IZVJEŠTAJ

   

21. JESENSKI POSLOVNI

SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

 

 

Grad Požega – Požeško-slavonska županija

Požega, 20. – 22.10.2016.

2  

PROGRAM 21. JESENSKOG POSLOVNOG SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

ČETVRTAK, 20.10.2016. – SUBOTA, 22.10.2016., POŽEGA

ČETVRTAK, 20.10.2016., Mala županijska vijećnica, Županijska 7, Požega 15.00 – 17.30 Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže Zdravih gradova PETAK, 21.10.2016., Gospodarska komora Požeško-slavonske županije, Vukovarska 6, Požega 9.00 – 9.30 Otvaranje poslovnog sastanka: Gospodin Alojz Tomašević, župan Požeško-slavonske županije Profesor emeritus Silvije Vuletić, predsjednik HMZG 9.30 – 10.30 Uvodno tematsko predavanje: Osobe s invaliditetom – test

pristupačnosti sustava zdravstva, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.30 – 11.00 Pauza za kavu 11.00 – 13.00 Prikaz modela dobre prakse (domaćini):

Moderatorica: Sandra Sekulić; dr.sc. Vesna Vlašić, pročelnica, Upravni odjel za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije

11.00 Projekt „Tumač hrvatskog znakovnog jezika gluhih u zdravstvenom sustavu“, Ivana Kuraja, Udruga gluhih i nagluhih osoba Grada Požege i Požeško-slavonske županije

11.15 Program „Videći pratitelj za slijepe i slabovidne osobe“, Ivana Štefanac, Udruga slijepih Grada Požege i Požeško-slavonske županije

11.30 Program pružanja osobne asistencije, Anada Kotorac, Udruga osoba s tjelesnim invaliditetom Grada Požege i Požeško-slavonske županije 11.45 Projekt „Osnivanje Multifunkcionalnog centra za osobe s

invaliditetom“ i projekt „Znanjem za bolji život“, Zrinka Rendić, Udruga MI

12.00 Program „Socijalna integracija djece i mladih sa teškoćama“, Štefanija Madaj, Udruga za razvoj i unapređenje pomagala i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH

3  

12.15 Školski projekt „Izrada kuharice kad se naše ruke slože, sve se

može“, Đurđa Tomičić, OŠ J. Kempfa Požega 12.30 Program „Pogled u bolju budućnost“ – sport osoba s invaliditetom, Anada

Kotorac, Boćarski klub osoba s invaliditetom „Nada“ Grada Požege i Požeško-slavonske županije

13.00 – 14.00 Ručak (Gospodarska komora Požeško-slavonske županije)

14.00 – 15.00 Organizirani i obilazak Grada Požege 15.00 – 16.00 Uvod u radionicu: Razvoj upitnika za samoevaluaciju „Procjena

pristupačnosti zdravstvenih ustanova osobama s invaliditetom“, Mandica Sanković, prof. Selma Šogorić, prof.em. Silvije Vuletić Prva iskustva primjene upitnika, prikaz zdravstvene ustanove Požeško-slavonske županije

16.00 – 16.30 Pauza za kavu 16.30 – 17.30 Radionica (rad u malim grupama) razvoj upitnika za

samoevaluaciju i načina njegove primjene u sustavu zdravstva, Mandica Sanković, prof. Selma Šogorić, prof. emeritus Silvije Vuletić

17.30 – 19.30 Izlet autobusom: Kutjevački podrum 20.00 – 22.00 Večera (Gospodarska komora Požeško-slavonske županije) SUBOTA, 22.10.2016., Velika županijska vijećnica, Županijska 7, Požega 9.00 – 9.45 Izvještaj o radu HMZG u 2016. godini, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.00 – 11.30 Okrugli stol: Osobe s invaliditetom – test pristupačnosti sustava

zdravstva -plenarno prikaz rezultata rada u malim grupama -doprinos iskustva drugi članovi Mreže, -doprinos gosti - MIZ, HZZO, HZJZ, SOIH …

11.30 – 12.00 Koordinirana rasprava i zaključci, prof. emeritus Silvije Vuletić,

prof.dr.sc. Selma Šogorić    

4  

21. JESENSKI POSLOVNI

SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

Požega, petak, 21. listopada 2016. Gospodarska komora Požeško-slavonske županije, Vukovarska 6

Iako je 21. Poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova započeo dan ranije - sastankom Predsjedništva Mreže, glavnina tematskog dijela programa održana je u petak, 21. listopada 2016. Sastanak su pozdravnim govorima otvorili gospodin Alojz Tomašević, župan Požeško-slavonske županije i u ime Mreže njezin predsjednik profesor emeritus Silvije Vuletić. Prije otvaranja minutom šutnje odana je počast prerano preminulim - prvom predsjedniku HMZG profesoru Slobodanu Langu i dugogodišnjoj koordinatorici projekta Rijeka – zdravi grad gospođi Ireni Starčević.

21. Poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova okupio je oko osamdesetak koordinatora, političara i profesionalaca iz sedam hrvatskih zdravih gradova (Zagreb, Rijeka, Poreč, Vinkovci, Split, Karlovac, Požega) i devet županija (Primorsko‐goranska, Krapinsko‐zagorska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Zadarska, Zagrebačka, Varaždinska, Osječko-baranjska, Koprivničko-križevačka).

Središnja tema 21. Jesenskog poslovnog sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova bila je Osobe s invaliditetom – test pristupačnosti sustava zdravstva. Centralna tema je usko vezana uz implementaciju Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom u razdoblju od 2007. do 2015. Tijekom rasprave (organizirane kroz seriju okruglih stolova) na Sajmu zdravlja u Vinkovcima utvrdili smo da pristupačnost sustava zdravstva predstavlja značajni izazov, kako samim osobama i udrugama osoba s invaliditetom, tako i zdravstvenim ustanovama i njihovim osnivačima. Ovim smo sastankom željeli pokazati da nije riječ o „neprijateljstvu“ sustava zdravstva prema ovoj grupi pacijenta ili nesposobnosti jedinica lokalne samouprave ili nacionalne uprave, nego da ovako kompleksan problem trebamo rješavati zajednički, dogovorom (stepenicu po stepenicu) i uključivanjem svih zainteresiranih dionika.

Nakon pozdravnih govora i ponaosob predstavljanja svih prisutnih sudionika, sastanak je započeo uvodnim tematskim predavanjem prof.dr.sc. Selme Šogorić Osobe s invaliditetom – test pristupačnosti sustava zdravstva. Svoju je prezentaciju dr. Šogorić započela definiranjem glavnih izazova planiranja za zdravlje na lokalnoj razini - problema je mnogo, očekivanja su velika, a resursi ograničeni pa je mudrost stvaranja dobre politike zdravlja u odabiru prioriteta (rješivih) u ograničenom vremenskom okviru, u načinu odabira prioriteta (kroz konsenzus predstavnika politike, struke i zajednice) i grupi prioriteta – oni koji se uspješno mogu adresirati zajedničkom suradnjom i umrežavanjem sektora (horizontalno – povezivanjem različitih upravnih odjela i vertikalno – povezivanjem razina ustroja vlasti). Intervencije je nužno planirati i provoditi simultano kroz tri razine djelovanja: djelovanjem na odrednice zdravlja (preduvjete za zdravlje), provođenjem javnozdravstvenih intervencija te djelovanjem kroz sustav zdravstva (pružanjem adekvatnih potrebama primjerenih usluga). U djelovanju na odrednice zdravlja (stvaranju preduvjeta za zdravlje) ciljana grupa - koja ima najvišu moć utjecaja na zdravlje su političari. Javnozdravstveno pismena politika prepoznaje zdravlje kao vrijednost i o njemu vodi brigu u procesu odlučivanja. Dijagnoza i intervencija ključne su vještine potrebne (javnozdravstveno) kompetentnoj upravi i profesionalnom javnom zdravstvu. Njihov je zadatak, u suradnji, periodično (svakih pet godina) provesti

5  

procjenu potreba zajednice, sudjelovati u odabiru prioriteta i planirati intervencije (lokalno, regionalno, nacionalno) koje će najučinkovitije odgovoriti na prepoznate potrebe zajednice. Pružanje zdravstvenih usluga u rukama je sustava zdravstva koji se mora prilagođavati promijenjenim potrebama populacije (vezano uz demografske promjene i promjene u obrascima bolesti, posebno izazovi vezani uz duševno zdravlje, kronične bolesti i stanja vezana uz starenje). Sustav zdravstva treba unaprijediti vlastiti kapacitet za promjenu i suradnju s drugim sektorima. Dvije riječi preuzete iz Europske strategije Zdravlje 2020. - reorijentacija i unapređenje kvalitete najbolje ilustriraju taj željeni pravac promjena u sustavu

zdravstva. Reorijentacija sustava zdravstva je usmjeravanje sustava prema pojedincu i zajednici koje opslužuje te zaokretanje s paradigme bolesti prema zdravlju. Unapređenje kvalitete rada treba biti trajno opredjeljenje sustava zdravstva kao i rad na integriranju razina zdravstvene zaštite kako bi se osigurao kontinuum zdravstvene skrbi te podržala samozaštita i zbrinjavanje što bliže domu korisnika.

Sve navedeno govori u prilog potrebe unapređenja naše intervencijske strategije u smislu sagledavanja šireg okvira planiranja za zdravlje. Trebaju nam programi koji će biti efikasniji (odrađeni s manje sredstava i napora) i učinkovitiji (najbolji rezultati), koji će kombinirati veći broj komponenti/strategija. Stoga smo i pokrenuli projekt izrade Registra vrednovanih programa kojim želimo - sistematično preispitati dokaze učinkovitosti provedenih programa nacionalno (za početak unutar HMZG) kako bi ih pretočili u preporuke i smjernice za unapređenje politike i prakse javnozdravstvenog djelovanja lokalno i nacionalno. Razradom i objedinjavanjem instrumenata i vodiča za primjenu te formiranjem Registra omogućit ćemo razvoj (i širenje) kulture informiranog odlučivanja u planiranju budućih intervencija. Većina intervencija prikupljenih tijekom 2015. godine kroz radionice upisa projekata je mono komponentna. Opisane su intervencije u fizikalno ili socijalno okruženje, intervencije mobilizacije zajednice, intervencije direktnom uslugom, edukacijske intervencije, strateško korištenje medija, no rijetko nove politike ili regulatorne aktivnosti. Nama trebaju sveobuhvatne (komprehenzivne) intervencije, tj. intervencije koje primjenjuju multiple, međusobno povezane strategije te kombiniraju i umrežavaju različite (prije spomenute) komponente programa. Što je pri tom poželjan doprinos sustava zdravstva jasno se može iščitati iz strategije „Zdravlje za sve do 2020.“ Svjetske zdravstvene organizacije, Ureda za Europu koja u preambuli kaže: „Zajednički ciljevi svih zemalja članica Eu SZO, iskazani kroz ovu strategiju su značajno unaprijediti zdravlje i blagostanje sveukupnog stanovniš-tva, smanjiti nejednakosti u zdravlju, osnažiti javno zdravstvo i osigurati ljudima okrenut sustav zaštite zdravlja koji je univerzalan, pravičan, kvalitetan i održiv.“ Preporuka SZO, EU zemljama članicama je da rade na jačanju sustava zdravstva okrenutog ljudima i njihovim zdravstvenim potrebama te na razvoju visoko kvalitetne zaštite koja unapređuje zdravstvene ishode (zahtjev da sustav zdravstvene zaštite bude svrsishodan, financijski održiv i temeljen na dokazima). Utvrđene su i temeljne vrijednosti sustava zaštite zdravlja. On mora biti pravičan, počivati na politici i praksi „neisključivanja“, dostupan

6  

(teritorijalno i obujmom, npr. liste čekanja), pristupačan (financijski, transportno i arhitektonski, vremenski, kulturalno) i njegove usluge moraju odgovarati potrebama korisnika i ostvarivati učinak na zdravlje (pravično unapređivati zdravstveni ishod).

Centralnu temu ovog Poslovnog sastanka ciljano smo odabrali kako bi preispitali koliko zaista poštujemo jedno od najvažnijih načela organizacije sustava – pristupačnost. Veliki do sastanka je (kroz radionicu i okrugli stol) posvećen razvoju i primjeni upitnika za samo-evaluaciju. U ovoj, prvoj fazi razvoja „Upitnik za procjenu pristupačnosti prostora osobama s invaliditetom“ je Pravilnik o pristupačnosti pretočen u pitanja. Iako je Pravilnik iz resora tehničkih struka (ne sustava zdravstva), smatramo da ima potencijala za unapređenje i kroz to, primjenu u sustavu zdravstva. Uz pomoć upitnika možemo prikupiti informacije o dimenziji fizičke pristupačnosti prostora (pristupa objektu i samog objekta), ali i o psihosocijalnoj pristupačnosti koja podrazumijeva dimenziju osoblja (npr. educiranost ili barem informiranost za rad s OSI, postojanje tumača za znakovni jezik, vodiča i sl.) i audiovizualna komunikacijska pomagala (video display, razglas, razumljiv tiskani materijal i upute, itd.). Treća dimenzija (koju ne sadrži upitnik, ali je dobro prepoznaju zdravstvene ustanove) je opremljenost. Značajno je utvrditi postojanje ili nepostojanje potrebne opreme (ginekološke stolice za pregled žena s invaliditetom, antidekubitalni madraci, i dugo) kojom možemo unaprijediti kvalitetu pružene usluge.

I prije Poslovnog sastanka (metodom samo-evaluacije) provedeno je pred-testiranje prve radne verzije upitnika pa će nas županijske zdravstvene ustanove tijekom sastanka upoznati s dobivenim rezultatima i procesom primjene upitnika. Tijekom radionice svi ćemo zajedno pokušati oblikovati instrument (alat) za samo-procjenu koji će (u konačnici) sustav zdravstva biti voljan koristiti. Iza poslovnog sastanka, s već oblikovanim upitnikom i uputama za primjenu, zamolit ćemo naše bolnice iz Mreže bolnica koje promiču zdravlje da uz pomoć osnivača iniciraju razgovore sa lokalnim udrugama osoba s invaliditetom i uz njihovu pomoć provedu istraživanje pristupačnosti vlastitih objekata. Ovako (ujednačenom metodologijom)

7  

prikupljene informacije (na razini Hrvatske) biti će podloga za naše zahtjeve prema HZZO-u, MIZ-u i Vladi (EU fondovima) u nabavci opreme, ugovaranju usluge i jednom riječju unapređenju pristupačnosti sustava zdravstva osobama s invaliditetom.

Iza pauze za kavu slijedio je prikaz primjera dobre prakse domaćina. Prikaz su moderirale gospođa Sandra Sekulić i dr.sc. Vesna Vlašić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije.

Prezentacije domaćina otvorio je prikaz projekta Tumač hrvatskog znakovnog jezika gluhih u zdravstvenom sustavu. Projekt je predstavila gospođa Ivana Kuraja iz Udruge gluhih i nagluhih osoba Grada Požege i Požeško-slavonske županije. Uvodno je pojasnila da je komunikacija osnovna ljudska potreba (potreba da budemo u kontaktu s drugim ljudima). O komunikaciji, o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono što im želimo prenijeti, ovisi osobni i profesionalni uspjeh. Gluhe osobe su osobe oka. Znakovni jezik je prirodni jezik osoba koje su oglušile u ranoj životnoj dobi koji im omogućava učinkovitu komunikaciju. Gluhim osobama je potreban tumač, osoba koja poznaje oba sustava komunikacije, znakovni i jezik “čujuće” okoline. Tumač je most u prijenosu informacija između «čujuće» populacije i svijeta gluhih, interpretator njegovih misli i glasovnog izričaja. U svakodnevnom životu gluhe se osobe često same snalaze i uspostavljaju komunikaciju s tzv. „čujućom sredinom“, no u nekim je situacijama usluga tumača nužna.

Stoga je cilj ovoga projekta bio organizirati pomoć u prevladavanju komunikacijskih barijera trajnijim angažiranjem (zapošljavanjem) kvalificiranog tumača i prevoditelja koji bi svojim specifičnim znanjem u mnogim životnim situacijama bio na usluzi gluhoj osobi (članu udruge). Trenutno Udruga ima jednog zaposlenog tumača hrvatskog znakovnog jezika gluhih, a uslugom je obuhvaćeno 36 gluhih i teško nagluhih osoba. Program je više usmjeren prema osobama pogođenim socijalnim problemima. Naglasak programa je na osnaživanju korisnika kako bi se ponovno uključili u život lokalne zajednice i ravnopravno participirali u socijalnoj sredini u kojoj žive, a manje oslanjali na intervencije države i institucije socijalne skrbi. Sve veća prisutnost gluhih osoba u različitim životnim aktivnostima i društveno socijalnim događanjima dovoljan je pokazatelj uspješnosti ovog programa. Povećana je dostupnost informacija u oba smjera - sukladno potrebama i mogućnostima gluhe osobe. Program doprinosi izjednačavanju mogućnosti gluhih osoba (u svim životnim situacijama) s ostalim članovima društva - kroz prevladavanje komunikacijskih barijera. Tumač znakovnog jezika uobičajeno pomaže u prevladavanju komunikacijskih poteškoća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - kod liječnika opće prakse, zubara, ginekologa i u bolnici - kontrole, pregledi, dijagnostika (RTG), prevođenja za vrijeme predoperativne obrade, za vrijeme i nakon operativnog zahvata. Također pomaže u pravosudnim postupcima (što nije obaveza suda), kod odvjetnika, kod javnog bilježnika i dr.

8  

Pomaže i u komunikaciji s drugim državnim tijelima: u sustavu socijalne skrbi, HZMO, HZZO, HZZ, MUP. U okviru radne organizacije pomaže u ostvarivanju osobnih potreba, sastanaka tijela upravljanja… Pomaže i u pošti, banci, na roditeljskim sastancima, u crkvi, na sprovodu, na kulturnim manifestacijama (društveno-zabavna večer za gluhe “Zlatna tiha noć”, “Dani jabuka”, “Kestenijada” i dr.). Ranije su se gluhe osobe trebale “snalaziti” same na razne načine, pisanjem, čitanjem s usana i drugim metodama što je bilo donekle uspješno. Sada gluha osoba uz podršku tumača odlazi kod liječnika, zubara, u bolnicu i u druge ustanove bez straha da neće biti shvaćena ili da sama neće dobro razumjeti.

Program Videći pratitelj za slijepe i slabovidne osobe predstavila je gospođa Ivana Štefanac iz Udruge slijepih Grada Požege i Požeško-slavonske županije. Udruga djeluje na području Požeško-slavonske županije od 1954. godine s ciljem skrbi o slijepim i slabovidnim osobama. Između ostalog Udruga provodi i trogodišnji program za pružanje usluga osobne asistencije osobama s invaliditetom „Videći pratitelj“. Program je odobren od strane Ministarstva socijalne politike i mladih za razdoblje od 01.01.2016. do 31.12.2018. godine, namijenjen je slijepim i visoko slabovidnim osobama koje žive same i nesamostalne su u kretanju. Zadaća videćeg prijatelja je: pratnja i prijevoz korisnika prilikom ostvarivanja zdravstvenih usluga, pomoć pri obavljanju administrativnih i financijskih poslova, pratnja i prijevoz korisnika na kulturno-zabavna te sportsko-rekreativna zbivanja, nabavka potrepština i drugo. Zbog smanjene fizičke aktivnosti slijepih osoba povećan im je rizik od nastanka pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Udruga organizira sportsko-rekreativne aktivnosti uz asistenciju videćeg pratitelja, primjerice kuglanje, pikado, te vježbe i rekreaciju u Udruzi na sobnim biciklima i pokretnim stazama. Organiziraju izlete u prirodu i planinarenje prema mogućnostima članova. Videći pratitelj svojom asistencijom slijepim osobama povećava dostupnost i olakšava pristup zdravstvenim i drugim ustanovama i uslugama. U konačnici ovaj program povećava uključenost slijepih osoba i osoba s oštećenjem vida u lokalnu zajednicu te smanjuje njihovo institucionalno zbrinjavanje.

Program pružanja osobne asistencije predstavila je gospođa Anada Kotorac iz Udruge osoba s tjelesnim invaliditetom Grada Požege i Požeško-slavonske županije. Udruga je registrirana humanitarno – socijalna, neprofitna organizacija koja okuplja osobe s invaliditetom s područja cijele županije. Udruga broji 627 članova – djece, mladih i odraslih osoba s invaliditetom. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća bili su u sastavu Saveza organizacija invalida bivše Općine Požega, a od 1990. djeluju samostalno. Ciljevi udruge su: promicanje ljudskih prava, promicanje neovisnog življenja, razvoj univerzalnog dizajna i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom te unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom razvojem sustava samostalnog življenja. Prema članku 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a osobama s invaliditetom garantira se pravo na neovisno življenje i uključenost u zajednicu. Program osobne asistencije, kao i projekt „Širenje usluge osobne

9  

asistencije za osobe s invaliditetom“ u Požeško-slavonskoj županiji koje Udruga provodi te putem kojih ima petnaest zaposlenih osobnih asistenata, jedan je od temelja neovisnog življenja. Filozofija neovisnog življenja podrazumijeva: pravo na izbor, pravo na donošenje odluke, pravo na kontrolu vlastitog življenja, odgovornost za donesenu odluku i pravo na pogrešku (koje se vrlo često negira osobama s invaliditetom). Neovisni život podrazumijeva: prilagođen okoliš i prijevoz, osobnu podršku i usluge, uključenost u gospodarski, društveni i javni život te mogućnost utjecaja na političke i uslužne strukture. Osobna asistencija je usluga koja omogućava neovisno življenje. Izdvajanja za uslugu osobne asistencije moraju financirati, kako plaće osobnih asistenata, tako i druge troškove.

Projektom Europskog socijalnog fonda (2015.): „Širenje usluge osobe asistencije za osobe s invaliditetom u Požeško – slavonskoj županiji” osigurana su sredstva za zapošljavanje osobnih asistenata za osam korisnika. Trogodišnjim programom (2016.-2018.) financiranim od strane Ministarstva socijalne politike i mladih osigurani su osobni asistenti za osobe s najtežim oblicima invaliditeta kao pomoć u svakodnevnim aktivnostima. Ciljevi projekta bili su: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom uz omogućavanje njihove veće socijalne uključenosti te rasterećenje članova obitelji osobe s invaliditetom i pomagača koji ostatak dana skrbe i brinu o osobama s invaliditetom. Osobni asistenti zaposleni su s radnim vremenom od 80 sati mjesečno i imaju fleksibilno radno vrijeme. Osobni asistenti pomažu osobi s invaliditetom obaviti zapravo sve ono što one same, zbog invaliditeta, nisu u mogućnosti: transfer s kreveta u invalidska kolica, iz kolica na toalet i obrnuto, kod oblačenja i presvlačenja, pomoć pri osobnoj higijeni, kod pospremanja i u kućanskim poslovima, pripremi obroka i napitaka, serviranju te pomoći pri hranjenju. Osobni asistenti daju podršku i pratnju: pri različitim socijalnim aktivnostima, pri obavljanju administrativnih poslova, odlazaka k liječniku, u ljekarnu… Udruga OSI Požega uključila se od početka u pružanje usluge osobne asistencije, uključila se u projekt Europskog socijalnog fonda, a na razini lokalne zajednice djeluje na stvaranju preduvjeta za neovisno življenje te u potpunosti promovira principe i filozofiju neovisnog življenja.

Projekt Osnivanje Multifunkcionalnog centra za osobe s invaliditetom i projekt Znanjem za bolji život predstavila je gospođa Zrinka Rendić iz Udruge MI. Udruga je kao humanitarna i neprofitna osnovana 1998. godine na inicijativu roditelja djece s poteškoćama u razvoju. Usmjereni su prema potrebama svojih članova - djece i roditelja s ciljem: poboljšanja kvalitete života djece, organiziranja i provođenja različitih programa, provođenja rehabilitacije, inkluzije djece i osoba s posebnim potrebama u zajednicu te razvoja volonterstva.

10  

Poludnevni boravak organiziran je tri puta tjedno. Održavaju se kreativne, likovne, glazbene, sportske, dramske i edukativne radionice. Kroz Program „Znanjem za zdraviji život“ provode se rehabilitacijsko-ritmičke radionice, radionice zdrave prehrane, društveno komunikacijske radionice, kreativne radionice - iz starog u novo, eko radionice-od sjemenke do biljke, računalne radionice, fizioterapija te radionice svakodnevnog života. Multifunkcionalni centar osnovan je kako bi doprinijeli povećanju zapošljivosti i promovirali socijalnu uključenost osoba s invaliditetom. Njegov je cilj pružiti psihosocijalnu podršku te omogućiti obrazovanje i radnu terapiju jer je usvajanje socijalnih i radnih vještina neophodno za poboljšanje pristupa tržištu rada.

Program Socijalna integracija djece i mladih sa teškoćama predstavila je gospođa Štefanija Madaj iz Udruge za razvoj i unapređenje pomagala i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH. Udruga je osnovana 2003. godine s ciljem udruživanja osoba s invaliditetom sa sjedištem u Požegi. Glavne zadaće udruge su: promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih osoba te djece s teškoćama u razvoju, poboljšanje uvjeta i kvalitete života te unapređenje društvenog položaja navedenih osoba te skrb o njihovim pravima na području socijalno–zdravstvene zaštite, školovanja, rehabilitacije i zapošljavanja, osiguranje uvjeta za poticanje emocionalnog, tjelesnog i intelektualnog razvoja navedenih osoba te senzibilizacija javnosti za potrebe osoba s invaliditetom, starijih i nemoćnih te djece s teškoćama u razvoju. Misija je udruge stvaranje preduvjeta za uspješniju integraciju osoba s invaliditetom u društvenu zajednicu te postizanje mogućeg stupnja neovisnog življenja kroz napredovanje pomagala kojima se služe. Programi i projekti koje provode su: izvaninstitucionalna skrb za starije osobe i osobe s invaliditetom, pomoć u zajednici - obavljanje kućanskih poslova, razgovora i druženja s osobama s invaliditetom te sa starijim i nemoćnim osobama s područja Grada Požege, I treća dob je dio zajednice - organizirane dnevne aktivnosti za starije osobe, Kućna dostava knjiga starijim i nemoćima, osobama s invaliditetom, Socijalna integracija djece i mladih s poteškoćama, Čudo riječi - prevencija i tretman govorno jezičnih i drugih poremećaja komunikacije (individualni rad i grupne vježbe). Projekt Igrajmo se riječima provodi se kroz grupne radionice podrške i učenja te radnu terapiju djece s govorno jezičnim teškoćama, mladih s komunikacijskim teškoćama te mladih svih vrsti i stupnjeva invaliditeta. Projekt uključuje Savjetovanje i podršku roditeljima, izravan rad s djecom s teškoćama u učenju, radnu terapiju i projekt "Učenje i zabava bez predrasuda". Ciljana skupina su predškolska djeca s teškoćama govorno jezične komunikacije, školska djeca s problemima govorno-jezične komunikacije i teškoćama u učenju te mladi i školska djeca s problemima komunikacije i potrebom učenja komunikacijskih vještina, kao i djeca svih dobi različitih vrsta i stupnjeva invaliditeta te djeca s različitim razvojnim teškoćama, i roditelji ili skrbnici djece s govorno jezičnim i drugim teškoćama.

Potrebe za ovim tipom aktivnosti su velike jer 5,8% od ukupnog broja osoba s invaliditetom upravo čine osobe s oštećenjima glasovno-govorne komunikacije. Najčešći uzroci potrebe za

11  

primjerenim oblicima školovanja su poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične poteškoće u čitanju i pisanju. Na području cijele županije na 6.376 učenika (2014./2015.g.) zaposleno je svega dvanaest stručnih osoba (od čega tek pet logopeda). Vrtići nemaju logopeda. Svega je jedan zaposlen logoped u Općoj županijskoj bolnici za područje cijele županije za djecu svih dobi, ali i starije osobe. Sami roditelji nedovoljno su informirani, dugačke su i liste čekanja na terapiju u bolnici pa upravo Udruga omogućava djeci s teškoćama govorno jezične komunikacije kvalitetnije rehabilitacijske postupke kroz individualan rad. Udruga osigurava uvjete za poticanje socijalnog, emocionalnog, intelektualnog i tjelesnog razvoja djece s teškoćama govorno jezične komunikacije svih dobi kroz grupne radionice i edukativnu igraonicu te omogućava širu dostupnost savjetodavne pomoći njihovim roditeljima i skrbnicima provodeći aktivnosti: uređivanja i opremanja prostora za provedbu vježbi i aktivnosti za djecu s teškoćama glasovno-govorno-jezične komunikacije, individualan rad s djecom s teškoćama glasovno-govorno-jezične komunikacije te kreativne grupne vježbe i edukativnu igraonicu za djecu s jezično-govornim teškoćama. Edukativna igraonica obuhvaća provođenje edukacijsko-rehabilitacijskih aktivnosti i zajedničkih igara te pomaže u rješavanju školskih obveza uz pomoć didaktičkih igračaka i tableta uz vodstvo stručnih osoba. Kreativne radionice i vježbe namijenjene su djeci slične kronološke dobi: vrtićke i predškolske dobi u manjim skupinama (do 8 djece) uz individualizirani pristup svakom djetetu. Zaposlena je jedna osoba na nepuno radno vrijeme (20 sati tjedno) za rad s djecom i pružanje podrške roditeljima, jedna vanjska suradnica – logoped za individualan rad s djecom i tri volontera. Rezultati programa su: povećan broj uključene djece s problemima komunikacije u izvanškolske i izvanvrtićke programe potpore i pružanje novih aktivnosti kroz individualizirane pristupe, bolja educiranost i informiranost roditelja djece i šire javnosti o mogućnostima rješavanja problema komunikacije djece s teškoćama, razvoj empatije, suradničkih vještina te tolerancije što je sve imalo izravni učinak na razvoj i socijalizaciju djece s teškoćama govorno jezične komunikacije.

Školski projekt Izrada kuharice kad se naše ruke slože, sve se može predstavila je gospođa Đurđa Tomičić iz OŠ J.Kempfa Požega. Glavni cilj projekta bilo je poticanje zajedničkog rada učenika različite dobi i različitih sposobnosti i mogućnosti, razvoj tolerancije na različitosti, socijalizacija i integracija učenika s teškoćama u život i rad zajednice te senzibiliziranje učenika škole za prihvaćanje i suživot s osobama s teškoćama. Ciljna skupina su učenici posebnih odjela i skupina, učenici razredne nastave te učenici predmetne nastave. U svim radionicama tijekom cijele školske godine radili su učenici odgojno-obrazovnih skupina djece s većim i višestrukim teškoćama u razvoju u dobi od 17.-21. godine. Aktivnostima projekta poticala se i razvijala međusobna suradnja, zajedništvo i jednakost, uspostavljani su kvalitetniji odnosi s prijateljima,

12  

roditeljima i učiteljima te se razvijalo samopoštovanje. Posebno su vrijedne bile radionice kuhanja i pripremanja džemova starije i srednje skupine posebnih odjela sa učenicima pomagačima iz predmetne i razredne nastave. One su rezultirale izradom kuharice koja sadrži 3 tematska dijela: Jednostavna jela za doručak i večeru, Kreativne igre u kuhinji i Projekt “Prilika za sve”- Sokovi i džemovi.

Program Pogled u bolju budućnost – sport osoba s invaliditetom predstavila je gospođa Anada Kotorac iz Boćarskog kluba osoba s invaliditetom “Nada” Grada Požege i Županije Požeško – slavonske. Klub okuplja osobe s invaliditetom s ciljem promicanja sporta i rehabilitacije oso s invaliditetom, nezavisnog življenja, druženja i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. Članovi su s područja Grada Požege i Županije te cijele RH sukladno Statutu. Redovno organiziraju treninge, a igrači sudjeluju na natjecanjima državne razine kao i na međunarodnim natjecanjima. Članica su Požeškog športskog saveza, HSBI-a i HPO-a. Značajni su i uspjesi članova kluba. U 2015. godini osvojili su ukupno 11 medalja na natjecanjima državne razine i tri medalje na međunarodnom natjecanju u Poljskoj. Dugi niz godina imaju državnog prvaka na natjecanju državne razine. Od 10 godina postojanja 8 puta su proglašavani najboljim sportskim klubom OSI Grada Požege. Boćanje za osobe s invaliditetom odvija se na parketu s posebnim kožnim boćama u 5 različitih kategorija koje ovise o stupnju invaliditeta. Natjecanja u boćanju za OSI se odvijaju po točno utvrđenim međunarodnim BISFed-ovim pravilima. Boćanje se koristi i kao vid rehabilitacije jer poboljšava, odnosno održava zdravstveno stanje osobe s invaliditetom. Ono značajno doprinosi i osobnoj kvaliteti života kroz kvalitetno provođenje vremena (treninzi i odlasci na natjecanja), unapređuje samopouzdanje te potiče razmjenu iskustava kroz druženje.

Iza zajedničkog objeda održan je uvod u radionicu: Razvoj upitnika za samo-evaluaciju „Procjena pristupačnosti zdravstvenih ustanova osobama s invaliditetom“. Informacije o tome kako je nastao upitnik dala je gospođa Manica Sanković, urbanist iz Vinkovaca. Kazala je da su Propise o pristupačnosti prostora izradile tehničke struke. U Republici Hrvatskoj donesen je cijeli niz Kodeksa (Kodeks strukovne etike NN 47/99, Kodeks strukovne etike ovlaštenih arhitekata NN 93/10), izrađena je Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN 63/07), usvojen Pravinik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 78/13) te Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13). Propisi su (tekstualno i grafički) jasni, ali je njihova implementacija u praksi nezadovoljavajuća. Stoga je Pravilnik „pretočen“ u upitnik kako bi se njegovom primjenom olakšala evaluacija pristupačnosti prostora. Kroz upitnik se procjenjuje, kako vanjski pristup, tako i unutrašnjost objekta. Prepoznaju se PREPREKE (viseća signalizacija, stršeći elementi na putu kretanja i sl.), SIGNALIZACIJA (smjerokazi, oznake pristupnih puteva, pristupačnih objekta

 

i uslugapanoi, titd.), STpješačkiu razinPLATFOKUPAON

Dr. Šogomogućpotreba kvalitetu

a), URBANAtelefonske gTAZE (pločni pothodnici nama na ORME, OGRANICE I ZAHO

orić je pojaćimo i procj

po odjelimu usluga koj

A OPREMA (govornice, knici, pješačk

ili nadhodnpješačkim ADE I RUKOODI.

asnila da najenu “specijma, zdravstvje pružaju o

(klupe, poštkiosci s novinki prolazi nanici), RAMPEputevima

OHVATI, UL

am je namjejalističke” pvenim jedinsobama s in

13

tanski sandnama i pićim

a otvorenimE NA PLOČNili prijelazi

LAZI, PREDS

era da (revristupačnostnicama i usnvaliditetom

dučići, stupoma, žardinjeprostorima

NICIMA (korima), PARKSOBLJA I P

vizijom ili širti zdravstvestanovama

m.

ovi javne raere za biljkea i rekreacijriste se gdjeKIRALIŠTA, PREDVORJA,

renjem upitnenih objekatkako bi ist

asvjete, infoe, kante za skim prostoe god posto

RAMPE, , VRATA, H

nika), uz prta te utvrditi mogli un

ormativni otpatke,

orima, te oji razlika DIZALA,

HODNICI,

rostornu, imo listu aprijediti

14  

Kako bi dobili povratne informacije „iz prve ruke“, uz podršku županije domaćina sastanka, zamolili smo županijske zdravstvene ustanove da koristeći upitnik same provedu pilot istraživanje pristupačnosti. Prva iskustva primjene upitnika prikazale su zdravstvene ustanove Požeštine i gosti, djelatnici OB „Dr.T.Bardek“ iz Koprivnice.

Prezentaciju rezultata pred-testiranja upitnika u OB „Dr.T.Bardek“ Koprivnica u ime tima iznijela je doktorica Mirna Zgajski Brkić. Upitnik su testirali timski, uključujući djelatnike „od uprave do tehničke službe“ i za to im je trebalo sedam dana. Smatraju da bi u „pravu“ samo-evaluaciju trebali biti uključeni svi segmenti bolnice: uprava, jedinica za kvalitetu, zaštita na radu, osobe ili službe zadužene za unapređenja, označavanje, tehničku zaštitu i infrastrukturu, nabava, osoblje i korisnici. Značajno je imati dobru podršku uprave i tima odgovornog za unapređenja koji bi brinuo o sredstvima, rokovima i zaduženjima. Za ocjenu informiranosti korisnika prostora – zaposlenika, pacijenata i obitelji trebalo bi nadopuniti osnovni obrazac ili bi trebalo razviti novi. Svakako bi bilo važno osigurati informacije o mogućnostima i dostupnosti intervencija u infrastrukturu (kako unutarnju, tako i vanjsku o kojoj brine grad). Procjenu bi trebalo provesti u suradnji sa zajednicom – udrugama i medijima. Iz obrasca su naučili: kako procijeniti stanje dijelova infrastukture bolnice (prepreke, signalizacija, oprema), koji su zahtjevi vezano uz visinu, širinu, prohodnost, dostupnost i označavanje. Smatraju da je upitnik potrebno nadopuniti segmentom za procjenu opreme koja je potrebna bolnicama (npr. ginekološki stol za osobe s invaliditetom, podesivi kreveti po visini za OSI i teško pokretne, lifter za OSI, toaletne stolice, nastavci za WC školjke, hodalice s kotačima i bez kotača, invalidska kolica, podlaktne štake, strecher za prijevoz, zvučna/svjetlosna signalizacija za bolesničke sobe, antidekubitalni madraci i jastuci, klupice i držači itd.). Smatraju također da je koristan dio upitnika vezan uz elemente pristupačnosti za osobe s psihosocijalnim invaliditetom jer daje mogućnost definiranja potreba i standarda, informacije o stanju i potrebama što može biti ispitano (šire) među zaposlenicima i korisnicima.

Rezultate primjene upitnika za samo-evaluaciju u OB Požega prikazao je doktor Ivan Vukoja. On je osobno bio zadužen za popunjavanje upitnika (u nekoliko sati) te je kao liječnik imao velikih problema s razumijevanjem njegovog sadržaja. Osnovna je manjkavost upitnika (za liječnike): stručno i nedovoljno jasno nazivlje, pitanja koja ne nude nedvosmislene odgovore i nedovoljno jasne upute. Vidi i probleme vezano uz standardizaciju - međusobno različite zdravstvene ustanove. Smatra da upitnik treba popunjavati tehnička služba koja razumije jezik tehničkih struka i smatra da je puno više vremena potrebno za ispunjavanja upitnika. Uz sve navedeno upitnik je bio koristan u

15  

utvrđivanju hitno potrebnih promjena. U OB Požega potrebno je uložiti u uvođenje pristupačnih telefonskih govornica, bankomata i poštanskih sandučića, treba urediti zapadni pristup ili jasno označiti istočni pristup, treba urediti pješačke staze i učiniti ih prohodnim za kolica i pješake, osuvremeniti dizala, i u njih uvesti zvučnu signalizaciju i vožnju bez ključa, prilagoditi pristupne rampe (glavni ulaz, odjel hemodijalize, ravnateljstvo/uprava) i sve kupaonice i sobe. Smatra da bi svakako trebalo imati osobu koja može koristiti znakovni jezik u svakodnevnom radu kao i da treba razviti na Brajici obrazac za informirani pristanak za slijepe i slabovidne osobe. Žao mu je što potrebe palijativnih bolesnika nisu uključene u procjenu.

Usmenim izlaganjem doktorice Jasmine Kovačević iz Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije dobili smo uvid u rezultate pred-testiranja upitnika u izvanbolničkoj zdravstvenoj ustanovi - ZZJZ-u. Smatra da je svrha upitnika detektirati problematična mjesta te da upitnik treba popunjavati za svaku zgradu posebno. Većina odgovora je pozitivna (dobra ocjena), ali postoji problem označavanja (signalizacije). Navela je i nekoliko primjera uočavanja propusta koje dosada nisu primjećivali, npr. fiksirani otirači.

Zanimljivo je bilo i usmeno izlaganje predstavnika Doma zdravlja Požega i Zavoda za hitnu medicinu Požega, koji svoju djelatnost obavljaju u istoj zgradi. Pred-testiranjem upitnika potaknuti su na uvođenje promjena kao npr. označavanje gumba u liftu i natpisa na vratima ambulanti na Brailovom pismu. U izlaganju je naveden i problem liječnika obiteljske u koncesiji koji nemaju interesa i ne podržavaju financijska ulaganja u prostor.

U plenarnoj raspravi iza prezentacija, gospođa Marija Mustač iz Zagreba upozorila je prisutne da bi bolnice morale imati info punkt za slijepe osobe, kao i uočljive oznake za slabovidne. Navela je da će Grad Zagreb procijeniti pristupačnost 3000 objekata koji osim zdravstvenih obuhvaćaju i ostale subjekte koji pružaju usluge za osobe s invaliditetom (aerodrom, turistički objekti, frizeri, trgovine itd.). Gospođa Tijana Novaković iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja pokušala je, kao predstavnik tehničkih struka, prisutnima pojasniti kako su u upitniku elementi pristupačnosti promatrani kroz tri razine: smanjivanje visinske razlike kao problem za postojeće građevine, pristupačan život unutar građevine (radni prostor, toalet itd.) te pristupačnost javnih površina - prostor oko bolnice. Navela je i standarde kojih bi se svakako trebalo pridržavati (vrata ulazna i unutarnja, prolazi itd.)

Zaključak uvodnog dijela radionice bio je da postojeći predložak upitnika svakako treba nadopunjavati - proširivati i nadograđivati.

Radionica razvoja upitnika za samo-evaluaciju nastavljena je radom u šest malih grupa uz superviziju voditelja radionice gospođe Mandice Sanković, prof. Selme Šogorić i prof. emeritusa Silvija Vuletića. Rezultati rada malih grupa prezentirani su plenarno slijedeći dan.

16  

Požega, subota, 22. listopada 2016.,

Velika županijska vijećnica, Županijska 7

Program drugog dana 21. Poslovnog sastanka započeo je prezentacijom Izvještaja o radu Mreže u 2016. godini nacionalne koordinatorice prof.dr.sc. Selme Šogorić. Od redovitih aktivnosti Mreže u 2016. godini održane su, kao i prethodnih godina, dvije Izvještajne skupštine - u veljači u Zagrebu i sada, u listopadu, u Požegi. U Vinkovcima je u travnju održan 20. Sajam zdravlja, obilježen je 20. svibnja Dan zdravih gradova, tijekom lipnja i srpnja u istarskim gradovima Grožnjanu, Motovunu i Poreču održavala se 23. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja i u tijeku je provođenje 21. Poslovnog sastanka HMZG u Požegi. Upravo je u tisku 18. broj Epohe zdravlja pod nazivom “Zašto je važno ulagati u rani razvoj djece?”. Od ostalih aktivnosti Mreže u 2016. dr. Šogorić je posebno istaknula četiri na koje je utrošeno najviše vremena Suportivnog centra: preregistracija HMZG vezano uz izbor novog predsjednika Mreže, revizija engleskog dijela web stranica Mreže na poziciji „o mreži“ (opis hrvatske mreže zdravih gradova, misije i kako je mislimo ostvariti, temeljnih načela rada Mreže te predsjedništva i Suportivnog centra), osvježavanje pojedinačnih stranica gradova i županija te prevođenje novog Statuta i godišnjih izvještaja o aktivnostima Mreže, rad u projektu „Uvođenje akademskih standarda u proces odabira javnozdravstvenih intervencija – uspostava Hrvatskog registra preventivnih programa“ unutar kojeg je u lipnju održana radionica „Planiranje komprehenzivnih intervencija” te sudjelovanje u javnoj raspravi oblikovanja nove Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (započeto tijekom 20. Sajma zdravlja u Vinkovcima kroz seriju okruglih stolova).

Dr. Šogorić je prisutne ukratko podsjetila na razloge pokretanja projekta razvoja Hrvatskog registra preventivnih programa. Cilj ove aktivnosti je uvođenje postulata akademskog javnog zdravstva u praksu lokalnog upravljanja za zdravlje (uvođenje na dokazima temeljenog odlučivanja u odabir, planiranje i evaluaciju intervencija ciljanih na unapređenje zdravlja i kvalitete života u zajednici) kroz četiri područja rada:

a) izradu snimke postojećeg stanja - registrirati što smo napravili te evaluirati dobro i loše (s ciljem unapređenja) u Hrvatskoj („gdje smo sada i kamo želimo ići“),

b) učenje na međunarodnim iskustvima kroz pretraživanje literature, dostupnih baza podataka, prikupljanje informacija o postojećim preventivnim programima,

c) definiranje akademskih standarda (alati za ocjenu) i

d) „policy“ područje - definiranje koji su koraci potrebni od ideje do uspješne provedbe programa putem organizacije radnih sastanaka s ciljem unapređenja suradnje, usklađivanja i boljeg razumijevanja između članova lokalnih (gradskih, županijskih) timova i akademskog tima te tematskih, problemskih sastanaka ključnih dioničara razvoja registra.

Analizom šezdesetak intervencija prikupljenih tijekom 2015. godine (kroz radionice upisa programa) naučili smo da očekivanja od različitih grupa intervencija ne mogu biti ista, jer one nemaju identičnu mogućnost ostvarivanja učinka.

Najpotentnije su sveobuhvatne (tzv. komprehenzivne) intervencije koje primjenom cijele lepeze mjera zdravstvene zaštite, uključivanjem svih razina intervencije, uz podršku politike, struke, medija i javnosti daju „vidljiv“ učinak. Da bi postigle učinak komprehenzivne javnozdravstvene intervencije (programi) primjenjuju multiple strategije grupirane u komponente programa kao što su npr. mobilizacija zajednice, nove politike ili regulativne

17  

aktivnosti, strateško korištenje medija i zdravstvena komunikacija, zagovaranje (utjecaj na nacionalne regulatorne agencije), financiranje „perjanica“ (najistaknutijih programa), intervencije direktnom uslugom, istraživački projekti, edukacijski programi i slično. Najmoćnije intervencije su adekvatno izrađene i dobro implementirane politike i strategije. Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (čija je zadaća bila uskladiti sve politike djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom te osobama s invaliditetom učiniti pristupačnim sva područja života i djelovanja) prepoznata je kao najbolji prototip ili perjanica među registriranim politikama te predstavlja najkvalitetnije razrađenu i implementiranu javnozdravstvenu intervenciju u Republici Hrvatskoj danas.

Cilj je Predsjedništva djelovanje Mreže dići na višu razinu izvrsnosti što upravo i postižemo korištenjem translacijskih istraživanja u javnom zdravstvu koja grade most između javnozdravstvene teorije i prakse. Nama iz akademske zajednice pomažu da preko lokalnih zajednica uđemo u realan svijet potreba i mogućnosti i da opet preko lokalnih zajednica - jačajući njihovu javnozdravstvenu kompetenciju, građanima pružimo podršku u postizanju boljeg zdravlja. Zatvaranje kruga translacijskog istraživanja, odnosno primjena u praksi projektom akumuliranog znanja započeta je kroz radionice „Planiranja komprehenzivnih intervencija“ kojima je cilj da gradskim i županijskim timovima pojasne domete pojedinih komponenti programa i njihov potencijalni učinak na „veliku sliku“ (koristeći u edukaciji upravo model „perjanice“ - Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom).

Međunarodna suradnja HMZG se i dalje najviše odvijala kroz suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Uredom za Europu. Krajem prošle godine umirovljen je voditelj Ureda za urbano zdravlje dr. Agis Tsouros, a na njegovu je poziciju primljena gospođa Monika Kosinska. Ta je tranzicija bila i povod za sazivanje sastanka u Kopenhagenu početkom travnja 2016. godine. Na sastanku najviših dužnosnika SZO, Ureda za Europu i koordinatora gradova i nacionalnih mreža dogovoren je okvir buduće suradnje.

Financijsko poslovanje Mreže u 2016. godini bolje je od onog u 2015. Iako smo izgubili financijsku potporu Ministarstva zdravstva RH, u potpunosti su realizirani prihodi ostvareni od članarine te putem ugovora s Gradom Zagrebom i Gradom Porečem. Rashodi su smanjeni posebno na poziciji putni nalozi, ugovori o djelu i aktivnosti (projekti i programsko partnerstvo) te reprezentacija.

Iza izvještaja o radu Mreže program je nastavljen kroz Okrugli stol: Osobe s invaliditetom – test pristupačnosti sustava zdravstva. Tijekom okruglog stola plenarno su prikazani rezultati rada u malim grupama te održana vođena rasprava uz doprinos, kako članova Mreže, tako i gostiju iz Ministarstva zdravstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, udruga osoba s invaliditetom i drugih. Zaključci malih grupa odlično su usmjerili pravac djelovanja - aktivnosti na daljem razvoju upitnika. Ideja samo-procjene pristupačnosti ocijenjena je kao vrlo dobra jer bi se njezinom realizacijom kreirao veliki broj intervencija kojima bi se poboljšala pristupačnost zdravstvenih usluga najvećem broju ljudi bez obzira na sklonosti (ljevak/dešnjak) i mogućnosti (fizičke i intelektualne). Kroz projekte bi se, ujedno, mogao educirati veliki broj ljudi o načelima univerzalnog dizajna u kontekstu kohezijske

18  

politike EU. Anketa je jako opsežna s velikim brojem pitanja i nejasna osobama bez tehničkog obrazovanja. Stoga bi u uvodnom dijelu upitnika trebala biti preporuka HMZG o kompetencijama osoba koje sudjeluju u popunjavanju upitnika (multisektorska grupa) i očekivanom vremenu trajanja provođenja samo-evaluacije. Kako svaka od zdravstvenih ustanova u RH ima Povjerenstvo za kvalitetu, osobu imenovanu za sigurnost na radu i službu za tehničko održavanje, uz njih bi u radnu skupinu trebalo uključiti i predstavnike udruga osoba s invaliditetom (a tim po potrebi proširit i na druge osobe sa specifičnim oblikom invaliditeta). Trebalo bi provesti i edukaciju osoba koje će provoditi anketiranje te omogućiti popunjavanje ankete on-line. U uvodu treba istaknuti i razloge provođenja anketiranja (dobrobit za instituciju koja ga provodi) te kratko i jezgrovito dati potrebne podatke i upute za popunjavanje. Ako u sklopu zdravstvene ustanove postoji više građevina, anketu treba provesti za svaku od njih posebno. Na početku treba navesti tko je osoba odgovorna za popunjavanje ankete – ime i prezime, instituciju, zaduženje u instituciji, struku i navesti članove tima.

Radi opširnosti upitnik bi trebalo strukturirati u nekoliko cjelina koje će olakšati popunjavanje i obradu podataka (npr. u tri djela: uvodni dio, opći podaci o ustanovi te stanje pristupačnosti u različitim područjima - infrastruktura, informacijsko komunikacijska pristupačnost…). Pitanje je da li anketu koja se odnosi na pristupačnost osobama s psihofizički i drugim poteškoćama te procjenu resursa treba odvojiti. Anketu treba podijeliti sukladno prostoru koji se provjerava: javni prostor oko građevine – povezanost s okruženjem (parkirališna mjesta, prilaz od stajališta do ulaza, prilaz od parkirališta do ulaza…), pristupačnost između objekata u krugu zdravstvene ustanove (fizička komunikacija i pristupačnost, vizualni, zvučni i taktilni signali, prilagodba uspona, spušteni rubnici komunikacije između objekata iste građevine…) te pristupačnost unutar samog objekta (ulaz, prostor unutar građevine, sobe, toaleti, komunikacija, prilagodba opreme, zvučne i taktilne komunikacije, dostupnost intervenora/intervenori su posebno educirani profesionalci koji pomažu osobama s kombiniranim oštećenjima vida i sluha/itd.). Kako na najveći broj pitanja nije moguće odgovoriti s da (postoji) ili ne (ne postoji), za svako bi pitanje trebalo ostaviti mogućnost nekoliko odgovora te obavezno navesti standarde pristupačnosti kako bi se evaluatori mogu orijentirati (identificirati problem).

Na kraju Poslovnog sastanka zahvalili smo domaćinima na odličnoj organizaciji 21. Jesenskog poslovnog sastanaka Hrvatske mreže zdravih gradova. Iako je tim Požeško-slavonske županije po prvi puta bio domaćin ovako velikom okupljanju članova Mreže, posao je odradio stručno i sa srcem pa im još jednom, s naše strane, veliko Hvala!

Izvješće pripremile: Selma Šogorić, Jasna Tucak

19  

Popis sudionika

21. JESENSKI POSLOVNI

SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA

Požega, 20. - 22.10.2016. 1. Barišić Fabijan Zavod za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije Matije Gupca 10, Požega E-mail: barisicf@gmail.com 2. Basanić Čuš Nataša, psiholog Koordinatorica Fond Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335 E-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr 3. Begić Jasminka, dipl.iur. Rukovoditelj Uprave za stručne poslove Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županija Franje Galinca 4, Varaždin Tel: 042 262 287 E-mail: jasminka.begic@zhm-vz.hr 4. Benjak Tomislav, dr.med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7, Zagreb Mob: 092 1216 110 E-mail: tomislav.benjak@hzjz.hr 5. Bezjak Sonja, dipl.oec. Primorsko-goranska županija Slogin kula 2/I, Rijeka Tel: 051 682 528 Fax: 051 351 673 E-mail: sonja.bezjak@pgz.hr 6. Borković Staničić Katarina, dipl.oec. Savjetnica za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu UO za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, Grad Split O.kneza Branimira 17, Split Tel: 021 310 455 Fax: 021 310 325 E-mail: katarina.borkovicstanicic@split.hr

7. Borovac Galović Dijana Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj Jaškovo bb, Mali Erjavec 8. Borović Galović Dijana Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj Jaškovo bb, Mali Erjavec Tel: 047 631 970 E-mail: centar.ozalj@gmail.com 9. Bošnjak Snježana Centar za socijalnu skrb Požega Dr. Filipa Potrebice 2, Požega Mob: 098 9224 024 E-mail: sbosnjak@socskrb.hr 10. Bošnjak Zora Požeško-slavonska županija Županijska 7, Požega Tel: 034 290 208 E-mail: zora.bosnjak@pszupanija.hr 11. Čakalić Anita Dom za starije i nemoćne osobe Velika L. Ibrašimovića 7, Velika Mob: 098 9788 730 E-mail: dom-velika@po.t-com.hr 12. Čop Zdravko Udruga slijepih Grada Požege i PSŽ Sokolova 5, Požega Tel: 034 273 457 E-mail: udruga.slijepih.55@gmail.com 13. Čosak Borović Susan HZZO PS Požega Republike Hrvatske 1 c, Požega Mob: 099 5478 344 E-mail: susan.cosak-borovic@hzzo.hr

20  

14. Čuljak Ksenija, prof. Pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagrebačka županija Ulica grada Vukovara 72/5, Zagreb Tel: 01 6009 430 Fax: 01 6009 432 E-mail: k.culjak@zagrebacka-zupanija.hr 15. Dravec Ljiljana Zdravi grad-Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Mob: 091 5336 440 E-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr 16. Doc.dr.sc. Džakula Aleksandar HMZG Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb Mob: 091 5828 892 E-mail: adzakula@gmail.com 17. Đurđević Dubravka Centar za socijalnu skrb Požega Dr. Filipa Potrebice 2, Požega Mob: 098 9323 672 E-mail: ddjurdjevic@socskrb.hr 18. Hodak Ljiljana, dr.med. OB Našice Bana Jelačića 10, Našice Mob: 099 1883 716 E-mail: mikrobiologija1995@gmail.com 19. Jelovac Ruža, dipl.oec. Pročelnica UO za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, Grad Varaždin Franjevački trg 7, Varaždin 042 390 515 vera.psag@vzz.hr 20. Mr.sc. Josipović Iva Priprema i koordinacija projekta „Zdrava županija“ Primorsko-goranska županija Slogin kula 2/I, Rijeka Mob: 099 2188 095 Fax: 051 351 923 E-mail: iva.josipovic@gmail.com

21. Jović Višnja, dipl.soc.radnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Karlovačka županija Ulica A.Vraniczanya 6, Karlovac Tel: 047 666 224 Fax: 047 666 221 E-mail: visnja.jovic@kazup.hr 22. Prof.dr.sc. Kern Josipa HMZG Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: jkern@snz.hr 23. Kordić Vesna Grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Mob: 091 4511 344 E-mail: vesna.kordic@porec.hr 24. Kotorac Anada Boćarski klub osoba s invaliditetom Nada Grada Požege i PSŽ Udruga osoba s tjelesnim invaliditetom Grada Požege i Požeško-slavonske županije Mob: 099 2731 491 E-mail: begic.pz@gmail.com; udrugaosipozega@gmail.com 25. Kovačević Jasmina, dr.med. Zavod za javno zdravstvo Požega Mob: 099 3179 529 Županijska 9, Požega E-mail: javno.zdravstvo@zzjz-psg.hr 26. Krajnović Franka Zadarska županija B. Petranovića 8, Zadar Mob: 098 9098 351 E-mail: zdravstvo-krajnovic@zadarska-zupanija.hr 27. Kurija Ivana Udruga gluhih i nagluhih osoba Grada Požege i Požeško-slavonske županije Sokolova 5, Požega Mob: 099 7076 987 E-mail: ugno.pozega@gmail.com

21  

28. Madaj Štefanija Udruga za razvoj i unaprjeđenje pomagala i kvalitetu življenja osoba s invaliditetom RH Vlatka Mačeka 4, Požega Mob: 098 9724 054 E-mail: stefanija.madaj@gmail.com 29. Majstorović Sunčana Centar za socijalnu skrb Pakrac P. Preradovića 1, Pakrac Tel: 034 411 546 E-mail: suncana.majstorovic@socskrb.hr 30. Izv.prof.dr.sc. Malatestinić Đulija Pročelnica UO za zdravstvo, Primorsko-goranska županija Slogin kula 2/I, Rijeka Mob: 099 2632 944 Fax: 051 351 923 E-mail: djulija.malatestinic@pgz.hr 31. Mandekić Jadran, dipl.oec. Viši stručni suradnik za projekt Rijeka-zdravi grad Zavod za informatičku djelatnost, Grad Rijeka Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 624 Fax: 051 209 629 E-mail: jadran.mandekic@rijeka.hr 32. Marić Snježana Udruga MI Hrvatskih branitelja 11 a, Požega Mob: 099 2010 456 E-mail: info@mi-udruga.hr 33. Markota Anica Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, PU Požega Republike Hrvatske 1 c, Požega Mob: 099 6870 469 E-mail: anica.markota@hzmo.hr 34. Medved Sara Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A.Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb Mob: 091 5745 257 E-mail: saramedv@gmail.com

35. Mesić Lidija Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom A. Mihanovića 3, Zagreb Tel: 01 638 335 E-mail: lmesic@zosi.hr 36. Mikulčić Tihana, dipl.soc.pedagog Savjetnica za društvene djelatnosti, socijalni razvoj i zdravstvenu zaštitu Grad Poreč Obala maršala Tita 5, Poreč Grad Poreč Mob: 091 5118 961 E-mail: tihana.mikulcic@porec.hr 37. Mustač Marija Voditeljica Odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom Ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Grad Zagreb Trg S. Radića 1/II Tel: 01 6101 283 E-mail: marija.mustac@zagreb.hr 38. Mušković Karla Viši savjetnik za zdravstvo Grad Rijeka Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 623 Fax: 051 209 629 E-mail: karla.muskovic@rijeka.hr 39. Mužar Sertić Miljenka Viša stručna suradnica za socijalnu skrb UO za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade, Krapinsko-zagorska županija Magistratska 1, Krapina Tel: 049 329 078 E-mail: miljenka.muzar@kzz.hr 40. Novak Mirjana Dom za starije i nemoćne osobe Velika L. Ibrašimovića 7, Velika Mob: 099 7015 666 E-mail: mirjananovak@hotmail.com

22  

41. Novaković Tijana Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH Ul. Republike Austrije 2, Zagreb Tel: 01 3782 117 E-mail: tijana.novakovic@mgipu.hr 42. Pavković Ljerka Bolnica Lipik Ul. Marije Terezije 13, Lipik Mob: 098 9831 213 E-mail: ljerka.pavkovic@bolnica-lipik.hr 43. Pavlić Marijana Ministarstvo zdravlja RH Ksaver 200 a, Zagreb Tel: 01 4607 575 E-mail: marijana.pavlic@miz.hr 44. Perhat Ankica Pročelnica Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Grad Rijeka Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 626 Fax: 051 209 629 E-mail: ankica.perhat@rijeka.hr 45. Petrović Maria Dom za starije i nemoćne osobe Velika L. Ibrašimovića 7, Velika Mob: 098 1913 801 Mob: marijapetr@gmail.com 46. Pirović Ana Požeško-slavonska županija Županijska 7, Požega Mob: 098 9774 641 E-mail: ana.pirovic@pszupanija.hr 47. Placento Harolt OB Našice Bana Jelačića 10, Našice Mob: 091 5286 589 E-mail: h.placento@gmail.com 48. Potočanac Vjekoslav Centar za socijalnu skrb Požega Dr. F. Potrebice 2, Požega Mob: 099 2220 602 E-mail: vjekoslav.potocanac@socskrb.hr

49. Presečan Blaženka Grad Karlovac Banjavčićeva 9, Karlovac Tel: 047 625 255 50. Presećen Blaženka Savez osoba s invaliditetom Banjavčićeva 20, Karlovac 51. Rendić Zrinka Udruga MI Hrvatskih branitelja 11 a, Požega Mob: 095 9154 880 E-mail: zrendic@net.hr 52. Roviš Darko Voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ Fiorella la Guardia 23, Rijeka Tel: 051 335 920 E-mail: darko.rovis@zzjzpgz.hr 53. Sanković Mandica, dipl.ing.arh. Pomoćnica pročelnika UO za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci Bana Jelačića 1, Vinkovci Tel: 032 493 314 Fax: 032 332 624 E-mail: mandica.sankovic@gmail.com 54. Sebić Stoček Dubravka Centar za socijalnu skrb Pakrac P. Preradovića 1, Pakrac Tel: 034 313 799 E-mail: dsebic@socskrb.hr 55. Doc.dr.sc. Sović Slavica HMZG Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: ssovic@snz.hr 56. Sviben Biserka Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije Ul. Mirka Crkvenca 1, Krapina Mob: 098 227 818 E-mail: biserka.sviben@yahoo.com

23  

57. Šnajder Iva Obrtnička škola Požega Osječka 33, Požega Mob: 095 2711 400 E-mail: iva.snajder@skola.hr 58. Prof.dr.sc. Šogorić Selma Nacionalna koordinatorica HMZG Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: ssogoric@snz.hr 59. Štefanac Ivana Udruga slijepih Grada Požege i PSŽ Sokolova 5, Požega Tel: 034 273 457 E-mail: udruga.slijepih.55@gmail.com 60. Štrkalj Ivezić Slađana Klinika za psihijatriju Vrapče Bolnička cesta 32, Vrapče E-mail: sladjana.ivezic@bolnica-vrapce.hr 61. Štrucelj Slađana Karlovačka županija A. Vraniczanya 2, Karlovac Tel: 047 666 167 sladana.strucelj@gmail.com 62. Šutalo-Maksimović Marica Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, PU Požega Republike Hrvatske 1 c, Požega Mob: 091 2550 829 E-mail: marica.sutalo-maksimovic@hzzo.hr 63. Tomašić Alojz Župan Požeško-slavonska županija Županijska 7, Požega 64. Tomić Dalić Višnja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, PU Požega Republike Hrvatske 1 c, Požega Mob: 099 1747 153 E-mail: visnja.tomic-dalic@mirovinsko.hr

65. Tucak Jasna Gradski ured za zdravstvo, Grad Zagreb Draškovićeva 15/III, Zagreb Tel: 01 4603 417 E-mail: jasna.tucak@zagreb.hr 66. Uzelac Natalija Centar za socijalnu skrb Požega Dr. Filipa Potrebice 2, Požega Mob: 098 755 575 E-mail: natalija.uzelac@gmail.com 67. Vajagić Maja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Margaretska 3, Zagreb Mob: 091 2550 781 E-mail: Maja.Vajagic@hzzo.hr 68. Prof.dr.sc. Vitale Ksenija Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: kvitale@snz.hr 69. Vlašić Vesna Pročelnica UO za društvene djelatnosti, Požeško-slavonska županija Županijska 7, Požega 70. Vočanec Dorja Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb Mob: 099 6910 929 E-mail: dorja.vocanec@gmail.com 71. Vukoja Ivan Opća županijska bolnica Požega Osječka 107, Požega Mob: 098 1604 423 E-mail: iv.vukoja@gmail.com 72. Prof. emeritus Vuletić Silvije Predsjednik HMZG Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠNZ „A. Štampar“ Rockefellerova 4, Zagreb E-mail: svuletic@snz.hr

24  

73. Zadro Ilija Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Tel: 01 638 335 A. Mihanovića 3, Zagreb E-mail: izadro@zosi.hr 74. Zagrajski Brkić Mirna Odjel za psihijatriju, OB „Dr. Tomislav Bardek" Željka Selingera bb, Koprivnica Mob: 098 529 047 E-mail: mirnazb@gmail.com 75. Žamarija Lada Ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Grad Zagreb Trg S. Radića 1, Zagreb Tel: 01 6101 283 E-mail: lada.zamarija@zagreb.hr