~ ~ ll­tite~ ti t lt ~ \ ~l u t.. ~ta.

~ ~~ d )t.

l tlllo

P'>&· lm~

zoru.

Icom iltl/·

SVJ. a za na !

Dl ·

JJ·

rose u i·

lado­lad a o­pri· lovi sve če lD

Dl

nje-

liST IZLAZI TJEDNO. - GODI$NJ.A PRETPL.A U 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN.

GODINA X. BROJ 31.

Šibenik, 30. srpnja 1939.

.A O IU:~• URI:DN,STV.A l UPI.AVE : SIIENIII( pp t7

RUK O~ISI SE HE VR.AC.AJU. OGLASI PO NAROCITOI TARIFI.

Nauk prošlosti Novine svaki dan zabllježe koju

:znamenitu godllnjlcu. Tako se sjeća­

mo, !to je bllo l što se dogodilo pri­je 1 OO, SOO, 1 000, a i više godina. -Utješno je, kad nam te godišnjice ob­navljaju u pameti najveće pronalaske ljudskog uma, znamenita djela lstak­·nutih ljudi l uspjehe pojedinih poko­ljenja. All Ima i tužnih godišnjica, nad 'kojima bismo morali plakati kao se­ljak nad uništenom ljetlnom. Takve ·tužne godišnjice su: svi ratovi, pobu· Tle, prevrat!, revolucije.

Pred 1 SO godina, računa se, za· počela je francuska revolucija. 1789 -godine pala je tvrđava Bastllja, 1 time je dan znak za ubijanje l klanje.

Kad se danas sjetimo, Ito je ~roncuska ~evolucija i~ljcla postlćl, a ..Ito je postigla, onda moramo uskllk­nu11: O, kako smo ml ljudi maleni l bijedni, umišljeni i okrutni, podli l ne· popravljlvl.

Pod plamenim geslom: Jedna· 'kost, bratstvo i sloboda! - rušila su .se zdanja tisućljeća, da se, tobofe, na tim ruševinama sagradi nova i veli· čanstvena zgrada, obložena mramo· 10m, urešena svllom l zlatom.

Palo je na tisuće glava; unlltene -su milijardske vrijednosti. A ito je po· stlgnuto! - Zar jednakost, bratstvo l 'Sloboda! O jednakosti u današnjem bezdušnom kapitalističkom društvu ne može se uopće nl govoriti. U Ime bratstva se često mrzimo, koljemo l plijenimo, a sloboda je još uvijek za· ])Ostavljena l tufna sirotica.

Skupa s ruševinama francuske re­-volucije srume se 1 njezini Ideali. Isti· na: promijeniše se mnoga Imena, vo­cle l zakoni, all čovjek je ostao Isti; ostao je gramzlv, častoljublv, okrutan ·1 zloban. Pa što nam koristi, ako pro­mljenlmo sve uredbe i zakone, sve vlasti l poglavarstva, sva Imena l pre· zlmena, a čovjeka ne promljenlmo! -Dočim, ako čovjeka promiJenlmo, sve ostalo mole ostati staro, 1 opet ćemo biti zadovoljnU CovJečanstvo će biti sređeno l

Silom se miJenJaJu vanJske okol· nosti, all ne unutarnji duh; oblik, a ne flvot.

Iza nas Je golemo i sigurno Isku· stvo vJekova. Ono nas uči, kako Je svaki rat, svako naslije samo šfetova· lo čovJečanstvu; l kako .5e neprestano vrtimo oko sebe, u krugu, Jer još uvl· fek, mjesto ljubavi, caruje mrfnJa, fa najveća l najopasnija zločinka l rušl­teljlca.

Sreća - to Je cilJ svih ljudskih napora. A sreće Jol nemal Cini nam se, da sreća livi samo u pričama, sa·

v

Zivot, a e mrtva slova Spremamo se na 1300 jubilej na­

šega pokrštenja . Trinaest vjekova je za nama od časa kada smo kao na­rod pristupil i kolu vel ike kršćanske o­bitelji. Duga su to vremena a još jači je značaj samoga čina. Nije svejedno biti ili ne biti kršćanski narod. i to ne govorimo samo mi koji u ovoj točki odmah mislimo na sakramentalni zna­čaj, nego to govore i ljudi koji od kr­šćanstva imaju samo to da su pribi­lježeni na papirima u mat ičnom ure­du.

Kao što smo kao pojedinci svaka­kvih ćudi , naravi i značaja, tako smo i kao narodi u raznim vreme nima ra­zlični u mnogomu. Ali, pa sada se mi opirali uticaju milosti i surađivali s niom malo više od ništa, život kaže da je kršćanstvo, svima onima koj i mu pripadaju, dalo svoje pečate koji su od posebno cijene i. znača ii'l.

Sto bi bilo od pojedinih malih , a i velikih naroda , u vrem e nima previ­ranja i borba što su ih diktira li svaka­kvi interesi , da nisu pristupili kolu kr­šćanstva , neka nagađaju povjesničari : Svi znamo jedno: narodi , u onim vre­menima seoba i masovnih pomican ja, koji su odbili Križ, utop ili su se u mo­ru bjesnih sukoba i borba za prava i slobodu.

!ivot uči, mi samo čitamo iz kni i­qe života , da je kršćanstvo najjača moć sab iranja narodnih snaqa. Ne go­vori se napame t, neqo po7ivom na dokumente prošlosti , i one koja nam ie neposredno za petama. da je kr­šćanstvo i nama b ilo centralna os oko koie se je sve sabiralo i naiiača tvr­đava u obrani za život dostoian živo­ta . Sve prot ivne sile nalazile su u kr­šćanstvu iednoaa naroda Misnažniji otpor, kRda ie b ila u pitanju čast . po­nos i sloboda naroda. kao iedinice samostalnosti i prava biti svoj na svo-me.

Tomu se ne treb'a posebno čudi-

ti, niti se muč i t i u traženju zadnjih razloga te životne zbilje. Ima samo je da n razlog, koj i nam sva vrata o­tvara , a to je: k ršća nstvo ie naz ira­nje koje ima ljestv icu dobro i pravil­no poredanih vrednota, kod koje se znade što je prvo , a što je d rugo, pa zato u svim zapleta jima koje život do­nosi zna odre d iti svemu svoie mjesto.

Sva duhovna dobra da nas znaju za teške lomove. l kršća nstvo kao no­silac prvih duhovn ih dobara , zaplju­sk ivano je i prijeti mu se smrću . Ne duhovna dobra kao takva, ni kršćan­stvo kao vjera i nauka donesena s ne­ba , nego mi, nosioci njegovi, mi, kr­šćani ovoga vremena , doživljavamo lomove u našim dušama, jer slušamo glasove i idemo stazama svakakvim, sarr.o ne kršćanskim. Prošlost nas mo­že nadahnjivati, ali se samo od nje ne nR -l_ živjeti . Mi se nadahniujemo nad trinaest vjekovnim jub ilejem krštenja , ali najbolja proslava b i bi la: pobuditi kršćanstvo u narodnom životu i ojača­ti ga u dušama pojedinaca.

To bismo mi htjeli , da naši ljud i, ljudi kojima je povjereno vodstvo na­rodnoga broda budu svijesni istine da su oni na če lu kršćanskoqa naroda , naroda koj i kršćanstvu dugu je ono što ima, i da ta svijest dolaz i do vidnoga izražaja ne samo u govoru s prizna­n jem, nego u životu s d jelovanjem. Mađarski parlamentarci su nedavno obavili duhovne v ježbe. Kada ćemo mi doći do to ga da naši zastupnici u skupinama obavljaj u duhovne vježbe!

Kršćanstvo nije prazna forma, ne­qo život . Kršćanstvo bez života mr­tvo je slovo.

Mi kao kršćani ne ćemo biti ni­kada zadovoljni s nikim, pa sada mu brk bio do uha , koji mis li, da č i sto kršćanski narod može trpjeti, da ga pretstavlja ju oni koj ima je život da le ­ko od praktičnog kršćanstva .

Junior

Oko rješenja hrvatskoq pitanja Beogradska »Nezavisna Tribuna« u

jednom svom zadnjem broj u donosi uvod­nik posvećen r ješava nju h rva tskog pita nja. Medu ostalim u to m čl anku čit amo i ovo :

»Uz mn oge refo rme i izmj en e koje Hr· va ti zah tjevaju, potreb no je p ri je svega st vo-

mo u malti i sanjama, kao l zlatokosa vila. - Pa gdje, zapravo, stanuje sre­ća! - U palači , u kojoj stanuje bral· stvo l sloboda! Jer, bez bratstva l slobode nema nl sreće!

Francuska revolucija Je buknula, jer su se ljudi osjećali nesretnlma, pa su feznull za srećom. Mislili su, da će lm se sreća porodltl na krilu bratstva l u naručaJu slobode. l dobro su mi­silili Dobro su mlsiOI, all slabo radili. - Baš oni koJI su propovjedall brat· stvo, postupali su sa svojim blifnjlma nebratskl, l koJI su se borili u Ime slobode, poslije su oduzeli slobodu

riti a lmos(eru povjerenja, iskren osti i dobre vol je. T ek posije ovoga može se govoriti o raznim admin is tra tivnim mjerama, koje mo· g u dop r in ijeti, d a s e h r v a t s k o p i t a -n j e k r e n e s a m r t v e t a č k e. (p•lJ. Ur.) Za to je potpuno nerazumljivo, za~to '

svakome koji nije mislio kao l oni. Tako se najvlie okomile na Cr­

kvu, koja je oduvijek bila naJiskreniji zagovornik bratstva 1 slobode, a toli­kim drugima, koji se proslaviše bez­dušniitvom, nepravdom l tlačenjem,

ne skinule nl vlas s glave. Eto, tako se uviJek događa, kad

se razumu oduzme kraljevsko žezlo, pa ga se dade nagonu l sili, koJa znade samo harati, paliti l ubiJati.

Iskustvo vjekova je za nama. Tui­no Iskustvo; tlm tužniJe, ito se l sud­bina nallh dana ne kroJI po razumu l pravdi, nego silom, orufjem, ubiJa·

IIOJ CEK. I.A~UIU ll.tl.

tanoviti ljudi vaki čas očekuJu, da u oo· vinama bude objav ljeno, da je sporazum posugnut. Oni smatraju, da sc hrvatsko pi­tanje može rje iu jednim potezom pera .. Za na je jasno, da i m a p r o ć i j o š m n o . g o vreme n a (pod . Ur.), da se sporazum ost vari , pošto na putu slO Je, ne samo teb­ntčke, već i psihološke sm.:tnje. Mnogo JC već to, što danas cio narod, cijela Jugosla­v ija , hoće sporazum 1 što je na upravi ze· mlje vlada, koJa ne samo govori o sporazu­mu, već poduz1ma i mnoge korake u koris t i~icijative, dn se taj sporazum ostvari.

cdJeljni »Slovenec« govoreći o problc· mu sporazuma, kaže :

»Kad e se rbi i Hrvati složiti i pot· piSa ti sporazum JOŠ se nezna. Sigurno je, da su sc mjerodavni vladini krugovi s prcdsjedn.ikom Minista rskog s v jeta g.Cvctko­vićcm na čelu i dr Mačkom kao predstavni­kom cijelog hrvatskog naroda sporazumjeli u glavnim načelima, po kojima bi sporazum imao biti izgrađen, a da se o deta lj ima još rn•pravlja i ~tručnj l Ci rrQuČa vaj u kako bi se sporazum tehnički pravilno sas tavio. T o je naročito potrebno zbog toga da bi sporazum predstavljao nešto čv rst o i bio ta­ko sastavljen da kod njegovog izvođenja

ne bi mogli nastati medu rbima i Hrvatima novi sporovi .

Izgleda da imaju pravo o ni koji tvrde da te stvari nije moguće dovršiti za nekoliko da na ili tjedana eć da crno pred završet­kom sporazuma stajati vjerojatno tek u ka-

nu jesen, a da sc to pitanje ne može i ue smije suviše odlagati , to priznaj u svi, jer na lo n as primorava po red un utrašnj ih pol i tič·

kih razloga i politički po ložaj u E uropi u kome sc odnosi između dva europska tabora zaoštravaju tako da će sudbina E u rope us­koro biti od l učena ili u pravc u mira , kako se nadamo ili u pravcu ra ta. Na sva ki na· čin naša država mora biti v rlo jaka i izn u· t ra ložna da bi mogla na te razije u dao a~­

njem eu ropskom položaj u po lotiti svoju važnu riječ i zato oba europska tabora i­maju podjednako dos ta razloga da sc pri · l ike u našoj državi konačno urede u mis iu, pune sloge Jugos lavena «.

:o H rvarski dl!ev11 ik" od 24. srpnja ne može da se loži sa ,.Sfovencem « u potpu· nosti, pa kaže da je nerazum ljivo zaš to bi treba lo čekati r ješenje u da lekoj budućno­

s t i, i to naj ranije u kasnoj jesen i. Kad bi s tvar tako ~laja l a, onda da bi n jezina pre· đaja stručnjacima značila odgađanje ad kalendas graecas i ono, to sc naziva poli­tikom »vozanja «.

njem. l ml se pitamo: Hoće li se Ikada

čovjek otrijeznltil Hoće ll Ikada čo· vjek postupati kao čovjek! - Otkri­vajući nebrojene zastore prollostl, morali bismo očaJavati. All vjerujući u jednu Vilu Silu, vjerujući u Provld· nost, koJa je razumna 1 dobra, vjeru· jemo l u pobjedu čovjenva nad ne· čovjeitvom, u pobjedu razuma nad sl­Jom.

Tako 'f jerujemo, tako radimo, l tako će 'nam bltf! A povijest malih 1

velikih naroaa neka nam bude učite­

lJica. lg.

STRANA 2.

DR. MILOS TUPANJ IN O SPO-

RAZUM Pr a k rp J..c zemljoradničke

stranke 1 glavni sarauntk uanašnjog šef

stranke dr G a vri l o v i ća , dr. T u p n­o j a n 1 n na z.boru svoje stranke u DoboJU u svom govoru kaza je i ovo: »Zemljorau­nička će stranka pozdraviti sporazum Srb. i Hrvata bez obzira na lo, l k ga svr§iv, jer bez porazuma nema nap rel ka u ovoj zeml ji, n amo zadovoljan rp ki i hrvat ski narod može braniti zemlju od nep njntcljn.c

»DUBRGVNIK" O PORAZU 1U. Gla­si lo dubrovačkih t ojadinovićellncn »Dubrul•­nik« kaže u jedno':" vom broju i ovo : •11re­ba izbili iz ruku oruđe dtslruktivn im ele­mentima i uv jer-ili narod, un spora;:u m n f'

smije da cijepa dr žavu 11a nekakvu sloboclwt sloven ačk u. hrvatsku i srpsku. Jer slobodna Slovenija prostire e od Maribora do U1-

cinja, slodobna H rva tska od Triglava do Devdelije, a slobodna Srbija od Maribora i

Triglavn tlo Đevđe/ije i Ulcinja." Ko je to kazao da ljudi izgube po neki put logiku? l

Zadnji dana bilo je 'neko zatišje medu političkim krugovima, pn i u dnevnoj š tampi. Danas je to zati šje bar u štampi

prekinuto. a prvom mjestu imamo izjavu pred­

sjednika Ylade g. Cvctkovića pariškom tj edniku " otre T emps-u«. Predsjednik vlade kaže:

»Jugoslavija je za is ta demokratska dr­žava i nastojnće da takva ostane. nšn država ima posebnu zadaću, da čuva. mir i red, š to će postići skupljan jem svi h svo­jih narodnih s ila . Kod toga je prvo izme­đu temeljn ih pitanja uređenje hrvatskog pitan ja. To uredcnie sc može ostvariti sa­mo u direktnom dodiru s Hrvatima. Taj dodir je počeo već prije nekol iko mjeseci. Jn sam tada. otputovao u Zagreb i ponovo. ću otputovati. ako bude potrebno zn spo­razum. koji mora zadcwoljiti Hrvate. a dn ne o te ti jedinstvo države.«

Q poteškoćama koie nndolazo baš zbol! važnosti sam og predmeta. J,!o vori Sa­mouprava u svom zadn jem broju. Kaže k ako rad na konsolidaciji i r ješen ju pita­nja ni ic ni jednostavan ni prost. »To je vrlo loženo pitan je i vrlo knmnn zada­tak, koji izishje i mnogo ozbilJnosti i 'do­sta "IITeme'na. a jo~ više iskrenosti i nepo­sredno ti. To lj udi osjećniu. oni su svije­sni složenosti ovol!a problema i zato bez nervoze Očeku i u njCI"OVO rješenje dubo­k orn uvierenošću dn će ono doći i da će

učiniti kraj svim našim unuta m ii m tr;r.a­vicamn. da će otvoriti još l jepše vidik e napretl-."1.1 cijele zemlje.«

»Slovenec« doznaje iz pouzdanih izvo­ra da se prel!ovori v<>de neprekidno sn svom ozbiljnošću. i važnošću. tako da nas to može utvrditi u nadi dn će se već spo­razum ostvariti u 'najbolj em optimističkom smislu i najkraćem roku . Ali »SloveneC« opominie : »Međutim n eka nikOlln ne izne­nadi i prescneti. ako bi nastala još ova ili ona poteškoća. ili bi rnd na sporazumu u ovoj ili ono i točki zahti iev<~o malo snori ii t empo ll razl!labanj\1 kakvo!! teže!! nrnblc­ma . Mi imad em o svcjPdno VTlo odl11čne rnzlol!e da, vjeru i e mo. da na dovr!ll'n i e o­vog o!from no1 d jela v iše neće treba ti da

se još du!lO čeka.«

Nacionalizam Crkva Danas je zahvatila čoviečansfvo

pometnja , koja daleko nadilazi po­metnju oko babilonskoq tornja. S jed­ne strane niču nove vrednote potreb­ne i nepotrebne, s kriterijem i bez kriterija, s druqe se strane obaraju stare, niječu i oaze. Ljudi se više ne snalaze u konalomeralu misli, princi­pa, sistema i zasada.

Dobri vjem1c1 s nepoviereniem gledaju na sve i odbiiaiu ideje bez obzira na ni ihovu vrijednost i isorav­nosf . u koliko im ne nal-'1 -re dovolino i i zrič i to opravdanje u slovima evan­đelje .

lndiferentisii i liberali ne aubPći stari omilieli običaj rJa se što č""~će očešu o Crkvu, nM,ad~iu ie i oredb-'1-cuiu joj i ono zboq čona ioi nq bi nikak-o mooli orioovarati. kad bi se ozbilino i ohi""ktivno zain teresirali i za njezino stajali!te.

J""dna od tih ideil'l . knia kod ne­dovofino uoućenih viomik-'1 i'7i'l'7iva nepovierenil!l, a kod lihor ,.l.~ kritiku na račun Crkve, jest nacionalizam.

• Prije neao se utvrdi odnoša j Cr­

kv& prema nacionalizmu: potrebno je

nKATOI,.IK«

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

cdjeljn, O. VII. : Deveta ncdj'cljn po

Duhovima - Sv. A brlon i enon mu ileni­

ci. Zn vlndanjn okruh1og cu ra Dccija bi­jahu dovedeni iz Perzije i u Rimu poradi Isusa Kdstn mnčom pogubljeni.

Ponedjc ljn.k, 31. VII.: - Sv. Ignnelj

Lojoln, s lavni utemeljitelj velike DružBe r~uso e. lJ mladim danima. razvrn.tnn i obijesnn časni k. ali u. bitci kod Pn.rnplono tcšk ranjen, ostavi svijet i nv sc preda­de ll službu Najvišom biću . Osnovno jo Družbu Isu ovu, i Hme uvelike :r.ndužio čovječanstvo. Umro jp nn dnn a.šnji dan g. 1556.

torak. 1. Vl!T.: Sv. Petar u okovima. 2idovski kralj gripa opnziv~i dn stille

simpatije prOI!anjajući kršćane, uhvati pr­vaka Anostolskou sv. Retra i sveza s.1a t -škim oko...rimn , No čudom Božjim Petar bij n v e oslobođen.

Sriieda. 2. VTTT .: Go~oa od anđel a -

ili A s lško oproštenje - Sv. A lfonz Liltud­ri. Rodio sc ie u Nnnulju g. 1696. O sno­vno ic red Rcdcmptorista. Bio je veliki štovatelj Bl. Gospe.

četvrtnk. 3. VliT. Bl. Aullustin Kažo­tić, Rodcn ic u T ro!fint. 17 eodini stu­pio je u dominikanski red. Ka~niie no­stn'\ ic hiskup zagrebački. Um ro j e 3. VlTT. 1323.

Petnk. 4. VlTT : Sv. Dominik R()(fC'n io u ~nnnizi f!. 11 70. Ocmovno ic z11služni R ed nn:r,van Red oronovil'dnika. Bio je

suvremenik sv. Frnnc Asi kO"> Subota. 5. VTTT. : Goson od sniiel!n

Sv. Eusinli. koii kno tarac od 116 g. pod­nese mučeničJm smrt.

DEVJ:T A NF n IFU A P01 Dl t~nVIMA

č TT A .m PO LA NTCE bl. Pavla A­postola Korinćanima (T 10. 6-13). - Bra­ćo! Ne želimo zlo kao "'to su oni (naši oci) želicli. it i budite irlnlonokloncl kao n k l od n ii h. kao š to jo niqnno: q led na­rod dn jeri~ i pij . T u tndo e dn if!raju. T ne !!ri i"!:imo blurln ,.. kn o što su n P>ki od n lih <".ri ic"ili . i pade ih 11 i dn'n dan rlvn­dMet i tri tisuće. Ne i~ko nvn irno Krista kao to su nPki od niih i• lmšavn li. na od zmiia no?iho·e. Niti mrmljnite k no što su neki od ni ih mrrnliali . i izl!lhoše od oo-r117itel in. ovo se ~vc u slici dnenc1ftlo n ii m <t , fl nnni~nno it' 711 OI"Omt'nn nAma koi i ;nvimo u no<> l j ,. dn in vremena. K" rln­kle mioli . dn stoil. nt't:'n ~e čuvn dn ne pn dne. n~ vnq ne "nJl(f rlrtl<fO i~kušcn ic oqirn čovi .. C,t'aa. n Boa it' vj!'rnn t e neće

rlonu.,titi d11. bndl'tc i•"-"'•~nni vl'fm~ nl'f!O ~tn mo7c-tl"· nc-11o Ć t' n čln iti isku~enju i krn i. rl~ m ni'" tt' non n; Idi.

t SLTTFnT V. FVANĐFL.TE po Lu­k i (19. 41 7). - U ono vrijeme kad sc T~ns orihfl 'l!\VAše .Teru7n1 mu elPriainći

11rnd. umlakn nnd ni\m 11ovoreći: Kad bi i ti znno. i to u ovai dnn tvof. što je zn m ir tv o i. n li ~o cl k ~n kriv n o <>d 0C::-i i u tvo i ih ! Jl'r će d ()ti dn n n n te h c. i oknt-7it rc tc nc-nr;in t.-lji tvoji onkon m . i OP­

lmlit će tt' i nrit isn nt će te odnwttd. i o­h Mit će- nn. 7.C mli 1 tch i sinove tvoic koii

barem u naJSirlm potezima utvrditi, što je nacionalizam.

Danas ćete sa svih strana čuti naj­različit i je definicije. Proglašuju qa za­bludom i velikom istinom Nekima ie hereza . druaima evanđelje. Prvi traže da Crkva baci na njeaa anatemu, a d rua i hoće da on istisne i zamjeni Crkvu. Ni iedno ni druqo nema me­đutim nikakva valjanoq opravdania.

Nacionalizam je oslećai prip"td­nosti ie-dnoj narodnoj zait>dnici i liu­b av prema nioj. On ie ui"ldno t~žnia dil se vl,q~fitoi nModnoi zajednici oo­maže svoiim radom, i da se za dG>­bro te zaiednice žrtvuje vla~lito dc­bro. On je ponos zboCJ sveca. što ie narod u pro~losli v likoa i oiPmeni­toa učinio ili oo~finao . N ... rionl'lli.,.~m jP bitan Ta oP~tanr~k, r,qzvifak i neti're­dak svakoe1 nModA, Ni<>nl'l i"' koni'IČ­no kao Vrlni ski odrR?: kl'lh~ziiP nnil!l­dinih dii .. Iova čoviPC:ansfva u ljudsku dušu usadio sam Boq.

• Vrlo ćete često Č11li da se n"'c:io­

nal izam id enti fici ra s f ?~hmom . Ovom prozi rnom podvalom žPIP int .. rnario­nalni anitatori u duše dobrih i Miv­nih liudi 11lifi ono nPnovierenie koie su VPĆ ulili nrema fR~i.,mtL

No:~rionaliTam se i fa~i T<'Im ne mo­au nib•ko idPntificirRfi . h.,,..j.,,t; ,..j., iq

nRcionalizam jedna od zasadi'! fašiz­ma-

su u tebi, i neće ostaviti u tebi kamena

nn kamenu, zato što nijesi upoznno vrije­me pohodcnjn svoga . J ušavši u hram sta­de izr,oniti one 1;1:o u njemu prodavahu i kupovahu . govoreći im: Pisnn'no je: Kuća je moja kuća molitve, n Yi nočiniste od nje špilju razboj ničku. l učaše svaki dan u hra mu.

ZLOPORABA BOZJEGA MIJ,OSRDA

»Ko dakle misli . da stoih neka se čuva, da ne ,_,adne« (Poslanica l Korinćanima 1 O, 12). Ono, što se do­godilo• !idovima u pustinji i kasnije u doba Isusovo te koju qodinu zatim prilikom o svojenja i razorenj(l Jeruzo­lima, sve se doqodilo, kaže sv. Pa­vao: »Kao u slici, a napisano je za opomenu nama, koji živimo u po­sljednja vremena« (P o s l a n i e a)

Aoostol kaže uqlavnom, da ćemo i mi biti strogo kažnjeni kao i lidovi, koiih nabraja ukratko nekoliko doqa­đaja, ako budemo zlorab ili milost Bo­žju. Stooa, zaključuje on, ako je ono, što se doqodilo Izraelcima, slika ono­ga, što će se dogoditi nama kršćani­ma, koji smo s Isusom Kristom sveča­no za~očeli zadnje doba svijeta, koie će traiati do općeqa suda, ,,ko dakle misli , d a sfojicc, lo ~est da će ustrajati u slan ju milosti Božje, »neka se čuva da ne padne« u slanje grijeha, jer ovaj pad, osobito se često ponovi, mogao bi iTazvafi srd žbu Božju k"'o kaznu za zlopo rabu Božjega milosrđa.

• Isti pojam nam se napominje u

svetom E v a n đ e l j u, gdje se opi­suie optužba i plač Isusov nad Jeru­zolimom te proroštvo o neizbježivom i sudbonosnom njegovom razorenju za kaznu svojevoljne obmame i slje­poće orada, koji nije htio pripoznati Isusa Krista, koji ga je više puta po­hodio i nastojao obratiti svoiim pro­povijedima i čudesima. Tioična je to slika onih duša, koje odbijaju milosti Božie i ne odazivlju im se te zlora­beći dobrotu Božju slijede da qriješe i tvrdokorno ostajući u ariiehu bivaju ošinut i munjama pravde Božie.

Upravimo, međutim, svoiu žarku molitvu Boqu, da se takvo zlo ne sur­va na nas, kao pravedna kazna za naše oriiehe: »Neka bude otvorene uši m!losrđa Tvooa, Gospodine, molit­vama onih, l<oii Ti se mole, i da bi molifeliima udiielio, što žeiP., učini, da ištu, što je Tebi ugodno« (P o č e t n a m o l i t -v a).

• Pristupimo k' svetim , ofaistvima,

koia će se obaviti na našim oltarima, s čvrstom vjerom, da svaki p~t, »kad­god se obnavlja ova žrtva, izvršava se djelo našeq otkupljenjacc (P r i k a­z n a m o l i t v a).

Pričeš?enje otajstva Krista. našeqa Gosoodln~ neka nas očisti i čvrsto siedini s Niim onako, kako ie On re­kao: »Ko blaauje fl10ie tijelo i pije moju krv, ostaje u meni ja ~ njemu«

Nacionalizam je u dCJšu usađen osjećaj, a fašizam je sistem d~uštve­noq i ' državnog uređenja, koji nasu­prot internacionalnim huškačima svjet­ske revolucije polazi sa nacionalisti­čkog stajališt~.

Nacionalist radi za svoj narod, bori se za njegovu slobodu, žrtvuje se za njeqov napreqak i pored sveqa toqa može da bude radikalni protiv­nik ciieloq fašističkog sistema i nje­gove ideol(!)qije.

sv~k danas osjeća da ie na pri­mjer ciieli hrvatski narod osim tan­koq sloj.., pokverenjak>a ponesen du­hom borbenoa nacionalizma1 dok se nikako ne može reći, da su se mase narodne oorediielile za fašističko dru­štveno urPđenie.

Potrebno je uviiek Imali na umu ovu f<'lko očitu razliku između fašiz­ma i nacionalizma, da se ne bi uviiek ponovo nasiedalo onima, čiia je bit­na znab•ika lovllenje u mutnom, i ko­ii , želA Tnoq svoiih subver7ivnih ci lie­Vl'! r 11 ~toč jti i uni~titi narod"u snaau, niiP čuf.i i pobiiaiući nacionalizamr kao bitr i inl'lz te snage i njezin najpouz­daniJi jamac.

• Nacionalizam, koji je nerazdvo­

jen od iskrenog rada na podizanju i blaqosflmju naroda nalazi svog pri­rodnog i najoštrijeg neprijatelja u mar­ksizmu, koji sve svoje račune temelji

(P r i č e s n q p j•e s m a s n a. m o l' i f v a)1

•

· ..

Po price-

No kako proti· ovom djelu oči ... šćenja i intimnog sjedinjenja s Isusom Kristom, našim Gospodinom, nasilno ustaju naši duhovni neprijateljic svi­jeft đavao, tijelo, evo potrebe, da še obratimo svemogućstvu Božjem: ))E­vo, Bog1 nas. ,_,omaže, Gospodin je braniC' duše moje. . . Bože, u ime 'TVoje spasi me i krepošću svojom o­slobodi mece (P o č e t n a p jle s m a). ))jzbavi me od neprijatelja mojih1 Bo­re moj, i od onih1 koji ustaju na me, oslobodi me« (P j e s m a i z a P o­s l a n i e e). Tada ćemo shvatiti, da »su zapovijedi Gospodnje pravedne, one vesele srca, i sudovi Njegovi sla­đi su od meda i saćac< (P r i k a z n a p j e s m a). ............... ~ ... "''"'"'"""""~"'"~ ...........

Naši dopisi Dozna jemo dn je na dan sv. Jakova.

(25-VII) u sijenskoj bazi lici sv. Bernar­dina (Italija) primio sv. svećenički red naš. suradnik o. Denis J u r i č e v fran jevac.

Naš o. Den is sLiže ovih dana k nama da u krugu svojih roditelja, rodbine, prija­telja i mještana proslavi svoj najljepši dan - svoje mladomisničko slavlje. Prvu neltrvnu žrtvu prikazat će naš Mladomisnik na blag­dno Preobraženja, u nedjelju 6 kolovoza u

svojem rodnom mj estu - Vodicama.

Sretnom mladomisniku , mladom leviti neka je sretan uspon ka Oltaru Gospod­njem.

PR VIC-LUKA Blagoslov kipa Gospe od Karmela

U nedjelju, na 16. ov. mj. - na sam blagdan Gospe od Karmela, naše je -.el~

doživjelo izvanredno vjersko slavlje. Tog: dana blagoslovl jen je kip Gospe od Karme­la. Taj prekrasni kip, taj ures naše crkve dobavljen je nastojanjem i požrtvovnošć~r

vrijednih članova bratovštine Gospe od Kar­

me la u našem selu, i č l anova koji su u A­merici (Kali fornija). Duša ove plemenite za­misli, koja je dala i najveću materijaln~

pripomoć, bila je pokojna i neprežaljena. članica J erka Skalabr.in .

Ovu m isno zahvalnosti pok. Jerlti ista­kao j~ naš župnik vlč. o. Sebastijan Lončar­u svom govoru prigodom blagoslova kipa. Da se pok. Jerki, donekle, prizna požrtvov­nost, sutradan čitala se je sv. Misa za po

koj njezine plemenite duše. Blagoslovu kipa prlsustovao je i muž pok. J erke, Niko, koi! se nedavno vratio u stari kraj. Cuvši ime svoje pok. žene, i oduševljen velikom i is­kreno.m pobožnošću svojih seljana prema Go­spi., orosile mu se oč i suzama. Ovu dtagu uspomenu odnijeti će Niko kad pono'm~

pođe u Ameriku i ispričati našim seljanima vjersko ras položenje i pobožnost našeg se­ln prama Majci Božjoj.

Poslije podne bila je procesija sa ki­pom. Oko Majke okupilo se je staro i mla­

do u velikom broju. Za trajnu uspomenu ovo zgode bio je pozvan fotograf Bulat iz. Sibe­nika.

Mješćan:.~

samo na nezadovoljstvu gladnih masa­te zbog toga teži, da ih još više iz­gladni, da bi taka bile što zrelije zao. svjetsku revoluciju.

Nacionalizam je u biti svojoj so­cijalan i baš tome zahvaljuje svoje u­nutarnje uspjehe fašizam, koii je pu­tem probuđenoq, socijalnoq naciona­lizma podigao životni standard naro­da i stvorio time naipouzdaniiu pre­preku širenju divljačkog, azijatskog boljševizma.

Dok komunizam navodno hoć~ cijeli sviiet preobrazili i po istom ka­lul:lu riješiti sociialno pitanje dqije mi­l iiarde ljudi, nadonalizam odlučno u­sfaie protiv te utopije i traži da. se liudi u pojedinim narodima bore za balie životne uslove i kad to pastictne svak1 narod, ljlf će tek tim posrednim Putem izvr~ena socijalna obnova i ci­jelog čovječanstva.

• Budući da je nacionalizam kon­

struktivan i realan, on priznaie i što više idP~Ino se poounia sa svim ide­iama, koie pred~+~vl?aju u bilo Ico­jem smislu pozitivnu komoonenfu narodno a , živoia .. S too , le' razlooa na­cionalizam 1 u , potounoj harmoniji ne samo sa samom ideiom reliaiie već i' s nienom realizacijom u praksi, s C'r­kvom. ..

Time je,. naravna, rješe"' PQziti-

o~o l

~se P vari e

se ~ p 1 spa~ o

.. dg!IBS ,ltJJ1 da s• 8 to . . s OnB JI

flg . d~i j

le pase bud

fl'- ~ai revno· .. -rtl> ,;'ol)l

nJ!Ila•. U pače)

racionalni i , ticali en~le ;s eko ,.;djeli " . što i~ mJ9

h nsiodlj tn! ·d

Dru~!

gorori k4k~ NJemačka l

be%\lvjetno bi se u želi uje Jntila i Poljo;I.'U JlO! msčka <!lll(l

zirtli na o• ob~e.

Iz Danl ·ednom <;(l J •. &i pakuS3J

ti Pol i ·k.~ čl: OI! tatu dtnetl pO

tab-om čin

fonnulirano je bila pa;l'

je>Š jtdnom dr!e da se borbe u

Da Ide popu ts jel

Bil' ši ~e<kt nl kome IC Vt

str1teš'<o ' bodlll irla1

~Ćt. ako ~ma tomt nikehr

zs ~t;a ni1 'tu&ci'

ma mnOI!o 'OVI

parlamenat lUla v,

Prema

ci se biraju Narodni ie Mpunilo lo glasa st nom.

Prelsje &odina, a a ima bar -10

Vladi i -van odnos Kolikogod lranscede na ne m svoJih vje bri uslovi slov da s nezemaljs~ č~to kro1 cilalnu ul boljilak Čt lar niti da Pl'ednjači .

Ve6 dobro na; Posvećen 1•1 i sa glavni 0

l' Prav llrna sa s n~sl Crkv talU ledi rada/ kaj glavnom Ill , r

un,zrnu.

ro tu !I•

A-

ta­ča!'

pl.

OY·

po-. ipa oil

une is·

Go-

ki· 1~­

y~

be-

asa iz­z;,

v

Sirom svi jeta OKO "'A· ZlGA. Posljednjih dttna

mnogo sc P•.se o njemačkoj izjnvl u kojoj se govori o mimom rlješcnju danziško<~

sporo. Po toj izjnvi »politički bnromctnr stoji donos 100 posto protiv roto«. No znn­či to da so je Njemačka odrckln Dnn­ziga. Ono jo nmo U'' icronn dn so to mo­~ postići i b z rata. To dn je i njenn žc­ljn. Ne bude li se mogla ono ostvariti, no­ravno, o~ tn ic otvoren još sn mo i dan put - mt Njemačka ne može dn čeko godi­nama«.

U početku se ovoj izjavi dnvnQ son­zaclonnlni knral..-ter. Nnrooito sc u tome isticali enl!leski listovi . Oni su u toj izjavi vidjeli 'neko promjenu Nj('mnčk politike, što je mjerodavno berlinska štampa od­mah n n iodlučnije opoV1'f!ln.

Druqi dio en(!leske ~tnmpc (»Times«) govori kako je izjavo previše naivna i dn Njemačka l dnlie ido bcskomnromi no i bezuvjetno zn tim da dobi je Dnm:il! i dn bl sc u želji zn postittnućom te svoje 'fe!· nje lntilrt i oružja i bacila vu krivicu nn Poljsku po7.Tlatom krilnticom drt Sl' Nio­mačka aTnQ brani . Enstle ka so neće oba­zirati na ovak-ve izjave l ispuniće svoje obvne.

Tz Danzil!a čula sc ova izjava : »Još jednom se mom ustanoviti. dn će njrmn­čk:i pokušaj dn e Danzil! nnektira smntrn­ti Pol is kn kn o kršenje ornvnol! i noli ti· čkol! statusa. Poliska će biti ori ilirnn po­

dur.etl potrcbn m i ere. dil se sunrotstnvi takvom činu. Mišljt-nie Boliske iR<mo ie fonnulirnno od marš h1 Smi<1l011-Rvdzn. To je bila posljednja ri ieč Pol ic: ke. N ju treba još jednom dn točno nročitaju oni. koji dr?.e dil se Polic:ka dnde prevariti bez borbe u po!!ledo Dnnzi~ta.«

Dakle ni sn jedne. ni a dru!!e strane popuštanje!

Bivši ministar va'nl~kih f'l)<:lnvn En­Jllesk Anthonv Eden ohiavin i,. člnnnk u

kome se vP1i: da ie nltnnie Dan7i-'l\ či~to

strAtešlw oi tan i e. Poli~ kn mNst imati e: J o­bod M iT.lnz n11. mo""· 1 to bi h'll) nrmo­

I!Uće. ako bi Dnn7i<' ''~" '' ~n~tnv Reicha. Pr<"ma tome. 7akl i u ču i e Eden. ni i e mol!uć

'nikekqvo soornTtlrn u tome nitnniu. Vi i esti ke> je su S" biJ,. nroni lele o ne­

kom tobo?niem zRimn En<1l,..,k,. NiPmn­čkoj. Enlfleska ie cJ .. mnntnvnln kno neto­čne. a Niemnčka qe odmnh Qd n ;:h o­~adila naziva i ući ih ~mi cR liCJtmn kn;,. bi trebale da D anzil! učine poln7.Tlom tačkom za 11tvnran i e se'nznci in.

Situacija. je mutna i ma<1lovit11.. a ne­ma mn<X!o nade zn rnzbistrnvanje.

NOVI SLOV ACKI USTA V. Slova~ki

parlamenat usvojio je danas novj slovački

ustav. Prema novome ustavu narodni poslani­

ci se biraju tajnim glasanjem na 5 godina. Narodni poslanik može biti svako lice koje je napunilo 30 godina života. Aktivno pra­vo glasa sliče se sa napunjenom 21 godi­nom.

Pretsjednik države bira se na sedam

l !Odina, a može postati svaki građanin koji ima bar 40 godina.

Vlada i svi viši činovnici odgovorni su

van odnos Crkve prema nacionalizmu. Kolikogod zadaci Crkve bili duhovni, transcedentalni i nezemaljski, ipak o­na ne može ignorirati svakidašnjicu svojih vjerni,ka. Crkva zna da su do• bri uslovi zemaljskog živofb, predu­slov da se liudi valj~no priprave za nezemaljski. S fbg je razloqa Crkva če$to Wroz: povijest iq~ala odlučnu so­cijalnu ulogu, i u nikakvom radu za bdljitak čovječanstva . nij~ dozvoljava­lal' niti danas dozvoljava· da joj itko prednjači.

Ve6 sto~a · razloga - Crkva qleda dobro na nacienalizam, koji je sav posvećen , zadatku narodnoQ boljitka, jerl i sarmt od tega napr~vila svoj glavni ovozemaljski cilj.

Pravilno razumtievaAje naciona­lizma sa sfral'!e vjernika i iskrena oda­nost Crkvi sa strane nacionalista , sfva­raj,u jedinstvenu moqućnost plodnoo redttl koji se jedini može ooriieti glavnom neprijatelju čovječanstva: ko-munizmu.

D. Ruber

Razmišljanja· Sa kolikom znatiželjom svakog

dana otvaramo dnevne listove i često puta nemirno, sa nekom rrfa­vom slutnjom grabimo prve stranice na kojima velikim crnim slov·ima stoje ubilježeni krupni do­gođaji cijelo~a svijeta.

»KATOLIKu ST~ANA~ 3"

pred parlamentom. U lav predviđa i obrazo· vanJe državnog snvjctn. (DNB)

OBR NA DALEKOM l TOKU. O· gromnu je senzaciju• proiLvco porawm ll·

modu· Englesko i Japana . porazum jo potpi· san. lzgloda d t1 jo ovom prilikom tlkovaln jnpanskn diploma ijn. llnglcska sc našla u mućnoj si tunoi ji i pristala je, uglavnom, nn sve japanske znhtjove. S Lim so i odrekla svojo do ada nJO po!Ltiko koju je primjc· njivala na Dnlokom Istoku . drugo strano zn sebe je učiniln dobar posao, jer jo voć

bilo počolo da gori pod noktima i iznenadi· ln Njemačku. njvažnije tolike sporazuma u u ovo mo : Bngolskn morn dn odbije svaku pomoć Cnng Kaj Seku; mora da odustane od kreditnog pomaganja Kine; mora da O·

dustanc od podr!nvnnja kineskog dolaru; priznaje postojeće stanje izmedu Tokia, Mandžukua i zapo jcdnutog dij ela Kine, a priwaće i sve posljedice daljne okupacije. Japan će štititi svoje pravo u Kini i Engle­ska noće sprečavati uspostavljanje novog rc­da u osvojenim krajevima. Japan će biti neutralan u eventualnom evropskom suko­bu.

Japanska štampa govori o velikoj pobje· di japanske diplomacije! Engleska štamp govori o velikoj pobjedi engleske diploma­cijel Evropska štampa predviđa sudbonomc posjcdicc Englesko-Japanskog sporazuma.

KRALJEV KA KRUNA U KOFERU OD SVINJSKE KOZE. Bivši albanski kralj Zagu sa gospođom i svitom boravio jo ovih dann u Poljskoj . Novinari su bili uvijek u njihovoj blizini i bombardovnli ih ptanjima. Thko se doznalo da pored velikog nakita kralj raspolaže bogatstvom od 250,000.000 dinara sve u zlatu. Medu mnogobrojnim koferima u kojima so čuva nakit i dragulji eksk.raljicc Zcraldinc iron i jedan kofer u kojem se nalazi kraljevska kruna Albanije. Ona prctstavlja veliku vrijednost. Po rije· čima gde Zogu oni se još uvijek nadaju povratku u Albaniu. pastire.

P02AR NADBISKUPSKE PALACE U TOLEDU. Strašan požar potpuno je uni­štio nadbiskupsku palaču u Toledu. Bila je velika bojazan da vatra na zahvati i ka· tedralu koja je zidom spojena za palač:~.

Vjerojatno da je požar nastao uslijed eks­plozije kemikalija, koje su so nalazile u ljekarni u prizemlju palače. Kardinal, nad­biskup, prouzv. Goma bio je prisutan ~a­

šenju, ali se ništa nije dalo učiniti . Srećom

spasena je drngocjenjena lmjižnica s veli­kim brojem rukopisa i dokumenata koji po­tič~r jo! iz vremena osnivanja kršćanske Cr­kveo u Spanjolskoj. Materijalna šteta je n~­procjenjiva:

BELGIJA PRIZNAJE SLOVACKU. Prema vijestima Havasa Belgija je de (akta

priznala samosta}tiU Slovačku.

---·-----PREKO DVIJE HILJADE MOLBI ~A

RAZVOD BRAKA u Engleskoj morati će da

čeka dva mjeseca do zakonskog postupka, uslijed malog broja sudaca za razvod brn­ka. Te.k po svršetku sudskih ferija ove mol­be će sc u:z.eti u rad. Covjck jednostavno da sc ražali nad tim bijcdnicima koji će još dva puna mjeseca morati čekati na taj vc­

lik-i dan.

• Koliko već vremena živimo u

nekoj nemirnoj psihozi, u atmosfe­ri koja gadno mirn na barut i na nešto grozno l

Pomalo smo se i navikli na to stanje, kao ono tanovnici često bombardovanih gradova koji s pre­zirom posmatraju bombu koja će negdje u njihovoj blizini da eks­plodira. Ali iza one prividne mir­noće krije se ipak zmija potajnica koja nas često baca u tešku brigu. J er, na koncu konca svak misli na svoju budućnost, svak p-osmatra stvari sa svog stanovišta i, ponaj ­više, daje im onakav komentar ka­ko njemu u izvjesnom mom~ntu konvenira.

Odakle ta strepnja, uznemire ­nost, nesigurnost za sutrašnjicu?

Sjetimo se prošlih i sadašnj ih dogođaja: krvavi, bratoubilački rat u Španiji, Austrija, Sudet:i, Češb. Slovačka, Albanija ,Danzig, Kin11, Japan. Sovjetska Rusija, Velike Si­le, Si le osovine, garancije malim narodima, potiličke makinacije, do­govori, obećanja i laži, sporazumi, konvencije, lijepe riječi itd., itd.

Koliko i kako se ste~lo to klup­ko svjetske politike! Gdje mu je početak?, gdje kraj?, gdje moguć­nost da nat:egnutost: popusti, da e stanje normalizira, da se duhovi smire?

Sv. Otac hrvatskim hodočasnicima Prošle nedjelje medu mnogobroj­

nim vjernicima koji su se poklonili Svetom Ocu bila je i jedna qrupa Hr­vata iz Zagreba - lrećoredaca sv. Domin ika - predvođeni mnp. o. Fra­njom Kovačevićem i grupa mladomi­snika iz Ljubljane sa svojim profeso­rima.

Svim grupama je Sv. Olae uputio svoju riječ pa se naročito obratio i Hrvatima . Sveli je olae izrazio svoje veliko zadovoljstvo što može da po­zdravni u Vječnom Gradu hrvatske hodočasnike koji su došli pod vod­stvom mnooozaslužnih otaca Domini­kanaca. Hodočasnicima je kazao Sve­li Otac kako su se oni naročito po­svetili pobožnosti, službi i nasliedova­nju Kra ljice Svele Krunice, le im pre­poručio da budu katolici vjerom jaki, sveli i usko vezani uz Isusa preko Ma­rije. Katolik nutarnjeg života, govorio je Sveti Otac, koji potpuno žive u sa­glasnosti sa vjerom najjača je i u bif-

nosti nenadmašiva odbrana koja se može ponuditi katoličkoj Crkvi u vjerskim borbama današnjih dana.

»Ovi dobri sinovi treba mnogo da rade, mole i trpe pod vodstvom i moćnom zaštitom Maike Božje za prava, unutarnji napredak i kulturni u­ticaj katoličke vjere medu junačkim hrvatskim narodom.<c

Kao zaloq tolikim pobjedama Sveti Otac je udijelio hrvatskim hodo­časnicima, svim njihovim draqim, a nadasve djeci srdačan Apostolski bla­goslov.

Svoj govor ravršio ie očihskim pozdravom na hrvatskom ieziku, a na­ši• hodočasnici sretni i blareni u zano­su viere dugo su i odano pozdravlja­li VrhovnoQ Oca.

Sveli Olae je još iedhom poka­zao veliku ljubav, očinsku briQu pre­ma Hrvatima, a Hrvati već nebroieni put dokazali da su vjerni sinovi Sve­fog • Oca.

Moral je apsolutan Svi opabju dn sc moralna shvaćanja

često i lako mijenjaju. Kao da e razvijaju, i to , dabome, na gore. Sto su još naši rodi­telji smatra li nedoLvoljcnim i zabra njenim, nemoralnim, to danas, prva gencraci.ja iza njih smatra dozvoljenim i moralnim. l icr u ljudi već davno prešli liniju poštenja,

smatraju da je nemoguće da nešto bude nemoralno što hiljade i hiljade rade. Običa­

ji, pa makar bili i neprirodni , i nemoral'li, stvaraju nove principc po kojima bezglavo čovječanstvo naših dann prosuđuje što je dozvoljeno, a što nije. Dozvo ljeno je sva i sva, samo ne ono što bi stavilo svaku stvar na njeno pravo mjesto. ajgore je svakako u seksualnom i socijalnom pitanju. O našim »djcvojkamac sa modernih plaža, sa kupa­ćim »kostimima « (danas dva oskudna i jad· na komada nekakve krpe l) i o njihovoj u­daji za bilo koga i pod bilo koju cijenu (sve su vjere iste l) ne treba više ni govo­riti. Jednako ni o spriječavanju začeća, iJO·

bačaju, preljubu, bračnim rasta va mn i kon­kubinatima. Isto tako i na socijalnom polju imamo par »sit nica c, o iskorištavanju jad· nog, gladnog i izmučenog, nezaštičenog rad­nika o kojima je, izgleda, i nepotrebno i beskorisno govoriti Ako su to nekada i bili

veliki griJesi, danas su to takove »mal en ko­sti« da tome mogu zamjeriti samo natražn)a­oi.

Mišljenja, pa makar i milijuna ljudi, i običaji, bilo i naJvećeg dijela čovječanstva,

ne mogu činiti morala. Bog je jedini zako­nod avac u moralnom redu, a Crkva čuvar od Njega danog morala l Bolesni pojedine~ pa i čitavo gotovo čovječanstvo, pokvliTeno i povr~no , ne može misliti pravo, jer istinski iskreno ne traži istinu. Subjektivni moral, ne diktiran grijehom i strašću nužno se sla• že sa objektivnim, Božjim!

Savremena bestidnost naših dana po­trebna je samo nižim, ž..i~oti.njskim nagoni· ma u nama. Više m čovjeku ona ne trebal J cdnako ozblljni ljudi malo drŽt\- do onih čf­

jc je geslo • amo da je muškarac! .. _« Lju­di , ozbiljni i razboriti, osuđuju gaženje uzvi­šenih Božjih osnovu po kojima je spolni na­gon racli poroda, a ne racli ajelesnih naslada. Njima je i sprječavanje i abortus ubojstvo, a preljub, bračna rastava i konkubinat z.~.,.

čin l Iskorištavati i uživati na tuđoj muci i znoju mogu samo razbojnici l

Makar izgledalo da svi misle protivno, grijeh je nedozvoljen l Moral je apsolutan!

R.

Nema političhe demobilizacije »Samouprava« je donijela dopis iz Za·

greba, u kojemu stoji i ovo: »Dobra volja i vjera, da su stvari. kre­

nule pravim putem, manifestirale su sc na­ročito prilikom posljednjih svečanosti pro­slave 60-godišnjice g. dra Mačka, jer su •>ne svuda bile provedene u znaku stanovite d..:­mobilizacije čistih političkih parola «.

»Hrvatski Dnevnike na to primjećuje :

»Hrvatski narodni zahtjevi, koji se mo­gu ostvariti u prvom redu poli'tičklm sred· stvima, još ni.su realizirani, pa je prema to­me nemoguća i isključena također naša čisto

Gdje? To se pitaju svi politi­čari, to se pita svalCi čovjek koji rrtisl i.

Postavlj a se prije svega pitanje kako je uopće došlo do toga. Ta mi znamo da su posto j ale kOTli · vencije i Mirovne konferencije, u­govori koji su kružali pune garan­cije, znamo da je po t:ojalo i Dru · št:vo naroda kao budni čuvar inte­resa i integriteta svih naroda. Pa kako onda da se karta Evrope mi· jenja iz dana u dan? Kad legneš u jednoj si državi, a kad se probu­diš u drugoj, skupa sa krevetom i kućom. Da li je to samo zbog to­ga, jer se tako nekoj gospodi pro­htjelo? Ko je tu u pravu i gdje je pravo?

Kako to da su razni papiri na koje u mnogo puta pali potpisi najuglednijih državnika odjednom postali bez ikakve vrijednosti? Zn· što e danas daje čvrsto obećanje, a već sutradan bezobzirno se pre­ko njega gazi?

Odgovor se nalazi u jednoj drugoj činjenici koja je isto ona­ko žalosna kao i i tinita.

Ljubi bližnjega svo~a k a o a m o g a s e b e l Ljubavi nema. Boga nema. Mira Kri tova. nema. Neki su sve to izbacili kao staro. neupotrebljivo; drugi nisu za to nikad ni znali.

politička demobilizacija, kao što je isklju­čena i naša gospodarsko-politička demobi­lizacija ,sve dok se potpuno ne osigura i 1

na gospodarski napredak. Naprotiv, nama je danas još potrebnija mobilizacija svijl1 naših snaga. jer ćemo tek onda moći potpu­no ostvariti svoje narodne zahtjeve. Ta­kva mobilizacija naravno nije uperena pro­tiv pravednog i poštenog sporazuma, jer i taj sporazum može imati za svrhu samo u­vođenje takvog stanja, kojemu služe i na· še političke i gospodarske i kulturne i dru­ge organizacije«.

N' konference, nri mirovni u­govori, ni društva, ni sastanci koji­ma je bila svrha da kroje pravdu i 1 tinu nisu znali za Kralja mira, za Vrhovnu pravdu. I zar se mo­gla održa ti kuća od kara ta? Zar se mogao održati led pored vatre? Zar običnim papirom zaklanjati prozore pred olujom i tučom i o­sjećati se sigumim?

Svi se ti sastanci i ugovori sa­stoje u borbi ko će koga da izigrll, ko da koga žednog da preveze pre­ko vode, ko će više za se prigrabiti.

Niko danas ne želi rat, ali ni­ko neće ni da popusti.

Kako može doći do kompro­mi a?

To liči na priču o jarcima ko­ji su e sreli na uskom prolazu preko nekog brzog potoka. Rezul­tat jarčeve tvrdoglavosti bio je taj da u e oba našla u hladnoj vodi brzog potoka.

Nijedan još sastanak ))velikih sila cc nije bio održan za opći in te­res. Niko još nije digao glas u o­branu poniženog i potlačenoo, o im u onom lučaju kad je u toj tvari vidio voju kori t. Nijedan prote-,t nije i kren. Sve je nedolična igra mačke f miša. Sve je nadmudriva­nje, borba o prest:iž, prljava kon­kurenca. I u toj nedoličnoj borbi trpe i nagore prolaze oni maleni

SIRANA 4. »KATOLIKu: ---- -Neka se zna Zi vo t Sibenik a

~Hrvat k.i Radn1!-. «, glasilo Hrvat kog Radničkog avcza opet sc otvoreno i ener-gično idnvio protiv marksizma i izmedu

o taloga p1~e:

"za nu je pojam mark iLnm jcdnuk pojmu proluhrvat ke politike, do ljedno proturudničkc p li tike. \i smo već jed­nom u nnšem li tu bili istnkli nemogućno t suradnje izmedu HR. -n i mnrk ističkih orl!nniznci ia. kao i vih drugih radničkih orl!anizuei jn. koji mn hrvatski nu rodni in­tere i n i jesu pr enstven i. M i i danas jo~

jnče n:\t!ln;;ujemo. dn izmedu nns i marksi-tn ncmn i ne mo/.c biti nikakve surndnj e

ni jNi in tvn. Jedin tv mo7.c biti jedino u okviru npsolutnc hn•n tskc nncionolnc idcie. \ i ncmomo volje dn budemo stn­fn žn niči jih imperijalističkih interesa . koji dun a~. kno i jučer. dolnzc k nama pod plaštem marksizma . Mi smo clov l ino svi­jesni i realni, a da hi . mo povjerovali u potrebu ?rtvovanja hrvatskih nacionalnih !drafo nrknk--vim mo!!lovitim ludori in ma u­siin•n ih crlnva. iza kojih stoje dobro nro­rnčunnti interesi tude kulture i političke

prcvlnsti . 1nrhi ti ovo jednom treba dn 7nnd11 . o nhito oni. koii sc smatraju po­dri irtl"m Hrvatima. \ a rksizam i e za no prenrn~udn. sred~tvC') zn 7o<1lunliivanie i otućlivnniC' pojedinaca od duhovne narod-ne zajednice.

PR UZV. Bl KUP U LJUBLJANI. U če t vrta l.. je prcuzv. biskup u pratnji svog tajmka vlč. Diomartića otputovao u Lju­bljanu na kongrc~ Kn ta Krulja .

BL GOSLOV Z DOBRU 1RT biće

u nedJelju u katedrali u 6 s. uvečer.

VETA KRIZ.J\lt\. l a svetu nu u kutcdruli p rcuzvi;c.:·ni biskup podijeli o je v. krizmu ovogodi.njim krizmanicimu.

rO PA OD A D • LA ili porciunkul­sko opro'tcnjc s luvi sc u crkvi v. Franc i

v. Lovre u sriJedu 2 augu tn. OJ podne I

augu ta, pa do ponoći 2 augu ta mo~e sv~­l..i vjernik dobili potpuni opro t .Ga mrtve, ako e ispovjedi 1 pričesti. i izmol i 6 Oče­

naša na naknnu sv. Oca Pnpc u crkvi ~v.

Lovre ili sv. Frane. Oprost sc mo~c dobiti toliko puta koliko sc posjeti Jednu od do­tičnih crl-.ava. Očena i sc moraju izmoliti u crkvi.

V. DOI\·f f IK . Blagdan sv. DominJI;.a proslavićc e i ove godine po običaj u u svečevoj crkvi, u petak 4 augu ta. a blag-dan biće ujutro u 5 . lekcije. 6 s. pj •!-vana v. Misa. U 8 s. tiha. U 10 s. sveta­na sv Mi a, kOJU će lui..iti mnp. oo. kon­ventualci. Popodne u 6.30 s. biće ruzanJ 1 blagos lov. - Clanovi Ill Reda, kao i bra­tovštine Prcsv. Im ena l u ova i presv. Ru­zarija mogu dobiti potpuni oprost na bla!;­dan sv. Dominika.

O,·o je nnš stav. Ta i stav 'ne dozvo- Go PA OD S IJ EGA. U samos tan-l iR vl\ niti more onravdati bilo kakovu su- skoj crkvi sv. Lu ce slavi sc u subotu 5 au-rndn i u sn marksistima. pa makar se ovo g u ta blagdan o pc od snijega. Ujutro u suTsHinja nokrivala nn i z'>'l.tčni ii m fraza mn 5.30 s. biće lekcije, zatim u 6.30 s. pjevana taktike. vi oni pojrdinci. koii bilo kako- sv. Misa. Popodne u 6 s. biće blagoslov s vu ~u radnju a mnrk~i tim n onrnvdavn i u Pres velim. nrknkvom potrebom taktike. doknz11i11 : ili NA HODOCA CE u RIM u prošli pc-dn dnvo!inn ne pozna i u ideolo<V i u T-TRS-a . tak otišla je jedna grupa učitcljica-križarica orlnn"'no 11lo11n mark~ista u Hn·arskoi. ili pod vodstvom preč. don A. Radića . dn !" _niihovn. nnmiern svii<'~~n upućena?/ KONCERAT ZAGREBACKIH MA­protiv m teresa hrva t kof! radntštvn .« DRlGALI T A. u subotu 22. V ll., uveče

čaiu 1catoHci7.na po Špani o Isku

Pri!!odom proslave ·panjolsko!! nacio­nalno<! praznika u Rimu uz prisustvo Špa­njolskih amba ndora pri Kvirinalu i Vati­kanu odr-/.ana je vjerska pro Inva u crkvi sv. Marije di Monscrrato, a zatim sveča­

no primftn je. Tom prif1odom u svom go­voru ambnsadot pri Vatikanu jl. dr Tose Ynn1110s Me sin Viscnnte di Santn. Clara dc Avedillo među ostalog kazao je i ovo:

»Moraln o, socijalno i političko jedin­stvo Špan jo l ke kroz ci i el u našu povjest usko ic ooveznnn sa vjerskim jedinstvom. U vjerskom jedinstvu pretopilo sc i na­cif\naln o jedin tvo i ono je ponijelo kato­ličku vjeru u jedan posve novi svijet.«

Govor je završio odava jući duboku odano t vctom Ocu Piju XTT koii je u vim prilikama pokazao duboko shvaćanje

zn nn'niolsku stvar i živu očinsku ljubav prnmn Špnnjolskoj.

priredi li su vokalni koncerat zagrebački Madrigalisti. Već smo proš le godine čuii o· vaj muzički ansambl, koji zaslužuje vaku pohvalu muzičke kritike. Ove godine prire­dili su koncerat sa svjetovn im programom i to pred katedralom. Zbor je kao cjelina savršen i t ehnički dotjeran. Opet su se isti­ca le gđe. Liga Doroghy i ada Serdocz, ko­je su zajednički nastupile u solo partiji.

jihovi su glasovi tehničk.i dotjerani do umjetničkog stepena, prelijevaju se u savr-enim niansama. Registar je osjetljiv i uvi­

jek na svom mje tu. Pobrale su buran a­plauz. Baritonista Matija Kuftincc pokazao je da posjeduje odličan glasovni materijal, a tako isto i g. Dcrnardić. Ukratko, zbor je na odličnoj muzičkoj vi ini i šte ta je za g rad Sibenik što nije prisustvovao u još ve­ćem broju ovoj li jepoj umjetničkoj prired­bi.

Na kraju rkvcno pjevačko društvo : »Sv. Cecilija« predalo im je lovor vijenac na što je publika odobravala plje kom .

SiBENSKA • FIJERA«. Sibenik je tri dana u slavlju. Slavi svoje zašti tn ike sv. Jakova, sv. Anu, sv. Krstofora. Pored cr-______________________________ a. ____________ __

koji žele mir i rad, koji ni u po­kvareni političko berzarskim ·pe­kulacijama. Ljudi u umirali i naj­bjednije ginu li , umiraće i ginuće ne za velike ideale, ne za svete ci­ljeve, eć zbog to<1a što jedni dru­gome ne mogu dozvoliti prestiž, jer se jedni nadaju koristi na ra­č:un drugoga. Na to se ve svodi.

Kao da je ponovo zavladalo pravilo poganskih naroda: »ako že­liš mir, prcmaj rat«. Dana pod drugom parolom: nema nam ima mje ta, polovina na mora izginuti da bi on~ma koji o tanu IYilo do­bro. I tako svakih dvadeset godi­na. Dragovoljno odabiranje vr ta. Samo ne po kvaliteti, već po reći , lukav tvu i prevarama.

I dok vi šašavo gube glavu koja im je vječno u torbi i traže putokaz 1 izlaz iz ove eme šume ~ivota ne čuju ili neće da čuju Vječnu I tinu Evanđelja u kojoj je i putokaz i izlaz. Krist i Njegova nauka ne prct tavlja rezultat la­bih ljud kih napora. Kristova nau­ka j e i tina - realno t .

Krist ništa nije pokušavw, ek<;­perimcntirao, i pitivao. Krist jera­dio, tvarao. Njegova nauka nije nauka prevare, laži i mržnje. Nje­gova je nauka nauka ljub avi. Kr­·ćanstvo ne propovjcda mač i o­ganj već mir i ljubav.

Evropa je gladna Krista. Po­ltičari u ga i kliučili iz svoje sre­dine_ Daleko su od ega onođtt •to je Bogom nadahnuto. Tako možemo tumačiti spremno t da sc zbog jednog malenog kuta ove ze­mlje u uku u bje omučno klanje milijoni. Zbog toga ne mogu v·e­mudri državnici da pronađu način na koji bi se to rje·ilo mirnim pu­tem. l jedna i druga strana hoće da ima pravo. I jedna i druga trli ­na odbija ukob, ali kategorično e poziva na voja prava.

Evropi moramo vratiti Kri ta. Evropu moramo vratJiti Evanđelju. Duh mira i pravde neće dozvoliti ni krv•i, ni suza, ni gladi. Da to po-tignemo treba e tresti onih ko­

ji u bacili jenu na Evanđelje, ko­j i u prognali Kri ta, koji smišljeno uvlače Evropu u požar neljud kog bje nila i u općoj katastrofi viJe uspon vojih intcre a koji u zao­djeveni prozirnim idejama i krila­ticama koje .ih slikaju kao zatoč­nike pravde, borce mira, pobornike napred ka.

Internac-ionalna banda huška-la koja svakodn no ipa voj tra '(ni otrovi

Vratimo Kri ta, mir, . reću, taloženje, i du.

rati ćemo trinu i prav­

T.

kvenih svcčanOilli i sam je grad nekako svečan. Prostor pred biskupskom palačom

nuč1čknn je htonma i malim senzacijama. Tu je najmanji ČOVJek (46 cm.) 1 naJmanjJ. .lena. OvaJ puta su najmanji ljudi na svijc.:­tu IZ na eg kraja: muškarac iz Tijesna, a ženo iz Vodica. Dar tako piše na reklam­nim plakatima. Maleni cirkus ispred koga sc dere •g lupi Au gu t « crvenog nosa i bi­jelih usana, pored tajanstvenog čarobnjaka

koji u ust a trpa papir, a izvl ači niz ig lica, ili čak CiJele ki šobrane. »Ringešpil« nikad nije miran. Prodavači beba, arlchina, ukra­sa, gumenih lopti, i ostalih h iljada dranguli­ja' natj eču sc ko će koga vikom nadvis it i. Vračari za dinar prodaju reću i sve, ama baš sve pogađaju. Role se hitro okreću i '-" dinar, deset, o može i vi e - svak mora da dobije. Na jednom mJe tu » mi šić bijeli sreću dijeli«. Prže sc bademi, nudi sc gr-

ki ratluk i carigradska halvn. Tri sc dana Sibenik nalazi na pro toru pred biskupskom palačom! U Sibenik u je »fijcra c l

OFElU LAVE SVOG ZASTlTNIKA. Mjesni ' o[eri j vlasnici automobila slavili u u četvrtak svog zaš titn ika sv. Krsto[ora

po prvi put svečano. U 8 s. svi su sa svo­jim kolima do li d<Y trga pred katedra lom i poslije sv. Mise preuzvišeni biskup uz pri­godni govor podijelio je blago lov kolima i vozačima. feđu vozačima bio je zapažen i italijanski vicekonzul u Sibcniku sn gospo­đom.

Ova lijepa svečanost nel-a bude na po­nos na im vozačima.

IZVOZ L Ml IJ !>\.A. na šo j lu-

ci ukotvio se i talijanski brod " ( fimala.jn« koji će ukrcati 66 tona aluminijuma za Japan. Tntere a'ntno je da ovim parobro­dom putuj J l Zidova koji u protjerani iz Italije. astaniće sc negdje u Indiji.

RED RSTVE t 1 ZATVORT PU T. šibenski blagdani privukli u svu silu džepokradica, kriminalnih tipovn. i ostalih sumnjivih lica . Policija je izvršilo raciju i lov je bio više nego obilan. Pronnđcni su i oni koji imaju na duši već mno~ grije­hova, po. u za njimn. već i prije bile ra­zaslane potjernice.

P LA JE KišA. Poslije upravo step­ske v-rućine i u Šibeniku je pala kiša i ta­ko donijela osvježenje i talas koji je malo rashladio .

PREGOVORT SA šlPADOM. Pre!!o­vori koji su se ovih dana vodili između rndnikn. i uorn.vc poduzeća Šipad završili su sc p ovo l ino. Rndnicima je obećana po­višicn n n dn ice zn 10 posto. d enu ta t drva od 2000 k11 eodišnje i kišne kabanice sva-kom r nniku .

POBTFD šTBE S E »KRKE«. ši-bP'nskn je »Krka « pred neki dan učcstvo­vnla. u .Tndrnn~koi rC'P.ati koin sc orlrznla na s"~; ku . »K r'k ro~i" ~~~ osvietlali ohmz e­bi i šibeniku . Od šest točnkn u koiimn su nn~t mili (od devet rnn!fućih) n t su po­bicdili n. u š stni cle>šli drul!i na cilj .

1\W. O DR K RLO B LT('; U ~T-11F TfK.l . M no!fon"<:tnvnni o . clr Kn rio Ralić. nrofr~or univcrzitctn u R imu bNn­vio ic 'n knliko dnna u nnllem crrnclu . Tu ic nriliku izrnbio i dno tisknri »Kn.čić« na •tnmnn;, ic neka svo in djela . Poznnva jući veliku nnučnu vri i ed nost nj ce ovo!! rnda koii je već davno prešao l!rrmice naše 7emlic sn veseljem i radoznnlošću očeku ­jemo n irđovo novo cl i lo.

U FO D »KATOLTKA« ~- N . N . po­lo7.io je din . 1000.- Uorava najtoplije zn­hvaliujc. Dno Bol!. na i dru[!) sc poveli zn ovnko sv jetlim primjeri mn.

UREDNlSTVO JE PRIMILO LIJ EDECE KNJIGE NA RECENZIJU :

Op i šemarizam kato/i ke crkve u Ju -go /aviji, izradlo Dr. Kruno lav Dragnnović.

l )zdanje n kad etnije »Regi n n Apostolorum«, Sarajevo 1935.

Se/..srwl11i problemi, drugn knjiga izda­nja »lstinn i život« ' U francuskog preveo Dr. Krsto pala~in. Zagreb 1939 (cijena 35 din.) .

Otac zapad11e J..ul.ture, v. Toma Akvin­ski. Napisao: A. K. Chestcrto11, sn engle­skog preveo Josip Blažina. Naklada »Isti­na « Zagreb 1939.

Proljct11e oluje: Tihomir Toth, li po­pravljena i dop unjen o izdanje. Preveo i iz­dno Zbor duhovne mladeži zagrebačke, Za­

greb ) 939. U slijedećim ćemo brojevima donijeti

prikaz ovih knjiga.

VLASNIK l ODGOVOIHI UIEDt«llll DOH AMTI IADtC - SIIIHII( ULICA IL, t«IIOLI TAVIUCA tt7. - liSilAIA •1.\CIC•

BROJ lt.

Iz naših krajeva RUD1 lK BAUXSLTA KOD MOSTA­

RA. aznaje se da se kod Mostara radilo na istraživanju bauxsita i da su istraživa­nja dala p voljne rezultate. Izgleda da će doći do otvorenja novog državnog ru~ka bauksita.

TOV GL VARICA DRUžBE SE-T R J'v\ILO RD ICA U ZAGREBU.

Ove požrtvovno i zbog svog humatnog ra­da na daleko po•znate sestre milosrdnice održale su nekidan glavnu skupštinu Dru­žbe u svrhu izbora novog vrhovnog pogla­varstva . U L u ž n i e i uz prisustvo hrvat­skog mctropolitc preuz'>•išenog g. dr Aloj­zija Stepinca izabrano je 'novo poglavar­stvo na čelu n časnom majkom T e­k l o m D e l a č.

Casnn majka Tekla Delo.č poznata je 7hog svo!J velikog i neumornog rnda u Družbi. Odlična odjlojiteljica, agilna ~ad­nica, puna prcduz~tnosti i encr:,rije ana će nr.staviti voj r :l i n O\', ~~ najčasnijeg. al: i najodf!ovormjel! polo.';'lj'1

DR LAZA J'.t.t,RKOVfC l BOSANSKI SRBI. »Sarajevsk::t Posta« :(r1tizir~ akciju Jr. '\arkovića l..oji sc da'> nn akciju o obnovi radikalne ~:ranke. r. knže: •Ima doista jedne n esreća koja bi Srbe mo:tlll još da snađe, a to je nko u nj ihovom ži­votu u ovoj teškoj, punoj neizvjesnosti sndašnjici pobijedi ovaj n esretn i stranački duh. ovnkva shvaćanja i oval..-vi politički l judi i karakteri.«

PRETSTA VNTCT VL D E A KON-GRE U KRT T KRALJA. Veličanstve­

n om kongresu Kri tn Kralin koji sc odr­žavn u Ljubljani od 25-30 o . m i. kr. vla­du zastunaće: mini~ t r pravde dr. Viktor Ruž ić koji ujedno za tuna i predsjedni­ka vlade. dr. Miho Kr e k ministar gra­đevina. Franc n o j. mini tar bez limtice i Ante M a š tr o v ić. ministar bez lisnice.

M SLTMA T LAVE DRA MACKA­Proslovi drn Mačka u Zenici prisustvovao je i prof. Muhamed Kulenović iz Travni­ka a 50 muslimana članova HSS. Oni su održali i po cbnu akademiju 'na kojoj je j!. Kulenović držao govor u kome je prika­zao vezu Bosne i hrvot~kog narodnog po­kreta. Naročito je i takao kako dr. Mil­ček uvijek ookn.zu je ljubav pmma Bosni. Tom je pri<',odom g. Kulenović osnovao posebnu orgnni7nciju H S u koju su pri­stupili sami muslimani.

OGRO '\A PO~AR krnj Sombora. u mjestu Doro~lnvu izbio je strnšnn požtlr u kudclinti tvrtl-c Samu i dnt!!. Šteta je ol!romna. Sada izno i preko milij<Yn dina­

ra.

PROV L U CRKVU. Drski oro:val­nici pokušali u da nrovalc u crl..-vu ST­

Antun!\ u Su~tinnnu. ali nije im u~oielo da išta dncsu. Ovnkvi rl~ki TX>kušaii u zad­n ic vri i eme su če~ti. Policija bi morala na to dobro dn pripazi.

------------~

KRT7;ARSKT DA T. Ooćenita crkve­na oroslava »Kri7.arskol! d r111n« slavi se u nedje! i u iza zvi še n in sv. Križa 17. ru ina.. Taj dan treba da sva Križarska Bratstva pristunc zniedničkoj sv . Pričesti. a po mo­Jlućnosti. dn sc to!! da'na obavi i svečano primanje novih članova. Tai dan bit će po svim crkvnma sabiranje za potrebe križarske or!!anizt~ciic, n sabirati će se i javno sa sabirnim arcima. Potanje upute o toi nroslnvi. kao i sabime arke poslati će VKB svim K. B .. kao i svim župnim ure­dima. tokom mjcsecn. kolovoza.

VA J KE PRIREDBE »KRI2AR-SKOG DANA«. Vanjska priredba Križar­skog dona neko se priredi prije ili kasnije pro lave crkvenog Križarska!! dana, a po mogućnosti može se prirediti i isti dan. Neka to uzmu u obzir sva ona Bratstva, koja još nisu na i avila svoju priredbu, jer je dužno vako Križarska Bratstvo da ure­di dn se u njegovom mjestu ista priredba priredi - mokar i u manicm opsegu.

OTKUPNE ZNACKE. Za proslave »Križnr kog dana« izdalo je VKB otkupne križarske značke, koje se prodaju prig,o­dom proslave. 100 komada takovih zna­čka stoji din 15.- Darudžbe prima VKB-~~~~~~~~~~~~~~~~~

Mali oql~snik PROD JE E: l mazga od 5 god.,

mazga od 2 god., l kobila od 15 god. (pnsmina drž. ergele), l dvoprežna kola u dobrom stanju, skupa ili pojedinačno radi preseljenja. Vlasnik : I v a n J ar e b, Pr­vić Luka.

10. Ult«AIOO IUUIVIC).

~ liST JO.-

Za š Pr

kod nas ljubim s l rnataj -vilno o bif d nazvao

A J

tanje l Dok je daju ls ea Mim ltu, Jer daje ne odgovo lutkatl ~

Nije na pl sao •ledina lio mo!1 Ona je govor n1

mu~l d slguma, Joj nauc

Te r Engleza 1anje: •1

Ona odgovor se ne mt zo osvje stva, u 1

DV 'iao le !lo! Jeta refe! _ tlarlna 1

ltja prljl )eg car 1lavnom 3Veflh aj sjedl!te

Uza l razvalJen 'ilne _

ike Cr~ Sto

lar lemi nju Potr, blikuju Sl

lila!_ 1

nestalno sl ~oja dlfe lh dlfell\

Crky ~Ina le , ~otresi · , n PlaviJuju leda Zub -ona lllof, !lost Je u ~banJa,

Sto , lie

lila Ille