VISOKA KOLA ZA MENADMENT U TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

OSNOVE EKONOMIJE

1

12. TEDNJA, FINANCIJE I NEZAPOSLENOST

V.pred. mr.sc. Neven Garaa

nakon zavretka VMTI moda odluite osnovati tvrtku i pokrenuti vlastiti posao

prije zaraivanja potrebno se istroiti

Odakle sredstva koja ete uloiti u kapital potreban za proizvodnju ?

- vlastita uteevina najee nije dovoljna

2

- vlastita uteevina najee nije dovoljna

- drugi izvori banke, prijatelji, roaci

- obaveza vraanja ne samo posuenog novca, ve i kamata

- umjesto vraanja posuenog novca, moete dati dio budue zarade

Kad kod se koristite posuenim novcem, koristite seTUOM UTEEVINOM.

Financijski sustav neke ekonomije ine institucije koje

pomau da se poveu uteevine jednih sa ulaganjima

drugih osoba.

tednja i ulaganja osnovni su elementi dugoronog ekonomskog rasta.

3

ekonomskog rasta.

tednja ulaganje u kapital poveanje proizvodnosti poveanje ivotnog standarda

N R P R N

1. FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Financijski sustav prebacuje oskudne resurse unutar ekonomije od tedia ka pozajmljivaima.

tedie troe manje nego to zarauju tede iz raznih razloga (kolovanje djece, mirovina..) povjeravaju novac financijskom sustavu kasnije e

4

povjeravaju novac financijskom sustavu kasnije e dobiti novac sa kamatama

Pozajmljivai troe vie nego to zarauju pozajmljuju kako bi kupili kuu, auto ili osnovali tvrtku

Financijski sustav ine razne institucije koje povezuju tedie i pozajmljivae.

1.1. FINANCIJSKA TRITA

Financijska trita su institucije koje onome tko eli tedjeti omoguuju da izravno osigura sredstva onome tko eli pozajmiti.

Trite obveznica

Obveznica je potvrda o dugu. Naveden je rok otplate

5

Obveznica je potvrda o dugu. Naveden je rok otplate duga (datum dospijea) i kamatna stopa koja se isplauje periodino do datuma dospijea.

Kupac obveznice daje novac u zamjenu za obeanje o isplati kamatne stope i povratu posuenog iznosa (glavnice).

Velike korporacije, drava, lokalne i mjesne vlasti financiraju se pomou obveznica.

Zajednike karakteristike obveznica:

1. Ronost - vrijeme od izdavanja do datuma dospijea- kratkorone, dugorone- Britanska vlada izdala je obveznicu koja nema

6

- Britanska vlada izdala je obveznicu koja nema datuma dospjea (vjena obveznica) vjeno se isplauje kamata, ali se glavnica nikad ne vraa

- o ronosti dijelom ovisi i visina kamatne stope obino dugorone obveznice nose vie kamatne stope

- vlasnik dugorone obveznice moe prodati obveznicu nekom drugom, esto po nioj cijeni

2. Kreditni rizik - rizik neisplaivanja dijela kamatne stope ili glavnice

- to je vei rizik vea je i kamatna stopa- dravne obveznice obino imaju nisku kamatnu stopu- nepoznate i nepouzdane tvrtke imaju visoke kamate

3. Podlonost oporezivanju

7

3. Podlonost oporezivanju

- kako porezni zakoni tretiraju kamatnu stopu zaraenu na obveznicama

- jedan dio prinosa utroit e se na plaanje poreza

- kad dravne i lokalne vlasti izdaju obveznice ne mora se platiti dravi porez - manja kamata

Trite dionica

Dionica je vlasniki udio u tvrtki i osigurava pravo na dio dobiti tvrtke - dividendu.

Dio neisplaenog prihoda - zadrana (neisplaena) dobit koristi se za daljnja ulaganja.

Dionicama se trguje na organiziranim tritima

8

Dionicama se trguje na organiziranim tritima dionica - burzama.

Transakcije na burzama tvrtki ne donose nikakvu dobit.

Optimistine prognoze o buduem poslovanju tvrtke rast potranje i rast cijene i obrnuto

- prodaja dionica = dioniko financiranje- prodaja obveznica = duniko financiranje

Razlike izmeu dionica i obveznica:

- vlasnik dionice djelomini vlasnik tvrtke- vlasnik obveznice je vjerovnik

- ako tvrtka posluje s dobiti dioniari uivaju u

9

- ako tvrtka posluje s dobiti dioniari uivaju u prednostima visoke dobiti, vlasnici obveznica dobivaju samo kamate

- ako tvrtka zapadne u financijske potekoe vlasnici obveznica dobivaju povrat duga prije bilo kakve isplate dioniarima

Koje informacije pratiti na tritima dionica ?

1. Cijena - cijena dionice najvanija burzovna informacija- posljednja cijena, cijena prije zatvaranja burze, najvie i najnie cijene za period (tjedan ili godinu)

2. Obujam - broj dionica prodanih tijekom prethodnog dana dnevni obujam

10

dana dnevni obujam

3. Dividenda - isplaena tijekom prethodne godine za svaku dionicu

4. Odnos cijene i zarade - ukupna zarada kompanije podijeljena sa brojem dionica

Kako se ponaati na tritu dionica ?

Neki ulagai prate podatke i odluuju koju dionicu kupiti ili prodati.

Neki ulagai se dre naela kupi i uvaj. Kupuju dionice dobrostojeih kompanija, dre ih tijekom duljeg razdoblja i ne reagiraju na svakodnevna kolebanja.

11

kolebanja.

Dali bi radije uloili uteevinu u obveznice ili u dionice ?

Kako bi se ponaali na tritu dionica ?

1.2. FINANCIJSKI POSREDNICI

Financijski posrednici su financijske institucije putem kojih tedie mogu neizravno osigurati sredstva pozajmljivaima.

Posrednici nalaze se izmeu tedia i pozajmljivaa

Banke

12

Banke

- male i manje poznate tvrtke ne mogu se financirati izdvanjem dionica ili obveznica mogu zatraiti zajam od banke

Banke su najpoznatiji financijski posrednici.

Banke primaju depozite tedia i koriste ih za osiguravanje zajmova onima koji ele posuditi novac.

tediama se isplauje kamata na depozit, a pozajmljivaima se naplauje neto via kamatna stopa na zajam.

Od razlike izmeu kamatnih stopa banka pokriva trokove i osigurava dobit.

13

trokove i osigurava dobit.

Osim uloge posrednika, banke olakavaju graanima kupovanje roba i usluga omoguujii im da izdaju ekove i da koriste kreditne kartice.

Banka stvara poseban financijski instrument kojim se koristimo kao sredstvom razmjene.

Dionice, obveznice, bankovni depoziti mogui oblici priuvne vrijednosti gdje moemo skloniti svoje bogatstvo koje smo sakupili tednjom.

Pristup toj priuvi nije jednostavan za sve oblike.

Kojem obliku je najjednostavniji pristup ?

Koliko bi uteevine uloili u banku, koliko u dionice,

14

Koliko bi uteevine uloili u banku, koliko u dionice, a koliko u obveznice ?

2. TEDNJA I ULAGANJA

Nacionalna tednja ili tednja je ukupan dohodak u ekonomiji nakon to oduzmemo potroeno na osobnu i dravnu potronju.

Privatna tednja je iznos dohotka koji kuanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potronju.

15

ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potronju.

Javna tednja je iznos poreznih prihoda koji dravi preostaju nakon to podmiri izdatke za potronju roba i usluga.

Iznosi koje vlada prikupi od poreza umanjeni su za iznos koji vlada isplati kuanstvima u obliku transfera (socijalne pomoi i naknade za nezaposlenost)

Vlada prima prihod od poreza i troi na robe i usluge. Ako je prihod vei od potronje, vlada ima proraunski viak (suficit). Suficit je javna tednja.

Ako vlada potroi vie nego to dobije u obliku poreza vlada je u proraunskom deficitu. Javna tednja je negativna.

16

Za ekonomiju u cijelini, tednja mora biti jednaka ulaganjima.

Kako se postie sklad izmeu onih koji odluuju koliko e se tedjeti i onih koji odluuju koliko e se uloiti ?

Financijski sustav preuzima tednju ekonomije i usmjerava je u ulganja.

Pojmovi tednje i ulaganja

Osoba A zarauje vie nego to troi i viak zarade polae u banku, dionice i/ili obveznice.Dohodak osobe A premauje njenu potronju i ona pridonosi nacionalnoj tednji.

Osoba A moda misli da ulae novac, ali makroekonomisti to nazivaju tednjom, a ne

17

makroekonomisti to nazivaju tednjom, a ne ulaganjem.

U jeziku makroekonomije ulaganja se odnose na kupnju novih kapitalnih dobara, kao to su oprema ili nekretnine.

Kada osoba A podigne zajam u banci radi izgradnje kue, doprinosi nacionalnim ulaganjima.

tednja = ulaganje za ekonomiju u cijelosti

to ne mora vrijediti za svako pojedino kuanstvo ili tvrtku

Banke i ostale financijske institucije omoguuju postojanje ovakvih razlika tako to tednjom jedne osobe financiraju ulaganje druge osobe.

18

3. TRITE POZAJMLJENIH SREDSTAVA

- model koji pomae pri analizi raznih vladinih politika koje utjeu na tednju i ulaganja

Pojednostavimo i pretpostavimo da:

19

- ekonomija ima samo jedno financijsko trite- svi tedie tede na tom tritu, a svi pozajmljivai pozajmljuju na tom tritu- postoji samo jedna kamatna stopa koja je i prinos na tednju i troak posudbe

- pozajmljena sredstva odnose sa na sav dohodak koji su ljudi odluili utedjeti i posuditi drugima

- tritem pozajmljenih sredstava, kao i svim ostalima, upravljaju ponuda i potranja

Ponuda - izvor ponude pozajmljenih sredstava je tedanja

Potranja - dolazi od kuanstava i tvrtki koje ele pozajmiti kako bi mogle ulagati.

- izvor potranje za pozamljenim sredstvima su

20

- izvor potranje za pozamljenim sredstvima su ulaganja

Kamatna stopa je cijena zajma.

Visoka kamata pad potranje za pozajmljivim sredstvima i rast ponude pozajmljenih sredstava, odnosno krivulja ponude rastua, a krivulja potranje opadajua

21

Djelovanje ponude i potranje na tritu pozajmljenih sredstava.

Izvor: Mankiw, G. Osnove ekonomije, Mate d.o.o., Zagreb 2006. str. 572.

- do prilagodbe kamatne stope dolazi zbog uobiajenih razloga

- iz mo