.000Ruanda 1.609 544 534.704 11.000.000Tanzanija 2.105 1.918 437.573 46.300.000Uganda 833 1.881 232.235 34.600.000Zapadni Kongo 590 617 355.342 39.000.000Pripojena misijska polja 1.314 1.124 297.793 43.621.000

Ukupno 12.048 11.293 2.751.773 324.171.000

Documents

2013. Tra¾ite Jahvu i ¾ivjet æete