214 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. – 2017.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. – 2017.

I. POVIJEST I RAZVOJ 215

SREDIŠNJA MEDICINSKA KNJIŽNICA

VII.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. – 2017.

Knjižnice visokoškolskih ustanova uvijek su imale važnu ulo-gu i bile svojevrsni biljezi identiteta sveučilišta ili fakulteta kojima su pripadale. Medicinski fakultet stotinu je godina

čvrsta karika Sveučilišta u Zagrebu, a podjednako važno mjesto u sveučilišnome knjižničnom sustavu već sedamdeset godina ima njegova Središnja medicinska knjižnica (u daljnjem tekstu SMK). Djelujući u okruženju koje prepoznaje i cijeni vrijednost znanstvene informacije, kao i načine na koje se djelotvorno pri-stupa informacijama i upravlja njima, SMK je od svog osnivanja izabrao put stručne izvrsnosti u pružanju potpore znanstveno-me, nastavnome i stručnom djelovanju svoje matične ustanove. To se, primjerice, ogleda u dugogodišnjoj sustavnoj izgradnji zbirke medicinskih časopisa koja je danas dijelom nacionalnoga medicinskog i kulturnog blaga i svjedoči o razvoju i rastu medi-cine te o mijenama znanstvene komunikacije na međunarodnoj i lokalnoj razini. Zbirka monografija inozemnih i hrvatskih autora sadržava mnoga referentna djela pojedinih medicinskih discipli-na te djela ključna za prepoznavanje hrvatskoga medicinskog identiteta. Udžbenička zbirka nastavnika našega fakulteta, kao i zbirka kvalifikacijskih radova obranjenih na MF-u, vjerodostojan su dokaz uloge što ju je MF imao i ima u temeljnome i poslijedi-plomskome medicinskom obrazovanju u Hrvatskoj.

Zaposlenici Središnje medicinske knjižnice SMK u akademskoj godini 2016./17. ima 16 djelatnika.

Diplomirani knjižničari:dr. sc. Lea Škorić, viša knjižničarka, voditeljica Knjižnicedr. sc. Helena Markulin, dr. med., knjižničarska savjetnicamr. sc. Marijan Šember, knjižničarski savjetnikGordana Hadjina, dr. vet., viša knjižničarka Ariana Hajnšek-Čaklec, dipl. bibl.Ivana Majer, dipl. bibl.Dina Vrkić, mag. bibl.

Pomoćni knjižničari:Branko HostićLidija MarkovićSofija Maslovara.

Stručno, tehničko i pomoćno osoblje: Anđelka SemperTomislav MatićRobert MaurerBarbara RožmanZorica ŠtrbacZvjezdana Vučić.

Povijest i razvoj SMK-a

U sklopu napora koje je posljednjih desetljeća 19. stoljeća hrvatski liječnički stalež ulagao u osnivanje vlastitoga medi-cinskog fakulteta Hrvatski liječnički zbor je 1893. dopisom obavijestio Rektorat Sveučilišta u Zagrebu da će dio svoje knjižnice darovati Kr. sveučilišnoj knjižnici kao osnovu buduće fakultetske, medicinske knjižnice te da će radi držanja nekih časopisa godišnje izdvajati određeni novčani iznos. Osvrćući se četiri godine poslije na taj korak, tadašnji predsjednik Zbora Ladislav Rakovac na glavnoj je godišnjoj skupštini naglasio: Time, što smo poklonili naše knjige sveučilišnoj biblioteci, htjedosmo budućem med. fakultetu postaviti temelj med. knjižnice, a dajući biblioteki godimice stalnu svotu za nabavu knjiga, nastojasmo biblioteku popunjavati.1

Tijekom sljedećih godina zbirka se povećavala i popunjavala nabavom knjiga i časopisa te donacijama uglednih liječnika (primjerice, Miroslava Čačkovića, Ivana Kosirnika itd.). Go-dine 1914. objavljen je Popis medicinskih djela Kr. sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je sadržavao oko 9000 jedinica i u čijem je sastavljanju sudjelovao i Miroslav Čačković, tada pot-

Središnja medicinska knjižnicaJelka Petrak, Lea Škorić

1.

Zaposlenici SMK-a: gornji red: Robert Maurer, Tomislav Matić, Zorica Štrbac, Marijan Šember, Barbara Rožman, Gordana Hadjina, Zvjezdana Vučić, Jelka Petrak (u mirovini), Branko Hostić, Ariana Hajnšek-Čaklec; donji red: Ivana Majer, Helena Markulin, Dina Vrkić, Lea Škorić, Lidija Marković, Sofija Maslovara.

218 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. – 2017.

predsjednik Zbora. U predgovoru je, među ostalim, zabilježeno da je time …položen temelj, na kome se daljnjim radom i požrtvovnošću može da izgradi, da sastavi knjižnica, koja ne će odgovarati samo svagdanjim potrebama liječnika, već koja će udovoljavati zahtjevima i najvišeg znanstvenog ognjišta i stjecišta – medicinskog fakulteta.2 Događaji su, međutim, krenuli drugim smjerom! Iako je ta zbirka opsegom bila znat-na, nikad nije postala dijelom knjižničnoga fonda MF-a.

Kako su se u sastavu novoosnovanog Fakulteta ustrojavali zavodi i klinike, tako su se uz svaku katedru odnosno kliniku ili zavod uspostavljale i knjižnice. Primjerice, prve zavodske knjižnice (knjižnice Anatomskoga i Morfološko-biološkog za-voda) utemeljene su 1918., dok je prva knjižnica vezana za neku kliniku osnovana 1920. (uz Kliniku za ženske bolesti i po-rode). Knjižnice su, sukladno potrebama i interesima pojedinih katedri, oblikovale zbirke knjiga i periodičnih publikacija. Tako je od 1917. do 1947. u 25 manjih ili većih knjižnica prikupljen vrijedan fond od otprilike 45 000 svezaka knjiga i časopisa, uz bogate zbirke separata. Prema riječima Nade Lahman, ta je zbirka davala točan uvid u stanje europske medicinske znanosti u prva četiri decenija tekućeg stoljeća.3 Međutim, ono što je nedostajalo bila je središnja služba koja bi povezala i uskladila rad pojedinih knjižnica.

Središnja medicinska knjižnica osnovana je 1946., a počela je djelovati 1947. godine. Osnovana je, prije svega, zbog potrebe da se izradi zajednički katalog svih tada nepovezanih kate-darskih i zavodskih knjižnica na Fakultetu te radi organizacije, pohrane i omogućivanja široke dostupnosti brojnih poslijer-atnih donacija raznorodne knjižnične građe. Na IV. redovitoj sjednici Vijeća MF-a, održanoj 22. studenog 1946., razmotreno je osnivanje Centralne biblioteke Medicinskog fakulteta. Prema zapisniku, tadašnji je dekan prof. dr. Branimir Gušić naglasio da se radi o novoj biblioteci koja će se u prvom redu snabdijevati raznim knjigama koje je do sada Dekanat dobivao na poklon od raznih ustanova, te inozemnih predstavništava, a koje je knjige sve do sada davao pojedinim klinikama i institutima te da os-nivanje centralne biblioteke ni u koliko neće tangirati postojeće biblioteke u klinikama i institutima. Dekan je najavio da postoji mogućnost da se namjesti jedan bibliotekar, koji bi tu centralnu biblioteku stručno uredio, a osim toga sastavio i popis svih knji-ga, koje se nalaze u bibliotekama pojedinih klinika i instituta.4

Tijekom veljače 1947. kao knjižničarka je zaposlena prof. Nada Lahman, pod čijim se nadzorom počela stvarati suvremena medi-cinska knjižnica, koja će tijekom godina postati najvažnije izvorište medicinskih informacija u Hrvatskoj. Prof. Lahman odmah se prih-vatila svoga prvog zadatka: iz izvještaja što ga je Dekanat MF-a 18. travnja 1947. uputio Zavodu za statistiku i evidenciju razvidno je da je popisana većina građe (oko 33.000 svezaka knjiga i časopisa). Potkraj 1948. počela je i izrada glavnog kataloga.

Bitne odrednice djelovanja SMK-a zacrtavane su odlukama Knjižničnog odbora. Prvi Knjižnični odbor (prof. dr. Ivo Ivančević, predsjednik; članovi: prof. dr. Dora Filipović, prof. dr. Rikard Haupt-feld, prof. dr. Hugo Gjanković i prof. dr. Vjekoslav Duančić) donio je tijekom 1949. odluke koje su ostavile znatan trag na kasnije

djelovanje SMK-a. Ističemo, primjerice, odluku da se djela općeg značenja i ona, koja zasijecaju u više disciplina zadržavaju u SMK, dok se djela izrazito stručnog karaktera dodjeljuju odnosnim zavodima ili klinikama i onu prema kojoj se Središnjom medi-cinskom knjižnicom osim nastavničkog osoblja mogu služiti svi liječnici grada Zagreba, a da se posuđivanje knjiga proširuje na čitav teritorij NR Hrvatske.5 Već 1951. uspostavljena je komisija za koordinaciju nabave inozemne literature kako bi se uskladili in-teresi i potrebe pojedinih knjižnica zavoda i klinika. Te su godine naručena 194 naslova inozemnih časopisa. Sve poslove nabave te evidencije pristizanja i raspodjele časopisa po pojedinim nastavnim bazama obavljao je SMK.

Ono što treba posebno istaknuti još su neke stručne odrednice knjižničnoga poslovanja koje su vrlo brzo izdvojile SMK kao jed-nu od najuspješnijih knjižnica zagrebačkog Sveučilišta. Ubrzo nakon osnivanja SMK je počeo sustavno provoditi sadržajnu obradu građe. Predmetni katalog bio je u to doba ključni preduvjet za djelotvorno korištenje knjižničnom građom. Od samoga početka preuzeta je najbolja međunarodna praksa, poglavito američka (primjerice, katalozi i indeksne publikacije Library of the Surgeon-General’s Office, U. S. Army, prethod-nice današnje U. S. National Library of Medicine). Vrlo su se brzo u obradi građe počeli primjenjivati tezaurus Medical Sub-ject Headings i klasifikacija National library of Medicine.

Odmah je uspostavljena i međunarodna suradnja razmjen-om duplikata s UNESCO-om, čime je SMK popunio svoj fond časopisa i knjiga, te posudbom mikrofilmova iz Army Medical Library (Washington), kojom je osiguravan pristup najnovijoj medicinskoj literaturi.

Sljedeći bitni ustrojstveni pomak dogodio se 1954. Na prijed-log tadašnjeg dekana MF-a prof. dr. Andrije Štampara donese-na je odluka da se knjižnice pojedinih klinika na Rebru central-iziraju, čime je nastala Medicinska knjižnica Rebro, od samoga početka sastavnica SMK-a. Najprije je centraliziran časopisni fond, a kasnije i fond knjiga, ali su priručnici i udžbenici ostali u kliničkim knjižnicama. Zanimljivo je napomenuti da je nakon odluke iz 1962. o osnivanju Kliničkoga bolničkog centra kao samostalne ustanove, neovisne o MF-u, SMK je i dalje ostao središnjom knjižnicom obiju ustanova koje zajednički finan-ciraju nabavu literature i opreme te troškove osoblja.

Nada Lahman Anisja Čečuk

VII. SREDIŠNJA MEDICINSKA KNJIŽNICA 219

Do centralizacije najvećeg dijela časopisnog fonda zavoda i klinika na Šalati došlo je tek 1980-ih godina, ali fond knjiga nikad nije centraliziran.

Iako je već sredinom 1950-ih godina uočen problem nedostatka prostora, a 1960-ih je izrađen program gradnje nove knjižnice za smještaj 400.000 svezaka, dio tog programa realiziran je tek dva desetljeća kasnije, kada su u novoizgrađeni aneks MF-a smještene studentske učionice, spremište građe i uredski prostori SMK-a. Zanimljivo je spomenuti da je time na neki način ostvarena i vizija prve voditeljice SMK-a, koja se zalagala da se knjižnica ne izdvaja u zasebnu zgradu nego da ostane najuže povezana s lokacijama na kojima se provode obrazovni i znanstveni programi.

Drugu fazu djelovanja SMK-a, fazu njezina rasta, ponajprije obilježava povećanje zbirke inozemnih periodičnih pub-likacija (poglavito časopisa) te kontinuirana nabava najvažnijih međunarodnih sekundarnih publikacija (primjerice, Index Medicus, Current Contents, Science Citation Index), početak sudjelovanja djelatnika SMK-a u nastavnom procesu, sustavno praćenje publicističkog rada nastavnika i suradnika, tehnološko osuvremenjivanje poslovanja (uvođenje računala, CD ROM tehnologije) te povećanje broja knjižničnih djelatnika. U tom razdoblju (1966. – 1989.) SMK je vodila mr. sc. Anisja Čečuk.6 Povećanje broja zaposlenika ističemo kao osobito dobru odluku jer je SMK time mogao ne samo uspješnije obavljati redovite poslove nego i uvesti nove usluge za svoje korisnike, kao što je izrada Bibliografije radova nastavnika Medicinskog fakulteta (od 1980. nadalje). S povećanjem prostora, a poglavito s uspostavom zbirke studentskih udžbenika i studentske čitaonice početkom 1980-ih godina SMK počinje djelovati među studentima, što je danas primjer najbolje prakse na zagrebačkome Sveučilištu.

Djelovanje SMK-a od 1990. do danas sukladno je među-narodnim smjerovima razvoja medicinskih knjižnica i medicin-skog knjižničarstva. Okolina u kojoj djeluju medicinske knjižnice neprekidno se mijenja, a medicinskim knjižničarima svakodnev-no se postavljaju novi izazovi čije rješavanje zahtijeva uklopljen-ost u korisničku zajednicu i usvajanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje novih, složenih zadaća. Medicinske knjižnice danas podržavaju prihvaćene metode učenja, poučavanja i istraživanja te postaju dijelom znanja i iskustva ustanove u kojoj djeluju, organizirajući i promičući znanje koje je u njoj nastalo. Slijedeći taj put, SMK kontinuirano uvodi nove i poboljšava postojeće usluge te proaktivno djeluje među svojim korisnicima.

Od 1989. do 2013. SMK je vodila prof. dr. sc. Jelka Petrak, a od 2014. voditeljica Knjižnice je dr. sc. Lea Škorić.

Djelatnost Središnje medicinske knjižnice od 2007. do 2017.

Danas SMK djeluje na tri lokacije, pri čemu svaku od njih čini jedna ili više čitaonica, police s građom i prostor za djelatnike. Dio SMK-a smješten u staroj zgradi Dekanata (Šalata 3) sadržava zbirku monografske građe te magistarske i doktorske radove

obranjene na MF-u. To je ujedno i prvi, „povijesni“ prostor Knjižnice koji je zbog toga zadržao izgled kakav je imao pri os-nivanju SMK-a. Zbirka knjiga obuhvaća više od 40 000 svezaka. Najstarija knjiga u zbirci je prvi svezak Bibliothek der neuesten medizinisch-chirurgischen Literatur, objavljen u Beču 1789.

U novijoj zgradi na istoj lokaciji nalazi se središnji dio Knjižnice s tri čitaonice namijenjene ponajprije studentima te s opsežnom zbirkom udžbenika (na hrvatskome i engleskom jeziku) i dru-ge građe propisane nastavnim planom i programom MF-a. Korisnicima čitaonica na raspolaganju je sedam računala te bežična mreža koja omogućuje povezivanje vlastitih uređaja i pristup svim e-izvorima. U spremištu je, na otvorenim poli-cama i u zatvorenim pokretnim regalima, pohranjena većina časopisnog fonda. Zbirka znanstvenih medicinskih časopisa ima više od 1300 naslova i više od 50 000 svezaka, s tim da su neki od najpoznatijih medicinskih časopisa dio zbirke od samoga početka njihova izlaženja (primjerice, Archiv fuer Anatomie od prvog sveska 1834., Index Medicus od trećeg sveska 1881. itd.). U tom se prostoru pružaju i usluge foto-kopiranja i skeniranja knjižnične građe. Prostor za djelatnike opremljen je računalima i mrežnim pisačem.

Medicinska knjižnica Rebro (Kišpatićeva 12), najveća hrvatska zbirka kliničke medicinske literature, djeluje u prostoru Edu-kacijskog centra MF-a pri KBC-u Zagreb. Prostor je obnov-ljen i opremljen 2003. Većina korisničkih radnih mjesta ima i računalo s mrežnim pristupom informacijskim izvorima. Knjižnica je poglavito namijenjena djelatnicima KBC-a Zagreb i studentima viših godina MF-a.

Knjižnica Klinike za ženske bolesti i porode (Petrova 13) pri-kuplja građu s područja ginekologije i porodništva. To je prva knjižnica koju je MF osnovao pri nekoj svojoj klinici (1920.). U

Najstarija knjiga i najstariji časopis u fondu SMK-a.

220 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. – 2017.

knjižnici se nalaze najprestižniji međunarodni časopisi s tog područja u neprekidnom dugogodišnjem slijedu (primjerice, American Journal of Obstetrics and Gynecology od 1922.) te vrijedna zbirka specijaliziranih knjiga. Ima prostranu čitaonicu s računalima te prostor za djelatnika.

Središnja medicinska knjižnica usluge pruža poglavito studen-tima i nastavnom osoblju MF-a te zdravstvenom osoblju KBC-a Zagreb, ali je otvorena svima kojima su potrebne medicinske informacije. Izravno ili na zahtjev, korisnicima je omogućen slo-bodan pristup cjelokupnom fondu. Uz svoje redovite zadaće, SMK je u navedenom razdoblju posebnu pozornost usmjerio prema novim uslugama što proizlaze iz potreba okoline u ko-joj djeluje, poput bibliometrijskih analiza, povećanja vidljivosti znanstvene produkcije matične ustanove, podučavanja kao potpore razvoju informacijske pismenosti i istraživačkih spo-sobnosti studenata, upravljanja e-izvorima.

Osim fizičkog prostora Knjižnice, koji je dostupan od jutra do kas-nih večernjih sati, SMK je uključen i u virtualni svijet. Knjižnica je putem mrežnih stranica, stručnih web servisa i društvenih mreža neprekidno i na svakome mjestu na usluzi svojim korisnicima.

Stručna obrada građe sukladno međunarodnim standardima

U kataloškoj obradi građe primjenjuju se nacionalni i međunarodni standardi (MARC 21, ISBD…) radi ujednačivanja obrade i uspostave jedinstvenoga integriranog sustava visokoškolskih i znanstvenih knjižnica Republike Hrvatske.

Sadržajna obrada građe te izgradnja stručnoga i predmetnog kataloga još se od 1950-ih godina temeljila na međunarodnim načelima i standardima poput onih Nacionalne medicinske

Prostor Knjižnice u staroj zgradi Dekanata.

�Čitaonice u novom Dekanata, u tom prostoru tradicionalno se održava i Noć knjige (donja slika).

Prostor Knjižnice u KBC-u Zagreb na Rebru.

VII. SREDIŠNJA MEDICINSKA KNJIŽNICA 221

knjižnice SAD-a. To iskustvo SMK je ugradio u izradu biblio-grafija nastavnika MF-a i u izgradnju bibliografske baze Bio-medicina Croatica, koja je 1980-ih godina bila dijelom širega bibliografskog sustava. Danas se ta izvrsnost očituje u suradnji sa spomenutom američkom knjižnicom u prevođenju tezau-rusa Medical Subject Headings (MeSH) i stvaranju višejezičnog metatezaurusa Unified Medical Language System (UMLS), pri čemu je SMK odgovoran za hrvatsku inačicu MeSH-a.

Bibliometrijske analize

Bibliometrijske analize nužan su preduvjet izbora u znanstveno i/ili nastavno zvanje, prijave sveučilišnih, nacionalnih i međunarodnih projekata, dodjele pojedinih nacionalnih nagrada i sl. Knjižničari SMK-a imaju bogato iskustvo u složenim pretraživanjima baza podataka te u obradi bibliometrijskih podataka za individualne i institucijske potrebe. Bibliometrijske analize daju podlogu i za kvantitativnu prosudbu znanstvenoga djelovanja visokih učilišta. Osim analize znanstvene produktivnosti na zahtjev pojedinaca i pripreme podataka za ispunjavanje individualnih akademskih kartica, SMK prikuplja i obrađuje bibliometrijske podatke za sve potrebe MF-a, poput postupaka reakreditacije, prosudbe znanst-vene produktivnosti pojedinih katedri, prijave i praćenja znanst-venih projekata, statistička izvješća i sl.

Upravljanje e-izvorima

Kako bi se djelatnici MF-a mogli uspješno baviti poučavanjem, istraživanjem i kliničkim radom, potrebna im je sveobuhvatna in-formacijska infrastruktura. Dio te infrastrukture svakako je i pris-tup kvalitetnim i ažuriranim izvorima medicinskih informacija na radnome mjestu, ali i izvan njega. SMK sustavno prati sadržajne i tehnološke trendove u znanstvenom izdavaštvu i kompetent-no sudjeluje u odabiru izvora. Knjižničari iz SMK-a redovito su uključeni u povjerenstva za odabir elektroničkih časopisa i baza podataka za koje se plaća pretplata na nacionalnoj razini. Pris-tup izvorima koji osigurava Ministarstvo znanosti i obrazovanja MF redovito dopunjuje specijaliziranim medicinskim izvorima izdvajajući za to znatna sredstva. Djelatnici SMK-a pri tome su zaduženi za izbor, administraciju, promociju i edukaciju korisnika za učinkovito korištenje izvorima za koje se plaća pretplata.

Nastavna djelatnost

Stjecanje informacijske pismenosti preduvjet je uspješnog svladavanja obveznoga studija i cjeloživotnog učenja. Slijedeći tradiciju koja svoj početak ima u 1960-im godinama,7 knjižničari SMK-a uključuju se u programe diplomskoga i poslijediplomskog studija oblikujući obrazovne module un-utar obveznih predmeta ili izborne kolegije koje provode u suradnji s nastavnicima različitih katedri. Svi ti sadržaji odnose

se na svladavanje znanja i vještina učinkovitog pronalaženja, upravljanja, kritičkoga vrednovanja i pravilne upotrebe medi-cinskih informacija.8

U programu integriranoga preddiplomskoga i diplomskog studi-ja medicine SMK je uključen u obvezni kolegij Uvod u znanst-veni rad u medicini te u izborne predmete Važno je naći valjan dokaz i Kako izraditi diplomski rad, koje je SMK samostalno ob-likovao. U poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na hrvatskome i engleskom jeziku knjižničari iz SMK-a sudjeluju u nastavi kolegija Struktura, metodika i funkcioni-ranje znanstvenog rada, a u poslijediplomskim specijalističkim studijima u kolegiju Opće kompetencije liječnika specijalista – modul Liječnik – učitelj i učenik. Knjižničari SMK-a uključeni su i u provedbu sličnih programa o strukturi i metodologiji znanstvenog rada i na drugim učilištima, primjerice na Filo-zofskom fakultetu te Fakultetu elektronike i računarstva, Viso-kome zdravstvenom učilištu u Zagrebu, kao i na MF-u u Splitu. O specifičnostima akademskoga i medicinskog knjižničarstva djelatnici SMK-a poučavaju i studente Informacijskih znanosti u sklopu njihova redovitog studija, ali i tijekom pripreme za pola-ganje državnoga stručnog ispita. Na nastavnim bazama MF-a SMK održava specijalizirana predavanja i radionice na zahtjev.

Institucijski repozitoriji

Iskorak prema objedinjavanju i čuvanju znanja koje stvara MF napravljen je stvaranjem i održavanjem Repozitorija Medicin-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.9 Repozitorij sadržava slo-bodno dostupni digitalni oblik cjelovitih tekstova objavljenih radova djelatnika MF-a. U nj se pohranjuju članci objavljeni u znanstvenim časopisima, cjeloviti tekstovi doktorskih radova obranjenih na MF-u, cjeloviti tekstovi objavljenih kongresnih priopćenja te knjige i poglavlja u knjigama. Repozitorijem se promiče otvoreni pristup znanstvenim informacijama te potiče bolja vidljivost znanstvenoga rada djelatnika MF-a. O tome svjedoči i činjenica da su tijekom deset godina posto-janja repozitorija korisnici više od 900 000 puta radove iz njega učitali na vlastita računala.

Broj radova u Repozitoriju MF-a, udio slobodno dostupnih cjelovitih tek-stova i njihova visoka korištenost (prosinac 2016.).

Dr Med zasebni je repozitorij na koji se pohranjuju diplom-ski i završni radovi studenata MF-a i dio je zajedničkoga pro-jekta Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitoriji) hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica te Sveučilišnoga računskog centra Zagreb. Medicinski fakultet partnerska je ustanova i potpisnik Sporazuma o suradnji na razvoju i održavanju sustava, a SMK jedan je od najaktivnijih sudionika

222 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. – 2017.

projekta s jasnom orijentacijom prema otvorenom pristupu. Tijekom godine dana od uspostave tog repozitorija diplomski radovi studenata MF-a učitani su više od 16 000 puta.

Suradnja SMK-a na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Svojim znanjem i iskustvom SMK je sudjelovao u mnogim ak-tivnostima na sveučilišnoj razini, pri čemu treba istaknuti i su-radnju s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, središnjom knjižnicom Sveučilišta u Zagrebu. Osim toga, SMK pruža stručnu potporu svim hrvatskim medicinskim knjižnicama. To se osobito očitovalo tijekom provođenja projekta Sustav znanstvenih infor-macija RH, a trajno se ogleda u intenzivnoj međuknjižničnoj po-sudbi. Na međunarodnoj razini najistaknutiji je doprinos SMK-a vidljiv u već spomenutoj suradnji u izradi UMLS-a.

SMK kao sudionik i voditelj projekata

Središnja medicinska knjižnica bila je koordinatorom za područje biomedicine nacionalnog projekta Sustav znanst-venih informacija Republike Hrvatske, tijekom kojega su se os-tvarivale zadaće opremanja knjižnica, uvođenja novih usluga i stručnog osposobljavanja knjižničara u sustavu akademskih i znanstvenih ustanova.

Knjižnica je sudjelovala u realizaciji Tempus projekta Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu koji je vodila Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Od 2007. do 2010. SMK je vodio znanstveni projekt Prijenos znanstveno utemeljenih medicinskih dokaza u kliničku prak-su što ga je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Rezultat tog projekta je i nova mrežna usluga SMK odgovara na Vaše kliničko pitanje.

Danas je SMK dio projektnog tima koji radi na izgradnji skup-nog kataloga hrvatskih akademskih knjižnica i među ključnim je sudionicima projekta uspostave nacionalnog sustava digi-talnih akademskih repozitorija Dabar.

Medical Information Conference Croatia (MICC)

Godišnja korisnička konferencija o medicinskim informaci-jama MICC koju organizira SMK jedina je takva konferencija u Hrvatskoj i regiji. Okuplja one koji stvaraju medicinske in-formacije i koriste se njima (istraživače, liječnike, medicinske sestre i sl.) i one koji im u tome pružaju potporu (medicinske knjižničare, urednike medicinskih časopisa i sl.). Svake se go-dine razgovara o jednoj ili više tema koje dominiraju infor-macijskim prostorom medicinskih znanosti, a skup podržava i Hrvatska liječnička komora njegovim redovitim uvrštavanjem u popis skupova trajne medicinske izobrazbe.

Znanstveni i stručni radovi

Djelatnici SMK-a objavili su od 2006. do 2016. sedam po-glavlja u udžbenicima MF-a te dva poglavlja u monografi-jama s područja knjižničarstva. Objavljeno je 25 znanstvenih i stručnih radova u časopisima indeksiranima u bibliografskoj bazi Scopus, koji su citirani 72 puta.

U navedenom razdoblju djelatnici SMK-a sa svojim su izlaganji-ma aktivno sudjelovali na tridesetak domaćih i međunarodnih konferencija.

Disertacije djelatnika SMK-a u razdoblju 2006. – 2016.:

• Helena Markulin. Uloga medicinskog knjižničara u postupku pronalaženja znanstveno utemeljenih dokaza potrebnih u medicinskoj praksi. Sveučilište u Zagrebu: Filozofski fakultet, 2012.

• Lea Škorić. Tezaurus MeSH kao okvir za analizu predmetnih odrednica u sadržajnoj obradi hrvatske medicinske litera-ture. Sveučilište u Zagrebu: Filozofski fakultet, 2013.

Bivajući često korak ispred ostalih, SMK je svih svojih 70 go-dina predviđao potrebe sredine u kojoj je djelovao, rješavao nedostatke i približavao se onima kojima je medicinska infor-macija bila potrebna. Pouzdana i neupitna potpora matične ustanove svih je tih godina bila osnovom širenja SMK-a i pružanja usluga sukladnih najvišim međunarodnim standardima.

Literatura

1. Rakovac L. Glavna skupština sbora liječnika Kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu dne 25. siečnja 1897. Liječ Vjesn. 1897; 19(2): 59.

2. Predgovor. U: Kr. hrv. sveuč. knjižnica. Popis medicinskih djela Kr. hrv. sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zagreb: Naklada „Zbora liječnika“; 1914.

3. Lahman N. Središnja medicinska knjižnica. Sveučilišni list. 1952; 3(36-37): 5-6.

4. Zapisnik IV. redovite sjednice Medicinskog fakulteta održane 22. studenog 1946. godine. (Dostupno u arhivi Medicinskoga fakulteta.)

5. Zapisnik prve sjednice Knjižničnog odbora održane 12. siječnja 1949. godine. (Dostupno u arhivi Medicinskoga fakulteta.)

6. Anisja Čečuk (1931. – 1989.). Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 1989; 32: 255-7.

7. Horvat A. Životopis Ljerke Markić-Čučuković. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 1997; 40: 9-13.

8. Škorić L, Markulin H, Petrak J. Informacijska pismenost u visokoškolskom kurikulumu: sustavni pristup Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Čitalište. 2014; (24): 9-15.

9. Markulin H, Šember M. University of Zagreb Medical School Re-pository: promoting institutional visibility. Croat Med J. 2014; 55: 89-92.