��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

29. džumade-l-uhra 1432. 29. džumade-l-uhra 1432. •• 1.juni 2011. 1.juni 2011. • • Broj 215 Broj 215 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

U prepunoj sali Kulturnog centra u Novom Pazaru, u prisustvu najviših zvani�nika Islamske zajednice, roditelja, rodbine i prijatelja, u subotu 21.

maja 2011. godine održana Sve�ana akademija 499. generacije maturanata i 12. generacije maturantica „Gazi Isa-beg“ medrese.

SOLIDARNOST NA DJELUTARIK RAMADAN U SANDŽAKU

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

����������������� �������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 215/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

Kako neko re�e: „Bilo bi nenor-malno da se ovdje stvari odvijaju nor-malno.“ Ono što se u civiliziranom, demokratskom svijetu drži potpu-no logi�kim i prirodnim procesom, u zemlji Srbiji se po ko zna koji put odvija obrnuto. Srbija je teška srca, zorom, uhapsila svoga generala jer je na to natjeraše „opasni“ Zapadnjaci, ali joj niko ne može oduzeti pravo da žali i pati. A žale i pate mnogi, od žutih demokrata do crvenih socijali-sta. Fašisti lome, galame i opet u Sr-biji, u centru Beograda, vi�u anticivi-lizacijsku brojalicu: „Nož, žica, Sre-brenica!” Mogu da se ponašaju anti-civilizacijski kada predsjednik države prilikom obra�anja javnosti o hapše-nju Ratka Mladi�a izgledaše kao da je sve svoje pokopao - vidno žalostan, iznerviran i nervozan. Takvim make up-om svima je poslao jasan signal da mu je jako žao zlo�inca, bošnja�kog dželata. A još kad se uzme u obzir da su mnogi politi�ki subjekti svo-jim prigodnim odijelima za žalosne prilike i privatnim posjetama zlo�in-cu, poput predsjednice srpske skup-štine i nekih drugih monstrumovih prijatelja, pokazali žal što je zlo�inac uhapšen, onda ne �udi fašisti�ko div-ljanje i pozivanje na dovršavanje Rat-kovog posla. Imali su fašisti sasvim dobar šlagvort za svoje divljanje pri-premljen od blijedih, požutjelih de-mokrata, te sa pravom mogu da misle kako je nož i dalje osnovna alatka po-jedinih srpskih generala i politi�ara.

Dobro je što je srpski režim smo-gao snage da uhapsi zlo�inca, ali se postavlja pitanje iskrenog odnosa prema genocidu, ako nizašta drugo ono zato što je hapšenje uslijedilo nakon pritiska zvani�nog Zapada i tek nakon mnoštva obmana, zamaja-vanja svjetske i naše javnosti raznim policijskim komedijaškim perfor-mansama, te u tu svrhu politikant-skim govorancijama srpske vladaju�e garniture. Sjenku na hapšenje baca i medijska kampanja koja je uslijedila nakon uhi�enja generala heroja Ge-

nocida. Neko primijeti kako su po-jedine srpske redakcije integrisane u Demokratsku stranku odmah po�e-le sa neumjesnim aspektima i ne�o-vje�nim pitanjima poput onog: „Ko-liko je Mladi� koštao Srbiju?“ Pravo pitanje glasi: „Koliko je Mladi� ko-štao Srebrenicu i nedužne bošnja�ke žrtve?“ Tako su mediji po�eli da ra-�unaju koliko je država potrošila para i kako ne�e morati više da troši ogro-mne novce na hapšenje ratnog zlo-�inca koji je za vrijeme dok se krio debelo uljuljkan u državnoj hladovini uštedio ni manje ni više nego 47.000 eura neispla�enih penzija za minuli rad vršenja ratnog zlo�ina, raspame-�ivanjem, silovanjem, klanjem, pu-canjem u potiljak i formiranjem pri-marnih i sekundarnih grobnica. Zlo-�incu se za genocid ispla�uje, ovdje u zemlji Srbiji. Neko je ve� izra�unao da država nema kud nego da zlo�in-cu isplati 5,88 eura po ubijenoj mu-slimanskoj glavi na podru�ju Srebre-nice. Skupa li je bošnja�ka glava, po-sebno na ovoj krizi i recesiji. Tako to rade režim i mediji u Srbiji. A niko da se sjeti i uputi zvani�no izvinjenje Bosni, Bošnjacima, Srebrenici i poro-dicama žrtava zbog sramnog genoci-da i sramnog ponašanja vlasti koja je sve ove godine znala gdje je zlo�inac, a ništa nije uradila da ga ranije uhapsi i privede pravdi.

Pohvalan je iskorak hapšenja zlo-�inca što Srebrenicu dovijeka obi-lježi genocidom, ali ostavlja ja�i uti-sak njegovo jadno psihofizi�ko sta-nje. Ostario, osijedio, senilan, sui-cidan, na momente morbidan, kažu da teško drži vodu, pa �esto bude i mokar. Jah, šta li bi od onolike sile? A silan je bio nad nedužnim ženama i djecom.

Javnosti je sa žaljenjem predo�eno teško stanje Mladi�evo, ali i njegovo junaštvo i kolegijalnost jer je uhap-šen sa dva pištolja, u oba metak u ci-jevi, pa je mogao da pobije policajce, ali nije jer on „ni mrava ne bi zgazio“, a kamoli da ubija nedužne ljude. Kao

nagradu za pacifizam i juna�ku pre-daju dobio je jagode, koje je sam tra-žio, i televizor, i ruske klasike i još ponešto. Sve to od demokratske vla-sti dato je �ovjeku što je djeci u Po-to�arima dijelio lizalice, pa ih potom slao na put bez povratka. Mnoge bo-sanske majke ni danas ne znaju gdje je vje�ito kona�ište njihove djece, a Ratko ogrnut pažnjom srpske vlasti nastavlja da nare�uje i zahtijeva - va-ljda mu je to profesionalna deforma-cija. Upada u o�i to što državna vlast odaje po�ast heroju genocida, bez imalo stida i srama, a o griži savje-sti da i ne govorimo. Umjesto da se pokriju ušima i sve vijesti o zlo�incu svedu na minimum, režim se utrkuje ko �e obimniju po�ast generalu uka-zati. Na taj na�in demokratska vlast, koju najve�im dijelom �ine Demo-krate, šalje poruku, posebno nama Bošnjacima, da genocid koji nam se desio nije za njih ništa ozbiljno, a ni strašno, te da je mnogo strašnije i ža-losnije što je kona�no njegov izvrši-telj pao, i to tek nakon mnoštva pri-tisaka i nakon godina iš�ekivanja po-rodica njegovih žrtava na pravdu. Eu-forija koja je iskazana od strane srp-ske vladaju�e elite odavanjem po�asti ratnom zlo�incu pokazuje svu bijedu neiskrenog i cini�nog odnosa prema genocidu nad Bošnjacima, a ujedno stavlja u obavezu nama živima da ge-nocid nikada ne zaboravimo, te da ga se uvijek sje�amo, a posebno podmu-klosti onih što se demokratama zovu i svoj genocidni nastup svilenim ru-kavicama izvode.

Hapšenje Ratka Mladi�a nije ga-rant da se genocid ne�e ponoviti, niti je to skidanje ljage sa bilo koga. Isko-rak u pravcu zaštite od ponavljanja genocida jeste donošenje deklaracije u kojoj �e se genocid nazvati pravim imenom, te donošenje zakona kojim �e se kažnjavati i najmanji pokušaj negiranja genocida. U suprotnom �emo još dugo po Srbiji slušati an-ticivilizacijsku brojalicu: „Nož, žica, Srebrenica!”

Dobro je što je srpski režim smogao snage da uhapsi zlo�inca, ali se postavlja pitanje iskrenog odno-sa prema genocidu, ako nizašta drugo ono zato što je hapšenje uslijedilo nakon pritiska zvani�nog Zapada i tek nakon mnoštva obmana, zamajavanja svjetske i naše javnosti raznim policijskim komedijaškim performansama, te u tu svrhu politikantskim govorancijama srpske vladaju�e garni-ture. Sjenku na hapšenje baca i medijska kampanja koja je uslijedila nakon uhi�enja generala heroja genocida. Neko primijeti kako su pojedine srpske redakcije integrisane u Demokratsku stranku odmah po�ele sa neumjesnim aspektima i ne�ovje�nim pitanjima poput onog: „Koliko je Mladi� koštao Srbiju?“ Pravo pitanje glasi: „Koliko je Mladi� koštao Srebrenicu i nedužne bošnja�ke žrtve?“

S R B I J A J E T E Š K A S R C A , Z O R O M , U H A P S I L A S V O G A G E N E R A L A

Heroj genocida

6 1. JUNI 2011.

SLUŽBENI RETROVIZOR

Tarik Ramadan u Sandžaku

Prof. dr. Tarik Ramadan, predava� islamskih studija na Oxford univerzitetu i jedan od naj-eminentnijih islamskih u�enjaka današnjice

boravio je u dvodnevnoj posjeti Islamskoj zajedni-ci gdje je održao predavanje na temu „Islam i mu-slimani u Evropi – izazovi i perspektive“.U okviru svoje posjete profesor Ramadan je po-sjetio Fakultet za islamske studije, Internacional-ni univerzitet, mušku i žensku Medresu, redakci-ju „Glasa islama“, a na kraju posjete ga je primio i glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zu-korli�.Glavni muftija i dr. Ramadan su razgovarali o ko-ordinaciji i saradnji na polju ja�anja islama i razvo-ja islamske misli na podru�ju Balkana i Zapadne Evrope, te razmijenili mišljenja o mnogim pita-njima sa kojima se susre�u evropski muslimani u praktikovanju srednjeg puta. Uglednog profesora tom prilikom Glavni muftija je upoznao i sa kon-cepcijom Islamske zajednice i razvojnim projekti-ma na polju vjere i obrazovanja.Prof. dr. Tarik Ramadan ro�en je 1962. godine u Švicarskoj. Sin je dr. Se'ida Ramadana i unuk Ha-sana el-Bennaa, osniva�a najve�eg i najuticajni-jeg savremenog islamskog pokreta „Muslimanska bra�a“. Školovao se na Zapadu, a islamske znanosti u�io je i pred svojim ocem koji je i sam bio veoma u�en �ovjek. Tarik Ramadan je magistar filozofije i francuske književnosti, a doktorirao je islamske studije na Arapskom univerzitetu u Ženevi. Pored Oxforda profesor Ramadan je gostuju�i profesor u Kataru, Maroku i Japanu. Napisao je oko 80 knjiga, a neke od njih su prevedene i na bosanski jezik.

U VLADU KANTONA ZABRANJEN ULAZAK PSIMA I VJERSKIM SLUŽBENICIMA

VIJESTI

Vlada Kantona Sarajevo zabranila je psima i vjerskim službe-nicima ulazak u Vladine institucije. O zabrani ulaska psima i vjerskim službenicima u Vladu Kantona Sarajevo javnost

je informisana putem dnevnog lista „Oslobo�enje“, od 10.05.2011. godine na stranici 10.

Naime, karikaturista Mirza Ibrahimpaši� (ina�e karikaturista koji je 2009. u istoj ovoj novini �asni Kur'an nazvao Kujan) objavio je u Oslobo�enju, uz tekst o vjeronauci, ilustraciju vrata na kojima piše Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (sa strane se dije-lom vidi dio natpisa Bosna i Hercegovina, Kanton Sarajevo), zatim na tim vratima su prekrižene slike psa, ahmedije, katoli�ke i pravoslavne kape s križom i lik ortodoksnog Jevreja, što implicira da je njima za-branjen ulaz u Ministarstvo, a time i cijelu Vladu.

Povijest je zabilježila sli�ne natpise: „Zabranjen ulaz psima i Ki-nezima“, „Zabranjen ulaz psima i Jevrejima“ (Jevreji su tada završili u konc-logorima i holokaustu), a evo ideološki prvoborci agresivnog ateizma, da li u ime Vlade Kantona Sarajevo ili po svojoj želji, tom nizu pridodadoše novu zabranu - zabranu ulaska u Vladu Kantona Sa-rajevo psima i vjerskim službenicima �etiriju tradicionalnih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Nasilje u ime ideologije dobrim dijelom je obilježilo XX vijek. Pored fašizma i nacizma, marksisti�ko-komunisti�ka ideologija spada u vrh ljestvice po obimu i brutalnosti inspirisanog i po�injenog nasilja i terora u ime partije i borbe protiv Boga. U staljinisti�kim progoni-ma su stradali milioni ljudi. Zlo�ini u Kambodži tokom '70-tih godi-na prošlog vijeka su pokazali da se genocid može �initi i protiv svojih sunarodnika. Crveni Kmeri su po�inili stravi�an zlo�in genocida nad svojim narodom iz ideoloških razloga, pokušavaju�i ostvariti agrarnu reformu i marksisti�ku utopisti�ku viziju društva ubivši oko milion i po ljudi koji su proglašavani neprijateljima režima. Ideologija može ubijati vlastiti narod.

Ovakvim karikaturama šta to bosanskohercegova�kim vjernicima poru�uju doma�i „crveni kmeri“? Izgleda da su današnji komunisti�ki potomci agresivniji i brutalniji od revolucionara i politi�kih komesa-

ra nakon II svjetskog rata. Nije poznato da su oni vjerske službenike izjedna�avali sa psima i oglašavali im zabranu ulaska u državne insti-tucije. Današnji agresivni antiteisti, �ini se, spremni su na sve, samo ako im zapadne šaka. U vrlo kratkom roku su pokazali šta im je glav-ni problem. Problem je vjeronauka, posebno islamska vjeronauka. Nisu problem nasilje, narkomanija, pedagoški standardi, nezaposle-nost, ekonomski razvoj, niti bilo šta drugo, nego se prvo treba obra-�unati sa islamskom vjeronaukom.

A da karikatura u „Oslobo�enju“ nije izolovani slu�aj ili incident, pokazao je magazin „Dani“ koji je u br. 725, od 06.05.2011. godine objavio ilustraciju od istog karikaturiste u kojoj stoje pored dvojice vjerskih lidera, reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceri�a i kardinala Vinka Pu-lji�a, dvoje djece, ono sa šahovnicom gazi Kur'an, a ono sa fesom na glavi gazi Bibliju. Dakle, Bošnjaci trebaju gaziti Bibliju, a Hrvati tre-baju gaziti Kur'an da bi se uspostavilo obrazovanje po mjeri i želji ak-tuelnih protagonista progona vjere!? Samo gaženjem Kur'ana i Biblije može se uspostaviti mir i stabilnost, komunisti�ko bratstvo i jedin-stvo!? Ove blasfemi�ne karikature o�ito su znak osokoljenja i odvaž-nosti, aktuelizacije projekta gaženja i ponižavanja religijskih svetinja i novog zajedni�kog medijsko-politi�kog poduhvata izgona vjere iz javnog prostora.

Podsje�anja radi, u kratkom periodu vladavine bivših komunista od 2000. do 2002. pokrenuta je serija montiranih sudskih procesa i progona ljudi. Svi montirani procesi pali su na sudovima. Sjetimo se Pogorelice, generala Bahte, procesa protiv Hasana �engi�a i brojnih spiskova koji su tada napravljeni. U novom mandatu bivši komunisti su krenuli da se obra�unaju sa vjeronaukom, i to islamskom, odno-sno tamo gdje su Bošnjaci u ve�ini. Dakle, agresivni ateisti i bivši ko-munisti moraju se s nekim ili ne�im obra�unavati, nekoga progoniti, odrediti neprijatelje i pokrenuti ideološke ofanzive.

Ipak, nadati se da �e se Vlada Kantona Sarajevo ograditi od ove prijete�e i ponižavaju�e karikature i njene poruke, te osuditi pokušaje da se u njeno ime šalju ovakve zastrašuju�e poruke vjernicima. Prešu-�ivanje ove agresivne poruke bilo bi skandalozno.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠ�U RIJASETA

NERMIN GICI�

BROJ 215/XV 7

Poplava koju je iza-zvala Trnavska ri-jeka izlijevanjem u

ponedjeljak 23. maja 2011. godine ostavila je pustoš u dolini ove rijeke, od njenog uš�a u Jošanicu na �erimi-�inici, pa sve do Pljevljana i Gornje Trnave.

Stradale su ku�e, auto-mobili, mašine, stoka i po-ljoprivredno zemljište, a nanosi blata i ila su na po-jedinim mjestima debljine preko metar. Bujica je Ha-runu Rašljaninu odnijela ci-jelu ku�u i poku�stvo, tako da ni temelji nisu ostali.

Islamska zajednica i Centar za humanitarni rad „Hajrat“ su odmah nakon poplave reagovali i dele-gacija Islamske zajednice, koju su �inili Sead-ef. Ša�i-rovi� - predsjednik Medžli-sa, mr. Enver-ef. Omerovi� - glavni imam i Mirsad-ef. Be�irovi� - direktor „Haj-rata“, obišli su poplavljeno podru�je i na licu mjesta se uvjerili koja je vrsta pomo�i ugroženima najpotrebnija.

Predsjednik Medžlisa IZ-e Novi Pazar Sead-ef. Ša�irovi� je ovom prilikom rekao:

„Mi smo tu da iskaže-mo bratsku i ljudsku po-dršku mještanima ovog na-selja i u�init �emo sve što je u domenu naše mo�i da pomognemo. Svi ljudi, bez

obzira na vjersku i nacio-nalnu pripadnost, trebaju o�ekivati pomo� od Islam-ske zajednice i od muslima-na. O�ekujemo i da država brzo reaguje i da gra�ani ne�e biti prevareni, te da �e pomo� od države sti�i u Novi Pazar kako je stigla u selo Jaša Tomi�, Kuršumli-ju, Zaje�ar i druge poplav-ljene dijelove Srbije. O�e-kujem da vlast ovoga puta ne�e ukaljati obraz ve� da �e pomo�i ovom narodu“, rekao je Ša�irovi�.

U �etvrtak je Glavni muftija održao konferen-ciju za štampu na kojoj je pozvao muslimane da se uklju�e u akciju pomo�i postradalom podru�ju.

„Uputio sam pismo vr-hovnom poglavaru Islam-ske zajednoce, reisulemi Mustafi-ef. Ceri�u, i oba-vijestio ga o tome šta se desilo u Novom Pazaru i zamolio ga da se Islamska zajednica u Bosni i Her-cegovini uklju�i u akciju kako bi pomogla Islam-skoj zajednici u Srbiji i nje-nom Centru za humani-tarni rad. O�ekujem po-zitivan odgovor. Islamska zajednica �e nakon džume namaza u petak 27. maja organizovati akciju sedža-da, �ime �e otpo�eti ak-tivnost sakupljanja sredsta-va, a nakon džume nastavit

�e se u svim kancelarijama Islamske zajednice i džami-jama. Svjesni smo da nisu samo materijalna sredstva i novac potrebni i poziva-mo gra�ane da se uklju�e i davanjem drugih oblika pomo�i, kao što su odje-�a, obu�a i hrana, a tako�er �emo nakon džume otpo-�eti i sa akcijom upisa vo-lontera koji �e biti upu�eni na podru�je ugroženo po-plavom jer je fizi�ka snaga jako potrebna obzirom na nužnost �iš�enja ku�a od rije�nih nanosa“, rekao je

Glavni muftija na konfe-renciji za štampu.

Muslimani su se odazva-li pozivu Glavnog muftije i u petak su postavljene sed-žade u džamijama, a prija-vio se i veliki broj volontera da fizi�kim radom pomo-gne ugroženom podru�ju.

Islamska zajednica i CHR „Hajrat“ su u subo-tu organizovali oko stoti-nak dobrovoljaca i neko-liko gra�evinskih mašina koji svakodnevno pomažu mještanima u raš�iš�avanju blata i mulja koje je rijeka nanijela.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� je u subotu po-sjetio ugroženo podru�je i susreo se sa postradalima i tom prilikom izjavio:

„Došao sam da, pored akcije koju smo pokrenu-li, dam i moralnu i simbo-li�nu podršku ovim ljudi-ma koji su pogo�eni po-plavom. Došao sam da bih obišao njih, ali i da bih obi-šao aktiviste Islamske za-jednice koji su na terenu kako bi svojim dobrovolj-nim radom pomogli u ra-š�iš�avanju posljedica. Ak-cija ozbiljno te�e, a i re-isulema dr. Mustafa Ceri� je u svojoj hutbi pozvao sve Bošnjake da se uklju-�e u ovu akciju. Pored san-dža�kog prostora i u svim džamijama u Bosni i Her-cegovini je pokrenuta akci-ja prikupljanja pomo�i. To

držimo jako važnim, kako zbog stvarne potrebe za pomo� ovim ljudima, tako i zbog potvrde zajedniš-tva i nacionalnog jedinstva koje je potrebno u svim si-tuacijama, a posebno u ova-kvim. Ovo je jako važno jer kada ste svjesni stanja svoga brata koji je u teškoj situaciji, onda ste mu pravi brat. Ponosan sam što se to jedinstvo ovoga trenut-ka pokazuje i na ovaj na�in, i u Sandžaku i u Bosni i Hercegovini, tako da �emo brzo imati rezultate ove fi-nansijske akcije i vrlo brzo �e ta pomo� biti dostavlje-na ljudima kojima je najpo-trebnija“, rekao je Glavni muftija.

Muftija je izrazio zado-voljstvo da je akcija uklju-�ivanja Islamske zajednice dala rezultate i da je Vojska poja�ala svoju aktivnost, kao i Gradska uprava:

„To samo potvr�uje da kada se Islamska zajednica uklju�i tu ima direktne i in-direktne koristi, a nama je najbitnije da tu ima koristi za ljude kojima je pomo� potrebna“, rekao je muftija Zukorli�.

Glavni muftija se na kraju zahvalio svim orga-nizacijama i pojedincima iz cijele Srbije koji su se do sada odazvali pozivu i upu-tili pomo� u Novi Pazar.

Muftija je izrazio zadovoljstvo da je akcija uklju�ivanja Islamske zajednice dala rezultate i da je Vojska poja�ala svoju aktivnost, kao i Gradska uprava: „To samo potvr�uje da kada se Islamska zajednica uklju�i tu ima direktne i indirektne koristi, a nama je najbitnije da tu ima koristi za ljude kojima je

pomo� potrebna“, rekao je muftija Zukorli�.

Solidarnost na djeluI S L A M S K A Z A J E D N I C A P R I K U P L J A P O M O � Z A P O P L A V L J E N E U N O V O M P A Z A R U

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

RASPORE�IVANJE RADNIH GRUPA AKTIVISTA IZ-e ZA ODLAZAK NA TEREN U CILJU RAŠ�IŠ�AVANJA ŠTETE NANIJETE POPLAVAMA

8 1. JUNI 2011.

Prvih deset godina postojanja Fakul-teta za islamske

studije, prve visokoškolske ustanove u Sandžaku, obi-lježeno je trodnevnom ma-nifestacijom koja je obu-hvatila izložbu knjiga Izda-va�ke ku�e „El–Kelimeh“, nau�ni skup „Pet stotina i pedeset godina obrazova-nja u Sandžaku“ i Sve�anu akademiju i dodjelu diplo-ma diplomantima u povodu Dana Fakulteta za islamske studije.

Sve�ana Akademija i sve�ano uru�enje diploma za 14 studenata koji su di-plomirali ove studijske go-dine prire�ena je u Velikoj sali Mešihata 12.05.2011. godine.

Pored delegacije Meši-hata IZ-e u Srbiji na �elu sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em, profe-sora, asistenata i uposleni-ka FIS-a, sve�anosti su pri-sustvovali i gosti iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, koji su uputili �estitke po-vodom jubileja upravi Fa-kulteta, profesorima i svim studentima na �elu sa deka-nom hfz. dr. Almir-ef. Pra-menkovi�em.

Za veliki doprinos u radu i promoviranju FIS-a plakete su dobili bivši dekan dr. Mevlud Dudi� i profesor fikha dr. Sulejman Topoljak, dok je zlatnu plaketu dobio prvi dekan FIS-a muftija Muamer-ef. Zukorli�.

Prisutnima se obratio dekan hfz. dr. Pramenkovi�

i istakao da je ova akademi-ja najzna�ajnija jer obilježa-va deset godina od nastan-ka Fakulteta. Dekan se u svom govoru osvrnuo i na historijat i zna�aj ove viso-koškolske ustanove za ute-meljenje visokog obrazova-nja u Sandžaku.

„Od 2001. godine, od upisa prvih studenata na naš Fakultet, razvojna li-nija Fakulteta se nije mi-jenjala. U nastavni proces uklju�eno je 48 profesora, me�u kojima je 27 doktora nauka, 6 magistara i 14 asi-stenata. Do danas imamo ukupno 58 diplomiranih studenata. Od po�etka rada do danas na naš Fakultet je upisano 344 studenta. Stu-denti imaju mogu�nost da odaberu jedan od šest stu-dijskih programa, a na �eti-ri studijska programa mogu da se upišu i nemuslimani“, rekao je, izme�u ostalog, dekan Pramenkovi�.

Dekan je još istakao ak-tivnosti Fakulteta, �asopise „Islamska misao“ i „Talib“, kao i ugovore o saradnji koji su potpisani sa islam-skim fakultetima u okru-ženju.

„Fakultet za islamske studije afirmiše tri klju�-ne vrijednosti“, rekao je dekan Pramenkovi� i nasta-vio: „To su znanje, moral i iman. Ove tri vrijednosti su me�usobno isprepletane i Fakultet za islamske studi-je �e nastojati da ih razvija kod naših studenata.“

Na kraju se prisutnima obratio glavni muftija Mua-

mer-ef. Zukorli� koji je Fa-kultet za islamske studije uporedio sa bajrakom ob-razovanja u Sandžaku.

„Pošto vas niko ne može presti�i u datumu ro�enja, mnogi �e se potruditi da vas prestignu na drugim poljima gdje vrijeme na-stanka nije presudno. San-džak je poprište takmi�e-nja, a pošto je u Sandžaku sve žestoko i ta natjecanja su žestoka i ne�e biti lako ovom Fakultetu da održi poziciju bajraka“, rekao je Glavni muftija.

Muftija je istako da je u prvoj deceniji svog postoja-nja FIS ispunio svoju misi-ju, ali da takmi�enje uvijek postoji i da se rukovodstvo Fakulteta ne smije uspavati

na krilima uspjeha, ve� da se mora uvijek iznova kva-litetom dokazivati.

„Ja bih rukovodstvu Fa-kulteta predložio da se pri-premaju za novi iskorak i prerastu u Islamski uni-verzitet“, rekao je Glavni muftija i nastavio: „Mi smo uvjereni i ne�emo se zado-voljiti dok Novi Pazar ne postane bošnja�ki Vajmar. To je bio u vrijeme Gazi Isa-bega, to mu je privre-meno oduzeto i to mu pri-pada da se vrati. Zato ovom Fakultetu preporu�ujem da svoj razvoj poja�a. Imat �e logisti�ku podršku, a nova zgrada od 4.000 kvadrat-nih metara se gradi. Sada je došao red da se kalema uhvatite. Iz ikre da pre�ete u vel kalemi. Iz �itanja u pi-sanje, u viši stadijum vašeg nau�nog razvoja. To se od vas o�ekuje i imate pravo i obavezu nastaviti biti baj-raktari visokoškolskog ob-razovanja u Sandžaku.“

Muftija je dalje govorio o posebnosti ovih diplo-manata, jer su ve�i dio svog studiranja proveli pod op-sadom Islamske zajednice od strane njenih protivnika koji su nastojali da je otmu.

„To isti�em iz razloga jer je to njihova prednost. Bili su u prilici da na konvenci-onalan na�in u�e, a da isto tako proživljavaju sve one borbe u kojima smo imali spoj energije u�enika, stu-

denata, profesora, imama i pripadnika Islamske za-jednice. U tim iskušenjima smo imali pravu ravnotežu u Islamskoj zajednici i de-monstraciju pravoga duha Islamske zajednice“, rekao je Glavni muftija.

Glavni muftija je istakao ponos na jedinstvo Bošnja-ka i muslimana, koji nikada nisu bili jedinstveniji, iako se u medijima želi predsta-viti suprotno. O tome je, izme�u ostalog, rekao:

„Jedinstvo je provjere-no. Testirano i na ekstre-mno toplo i na ekstremno hladno, na sve mogu�e va-rijante, i zato je ono prava okosnica našeg budu�eg ra-zvoja. Fakultet je jako velik i jako zna�ajan, ali nema tako puno diplomanata. To zna�i da se mnogo radi na kvalitetu i da orijenta-cija ovog fakulteta nije bio kvantitet. Diplomci ovog fakulteta nisu samo ljudi koji su stekli jedan stepen obrazovanja, ve� ljudi koji imaju licencu da se mogu baviti naj�asnijom misi-jom, a to je misija Allaho-vih dž.š. vjerovjesnika.“

Na kraju je Glavni muf-tija �estitao svima – diplo-mantima, njihovim rodi-teljima i svim muslimani-ma godišnjicu Fakulteta za islamske studije, a dr. Kur-di� je prou�io dovu za ha-irli skup.

Sada je došao red da se kalema uhvatite. Iz ikre da pre�ete u vel kalemi. Iz �itanja u pisanje, u viši stadijum vašeg nau�nog razvoja. To se od vas o�ekuje i imate pravo i obavezu nastaviti biti bajraktari

visokoškolskog obrazovanja u Sandžaku – poru�io je Glavni muftija diplomantima.

Bajrak visokog obrazovanja u SandžakuS V E � A N A A K A D E M I J A F I S - a I D O D J E L A D I P L O M A

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

BROJ 215/XV 9

PET STOTINA I PEDESET GODINA OBRAZOVANJA U

SANDŽAKU

ODRŽANA PRVA FAKULTIJADA

ISLAMSKIH FAKULTETA

KONSTITUISANA UPRAVNA STRUKTURA

UNIJE STUDENATA ISLAMSKIH FAKULTETA

TRIBINA SPORTSKI SUSRETI

Dana 10. maja u Novom Pazaru organizovan je ne-svakidašnji skup.

Naime, u organizaciji Fakulteta za islamske studije u Novom Paza-ru održan je nau�ni skup „Pet sto-tina i pedeset godina obrazovanja u Sandžaku“.

Na spomenutu temu govorili su profesori islamskih nauka iz Sara-jeva:

- „Kompetencije i položaj svrše-nika obrazovnih institucija Bošnja-ka“ - Prof. dr. Ismet Bušatli�, dekan Fakulteta islamskih nauka – Sara-jevo,

- „Zna�aj vjerskog znanja u druš-tvenom životu Bošnjaka“ - Prof. dr.

Džemaludin Lati� – Sarajevo,- „Moderno islamsko obrazova-

nje Bošnjaka“ - Prof. dr. Dževad Hodži� – Sarajevo.

Profesori su na izvrstan na�in go-vorili na pomenute teme predstav-ljaju�i Sandžak, historiju ovog naro-da kroz prizmu obrazovanja, kao i o aktuelnim obrazovnim procesima koje je pokrenula Islamska zajedni-ca osnivaju�i obrazovne ustanove od predškolskih vrti�a do univerziteta.

Skup je održan u Velikoj sali Me-šihata Islamske zajednice.

Ovo je bio jedan od najzna�ajni-jih nau�nih skupova koje je organi-zovao Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru ove godine.

U periodu od 20.do 22.05.2011. god. u Zenici je odr-žana Fakultijada na kojoj su u�estvovali: Fakul-tet za islamske studije iz Novog Pazara, Fakul-

tet islamskih nauka iz Sarajeva, Islamski pedagoški fakultet iz Biha�a, Islamska omladina Zagreba i Islamska omladina Crne Gore.

Takmi�enja su se odvijala u pet disciplina za muškarce

(fudbal, košarka, atletika, stoni tenis i šah) i jedna za djevoj-ke (odbojka).

Fakultijada je prvi me�unarodni susret islamskih fakul-teta kojeg su organizovali doma�ini iz Zenice uz punu po-dršku Unije studenata islamskih fakulteta. Svaku pohvalu zaslužuju naša bra�a iz Zenice koji su uložili ogroman trud i napor da Fakultijada pro�e u najboljem mogu�em redu, te da bi se gosti osje�ali što ugodnije, u �emu su, svakako, uspjeli.

Naši studenti na ovim takmi�enjima uspjeli su da se okite diplomama: Šerif Ša�i� - I mjesto u stonom tenisu, Semir �upovi� - I mjesto u šahu i III mjesto na 800 m u tr�anju, Haris Be�irovi� - II mjesto u bacanju kugle.

Naše studentice osvojile su I mjesto u odbojci.U fudbalu i košarci našim studentima pripalo je IV mje-

sto.Ekipa FIS-a je dobila diplomu za fer-plej, kao i zahval-

nicu za najve�i doprinos organizaciji Fakultijade, što, bez ikakve sumnje, predstavlja veliku po�ast za naš fakultet.

Dana 20.05.2011. god. u Zenici je održana sjednica Unije studenata islamskih fakulteta prilikom �ega je, uz prisustvo predstavnika svih islamskih fakul-

teta, izabrana upravna struktura Unije. Mjesto predsjedni-ka pripalo je Amsalu Memi�u - studentu FIN-a iz Sarajeva, mjesto potpredsjenika je pripalo Emilu Škrijelju - studentu FIS-a iz Novog Pazara, za sekretara Unije je odabran Reuf Ibrelji� - student IPF-a iz Zenice, dok je mjesto pomo�ni-ka pripalo Sabini Hajri� - studentici IPF-a iz Biha�a. Nada-mo se da �e odabrana struktura nastaviti sa plodotvornim radom kao do sada i vjerujemo da �e opravdati povjerenje koje im je dato u amanet, a to je da odlu�no, mudro i ustraj-no predstavljaju poruku i viziju islamskih viskoobrazovnih institucija.

INFORMATIVNA SLUŽBA FIS-a INFORMATIVNA SLUŽBA FIS-a

U organizaciji Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru održan je nau�ni skup

10 1. JUNI 2011.

SAOPŠTENJE

Medijima

Agencija za sertificiranje halal kvaliteta Islam-ske zajednice u Srbiji, koja djeluje u korpora-ciji sa Agencijom za certificiranje halal kvali-

tete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, najoštri-je osu�uje zloupotrebe halal sertifikata i halal kategorije od strane porodice Jusufspahi� u Beogradu i Regionalne televizije u Novom Pazaru.

Regionalna televizija, �iji je osniva� novopazarska Gradska uprava, pod vlaš�u Sandža�ke demokratske partije Rasima Ljaji�a, u informativnoj emisiji „Dnev-nik“ od 23.05.2011. god. objavila je prilog o navodnom seminaru o halal sertifikatu u Sjenici. U tom prilogu navedeno je da je organizator ovog seminara Agencija za sertificiranje halal kvaliteta Islamske zajednice u Sr-biji, kao i da je ova agencija do sada sertificirala više od 40 privrednih subjekata u Srbiji, uklju�uju�i i Turkovi� d.o.o. iz Sjenice.

O�ito da samo režimska Regionalna televizija sebi može dopustiti ovoliko laži i falsifikovanja informacija sa jasnom namjerom širenja neistine i izazivanja konfu-zije kod gra�ana. Nije istina da je organizator doti�nog seminara legalna Agencija Islamske zajednice, ve� je u pitanju još jedan licemjerni performans porodice Ju-sufspahi� i paravjerske tvorevine koji nastoje podmet-nuti muslimanima falsifikat agenciju i halal falsifikat.

Ta�no je da je kompanija Turkovi� dobila legalni halal sertifikat od nadležne Agencije Islamske zajedni-ce u Srbiji. Tako�e je ta�no da je kod navodne agencije porodice Jusufspahi� mogu�e kupiti falsifikovani halal sertifikat bez ikakve procedure i provjere halal kvali-teta. Više kompanija u Srbiji, prema našim saznanjima, kupilo je doti�ni sertifikat, svjesno ili nesvjesno, sudje-luju�i u prevari gra�ana, a posebno muslimana u Srbiji i islamskom svijetu. Zbog ovog ne�asnog �ina mnogi muslimani nesvjesno konzumiraju haram proizvode sa navodnim halal sertifikatom.

Ovom prilikom obavještavamo pripadnike Islam-ske zajednice, zainteresovane privredne subjekte u Sr-biji, kao i ambasade islamskih zemalja da budu oprezni kako ne bi postali žrtve ovog falsifikata i falsifikovanja vjerskih normi.

Od Regionalne televizije i njenih politi�kih mento-ra zahtijevamo da prestanu sa opstrukcijom Islamske zajednice, njenih ustanova i islamskih vrijednosti, pod-sje�aju�i ih da se ova medijska ku�a finansira od novca gra�ana.

Informativna služba Agencije

SAOPŠTENJE BNV-a

Medijima

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji smatra pozitivnim izvinjenje Upravnog odbora Radio televizije Srbije gra�anima Srbije i susjednih država zbog zloupotrebe ove medijske ku�e 90-ih godina.

Mešihat smatra izvinjenje nedovoljnim obzirom da i sadašnja ure�iva�ka politika Javnog servisa nije u potpunosti odvojena od politike vladaju�eg režima, niti ravno-pravno tretira sve gra�ane i kategorije društva u Srbiji.

I dalje RTS svojim informativnim i drugim emisijama zastupa politiku vlasti koja podržava podjelu Islamske zajednice uspostavljaju�i saradnju sa parareligijskom tvorevinom koju su uspostavile obavještajne i politi�ke strukture u Srbiji, a koja se predstavlja pod imenom „Islamska zajednica Srbije“.

Predstavljanje Srpske pravoslavne crkve na Javnom servisu i dalje je povlaš�eno u odnosu na Islamsku zajednicu, koja se na ovom mediju tretira bezna�ajno, a povre-meno i tendenciozno.

Podržavamo ambiciju RTS-a da bude pravi medijski servis gra�ana, ukazuju�i da to nije mogu�e bez uvažavanja volje apsolutne ve�ine muslimana u Srbiji.

Informativna služba Mešihata

SAOPŠTENJE

Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a

Poštovani,Pripala mi je nezahvalna uloga da Vas, u svojstvu predsjednika

Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a, obavijestim o sve u�estalijim slu�ajevima kršenja prava u�enika osnovnih škola bošnja�ke naci-onalnosti od strane pojedinih neodgovornih nastavnika i direktora.

Htjeli smo da vjerujemo da su situacije u kojima predmetni nastavnik pri-morava u�enike bošnja�ke nacionalnosti da usvajaju sadržaje uvredljivog ka-raktera za njihovu vjeru i naciju ili slu�ajevi osporavanja uživanja garantova-nih vjerskih prava izolovani incidenti, ali nas je posljednji u nizu takvih doga-�aja uvjerio da se radi o namjernoj zloupotrebi službenog položaja sa ciljem diskriminacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.

Naime, direktor OŠ „Desanka Maksimovi�“ u Novom Pazaru, Munir Ša-boti�, bez ikakvih opravdanih razloga odbio je izdati svjedo�anstvo o završe-noj osnovnoj školi u�enici Arabeli Muratovi�, pozivaju�i se na navodno ne-postojanje odre�ene dokumentacije, iako je prije dvije godine njenom bratu Robinu Muratovi�u ista škola, bez ikakvih dodatnih zahtjeva, izdala svjedo-�anstvo o završenoj osnovnoj školi, a radi se o potpuno istoj pravnoj situaciji.

Na osnovu razgovora sa roditeljima u�enice, direktorom i pravnom služ-bom pomenute škole, kao i pojedinim nastavnicima koji su zbog bojazni za posao željeli ostati anonimni, imamo razloga da sumnjamo da se radi o na-mjernoj opstrukciji direktora Šaboti�a.

Nekoliko je razloga za to:1. U�enica Arabela Muratovi� od prošle godine nosi hidžab, odnosno

mahramu, što o�igledno nije po volji direktora.2. U�enica Arabela Muratovi� je prošle godine bojkotovala vjersku na-

stavu iz razloga što nije željela da je poha�a kod vjerou�itelja kojeg nije ime-novala Islamska zajednica u Srbiji, pa je direktor, kako nam je posvjedo�io jedan od nastavnika te škole, odlu�io da joj se osveti zbog toga.

3. Tre�i veoma bitan razlog je taj što je direktor škole Munir Šaboti� poznati zaštitnik i promoter paravjerske tvorevine, te se na taj na�in sveti

svima onima koji su ustali u odbranu organa legalne i legitimne Islamske za-jednice, ne mare�i za to što se radi o djeci.

Nezamislivo je da su pojedinci spremni oti�i toliko daleko da su zarad ostanka na odre�enim pozicijama kadri svetiti se i onim najosjetljivijim me�u nama - djeci.

Skandalozno je i žalosno to što Arabela Muratovi�, jedna od najboljih u�enica pomenute škole, umjesto da kao i svi njeni vršnjaci što mirnije �eka prijemne ispite, zbog bahatosti direktora škole strahuje za svoju budu�nost!

Poštovani!O�igledno da za ovakvo ponašanje Munir Šaboti� ima podršku gradskih

vlasti, jer je 20.05.2011. godine, odmah nakon službenog razgovora sa pred-stavnicima ovog Odbora, oko 12 h vi�en kako izlazi iz zgrade Gradske upra-ve gdje je, obzirom da nije udostojio Odbor nikakvim odgovorom, o�igled-no dobio podršku da nastavi sa kršenjem Ustavom i Zakonom garantovanih prava Arabele Muratovi�.

U nadi i uvjerenju da �ete nam iza�i u susret i sprije�iti kršenje Ustava i Zakona, srda�no Vas pozdravljam!

S poštovanjem,

Predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a

Prof. dr. Admir Muratovi�

DOSTAVLJENO:

1. Zaštitniku gra�ana gosp. Saši Jankovi�u,2. Ministru prosvete dr. Žarku Obradovi�u,3. Ministru za ljudska i manjinska prava Milanu Markovi�u,4. Ministru vjera Sr�anu Sre�kovi�5. Organizacijama za zaštitu ljudskih prava6. Medijima

SAOPŠTENJE

Medijima

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji oštro osu�uje izjavu predsjednika Libe-ralno demokratske partije �edomira Jovanovi�a u zgradi Narodne skup-štine Republike Srbije od 24.05.2011. godine: „Ne želim da moje tri �erke

budu taoci šerijatskog društva.“Šerijat, šerijatsko pravo i šerijatsko društvo su islamske vrijednosti zasnovane na te-meljnim izvorima islama – Kur’anu i Sunnetu. Za Islamsku zajednicu, muslimane i sve gra�ane koji se zalažu za toleranciju me�u ljudima neprihvatljivo je pominjanje ovih vrijednosti u negativnom i omalovažavaju�em kontekstu. Nije nam jasno kako je gospodin Jovanovi� mogao sebi dozvoliti da ovako ne-smotrenom izjavom dovede u pitanje pozitivne poruke i stavove do sada upu�ene prema Islamskoj zajednici i muslimanima u Srbiji.Želimo vjerovati da je ovo nesmotrenost, a ne stav o islamu, što �e naredno vrije-me svakako pokazati.Prije zauzimanja kona�nog stava o islamskim vrijednostima neophodno je bliže se upoznati sa stvarnom porukom islama i njegovih vrijednosti.

Informativna služba Mešihata

BROJ 215/XV 11

JEDINSTVO JE KLJU� USPJEHA

Glavni muftija posjetio Bošnjake u HamburguAKTUELNOSTI

Glavni muftija Islamske zajed-nice u Srbiji, Muamer-ef. Zu-korli�, 14. i 15. maja 2011. god.

boravio je u posjeti Bošnjacima porije-klom iz Sandžaka i Bosne koji žive i rade u Hamburgu, na sjeveru Njema�ke.

Za susret sa uvaženim Muftijom vlada-lo je ogromno interesovanje me�u našim ljudima. Tim za do�ek visokog gosta na �elu sa Suljom-ef. Džankovi�em, svrše-nikom Novopazarske medrese, koji živi i radi u ovom gradu, dao je svoj maksi-mum da sve protekne u najboljem redu i na zadovoljstvo svih onih koji su toga dana imali prilike družiti se sa uvaženim musafirom.

Mnogo je pojedinaca koji zaslužuju da budu spomenuti, ali su za organizaciju Muftijinog boravka, pored Sulja-efendije, najzaslužniji: Dževad Skenderovi�, Mir-sad Bajrovi�, Sanel Šukurica, Sead i Dže-vad Muratovi�, Nedžad Turkovi�, Murat Višnji�, Asmir Li�ina, Senad Daci�, Fatih Medovi�, Sefedin Ahmatovi� i dr.

Po protokolu koji je bio do najsitnijih detalja isplaniran, Glavni muftija se prvo, na donatorskom ru�ku, susreo sa privred-nicima porijeklom iz naših krajeva, koji su izrazili želju da se iz prve ruke upozna-ju sa radom Islamske zajednice u Srbiji i stanjem Bošnjaka u Sandžaku. Bošnja�ki privrednici su na prakti�an na�in izrazili odlu�nost da pomognu razvoj Islamske zajednice, demonistriraju�i veliko povje-renje spram najvažnije institucije Bošnja-ka muslimana u Sandžaku.

Istoga dana je u džamiji u Hamburgu

organizovana tribina na kojoj su govorili imam džamije Halim-ef. Alibaši�, imam albanskog džemata u Hamburgu Fejzu-llah-ef. Zulhajrat i glavni muftija Mua-mer-ef. Zukorli�.

Glavni muftija je tom prigodom, iz-

me�u ostalog, govorio o borbi Islamske zajednice u Srbiji na putu odbrane svoje samostalnosti i autonomnosti, ukazuju-�i na zna�aj tih poduhvata u kontekstu borbe za opšte dobro Bošnjaka s obje strane Drine. „U tom smislu je od izu-zetne važnosti naglasiti da postoji apso-lutna volja i u Sarajevu i Novom Pazaru da se zajedni�kim snagama izborimo za bolju budu�nost našeg naroda“ – kazao je Muftija.

Muftija Zukorli� se na kraju zahvalio svima onima koji su uzeli u�eš�a na do-natorskom skupu i zamolio Uzvišenog Allaha dž.š. da njih i njihove porodice obilato nagradi.

Po povratku u Sandžak Muftija nije krio svoje zadovoljstvo onim što je imao prilike vidjeti u Hamburgu, izražavaju�i zahvalnost svim pojedincima i džematu u Hamburgu, koji su doprinijeli organi-zovanju ovog izuzetno uspješnog skupa.

A.M.

FOTO BAKIR BAJI�

FOTO BAKIR BAJI�

FOTO BAKIR BAJI�

12 1. JUNI 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Bajrak slobode na Trgu Gazi Isa-bega

NERMIN GICI�

Kada je izašao na binu, Glavni muftija je podigao visoko bošnja�ki bajrak i ponosno sa bajrakom u ruci stajao oko tridesetak sekundi, a zatim mubareklisao ovaj mubarek dan uz konstataciju da bošnja�ki

bajrak zaslužuje da ga nose ponosni Bošnjaci jer je bijel kao �isti obraz i �ista srca Bošnjaka.

U N O V O M P A Z A R U I P R I J E P O L J U S V E � A N O O B I L J E Ž E N D A N B O Š N J A � K E Z A S T A V E

Bošnja�ko nacio-nalno vije�e i Boš-nja�ka kulturna

zajednica organizovali su u srijedu 11. maja 2011. go-dine na Trgu Gazi Isa-bega u Novom Pazaru central-nu manifestaciju povodom Dana bošnja�ke nacionalne zastave pod nazivom „Baj-rak slobode“.

Centralna manifestaci-ja je bila sve�ani završe-tak niza aktivnosti koje su BNV i BKZ ovim povodom organizovale u Novom Pa-zaru i Prijepolju.

Obilježavanje Dana za-stave zapo�elo je u pone-djeljak u Velikoj sali Meši-hata tribinom „Sandžak – izazovi i perspektive“, a na-stavljeno u utorak u Prije-polju sve�anom sjednicom i otvaranjem kancelarije Iz-vršnog odbora BNV-a koja se nalazi u susjedstvu Va-kufske kuhinje.

Pred velikim brojem Prijepoljaca i Brodarevaca izveden je bogat kulturno-zabavni program protkan ilahijama, sevdalinkama i sandža�kim narodnim igra-ma koje su izveli �lanovi folklornog ansambla „San-džak“, a prisutnima su se obratili predsjednik Izvrš-nog odbora BNV-a Samir Tandir, predsjednik stranke Bošnja�ka demokratska za-jednica Emir Elfi� i glavni muftija Muamer-ef. Zukor-li�. Glavni muftija je gra�a-nima �estitao Dan zastave i obe�ao da �e nakon što Sandžak dobije autonomiju stanovnici Sandžaka živjeti kao u Monaku:

„Pošto, ako Bog da, ostvarimo autonomiju San-džaka, ne mogu da vam obe�am standard kao u Du-baiju, ali evo vam obe�avam da �ete živjeti kao u Mo-naku. Obe�avam to i pred

bošnja�kim narodom i pred srpskim i crnogorskim na-rodom. A ako to ne vjeru-ju, neka sa�ekaju i uvjerit �e se“, rekao je, izme�u osta-log, Glavni muftija.

Pored ovoga, Glavni muftija je rekao da je Pri-jepolju, a i �itavom San-džaku, potreban privredni razvoj, a da je ljudima po-trebna dostojanstvena za-rada:

„Treba nam privredni razvoj. To prepuštam našim mladim politi�arima koji �e na narednim izborima osvojiti lokalnu vlast i kroz tu instituciju obezbijediti svim gra�anima Prijepolja da mogu dostojanstveno raditi i zaraditi svoj ime-tak. Nakon toga, nadam se da �emo ubrzo zatvoriti va-kufsku kuhinju“, rekao je Muftija.

I u Novom Pazaru je na Trgu Gazi Isa-bega pred

nekoliko hiljada okupljenih gra�ana prire�en bogat kulturno-zabavni program koji su izveli Hor BKZ-a, izvo�a�i sevdalinki �azim Tandir, Fahrudin Šan-ti�, Omer Talovi� i Ringo Hamidovi�, kao i narod-ne igre koje su izveli �la-novi ansambala „Sandžak“. Kao gost iznena�enja po-javio se i svjetski prvak u boksu, Sandžaklija Muamer Huki�, koji je poselamio okupljene gra�ane.

Ispred organizatora pri-sutnima se obratio i muba-reklisao Dan zastave pred-sjednik BKZ-a Jahja Fehra-tovi�:

„Za ovaj dan najzasluž-niji su bajraktari Bošnja�-ke kulturne zajednice koji su ta�no prije godinu dana pronijeli Bajrak slobode. Hvala Bogu, zahvaljuju�i njima mi danas uživamo u ideji slobode i odvažnosti

bošnja�kog naroda“, rekao je Fehratovi�.

Predsjednik IO BNV-a Samir Tandir je prilikom obra�anja prisutnima za-hvalio što su podržali viziju i san o Sandžaku kao mul-tieti�koj regiji.

„Mi imamo viziju i mi znamo kako da ovaj region, koji se trenutno nalazi u najve�oj ekonomskoj krizi, ponovo u�inimo najboljim mjestom za život, jer San-džak svakako to i jeste. Da bismo to postigli moramo više poštovati sebe i mo-ramo više vjerovati u sop-stvene kapacitete“, rekao je Tandir.

Predsjednik BDZ-a Emir Elfi� je na po�etku svojeg obra�anja posela-mio ponosne i dostojan-stvene Bošnjake okuplje-ne na Trgu Gazi Isa-be-ga, Trgu slobode i nabrojao stradanja i nepravde Boš-

SANDŽA�KI BAJRAKTAR GLAVNI MUFTIJA MUAMER-EF. ZUKORLI�

BROJ 215/XV 13

njaka ovih prostora u pro-teklom stolje�u:

„Nakon pada Osman-ske imperije imali smo Bal-kanske ratove, pa onda dva svjetska rata, pa onda mra�-ni period komunizma za nas Bošnjake i naš identi-tet. Uvijek kada bi anali-zirali taj teški period go-vorili smo da �e do�i bolje vrijeme i bolja budu�nost. Mi ne smijemo analizirati prošlost i govoriti o boljoj budu�nosti ukoliko nismo svjesni sadašnjosti koju ži-vimo. Jer ova sadašnjost jeste budu�nost prošlosti, ali svakako i prošlost bu-du�nosti.“

Prisutnima se obratio i predsjednik BNV-a prof. dr. Mevlud Dudi� koji je, izme�u ostalog, rekao:

„Kod nas Bošnjaka u�eni i pobožni ljudi daju imena djeci. I za nas Boš-njake nema nikakve dile-me je li ovo Trg Isa-be-ga Ishakovi�a ili nije. Ko ima tih problema neka se prisjeti ovog velikana koji baš ovdje na ovom mjestu udari temelje Novom Pa-zaru prije 550 godina - sa-gradi prvu džamiju i prvu školu. U defterima �ete na�i da se pored ovog trga i �itava mahala nazivala Ma-hala Isa-bega Ishakovi�a. Mi Bošnjaci imamo ovdje dva koncepta. Jedan beo-gradski i jedan bošnja�ki. Oni koji su prihvatili da budu beogradski vazali na-pravili su paravjersku tvo-revinu, a pored Internacio-nalnog univerziteta napra-više i Državni univerzitet. Napraviše Bošnja�ko vije�e u tehni�kom mandatu. A naš koncept je Islamska za-jednica po mjeri muslima-na. Naš koncept je BNV po mjeri naroda iz kog poti�e-mo. Naš koncept Sandžaka jeste koncept zajedni�kog

života Bošnjaka i Srba.“Na kraju, pra�en tekbi-

rima i skandiranjem „Muf-tija, Muftija“, prisutnima se obratio i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�.

Kada je izašao na binu Glavni muftija je podigao visoko bošnja�ki bajrak i ponosno sa bajrakom u ruci stajao oko tridesetak se-kundi, a zatim mubarekli-sao ovaj mubarek dan uz konstataciju da bošnja�ki bajrak zaslužuje da ga nose ponosni Bošnjaci jer je bijel kao �isti obraz i �ista srca Bošnjaka.

„Kada se bošnja�ki baj-rak visoko vije onda to zna�i slobodu za Bošnja-ke, ali ne samo za Bošnja-ke. Nažalost, kada se neki bajraci razviju bude rata i krvi. Kada se ovaj bajrak razvije onda vlada mir i slo-boda za Bošnjake i njiho-ve komšije. To je tako bilo, tako je sada i tako �e biti dok je vijeka i svijeta i to je uprkos svim našim žr-tvama naš ponos i naša te-kovina koju �emo zauvijek �uvati. I zato ne�e uspijeti oni koji pokušavaju druge da uplaše sa nama. Kažu da smo mi opasnost za državu. Ne. Onaj ko krade državu, ko je nesposobno vodi - on je opasnost, a mi koji na

to ukazujemo nismo opa-snost, ve� spas za državu“, rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje kazao da mu se svakodnevno javljaju pripadnici srpskog naroda koji mu daju podršku i koji kažu da su svjesni da musli-mani nisu opasnost po Sr-biju i da su jedino Muftija i njegovi saradnici iz Islam-ske zajednice ispunili sva obe�anja koja su dali.

„Radujemo se jer smo podigli i odbranili najbo-lju i najuspješniju Islamsku zajednicu na Balkanu. To što su je napali pokazalo je koliko je dobra i koliko je jaka. Ponosimo se time što od 39 isklju�enih vjerou�i-telja nijedan nije pokleknuo i pokorio se. Zato smo ra-dosni i ponosni i zato se ovaj bajrak ovako visoko i ponosno vijori. Radujemo se i što ometanje BNV-a nije dalo rezultate. Mislili su da �e sa onih par stotina hiljada evra, koje vlast daje nekakvom BNV-u kojem je istekao mandat prije 1400 dana, uspijeti da kupe Boš-njake. Zar misle da posto-ji i jedan Bošnjak koga �e sa time prevariti? Ponosni smo jer nas odsustvo tih državnih para nije zaustavi-lo. Od odlaska Osmanskog carstva u Novom Pazaru do

danas, uz sve mogu�e crne, crvene, lažno zelene, šare-ne i sve druge režime koji su se promijenili, nijedna gra�evinska dozvola nije izdata niti za jednu dža-miju, bra�o muslimani. To da znate, uklju�uju�i i one kojima ste zadnjih dvade-set godina davali glasove“, rekao je Glavni muftija.

Glavni muftija je nagla-sio da je 11. maj 2011. go-dine ujedno dvadesetogo-dišnjica od formiranja Boš-nja�kog nacionalnog vije�a, institucije koja, bez obzira što se ljudi u njoj mijenja-ju, ne mijenja svoju ulogu brige da nacionalno ime Bošnjaka bude visoko gdje mu je mjesto.

„Nedostaje nam pri-lika da sami halal zaradi-mo svoju nafaku. To se ne može obijezbediti sa BNV, niti iz BKZ, niti iz Islam-ske zajednice. Za to morate osvojiti onu zgradu tamo. Morate osvojiti zgradu Op-štine. Imat �ete za to pri-liku vrlo brzo, ali nemojte o�ekivati od mene da i to radim. Ja moram ostati u domenu vjere, kulture, na-cije i obrazovanja. Ali sam ponosam na nove mlade politi�are koji rastu i izra-staju i koji �e uz vašu po-dršku tu pobijedu i ostva-

riti. Sa te pozicije uopšte nije teško vratiti dostojan-stvo ovome gradu i Sandža-ku. Pravi doma�in i kada je kriza i kad nije kriza dobro vodi svoje doma�instvo i djeca imaju uvijek da jedu. Onaj krivi, koji se u našem narodu hr�om zove, kod njega ne ide nikada, kod njega je uvijek kriza. Ovdje fali poštenih ljudi koji ne�e krasti. Mi te ljude imamo i kada još tu pobjedu ostva-rite onda �emo imati pravo na puno veselje. Ve�eraš-nja poruka je da nam je po-trebna vlast koja �e raditi za svoj narod, a ne protiv naroda. U to ime, muba-rek olsun vam sloboda u vašim srcima i u vašim gla-vama, jer sve drugo neka-da možda i mogu da nam uzmu, ali ljude ne mogu ni-kada, a to ste vi, to su Boš-njaci, to su gra�ani ovog prostora. Zato bra�o Boš-njaci, radujte se. Zato kom-šije Srbi i Crnogorci, raduj-te se. Vjerujte, bolje vam je sa nama nego sa njima. Jer oni koji izdaju svoje vas �e još prije izdati. Mi niko-ga ne izdajemo, ne�emo ni vas“, završio je Glavni muf-tija svoj govor.

14 1. JUNI 2011.

Eh, da vidiš, Isa-beže, lijepog soja tvojega...Oni sami za sebe govore. Oni o sebi govore. O roditeljima svojim i o nama svima. Oni su ono �emu težimo i oni su ovjera onoga zašta se borimo. Zato što su oni svjedoci vremena. Oni koji idu ovim putem su slobodni ljudi i kada se vesele i kada su u žalosti, njihov razum radi i oni pamet ne gube. To

je naša ponuda i naše civilizacijske vrijednosti.

U prepunoj sali Kulturnog centra u Novom Paza-ru, u prisustvu najviših

zvani�nika Islamske zajednice, ro-ditelja, rodbine i prijatelja, u subo-tu 21. maja 2011. godine održana je sve�ana akademija „Gazi Isa-beg“ medrese povodom ispra�aja 499. generacije maturanata i 12. gene-racije maturantica ove renomirane i najstarije vaspitno-odgojne usta-nove u Sandžaku. Nakon uvodne rije�i i selama prisutnima uslijedi-lo je predstavljanje maturanata i maturantica Medrese, odjeljenja u Novom Pazaru i Rožajama, koji su zauzeli svoja mjesta na pozornici.

Za ovu priliku prire�en je bogat program ilahija i kasida koje je izveo Hor „Sandžak“, a kojeg, iz-me�u ostalih, �ine i u�enici i u�e-nice Medrese. Nastupali su i pola-znici Mekteba „Reuda“, a �lanovi Dramske sekcije Medrese izveli su pou�an dramski komad o životu u Medresi.

Glavni muftija je uru�io nagra-de najboljim u�enicima generacije, a direktor Rešad-ef. Plojovi� tako-�er je uru�io priznanja maturanti-ma i maturanticama koji su ostva-rili velike uspjehe u vannastavnim aktivnostima.

Nakon ovog dijela programa prisutnima su se obratili direktor Medrese Rešad-ef. Plojovi� i glav-ni muftija Islamske zajednice Mua-

mer-ef. Zukorli�.Pojašnjavaju�i šta u biti zna�i

rije� medresa, direktor Plojovi� je kazao:

„Rije� medresa poti�e od glago-la derese, jedrusu i dersun, pa se od toga izvodi rije� medresa. Derrase-tun zna�i odvajati kukolj od žita. A šta zna�i žito. Žito je ono što se koristi u ishrani i što je po-trebno ljudima. Bez toga ljudi ne mogu funkcionisati. Od tog žita je i sjeme pomo�u kojeg imamo mo-gu�nost da ponovnim sijanjem do-�emo do plodova.“

Efendija Plojovi� se potom osvrnuo na dvostruke aršine koje Gradska vlast preduzima kada su u pitanju ostale srednje škole i Me-drese.

„Bili ste u prilici gledati kako ko obilježava završetak svog ško-lovanja. Na koji na�in njihovi vrš-njaci pokazuju zrelost. Ne�u ko-mentarisati to, ali �u re�i nešto da biste znali. Za tu kvazizrelost koju su pokazali na Trgu Isa-bega, gdje je nastao Novi Pazar, oni su dobili podršku lokalne vlasti. Oni su im kupili majice i ostale rekvizite koje su toga dana koristili. Me�utim, da biste vi danas bili ovdje i da bi ovi maturanti pokazali zrelost na ovaj na�in Medresa je morala platiti ovu salu. I mi smo je platili i nije nam žao, jer sve što vrijedi mora da se plati. Da muslimani kroz povijest

nisu bili spremni pla�ati cijenu po-stojanja ne bi Medresa postojala 500 godina.“

Direktor je svoju poruku ma-turnatima bazirao na �etiri osnova.

„Svijet stoji na �etiri stuba: na u�enosti mudroga, na pravdi mo�-noga, na dovi pravednoga i na od-važnosti hrabroga. Zato je moja poruka ve�eras maturantima i ma-turanticama da budu mudri i u�eni, da budu pravedni, da budu pobož-ni i da budu hrabri.“

Nakon direktora Plojovi�a pri-sutnima se obratio Glavni mufti-ja Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorli� koji je poselamio prisutne i istakao da je ova �edna mladost, ustvari, budu�nost Bošnjaka.

„Oni sami za sebe govore. Oni o sebi govore. O roditeljima svo-jim i o nama svima. Oni su ono �emu težimo i oni su ovjera onoga zašta se borimo. Zato što su oni svjedok vremena, ja ne�u puno opisivati njihovu poruku, jer su oni sami poruka za sebe“, rekao je Glavni muftija.

Muftija je zatim govorio o ute-meljiva�u gradova Skoplja, Novog Pazara, Šapca i Sarajeva - Gazi Isa-begu i istakao da je svaki taj grad nastao onog trenutka kada je nje-gov osniva� položio temelje dža-mije i medrese.

„To je zna�ilo ra�anje grada. I evo vidite, pet i po stolje�a posli-

je toga njegovo ime se tako svježe pominje. Bilo je tada mnogo raznih heroja. Raznih i kontraverznih. Za nekog heroja, a za nekog nešto drugo. Za neke se ponešto i zna, a za mnoge se ništa ne zna, �ak i ako su toga trenutka bili silni, odlu�i-vali o životima i smrti ljudi. A evo, Gazi Isa-beg se pominje i nekako nam je tako blizak kao da smo sa njim živjeli, kao da smo se sa njim družili, kao da je naš i kao da smo mi njegovi. Zašto je to tako ili u �emu je razlika? Razlika je u djelu. Razlika je u onome što su �inili. On je �inio dobro djelo – uspo-stavljao vakuf. Nije se borio da iza njega ostane mnogo para i du�ana njegovom nasljednicima i potom-cima. Iza sebe je ostavio svoj ve-liki vakuf. I zato je, evo vidite, još ovoga svijeta tako priznat i poznat, i zato još ovoga svijeta njegovo ime ne pada u zaborav. A šta je to u od-nosu na ono što ga �eka na Danu sudnjeme? To je sitno. To je, za-pravo, potvrda dobroga djela i šta zna�i dobro djelo. U tome je razli-ka izme�u onoga što �inite na Bož-jem putu i onoga što �inite za sebe. Ili samo mislite da �inite za sebe“, rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio o neza-sitosti ljudi koji nikada nisu sret-ni i zadovoljni i uvijek pokušavaju da ugrabe nešto za sebe, kao i da ima dobrih i onih koji pozivaju na

S V E � A N A A K A D E M I J A M A T U R A N A T A M E D R E S E „ G A Z I I S A - B E G “

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

BROJ 215/XV 15

dobro, ali su oni uvijek u manjini.„Evo danas prisustvujemo ma-

nifestaciji izrastanja još jedne grupe takvih ljudi - odabranih ljudi, ili još preciznije - ljudi koji su dobili šansu da budu odabra-ni. Zašto su odabrani oni koji se bore za dobro a odvra�aju od zla, oni koji nare�uju dobro i poziva-ju na dobro? Zato što su to radili Allahovi vjerovjesnici. Zato što je to misija Allahovih vjerovjesnika, onih koje je Allah odabrao, a koje mi zovemo Allahovim vjerovjesni-cima. Oni su u toj misiji. Zato oni koji su Medresu odabrali, šansu su dobili da budu zajednica odabranih koja se bori za dobro, koja pozi-va na dobro, koja je u misiji dobra. Naravno da �e oni morati da se po-trude i da tu šansu iskoriste. Danas su dobili prve klju�eve i prve legi-timacije, koje predstavljaju naslove njihove misije, a tek �e morati kroz silni trud, sami, da kroz svoj život i svoje djelovanje pišu. Takva grupa je uvijek potrebna svakoj ljudskoj zajednici i naciji, a meni se nekako �ini da je sada nama, ovoga trenut-ka, najpotrebnija jer se nalazimo u historijskom momentu traženja svoga puta i izvjesne diferencija-cije izme�u našega i tu�ega puta.

Protekle decenije bile su obilježe-ne mrakom, maglom, borbom da se preživi, kako god i na bilo koji na�in. Sada smo uprkos svemu pre-živjeli, tražimo svoj put, znamo njegov pravac. Ali nije lako krenuti njime, nastaviti njime, zato što po-stoje i oni koji se bore protiv tog puta.“

Glavni muftija je zatim kriti-kovao na�in na koji se mladi ljudi u drugim školama na „savremen“ na�in uvode u život i istakao da se to civilizacijsko dostignu�e odigra-va u najve�oj tami.

„To se civilizacijsko dostignu�e odigrava u najve�oj tami ljudsko-ga razuma i ljudske duše“, rekao je Glavni muftija i nastavio: „Gdje se u satanskoj igri tijela i smra-da alkohola mladi ljudi odvode u 'život'. I to se nudi kao savreme-nost, kao sloboda. Naprotiv, to je antisloboda, to je ritual ispira-nja mozga, ritual smanjenja ljud-ske svijesti, kroz afirmaciju bio-logije – hormona i predstavljanje ljudske vrste kroz tu dimenziju. To nije vrijednost ljudske vrste, to je vrijednost životinjske vrste. Bi-ologija je sastavni dio �ovjeka, ali nije ono što zaslužuje afirmaciju. To je materija i donji dio ljudsko-

ga života. I mi, bra�o i sestre, ne smijemo dopustiti da naša djeca, mladost, budu taoci takvih pro-grama. Nisu to slu�ajni programi. Nisu to inertni programi. To su dobro isplanirani programi, to su dobro pripremljeni programi. To su programi u koje se investira, to su programi koji se predstavljaju kao lijepi. To su programi poput onih koje prokleti šejtan predstav-lja ljudima i nastoji da im ih u�ini lijepim. I zato, ova prezentacija, ova manifestacija je jedna ponuda, a ono tamo je ponuda druga. I bit �ete, a posebno vaša djeca, u prilici da birate izme�u dva puta, izme�u dva izbora. Kome je potreban taj drugi koncert? Potreban je onima kojima trebaju generacije bez ra-zuma, bez mozga, bez slobode i svijesti, koje �e kada odrastu biti njihovi robovi, koji �e svojom fi-zi�kom snagom servisirati njihove materijalne, politi�ke i druge cilje-ve. Oni koji idu ovim prvim putem su slobodni ljudi i kada se vesele i kada su u žalosti njihov razum radi i oni pamet ne gube. To je naša po-nuda i naše civilizacijske vrijedno-sti. I naravno da �ete, kada ovakav program želite, onda morati platiti da budete u ovoj prostoriji, a oni drugi programi, satanski progra-mi, besplatni su i u njih se investi-ra. Naravno, ovo naše je, zapravo, stvarna kultura, ono što se baštini u našoj dubini i tradiciji, vjeri i na-cionalnoj kulturi. A ono tamo je kvazikultura, pseudokultura, ne-kultura, nešto što ne zaslužuje da se nazove kultura. A zašto je to tako? Ko o tome odlu�uje? Ko je za to kriv? Svi mi, svi vi, apsolutno se niko ne može amnestirati od te krivnje jer smo dozvolili da na po-vršinu iza�u oni koji su se zapravo formirali u kafi�ima punim dima i alkoholnog zadaha. Tu su nastajali, neko sa marihuanom, a neko bez nje. I oni su sada na pozicijama po-

liti�ke uprave, na pozicijama usta-nova kulture i onda oni odlu�uju ko �e da plati, a ko �e besplatno; koji program da se podrži, a koji da se ne podrži. To je naša real-nost. Naravno da je to privremena realnost. Ne samo da se nadam da je to privremena realnost, ve� �vr-sto vjerujem da je to privremena realnost. Jer ono što vidim sa ove strane i ono što vidim sa one stra-ne potvr�uje mi da je to privreme-na realnost i da to nije ono što ovaj narod ho�e. Jer to ne stanuje u sr-cima našega naroda. Ovaj narod koji je izdržao više stotina godina tla�enja i patnji, o�uvao svoje ime i svoj obraz, to ne�e dopustiti. A ovi mladi ljudi koji nastaju u Me-dresi, i ova najmla�a mladost koja nastaje u našim vrti�ima i ona mla-dost koja nastaje na našim fakulte-tima i univerzitetima, zapravo su dokaz da �e se ova zajednica, ova nacija i ovaj ummet boriti mirnim, pravim, civilizacijskim sredstvima onako kako to zaslužuje ummet islama, nacija islama i zajednica islama. To je naša poruka, to smo mi, to je naš cilj i to je naš put. Oni znaju da je ovo istina, kao što mi znamo da je ovo istina i zato njima trebaju rituali bilogije i hemije, jer samo u takvim ritualima se osje�aju privremeno fino, jer oldože patnje svoga razuma i patnje svojih duša. A kada se ponovno vrate svojim ku�ama i suo�e sa sopstvenom li�-noš�u i sopstvenim pukotinama, onda su ponovno nesretni. Ovo što moramo da ih raskrinkamo niti je osuda, niti je presuda, ve� dija-gnoza, a i njima stoji naš poziv, a to je kur'anski poziv, sunnetski poziv – vratite se pravome putu i bit �ete sretni. Svevišnji prima teobu i mi smo dužni da teobu razumijemo.“

Na kraju, dovu je prou�io Be-kir-ef. Maki�, predsjednik Udruže-nja uleme.

16 1. JUNI 2011.

PRITISAK NA ISLAMSKU ZAJEDNICU SE NASTAVLJA

AKTUELNOSTI

Visoki funkci-oneri SDP-a Rasima Lja-

ji�a i Gradske upra-ve u Novom Pazaru: Meho Mahmutovi�, Rešad Hodži�, Fevzija Muri�, Tarik Imamo-vi�, Asim Pren�a, Haj-rudin Hajrovi�, Munir Poturak i Nihad Hasa-novi� podnijeli su pri-vatnu krivi�nu tužbu Osnovnom sudu u Novom Pazaru pro-tiv Seada Ša�irovi�a, glavnog i odgovornog urednika „Glasa isla-ma“.

Tužba je podnije-ta zbog teksta pod naslovom „Ko otima vakufsku imovinu“ sa nadnaslovom „Da se ne zaboravi“ i an-trfileom „Ko su ljudi iz Gradske uprave za �ijeg vakta i vlasti je napadnuta vakufska imovina“, objavlje-nog u „Glasu islama“ br. 199 od 1. oktobra 2010. godine, a nakon ataka na vakufsku imovinu na Hadže-tu i poznatog brutal-nog žandarmerijsko-policijskog napada na imame i vjernike koji se desio 4. septem-bra 2010. godine, �iji je organizator ruko-vodstvo SDP-a Rasi-ma Ljaji�a i Gradske uprave u Novom Pa-zaru.

Ovo je nastavak agresije na Islamsku zajednicu i još jedan u nizu napada na nju i njeno rukovodstvo, vakufsku imovinu i vjernike, na „Glas isla-ma“ i slobodu govo-ra sa ciljem zastrašiva-nja i ušutkivanja ljudi unutar Islamske zajed-nice koji su spremni braniti islam i njegove vrijednosti, te vakuf-sku imovinu od onih kojima ni mezaro-vi nevino ubijenih še-hida ne predstavljaju prepreku u otima�ini i plja�ki imovine Islam-ske zajednice - vakufa.

Zbog interesova-nja javnosti „Glas isla-ma“ ponovo u cjelosti objavljuje tekst zbog kojeg je podnijeta kri-vi�na prijava protiv Se-ad-ef. Ša�irovi�a.

BROJ 215/XV 17

Situacija u sudovima u gradovima u San-džaku bila je tema

konferencije za štampu koja je održana 24. maja 2011. godine u prostorija-ma Izvršnog odbora BNV-a u Prijepolju, koju je otvo-rio predsjednik IO BNV-a Samir Tandir. Pored Tandira na konferenciji su govorili glavni i odgovorni urednik Glasa islama, potpredsjed-nik Skupštine BKZ i vije�-nik u BNV-u Sead Ša�iro-vi� i potpredsjednik Odbo-ra za ljudska prava BNV-a i vije�nik BNV-a advokat Sa-bahudin Hajdarevi�.

Samir Tandir, predsjed-nik IO BNV-a, na po�etku konferencije je podsjetio da su dvije od deset ta�a-ka evro-atlanskih integra-cija, koje je zvani�ni Brisel uputio Srbiji, reforma pra-vosudnog sistema i sre�iva-nje situacije u Sandžaku po evropskim kriterijumima.

„Reforma pravosudnog sistema je nestru�no spro-vedena, a kulminaciju te neprofesionalnosti i diskri-minatorskog odnosa sva-kako imamo u Sandžaku. Sudovi u Sandžaku su et-ni�ki o�iš�eni od Bošnjaka. BNV želi da ukaže na taj problem i želi da u�estvu-je u rješavanju tog proble-ma. Mi želimo da se zakon striktno poštuje i da imamo procentualnu zastupljenost Bošnjaka shodno onome što nam Ustav garantuje. To je mjera demokratije. Tako�er, želimo da ukaže-mo na brutalnu zloupotre-bu pravosu�a u Sandžaku jer imamo nešto zašta smo mislili da se poslije Miloše-vi�evog vremena ne�e po-noviti, a to je pojava mon-tiranih procesa koji se vode protiv službenika BNV-a, BKZ-a, Islamske zajedni-ce i svih onih ljudi koji se na miran na�in bore za svoja prava“, rekao je izme-�u ostalog Tandir.

Gospodin Tandir je sa konferencije za štampu IO BNV uputio upozorenje predsjednici Visokog savje-ta sudstva g-�i Nati Mesa-revi�, ukoliko u narednom periodu ne ispita kredibili-tet sudija u Sandžaku, da �e BNV i ovaj problem inter-

nacionalizovati.Sloboda medijskog izra-

žavanja tako�er je izložena stalnim sudskim optužba-ma, re�eno je na ovoj kon-ferenciji, pa se tako redak-cija „Glasa islama“, �iji je urednik Sead-ef. Ša�irovi�, nalazi stalno na meti pravo-su�a u Sandžaku.

Glavni i odgovorni ured-nik „Glasa islama“ Sead Ša-�irovi� govorio je o diskri-minaciji koja je od strane Ministarstva vjera provede-na prema ovom zvani�nom glasilu Islamske zajednice u smislu ukidanja simbo-li�nih dotacija ovom listu. Ovaj potez Ministarstva vjera je širom otvorio vrata za dalje pritiske i segrega-ciju prema „Glasu islama“ kao jedinom glasilu koje ukazuje na probleme mu-slimana u Srbiji.

„Protiv bivšeg uredni-ka Glasa islama Hajrudin-ef. Bali�a vodi se postu-pak, protiv bivšeg novina-ra Refika Sadikovi�a se ta-ko�er vodi parni�ni postu-pak. Tako�er se protiv Me-šihata, kao osniva�a Glasa islama, vode postupci. I ja kao sadašnji urednik sam se

našao na udaru i ovih dana bi trebalo da se obavi sa-slušanje. �lanovi Gradske uprave na �elu sa Mehom Mahmutovi�em uputili su privatnu krivi�nu prija-vu protiv Seada Ša�irovi�a, kao glavnog i odgovornog urednika, zbog pisanja u Glasu islama o dešavanji-ma na Hadžetu u septem-bru 2010. godine. Taj tekst nosi naslov Ko je otimao vakufsku imovinu, a nad-naslov je Da se ne zabo-ravi. U antrfileu piše: 'Ko su ljudi iz Gradske upra-ve za �ijeg vakta i vlasti je napadnuta vakufska imo-vina.' Smatramo da su svi ovi sudski procesi koji su pokrenuti protiv Glasa isla-ma zapravo postupci protiv muslimana, protiv slobode govora i protiv ispoljavanja vjerskih sloboda. Upereni su protiv Islamske zajedni-ce sa ciljem gašenja slobo-de govora i gašenja Glasa islama. Svi ovi procesi su pritisak da prestanemo pi-sati i iznositi �injenice pro-tiv onih koji nas ugrožavaju kao gra�ane Srbije“, rekao je Ša�irovi�.

Advokat Sabahudin

Hajdarevi� je rekao da u Sr-biji nema nezavisnog sud-stva i da su sudije zavisne od politike koja ih je i bira-la na ta mjesta. On tako�er još iznosi podatke da nije-dan krivi�ni sudski postu-pak nije na zakonit na�in sproveden prema Bošnjaci-ma, jer osim razli�itih mal-verzacija i zakazivanja su-�enja u nevrijeme, Bošnja-ci nemaju prava ni na svoj jezik.

„Sudije koje su izabra-ne pod patronatom poli-ti�kih parija nisu sposobne da sude. Za Sandžak je zna-�ajno ista�i da se vršila dis-kriminacija prilikom izbora sudija po nacionalnoj os-novi. Ovo odmah imlicira da stranke u postupku nisu ravnopravne. Su�enja se za-kazuju za vrijeme džume, što je direktno kršenje prava na vjersku slobodu. Imamo situaciju da je sudi-ja sudio Bošnjaku na Dan bošnja�ke zastave, dakle na nacionalni praznik, što je stav suda i države prema prazniku Bošnjaka i naro-du. Imamo situaciju da ni-jedan krivi�ni proces protiv Bošnjaka nije na zakonit

na�in sproveden. Sudije su dužne da svakog Bošnjaka upoznaju sa njegovim pra-vom da se u postupku ko-risti svojim maternjim bo-sanskim jezikom, me�utim to sudije ne �ine. Jedan su-dija mi je rekao: 'Ja kada bih to �inio zamjerio bih se negdje nekome.' O�i-gledno se mnogo lakše za-mjeriti zakonu nego neko-me u politici. Ima situacija gdje sudija ismijeva stranku koja traži da joj se postu-pak vodi na bosanskom je-ziku i kaže da to ne postoji. To se toleriše od �itavog si-stema pravosu�a. To je sta-nje koje negira sud i pravo-su�e u svojoj biti. Jer sud ako nije pravedan i neza-visan onda se ta institucija i ne može nazvati sudom“, rekao je Hajdarevi�.

Konferencija je završe-na obe�anjem da �e BNV sve u�initi da se Republika Srbija ponaša prema svim njenim gra�anima isto i da Bošnjake tretira ravnoprav-no sa ostalim njenim gra-�anima.

„Reforma pravosudnog sistema je nestru�no sprovedena, a kulminaciju te neprofesionalnosti i diskrimina-torskog odnosa svakako imamo u Sandžaku. Sudovi u Sandžaku su etni�ki o�iš�eni od Bošnjaka. BNV želi da ukaže na taj problem i želi da u�estvuje u rješavanju tog problema. Mi želimo da se zakon striktno poštuje i

da imamo procentualnu zastupljenost Bošnjaka shodno onome što nam Ustav garantuje.

Bošnjaci diskriminisani i u sudovimaK O N F E R E N C I J A Z A Š T A M P U I O B N V - a U P R I J E P O L J U

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

18 1. JUNI 2011.IN

TE

LE

KT

UA

LN

I P

OL

IGO

N Vrijednosti religije i vrijednosti globalizacije - sudar ili prožimanje (III dio)

DR. HASAN DŽILO

Dijalog religija danas ne izvire iz same religije, ve� izvan religijskih tendencija koji pretvaraju sami dijalog u misiju, a religijske tradicije u predmet te misije. Zbog toga, neki autoriteti složili su se da nema dijaloga civilizacija bez dijaloga religija, dakle dijaloga koji dolazi iz samih religija, a ne dijaloga kultura. Zato kulturni

dijalog udaljava od religijskog dijaloga. Problem dijaloga nije u kulturama ve� u religijama.

R E L I G I J A I G L O B A L I Z A C I J A

Religija i komunikacija

U obadva slu�aja, kada se radi o stvaranju vrijednosti i preno-

šenju vrijednosti, susre�emo se, kod religije i globalizacije, s jed-nim olakšavaju�im modelom, a to je komunikacija. To je �inje-nica koja je prisutna, koja nam �ini dostupnim duhovne vrijed-nosti drugih civilizacija.

Komunikacija podrazumije-va putovanje �ovjeka od sebe ka svijetu i od svijeta ka sebi. Religija sa svojim potencijalima omogu�ava putovanje od sebe ka svijetu. U pitanju je otvara-nje prema drugoma, a ne prisi-ljavanje drugog da prihvati naša iskustva.

Danas se može govoriti o mnogim kulturama ili o multi-kulturi, kao što se zalaže kul-tura u �ijoj je osnovi religija. Danas kultura preko komuni-kacijske mreže napušta izolaci-ju i postaje, na neki na�in, pri-stupa�na svima. Zbog toga se komunikacija povezuje s kul-turom ili komunikacija postaje imanentna kulturi. Otvorenost prema drugoj kulturi i vrijed-nostima imala bi smisla samo u slu�aju oboga�ivanja svoje kul-ture, a ne u nametanju svojih vrijednosti na drugog. Oboga�i-vanje vlastite kulture je mogu�e i prihvatanjem iskustava drugih kultura. Shvatanje vrijednosti svoje kulture bolje je od shva-tanja vrijednosti druge kulture.

Me�utim, u svakoj kulturi, a napose religijskoj, ima nešto što je opšte koje se prepoznaje kao svoje. Religijske vrijedno-sti vode dijalog; one posjeduju „nijemi jezik“ koji prepoznaju svi religiozni ljudi. Komunika-cija, koju pretpostavlja globali-zacija, u ovom kontekstu, kao stvarnost ili data �injenica, ne-minovna ili neizbježna, �ini nam dosežne sve sadržaje drugih du-hovnih kultura u kojima može-mo prepoznati svoje vrijedno-sti, jer su religijske vrijednosti po svojoj naravi opšte. Komu-

nikacija je naglašeniji jezik vri-jednosti. I to treba iskoristiti na bilo koji na�in. To je i blagodat savremene komunikacije. Ko-munikacijom imamo uvid u sve duhovne tradicije u kojima pre-poznajemo mnoge stvare koji odgovaraju našoj duhovnosti i tradiciji. U tom smislu, komu-nikacija je izvanredno sredstvo isticanja duhovne komunikaci-je. Duhovna komunikacija se, unutar religija, ne uspostavlja, ona je ve� uspostavljena. Ko-munikacija je dijalog koji �ovjek vodi sa svojom tradicijom ili vri-jednostima. Taj se dijalog ne us-postavlja rije�ima ve� osje�ajima ili unutarnjim iskustvom - „go-vorom duše“.

Me�utim, najve�a prijetnja za unutarnju komunikaciju ili razgovor danas predstavlja vanj-ska komunikacija, koja global-nim sredstvima komuniciranja opredme�uje ili guši onu unu-tarnju komunikaciju, koja ima svoju logiku, osnovu i mode-le prepoznavanja, komunikacija koja pretpostavlja utilitaristi�ke ciljeve religijskim ili duhovnim

ciljevima. Današnja komunika-cija i dijalog je, ustvari, komu-nikacija i dijalog kompjutera, a ne ljudi, kao što je zabilježio neko na samim kompjuterima. Unutarnja komunikacija, koju pretpostavljaju vrijednosti re-ligije, opšta je po svojoj naravi i ne teži da bude opšta. Poop-štavanje vrijednosti globalizaci-je, da bi došla do svog cilja, ne brine za pojedina�ne vrijednosti drugih, koji imaju svoj kontinu-itet, a naro�ito nastojanjem, bez bilo kakvih sredstava, da stvori pukotine u njima. Ustvari, stva-ranje pukotina ili diskontinui-teta vrijednosti je zadatak glo-balizacije. Znanje na koje smo navikli danas ne zadržava se na ona vje�na pitanja koje stvara-ju nemir u �ovjeku, ve� je ono podložno fragmentaciji ili odje-ljivanju stvari, pa se kaže da je smisao u promjeni, u nestalno-sti, tako da se ne zadržava ni na jedan aspekt stvarnosti. Zbog toga se, kao nikada do sada, pro-mjenljivo, prividno, pojedina�-no danas oslovljava apsolutnim, �ime se zanemaruje osnova svih

stvari koja ih drži na okupu, povezanih, upu�enih jedni dru-gima, a ne raš�ašenih ili raste-meljenih od svoje osnove. Po-jedina�no, koje treba da osta-ne to što jeste, zamjenjuje ono što je opšte, te parcijalna isti-na postaje opšta istina. Zbog toga vokacija vjerskih vrijedno-sti danas trebala bi biti u potra-zi za cjelinom u njenom izvor-nom zna�enju, kao takvom, a ne u pojedina�noj vrijednosti koja postaje opšta. Otuda, vri-jednosti religije su po prirodi opšte ili univerzalne, a vrijed-nosti globalizacije namjerava-ju da budu opšt�e ili univerzal-ne. Religije se više podudaraju u svojim duhovnim sadržaji-ma, ispunjene smislom i zna-�enjem, nego u svojim teolo-gijama ili spolja nametnutim dijalozima ili upoznavanjima. Stoga, dijalog me�u religijama, koje su i osnove civilizacija, predstavlja onu komponentu religije koja je usmjerena svi-jesti o sopstvenim vrijednosti-

ma s univerzalnim zna�enjem u kojima se prepoznaje ne samo drugi ve� svoj sadržaj vrijedno-sti.

Dijalog religija danas ne izvi-re iz same religije, ve� izvan reli-gijskih tendencija koje pretvara-ju sami dijalog u misiju, a religij-ske tradicije u predmet te misi-je. Zbog toga neki autoriteti slo-žili su se da nema dijaloga civili-zacija bez dijaloga religija, dakle dijaloga koji dolazi iz samih re-ligija, a ne dijaloga kultura. Zato kulturni dijalog udaljava od re-ligijskog dijaloga. Problem di-jaloga nije u kulturama ve� u religijama. Kulture su po priro-di predodre�ene ili da uti�u na druge ili da se akultuiraju pod uticajem drugih kultura. One se ili sudaraju ili vode dijalog, za-visi od toga koje strukture do-miniraju u tim kulturama, reli-gijske ili ideološke, otvorene ili sputavaju�e.

Nastavit �e se...

BROJ 215/XV 19

Nedavno sam zatekao svog bliskog prijatelja, ina�e dobrog i odušev-

ljenog muslimana, kako piše �lanak o odgoju muslimanske omladine. Pro�itao sam �lanak koji još nije bi dovršen, ali �ije su glavne misli bile ve� izložene. Insistiraju�i na odgo-ju u duhu vjere, moj prijatelj pozi-va roditelje da kod djece njeguju vrline fino�e, dobrog opho�enja, skromnosti, neisticanja, milosr�a, praštanja, pomirenja sa sudbinom, strpljenja itd. On naro�ito upozo-rava odgajatelje da �uvaju djecu od ulice, kaubojskih i kriminalisti�kih filmova, nekorisne štampe, nekih sportova koji podsti�u agresivnost i duh nadmetanja itd. Ipak, naj�e-š�a rije� u �lanku mog prijatelja bila je poslušnost. Kod ku�e se di-jete treba pokoravati roditeljima, u mektebu hodži, u školi u�itelju i nastavniku, na ulici �uvaru reda, a sutra na poslu direktoru, šefu, starješini.

Da bi ilustrovao svoj „ideal“, pisac prikazuje dje�aka koji se kloni svega lošeg, koji se nikada ne tu�e na ulici, ne gleda kauboj-ske filmove (umjesto toga ide na �asove klavira u muzi�ku školu), ne igra fudbal, ne nosi dugu kosu, ne hoda sa djevojkama (njega �e roditelji oženiti „kada za to bude vrijeme“). On nikada ne vi�e, nje-gov glas se nigdje ne �uje („kao da nije živ“), on se svugdje zahvalju-je i izvinjava. Pisac to ne kaže, ali možemo nastaviti: njega zakidaju - on šuti. Udare mu �ušku - on ne uzvra�a nego dokazuje da to nije li-jepo. Jednom rije�ju, on je od onih „što ni mrava ne bi zgazili“.

�itaju�i ovaj �lanak potpuno sam shvatio smisao one izreke koja kaže da je put do pakla poplo-�an dobrim namjerama. I ne samo to, mislim da sam doku�io barem jedan od uzroka našeg nazadova-nja posljednjih stolje�a: pogrešan odgoj ljudi.

Ustvari, ve� vijekovima, kao posljedica neshvatanja izvorne islamske misli, mi našu omladinu pogrešno odgajamo. Dok je ne-prijatelj, obrazovan i nemilosrdan, pot�injavao jednu po jednu musli-mansku zemlju, mi smo našu mla-dež u�ili da bude fina, da „muhi zla ne misli“, da se miri sa sudbinom, da bude poslušna, da se pokorava svakoj vlasti „jer svaka vlast je od Boga“.

Ova otužna filozofija pokorno-sti, �ije pravo porijeklo ne znam, ali koja, sigurno, ne poti�e od islama, vrši dvije funkcije koje se savršeno i nesretno dopunjuju: s jedne stra-

ne, ona umrtvljuje žive, a s druge strane, isti�u�i u ime vjere pogreš-ne ideale, ona oko islama okuplja one koji su umrli prije nego su po-�eli da žive. Od normalnih ljud-skih stvorenja ona stvara nesigurne ljude, progonjene osje�ajem grije-ha i krivnji, postaje istovremeno vrlo privla�na za ona promašena stvorenja što bježe od stvarnosti i traže uto�ište u pasivnosti i utjehi.

Samo na ovaj na�in može se objasniti �injenica da i u današ-njem vijeku bu�enja, upravo nosi-oci islamske misli, ili oni koji sebe tako nazivaju, u svakoj konfronta-ciji redovno gube bitku. Spleteni ovom filozofijom zabrana i dilema, ovi ljudi, ina�e visokog morala, po-kazuju se inferiorni i nedorasli u sukobu sa manje �estitim, manje kulturnim, sa zato odlu�nim i be-

zobzirnim protivnicima, koji znaju šta ho�e i koji ne biraju sredstva da postignu svoje ciljeve.

Šta bi bilo normalnije nego da muslimanske narode vode ljudi od-gojeni u islamu i nadahnuti islam-skom mišlju? Ali oni to ne uspije-vaju iz jednostavnog razloga: odga-jali su ih ne da vode, nego da budu vo�eni.

Šta bi bilo prirodnije nego da upravo muslimani u muslimanskoj sredini budu nosioci bunta protiv tu�inske vlasti, tu�inskih ideja i politi�kog i ekonomskog nasilja? Ali oni to ne mogu, opet iz istog osnovnog razloga: nisu ih u�ili da dižu glas, nego da se pokoravaju.

Odgajali smo (ili okupljali), dakle, ne muslimane nego poltro-ne, skoro sluge.

U jednom svijetu koji je bio

pun poroka, ropstva i nepravde, propovijedati mladeži da se kloni, da bude mirna, da se pokorava - nije li to sau�esništvo u poroblja-vanju i tla�enju svog vlastitog na-roda?

Psihologija, o kojoj je rije�, ima više aspekata. Jedan od njih je uvijek ponovna pri�a o prošlosti. Našem mladi�u ne govore šta islam treba biti, nego šta je nekada bio. On zna za Alhambru i davna osva-janja, za grad iz „hiljadu i jedne no�i“, biblioteke u Samarkandu i Kordovi. Njegov duh stalno okre-�e slavnoj prošlosti i on po�inje ži-vjeti od nje. Prošlost je, naravno, važna. Ali danas je korisnije popra-viti dotrajali krov skromne džamije u svojoj mahali, nego znati nabro-jati sve veleljepne džamije što ih sagradiše naši davni preci. �ini se da bi trebalo spaliti svu tu slavnu historiju, ako ona postaje uto�ište za uzdisanje i život od uspomena. Bilo bi bolje porušiti sve te velebne spomenike, ako je to uslov da ko-na�no shvatimo da se ne može ži-vjeti od prošlosti i da je potrebno da i sami nešto uradimo.

Paradoksalno je da se ova po-gubna pedagogija pokornosti i neprotivljenja propovijeda u ime Kur'ana, u kojem je princip borbe i otpora spomenut na barem pede-set mjesta. Kao zakonik, Kur'an je ukinuo pokoravanje. Umjesto po-koravanja mnoštvu lažnih autori-teta i veli�ina, Kur'an je uspostavio jednu jedinu pokornost - pokor-nost Bogu. Ali, u ovoj pokornosti prema Bogu, Kur'an je izgradio slo-bodu za �ovjeka, njegovo oslobo-�enje od svih drugih pokoravanja i strahova.

Šta možemo, dakle, savjetova-ti našim roditeljima i pedagozima?

Prije svega, možemo im poru-�iti da ne ubijaju sile u mladom stvorenju. Neka ih radije obliku-ju i usmjere. Njihov uškopljenik nije musliman, niti ima na�ina da se mrtav �ovjek „prevede“ u islam. Da bi odgajali muslimana, neka od-gajaju ljude, i to što kompletnije i potpunije. Neka im više govore o ponosu nego o skromnosti, više o hrabrosti nego pokornosti, više o pravednosti nego o milosr�u. Neka podižu dostojanstvenu ge-neraciju koja �e znati da ne treba tražiti ni�ije dopuštenje da živi i da bude ono što jeste.

Jer zapamtimo: progres islama - kao i svaki drugi progres uostalom - ne�e do�i od mirnih i pokornih, nego od hrabrih i buntovnih.

Oktobar 1971. godine

Prije svega, možemo im poru�iti da ne ubijaju sile u mladom stvorenju. Neka ih radije oblikuju i usmjere. Njihov uškopljenik nije musliman, niti ima na�ina da se mrtav �ovjek „prevede“ u islam. Da bi odgajali musli-mana, neka odgajaju ljude, i to što kompletnije i potpunije. Neka im više govore o ponosu nego o skromnosti, više o hrabrosti nego pokornosti, više o pravednosti nego o milosr�u. Neka podižu dostojanstvenu gener-

aciju koja �e znati da ne treba tražiti ni�ije dopuštenje da živi i da bude ono što jeste.

Odgajamo li muslimane ili poltroneT A K O J E G O V O R I O A L I J A I Z E T B E G O V I �

NA

ŠI

VE

LIK

AN

I

ALIJA IZETBEGOVI�

20 1. JUNI 2011.IS

TO

RIJ

A Zmaj od Bosne u Sandžaku

PRIPREMIO: SEAD ŠA�IROVI�

Pokret za autonomiju Bosne je doga�aj koji je najsnažnije obilježio epohu historije Bosne pod osman-lijskom vlaš�u. U njemu su došli do izražaja svi društveni, ekonomski, politi�ki, narodnosni i nacio-nalni �inioci zemlje Bosne i njenog naroda kroz dugi period historijskog trajanja, a posebno period osmanlijske vladavine. Pokret je bio opštenarodni, tj. pripadao je svakom �ovjeku u Bosni, bez obzira

na vjersku pripadnost i svi su uzeli u�eš�a u njemu.

H U S E I N - K A P E T A N G R A D A Š � E V I �

Dana 25. maja se navršilo 180 godina od Pokreta za samostalnost Bošnja-

ka Husein-kapetana Gradaš�evi�a i njegovog prolaska kroz Sandžak.

Zmaj od Bosne je u Sandža-ku do�ekan uz šenluk i prangije na svom putu ka Lipljanu, gdje je u �uvenoj bici porazio sultanovu vojsku.

Pokret Husein-kapetana Grada-š�evi�a prvi je organizovani poku-šaj Bošnjaka da samostalno uprav-ljaju svojom državom.

Husein-kapetan Gradaš�evi� je ro�en 1802. godine. Jedan je od �etiri sina Osman-kapetana Gra-daš�evi�a. Kapetanom najugledni-je i najbogatije kapetanije u Bosni postao je u 18. godini svog života, nakon smrti njegovog brata Murat-kapetana, kojeg je u Travniku sma-knuo zloglasni Džemaludin-paša 1821. godine. Odgajan je i obrazo-van kao aristokratsko plemi�ko di-jete, a prema tadašnjim ustaljenim obi�ajima privatnog obrazovanja. Njegov položaj kapetana svrstavao ga je me�u autoritete i uglednike Bosne i njene ajane.

Svojim odnosom prema okolini stekao je veliki ugled i poštovanje. Zahvaljuju�i tome on je, od strane Ajanskog vije�a, u 28. godini živo-ta izabran za vo�u Pokreta za auto-nomiju i za gospodara Bosne (vali-ju i vezira) sa širokim ovlaštenjima. Umro je u 31. godini života, prije 178 godina, odnosno 1833. godi-ne. Tako buran i ispunjen, a u isto doba kratak život ovog bosanskog viteza, vjerovatno sam po sebi naj-više govori o tome ko je i kakav je on bio.

Husein-kapetan je, prema kazi-vanju i prijatelja i neprijatelja, bio visokomoralna osoba, pametan i razborit, bio je u dobrim odnosima sa svakim - siromašnim i bogatim. Za ono vrijeme bio je dosta obra-zovan i tome je i sam posve�ivao posebnu pažnju. Bio je energi�an i odlu�an. Bio je dobar vjernik, ali i tolerantan prema onima koji su bili manje odani vjeri. Kod prijatelja je izazivao poštovanje, a kod nepri-jatelja strahopoštovanje. U svome djelovanju pridržavao se principa savjetovanja sa saradnicima i prva-cima, pa tako po vlastitom iskazu nijednu odluku nije donio, a da se nije posavjetovao sa saradnicima, onima koji su sposobni donosi-ti odluke. U svemu se oslanjao na narod i to bez politi�ke floskule. Bio je izdanak onog najboljeg što karakteriše Bošnjake.

Svi podaci govore da se nije

ni�im uzdizao iznad drugih. Na-protiv, bio je vrlo skroman. Ali u obavljanju dužnosti bio je veoma revnosan, zbog �ega je uživao opšte povjerenje i bio veoma poštovan i cijenjen. Sultanov namjesnik, Na-mik-paša, koji na pitanje sultana ko je najugledniji me�u Bošnja-cima, službeno odgovara: „Naju-gledniji je i najuticajniji, svakako, Husein-kapetan. Svi drugi slušaju i rade ono što on kaže. Ovaj Pokret mogao je samo on povesti.“

Pokret za autonomiju Bosne je doga�aj koji je najsnažnije obi-lježio epohu historije Bosne pod osmanlijskom vlaš�u. U njemu su došli do izražaja svi društveni, eko-nomski, politi�ki, narodnosni i na-

cionalni �inioci zemlje Bosne i nje-nog naroda kroz dugi period hi-storijskog trajanja, a posebno pe-riod osmanlijske vladavine. Pokret je bio opštenarodni, tj. pripadao je svakom �ovjeku u Bosni, bez ob-zira na vjersku pripadnost i svi su uzeli u�eš�a u njemu. Na taj na�in Husein-kapetan je li�nost koju bi trebalo da uvažavaju i svi stanovni-ci, bez obzira na vjeru, u sadašnjoj Bosni, jer je on svima njima pripa-dao i predstavljao izraz njihovih želja i htijenja i izraz njihove druš-tvene svijesti. Uostalom, u Bosni je tada postojao samo jedan narod koji je pripadao razli�itim vjerama, ali jedinstvenom etni�kom porije-klu. Dakle, postojao je samo boš-nja�ki narod.

Pod vo�stvom Husein-kapeta-na u Pokretu za autonomiju po

prvi put je okupljeno stanovništvo Bosne - bošnja�ki narod, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i dobrobit cijelog naroda.

U ovoj zemlji gdje se, pod uti-cajem razli�itih faktora i sumnjivih interesa, �esto realne vrijednosti okre�u naopa�ke, dogodilo se da je i li�nost Husein-kapetana bila pot-puno zanemarivana ili obezvrje�i-vana. Samim tim obezvrije�en je i Pokret kojeg je on vodio, a koji je predstavljao jednu od najsvjetlijih stranica u historiji ove zemlje i nje-nog naroda. U njemu je premoš�en povijesni kontinuitet nezavisnosti Bosne i iskazan visok nivo državo-tvorne svijesti i sposobnosti našeg

naroda. Pokret se mogao pojaviti samo

zahvaljuju�i specifi�nom društve-nom razvoju u Bosni u vrijeme tra-janja osmanlijske vlasti i zahvalju-ju�i politi�kom vo�stvu bosanskog naroda koji je izvanredno razumi-jevalo ukupnu konstelaciju politi�-kih odnosa u samom Carstvu i u odnosu na me�unarodne prilike u kojima se nalazilo Carstvo, a oso-bito Bosna. Na osnovu toga, vo-�stvo Pokreta na �elu sa Husein-kapetanom Gradaš�evi�em moglo je osmisliti Pokret, napraviti nje-gov program i odrediti mu cilje-ve. Prvenstveni cilj Pokreta bila je zaštita cjelovitosti zemlje koja je, zbog inferiorne politike sultana, mogla do�i u pitanje. Bošnjaci to nisu prihvatali nikako i otkazali su poslušnost sultanu.

S druge strane, klasi�ni osman-ski sistem bio je u potpunom ras-padanju. Uzroci za to su bili ra-zli�iti i višestruki. Najvažniji sva-kako je bio opadanje vojne mo�i Carstva i korumpiranost central-nog sistema, zbog �ega je izgubilo svoj ugled u me�unarodnim odno-sima, a posebno zbog toga što je u politici evropskih zemalja i Rusi-je bila ve� izdiferencirana politika tzv. isto�nog pitanja i podjela in-teresnih sfera, po �emu je trebalo uništiti to Carstvo i prisvojiti nje-gove teritorije. U srži isto�nog pi-tanja bila je Bosna koja je bila stra-teški interes Austrije. Bošnjaci su to dobro znali i sasvim pravilno shvatili.

S druge strane, Bošnjaci su tr-pjeli ogromne ljudske i materijalne žrtve u neuspješnim ratovima koje je Carstvo vodilo, bilo u ugušiva-nju unutrašnjih ustanaka ili u me-�unarodnim ratovima. Zauzvrat dobivali su, naj�eš�e, pogrome od strane sultana zbog navodne nepo-slušnosti. U suštini to su bili po-gromi koji su trebali sprije�iti po-javu borbe za nezavisnost u Bosni, jer je Bosna strateški bila važna za Carstvo. Ali to se nije moglo spri-je�iti, jer su Bošnjaci postali svje-sni da od Carstva nemaju nikakve koristi, nego štetu. Naime, Boš-njaci su bili svjesni da su oni u od-brani svoje zemlje bili prepušteni sami sebi, a da ih je sultan samo iskorištavao kada su mu trebali u ratovima gdje su ginuli u velikom broju i materijalno propadali. Ako je to tako onda je bilo sasvim nor-malno da oni povedu pokret za au-tonomiju, koja je u onim prilikama zna�ila stvarnu samostalnost. Oni više nisu željeli strance na vlasti u Bosni. Oni su odlu�ili da sami us-postave svoju vlast, makar u neka-kvim labavim odnosima sa sulta-nom.

Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanlijskog car-stva pojavljivali nacionalni ustanci i pobune, prema tome i on se uklapa u takva kretanja. Ustanak su orga-nizovali prvaci bosanskog naroda na zasjedanju u Tuzli u drugoj po-lovini februara i po�etkom marta 1831. godine. Na tome sastanku Gradaš�evi� je preliminarno, ali jednoglasno, izabran za vo�u Po-kreta, jer je njemu stavljeno u za-datak da o zaklju�cima skupa u Tuzli obavijesti bosanskog namje-snika Namik-pašu i da ga pozove da se priklju�i Pokretu.

Bošnjaci su uz prijetnju sile ušli u Travnik gdje je za 29. mart iste

BROJ 215/XV 21

godine zakazan opšti sabor, ali sada u prisustvu namjesnika. Tog datuma je, ustvari, sultanov na-mjesnik razvlašten i bio prisiljen da radi ono što mu Bošnjaci na-rede. Kada je Namik-paši uspje-lo pobje�i, Bošnjaci su bez okli-jevanja izabrali Husein-kapetana za seaskera (vrhovnog komandan-ta) Bosne. Prvi dokument koji je u tom svojstvu potpisao i koji je prona�en datira od 31. maja 1831. godine. Od tada on je stalno pot-pisivao dokumenta kao sekretar Bosne. Nije na odmet kazati punu formulaciju njegovog potpisa koji glasi „Husein, sekretar-i Bosna al-muhakkem“, što zna�i „vrhovni komandant Bosne izabran voljom naroda“.

Nakon uspješno vo�enih rato-va sa sultanom, �iju je vojsku po-bijedio na Kosovu kod Štimlja u blizini Lipljana 18. juna 1831. go-dine, i nakon duge prepiske sa ve-likim vezirom prema kojem su se Bošnjaci odnosili kao prema pora-ženom u ratu, vratili su se u Bosnu i onda u Sarajevu 12. septembra 1831. godine na Sveopštem saboru izabrali Husein-kapetana za vezi-ra i valiju - upravnika ili gospoda-ra Bosne. Tog datuma je, ustvari, Bosna postala nezavisna, mada su Bošnjaci još uvijek obe�avali da �e ostati u sastavu Carstva.

Šta su htjeli Bošnjaci - Da sami upravljuju svojom ze-

mljom bez stranaca, - Da prisile sultana da promijeni

svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima,

- Da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom na-pravili sa muslimanima u Smede-revskom sandžaku,

- Da sami biraju svoga gospo-

dara, a da to sultan samo potvr-�uje i da sva pitanja koja se ti�u Bosne oni sami rješavaju, a pogoto-vo vojna pitanja, jer njima ne odgo-vara opšta regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.

U svom programu oni su isti-cali da je najvažnije ostvariti puno jedinstvo u Bosni, što su oni po-stigli, bez obzira na izdaju svega tri-�etiri bosanska prvaka. O tome svjedo�i i carski izaslanik u Bosni,

koji u vapaju moli sultana da odo-bri ono što Bošnjaci traže, jer to oni zaslužuju, a onda zaklju�uje: „Aman sultane, za ime Boga, gre-hota je razbiti ovo jedinstvo.“ Isti izaslanik, koji je prošao kroz sve zemlje Balkana do Bosne, tvrdi sul-tanu da ako ne udovolji Bošnjaci-ma i izgubi Bosnu izgubit �e cijelu Rumeliju.

O tom jedinstvu govori isje�ak iz opšte predstavke naroda sultanu koji glasi: „Svo stanovništvo želi i misli ono što želi i misli njihovo vo�stvo, koje je predstavljeno u li�nosti Husen-kapetana kao isti-nitog, poštenog i prema svoj siro-tinji dobrog �ovjeka, a osim toga sposobnog da rukovodi zemljom.“

Nepravedno bi bilo u ovoj pri-godi ne sjetiti se bar nekih najbli-žih saradnika Husein-kapetana i uglednika Bosne koji su bili pred-vodnici u ovom Pokretu: Ali-pa-ša Fidahi�, Muhamed-beg Tuzli�, Mujaga Zlatar, Emin-beg Dženeti�, Sulejmen-efendija Isevi�, Hifzi-efendija �umiši�, Abdul Kerim-efendija sarajevski mulla, Hasan-aga Pe�ki, Murat klapet Ostroza�ki i dr.

Tekst prenesen sa stranice Vije-�a kongresa bošnja�kih intelektua-laca - Sarajevo • www.soros.org.ba;

Bošnjaci više nisu u stanju da prave bilo kakve

mreže sa islamskim svije-tom, jer sve više i ubjed-ljivije bivaju odro�eni od svoje vjere, a s druge strane, bivaju indoktri-nirani medijskim uticaji-ma koji ih ubje�uju da je islam njihov najve�i pro-blem, tako da su Bošnja-ci, u kriti�noj masi, naj-ve�i islamofobi u Bosni i Hercegovini. Moglo bi se egzaktno pokazati da posljednjih godina islam više vrije�aju Bošnjaci, nego Srbi i Hrvati. Valja i to re�i da Srbi i Hrva-ti ne bi nikad vrije�a-li svoju vjeru, kako to �ine mnogi Bošnjaci, koji ne razumiju da je vjera ki�ma identiteta i morala svakog naroda i da nema

naroda bez vjere. Nije-dan narod nije konstitui-ran na bezbožništvu, a to što se od Bošnjaka traži da žive bez islama, zapra-vo je genocidni zahtjev za samouništenjem boš-nja�kog bi�a. Zašto se od Srba i Hrvata ne traži da žive bez pravoslavlja i ka-

toli�anstva? Zato što bi to zna�ilo negaciju srp-stva i hrvatstva. Negacija islama u Bošnjaka je ne-gacija samih Bošnjaka...

Bošnja�ki narod je uhapšen narod i uz to svjestan da mu nema ko pomo�i, pa se mnogi od-lu�uju da prihvate ponu-

�eni projekt samomr-žnje, pronalaska krivi-ce u sebi i u islamu, da pokušaju biti neko drugi, jer je pritisak ne-pravde ogroman. Ge-neralno, to rezultira jednom apatijom i ra-zo�aranoš�u u vrijeme kojem smo svjedoci...

Bošnjaci u ve�i-ni više vole tu�e nego svoje, radije kupu-ju stranu nego svoju robu, nemaju uopšte svijest o ekonomskom patriotizmu, što je re-zultat tog organizova-

nog rastakanja nacional-ne i patriotske svijesti u Bošnjaka... Osobno, ja bih volio da su Bošnjaci takvo što u stanju u�ini-ti, jer bi to zna�ilo da su u stanju i više kupovati doma�e, nego proizvo-

de iz Srbije i Hrvatske. Naravno, od toga ne bi oslabila nikakva ekono-mija, niti bi neka kompa-nija bila na šteti, a korist bi bila za narod koji je u stanju iskazati svoje je-dinstvo. Bošnjaci takav narod nisu, nisu nikada ni bili, teško da �e ikada i biti, jer je veliko pitanje koliko su Bošnjaci uop-šte politi�ki narod, a ko-liko narod u etnokultur-nim kriterijima. Druk-�ije re�eno, mi imamo svoju kulturu, ali nema-mo svoju politiku i zbog toga smo na putu da iz-gubimo i domovinu, a potom i tu kulturu, te da život nastavimo u muze-jima i knjigama, kao ni prvi, ni posljednji narod koji je bio i prošao.

Bošnja�ki narod je uhapšen narod i uz to svjestan da mu nema ko pomo�i, pa se mnogi odlu�uju da prihvate ponu�eni projekt samomržnje, pronalaska krivice u sebi i u islamu, da pokušaju biti neko drugi, jer je pritisak nepravde ogroman. Generalno, to rezultira jednom apatijom i razo�aranoš�u u

vrijeme kojem smo svjedoci...

Islam više vrije�aju Bošnjaci, nego Srbi i Hrvati

AN

AL

IZE

FATMIR ALISPAHI�

ZOOM

Nijedan narod nije konstituiran na bezbožništvu, a to što se od Bošnjaka traži da žive bez islama, zapravo je genocid-ni zahtjev za samouništenjem bošnja�kog bi�a. Zašto se od Srba i Hrvata ne traži da žive bez pravoslavlja i katoli�anstva? Zato što bi to zna�ilo negaciju srpstva i hrvatstva. Negacija islama u Bošnjaka je negacija samih Bošnjaka...

BOŠNJAK NE ŽIVI BEZ ISLAMA

22 1. JUNI 2011.

Samo se gospodaru klanjajtePoslanik a.s. kaže: „Nema poslušnosti stvorenju, ukoliko se u tom slu�aju �ini gri-jeh prema Gospodaru.“ Dakle, poslušnost roditeljima ima granice, a to su granice dozvoljenog. Ukoliko roditelj traži od djeteta nešto što je vjerom zabranjeno, tada prestaje obaveznost poslušnosti roditelju, zapravo, u tom slu�aju je obaveza biti

neposlušan roditelju, ve� biti poslušan svom Gospodaru, Allahu dž.š.

P R A K T I K O V A N J E V J E R S K I H P R O P I S A

PITANJE: Jedna naša �i-tateljka kaže: „Klanjam, ali nisam pokrivena. Voljela bih da se pokrijem, ali me porodica u tome ne po-država, kažu: 'Sa�ekaj, još ima vremena!' Da li je gri-jeh biti neposlušna rodite-ljima u ovoj situaciji, to jest da li se trebam pokriti, bez obzira što roditelji traže da to ne �inim?“

ODGOVOR: Poslušnost i poštovanje roditelja jeste jedna od osnovnih islam-skih dužnosti djece. Uzvi-šeni Allah dž.š. u Kur'ani-kerimu zabranjuje uzne-miravanje roditelja, pa �ak ukoliko se u tu svrhu kori-ste rije�i negodovanja i ne-zadovoljstva poput UH, a da ne govorim o rije�ima koje još u ve�oj mjeri izra-žavaju negodovanje, vrije-�anje i uznemiravanje ro-ditelja.

Uzvišeni kaže: „Gos-podar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro�in-stvo �inite. Kada jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost dožive, ne reci im ni uh, i ne podvikni na njih, i obra�aj im se rije�i-ma poštovanja punim. Budi prema njima pažljiv i poni-zan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njego-vali!“ (El- Isra: 23-24)

Kada se govori o prakti-ciranju propisa vjere islama: namazu, postu, pokrivanju, to jest islamskom odije-vanju, roditelj je u prvom redu taj koji je dužan da na-vikne svoje dijete na prak-ticiranje propisa. Malo je �udno, a i bolno, kada rodi-telj propusti tu svoju oba-vezu, pa do�e u situaciju da dijete samo inicira praktici-ranje propisa vjere islama, a samim tim ukazuje rodite-lju na propuste koje je u�i-nio, ne samo prema svome djetetu, ve� i prema sebi.

Takve situacije nerijet-ko rezultiraju protivlje-njem i zabrinutoš�u rodi-telja inicijativama koje do-laze od djece, što je veoma �udno, a i neprihvatlivo. Savjetovao bih osobi koja pita, prije nego se odlu-

�i na krupne korake poput pokrivanja, tj. islamskog odijevanja i drugih propi-sa vjere islama, da razgo-vara sa svojim roditeljima, sa svojim ocem, odnosno majkom, da im govori o propisima vjere islama, da im obezbijedi islamsku li-teraturu koja govori o vjeri islamu, kako bi njima omi-lila propise islama i kako bi oni uvidjeli da su dio svoga života proveli u zabludi i neposlušnosti Uzvišenom Allahu dž.š.

Nakon takvog odnosa prema roditeljima, strplji-vosti i upornosti, sigurno

�e rezultat biti razumijeva-nje djeteta, odnosno izla-ženje u susret svim njego-vim inicijativama koje su vezane sa vjerom, odnosno sigurno �e rezultitrati po-državanjem djeteta u nje-govoj namjeri da bude po-korno Uzvišenom Allahu dž.š., zato što je cilj sva-kom roditelju da njegovo dijete bude sretno i da ne ponavlja greške koje su oni �inili.

Nerijetko se doga�a da u džamiji, ili drugim mje-stima gdje se govori i u�i o vjeri, vidimo momke ili djevojke, potomke rodi-telja koji su živjeli dale-ko od džamije, koji u njih nisu ulazili i ne znaju kako one izgledaju, koji su imali

potpuno negativan odnos prema propisima vjere, to jest bili u zabludi, pa je ka-snije to rezultiralo poprav-ljanjem roditelja. Svaki ro-ditelj je slab na svoje dije-te. Teško je na�i roditelj-sko srce koje ne�e popusti-ti pred zahtjevima djeteta, posebno ukoliko je u tim zahtjevima korist za dijete.

Ukoliko je roditelj osoba koja jasno pokazu-je negativan odnos prema vjeri, omalovažavaju�i pro-pise vjere, takvom roditelju nije grijeh biti neposlušan u prakticiranju propisa vjere, jer se u tom slu�aju po-

slušnosti Uzvišenom Alla-hu daje prednost u odno-su na poslušnost stvorenji-ma, makar to bili i roditelji. Poslanik a.s. kaže: „Nema poslušnosti stvorenju, uko-liko se u tom slu�aju �ini grijeh prema Gospodaru.“ Dakle, poslušnost rodite-ljima ima granice, a to su granice dozvoljenog. Uko-liko roditelj traži od djeteta nešto što je vjerom zabra-njeno, tada prestaje obave-znost poslušnosti rodite-lju, zapravo, u tom slu�aju je obaveza biti neposlušan roditelju, ve� biti poslušan svom Gospodaru, Allahu dž.š.

PITANJE: Da li je do-zvoljeno dati (pozajmiti)

novac poslovnom saradni-ku, kome je novac potre-ban da odradi neki posao (halal), i za tu uslugu do-biti odre�enu nov�anu na-knadu?

ODGOVOR: Pozajmi-ca ili kredit osobama koji-ma je novac potreban radi obavljanja odre�enog posla spada u pohvaljena djela, jer se radi o obliku mo�u-ljudskog potpomaganja, koje je vjerom propisano i za koje Allah dž.š. obilno nagra�uje.

Me�utim, da bi sve osta-lo na tome, to jest pohva-

ljenom djelu za koje �e �o-vjek biti nagra�en od strane Uzvišenog Allaha, potreb-no je da se u ovo djelo ne umiješa nešto što �e �itav postupak u�initi zabranje-nim.

Pitanje nadoknade za zajam, ili nagrade za pozaj-mljeni novac, jeste zagaran-tovana dobit koja se ostva-ruje bez truda i rizika, što je zapravo kamata, koja je po propisima vjere zabra-njena.

Ono što je potrebno znati jeste da islam ne za-branjuje svaku vrstu dobiti koja se dobija u sli�nim si-tuacijama.

Ukoliko je želja i namje-ra osobe koja ima novca da isti u�ini dostupnim onoj

koja novca nema, a ima afi-niteta za bavljenje odre�e-nim poslom, a da od toga i ona ima dobiti, to jest da i njemu pripadne dio od pro-fita, to može u�initi i takav postupak se naziva udruži-vanje.

Prilikom sklapanja ugo-vora o udruživanju potreb-no je da se strane koje se udružuju dogovore oko svih stvari koje se ti�u posla koji se želi obaviti, a po-sebno oko podjele profi-ta koji se o�ekuje da bude ostvaren. Tako je u tom slu�aju vlasniku novca, koji ne ulaže trud u poslu, do-zvoljeno da dobije odre�e-ni procenat od dobiti, koja može biti manja ili ve�a. U slu�aju da se ne ostvari pro-fit od obavljenog posla vla-snik novca ne�e imati pravo da traži nikakvu dodatnu nadoknadu od osobe koja je radila sa novcem.

Ono što je važno napo-menuti, a ti�e se udruživa-nja kapitala, jeste da vlasni-ku novca nije zagarantova-na dobit i da on prilikom sklapanja ugovora preuzi-ma rizik gubitka kapitala, tako da su ovo dva momen-ta koji udruživanje �ine do-zvoljenim i razli�itim od kamatnog kreditiranja koje je zabranjeno, gdje je stvar obrnuta - dobit je poznata i zagarantovana i ne posto-ji rizik od gubitka kapitala.

Na osnovu svega pome-nutog može se zaklju�iti da se za pozajmicu ili kredit ne može uzimati nikakva nadoknada, jer je njihova svrha me�usobno potpo-maganje, u kojem se vla-snik novca odri�e materi-jalne dobiti u korist druge strane kojoj se novac po-zajmljuje, a za uzvrat is-punjava uslove za dobija-nje nagrade od Uzvišenog Gospodara, kako na ovom tako i na budu�em svijetu.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 215/XV 23

TE

FS

IR

Materijalisti�ka filozofija polazi od potpuno suprotnih postavki. Prema ovom u�enju, post-oji samo materija koja je u vje�itom kretanju. Kako je sve u svemiru po�elo, naro�ito kako je nastao život, ne mogu ni materijalisti objasniti. Postavlja se pitanje: kako je materija postala svjesna sama sebe i kako materija može misliti? Materijalisti izu�avaju prirodu i istražuju zakonitosti u njoj, smatraju�i da su one imanentne samoj prirodi. Oni negiraju

stvaranje tih zakonitosti od neke više sile. PROF. DR. MEHMED MEŠI�

Nastanak svijeta(II dio)K U R ' A N S K A N A U � N A N A D N A R A V N O S T

Ovo je jedno od vrlo važnih pi-tanja koje za-

okuplja ljudsku misao od postanka svijeta, pa do da-našnjih dana. Ovim pita-njem se bave Kur’an, nauka i filozofija. Kur’an na to pi-tanje jasno i nedvosmisle-no odgovara: Allah je svijet stvorio, svijet nije vje�an. Nauka još nema jedinstven stav o ovom pitanju, pogo-tovu poslije pada Darvino-ve teze o evoluciji. Nauka, to jest zapadnja�ki nau�ni-ci, su sve bliže kur’anskoj tezi o postanku svijeta.

Nauka je, bez sumnje, napravila gigantske korake u otkrivanju tajni svemira, koje na jedan na�in upu-�uju i na ozbiljna razmi-šljanja o postanku svijeta. Napomenimo da je osnov-ni princip razvoja, tj. evo-lucije, kao osnovni prin-cip prema kome se stvara i razvija svijet. Kako smo na po�etku rekli, pitanje nastanka svijeta, tako�er, zanima i filozofiju. Još su u staroj Gr�koj astronomi spoznali jedinstvenost ure-�enja svijeta i time upu�i-vali na misao o samo Jed-nom Bogu. Oni su zapazi-li da, prema nepromjenji-vim zakonima, svako ne-besko tijelo stalno putuje propisanom putanjom, pa su iz toga zaklju�ili da je to mogao urediti samo božan-ski um. Jer, samo po sebi, iz ništa se ne stvara nikakav red. Ukratko, zakonitost i pravilnost koju su oni za-pazili u svemiru upu�ivala ih je na misao o postojanju Jednog Razumnog Gradi-telja svijeta. U toj sredini se javlja filozof Anaksago-ra (500-428. prije naše ere), prvi poznati gr�ki monote-ist. Po Anaksagori, dodu-še, Bog nije stvorio svijet, ve� ga je uredio. Postoja-la je haoti�na masa koju je Bog uredio i oblikovao. Bog je proizveo jedan vr-tlog, jedno kružno kreta-nje, uslijed koga su se mase polako, same od sebe, dije-lile i razlu�ivale. Jedna tako lijepa i svrsishodna cjeli-na kao što je svijet, prema Anaksagori, pretpostavlja božanski um koji je unio

red u haoti�ne mase. Anak-sagora je ovu misao platio progonstvom, jer se ona tada nije slagala sa tadaš-njim vladaju�im u�enjem o postojanju više bogova.

Vrlo je važno osvrnuti se na filozofsko u�enje i na pravac neoplatonista. U�e-nje neoplatonista je imalo veliki uticaj na misti�ka u�enja u islamu (tesavvuf). Neoplatonisti se nadovezu-ju na u�enje velikog gr�kog filozofa Platona. Osniva�i ovog pokreta su aleksan-drijski filozofi Philo (30 g. prije do 50. g. poslije naše ere) i Plotin (250. do 270. g. poslije naše ere).

Po ovom pravcu, �itav svemir je postepeni odsjev božanstva koje iz svog be-skona�nog svjetla odsijeva, odnosno, zra�i um svemi-ra, a iz toga posredno dušu svemira i kona�no materi-jalni svijet. Ljudi i stvari, prema tome, tako�er, nisu ništa drugo nego odsjev božanstva. To je srž Pla-tonovog u�enja o emana-ciji. U �itavom svemiru on osje�a zra�enje božanske mo�i. Stvari ovoga svijeta su kao ogledalo u kome se reflektuje božanstvo. Po-znati filozof novijeg doba Hegel kaže: „Bog upravlja svijetom. Sadržaj Njegovog upravljanja, izvo�enje Nje-govog plana jeste svjetska povijest.“

Materijalisti�ka filozo-fija polazi od potpuno su-protnih postavki. Prema ovom u�enju, postoji samo materija koja je u vje�itom kretanju. Kako je sve u sve-miru po�elo, naro�ito kako je nastao život, ne mogu ni materijalisti objasniti. Postavlja se pitanje: kako je materija postala svjesna sama sebe i kako materija može misliti? Materijalisti izu�avaju prirodu i istražu-ju zakonitosti u njoj, sma-traju�i da su one imanentne samoj prirodi. Oni negira-ju stvaranje tih zakonitosti od neke više sile. „Priroda je knjiga kojoj je istrgnuta prva i zadnja strana“, veli jedna perzijska izreka. Me-�utim, prva i zadnja strana knjige puno ne interesuju ovu granu filozofije. Ma-

terijalisti pravilno u�e da u prirodi postoji kretanje po unaprijed odre�enim za-konitostima, ali se s pra-vom može postaviti pita-nje: da li to kretanje može biti imanentno prirodi, ako ona nije svjesna sama sebe?

Danas, svakodnevno možemo �uti ovakve ili sli�ne tvrdnje: Priroda je stvorila ovo ili ono; priroda se pobrinula za ono ili ovo; priroda je dala ovo ili ono; priroda je uredila ovo ili ono itd. S tim u vezi, mora se postaviti pitanje: da li neko može stvarati, ure-�ivati, davati ili se o ne�e-mu starati ako nema svije-sti, volje i akcije? Ako, pak, prirodi priznamo ova svoj-sva, a �ini mi se da ih mo-ramo priznati, ako ho�emo rezonovati na opisan na�in, onda joj, ustvari, dajemo one atribute koje religija pripisuje Bogu. U tom slu-�aju, samo je razlika u ter-minima izme�u onih koji vjeruju u Svevišnjega Boga i onih koji atribute božan-stva indirektno pripisuju prirodi. Prema tome, sva razmišljanja nas na odre-�eni na�in dovode do nuž-nog postojanja Apsolutnog Bi�a, tj. Boga dž.š.

Bez obzira na filozofiju, bila ona materijalisti�ka ili idealisti�ka, ne može se ge-neralno re�i da li ona može zadovoljiti ljude? Sve zavi-si od pristupa samom pro-blemu i gledanju pojedinca

na svijet obzirom na nje-gov intelektualni domet i shvatanje. Filozofija poku-šava riješiti probleme spe-kulativnim putem, bilo na ovaj ili onaj na�in. Me�u-tim, ona ne može na svako pitanje dati odgovore kao religija. Zato imamo filo-zofa koji tokom svog istra-živanja, i to na kraju života, izjave žalosnu konstataci-ju da svemir nema nika-kvog smisla i da je ovo što vidimo i što doživljavamo samo posljedica slu�ajnosti.

Kur’anski stav o nastanku i svrsi svijeta

Svijet je, po Kur’anu, stvorio Uzvišeni Gospo-dar, Allah dž.š. To se ne od-nosi samo na Zemlju i obli-žnje nebo, nego na �itav svemir. Allah Sebe naziva Gospodarom svjetova.

�������� � � � ����� ���� ����� � � ����� �� �� � � �� � !"#�$ �� ��%�& "'# �� �

�(��) *�+� ,- .%��/„I od Njegovih znako-

va je stvaranje nebesa i Ze-mlje i svih živih bi�a što ih je po njima razasuo. I On je mo�an da ih iskupi kada bude htio.“

Kaže ibnu Džerir Et-Ta-

beri, u svom tefsiru, tuma-�e�i ovaj ajet: „I od Njego-vih jasnih dokaza ljudima su Njegova mo� da oživi svakoga poslije nestanka i da proživi svakoga iz me-zarova, nakon što je stvorio sve od nebesa pa do Zemlje i nakon što je sve raspore-dio i uredio na Zemlji i u vasioni.“

Prema Kur’anu, u sve-miru postoje, osim našeg Sun�evog sistema, još bez-brojni sistemi.

� ���0 120 � � 34� � �� "�%5�# (�� 6 "758� "�% 9� ��� �� ":; � (��) <�= ">? � � � � ":; �� �8�

�@�� � <�= ">? A�B; �) � �„Allah je sedam nebesa i

isto toliko zemalja stvorio; Njegovo nare�enje na sve se njih odnosi, a neka znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!“

Ibnu Džerir Et-Taberi, tuma�e�i ovaj ajet, kaže: „Stvorio je koliko nebesa toliko i zemalja i u svakoj ima stvorenja kao što je na sadašnjim.“

Kaže ibnu Abbas r.a: „Kada bih vam tuma�io ove ajete, vi ne biste u njih vje-rovali, a nevjerovanje u njih bi vas odvelo u nevjerstvo.“

Nastavit �e se...

24 1. JUNI 2011.

Sunnet Božjeg Poslanika s.a.w.s. (II dio)Ono što je Poslanik s.a.v.s. htio treba razumjeti bez pretjerivanja, ali i bez nemar-nosti. U njegove rije�i ne treba u�itavati ono što one ne podrazumijevaju, niti treba zapostavljati bilo šta od upute i objašnjenja koja je tim rije�ima namjeravao. Zbog nepridržavanja ovog principa i njegovog napuštanja izrodile su se mnoge zablude

�iji broj zna samo Allah.

O S N O V N O Š T O S V A K I M U S L I M A N T R E B A Z N A T I O D R U G O M I Z V O R U I S L A M A

Od Poslanika s.a.v.s. se prenosi predaja u kojoj on nagovještava nevolje

kojima �e biti izložen vjerovjesni�-ki sunnet i poslani�ko naslje�e od strane fanatika, lažaca i neznalica.

Ibn Džerir, Temmam u Feva’idu, Ibn ‘Adijj i drugi od Poslanika s.a.v.s. prenose da je rekao: „Ovaj Sunnet �e iz svake generacije (pre)nositi njeni pravednici koji �e od njega odstranjivati iskriv-ljena tuma�enja fanatika, imputi-ranja lažova i pogrešne interpre-tacije neznalica.“ (Ibnu-l-Kajjim navodi ovaj hadis u Miftahu da-ri-s-se’ade i smatra ga jakim zbog mnoštva puteva kojim se prenosi)

Ovo su tri destruktivna elemen-ta od kojih svaki ponaosob pred-stavlja opasnost po vjerovjesni�ku baštinu.

a) Krivo tuma�enje fanatika

Postoji krivo tuma�enje koje se javlja kao posljedica fanatizma, su-višnog dušebrižništva i udaljenosti od umjerenosti kojom se odlikuje ova vjera, od tolerantnosti kojom je opisano ovo pravovjerje, te od lako�e karakteristi�ne za sve še-rijatske obaveze. To je fanatizam zbog koga su još prije nas u pro-past otišli baštinici Knjige (ehlu-l-kitab) koji su pretjerivali u vjerova-nju, ili su prešli granice u obredima ili bili fanatici u ponašanju.

Kur’an je to registrovao. Evo šta kaže. „Reci: O sljedbenici Knjige, ne pretjerujte u vjerovanju svom, suprotno istini, i ne povodite se za prohtjevima ljudi koji su još davno zalutali i mnoge u zablu-du odveli i sami sa pravoga puta skrenuli.“ (El-Ma’ide, 77)

A Ibn ‘Abbas prenosi od Vjero-vjesnika s.a.v.s. da je rekao: „�uvaj-te se pretjerivanja u vjeri! Zaista su oni prije vas propali zbog pre-tjerivanja u vjeri.“ (Hadis bilježe Ahmed, En-Nesa’i, Ibn Madže, El-Hakim, Ibn Huzejme i Ibn Hibban od Ibn ‘Abbasa)

A Ibn Mes’ud od Poslanika s.a.v.s. kazuje da je rekao: „Pro-pali su oni što pretjeruju!“ Posla-nik s.a.v.s. je ovo ponovio tri puta. (Hadis bilježi Muslim u Sahihu: Kitabu-l-’ilm, br. 2670)

b) Imputiranja lažova

Postoje tako�e i izmišljotine kojima lažljivci nastoje u vjerovje-sni�ki program unijeti ono što nije od njega, koji mu nastoje imputira-ti novotarije (bid’ate) koje njego-

va priroda odbija, koje su opre�ne njegovom vjerovanju i Zakonu; s �im nemaju veze ni njegove osno-ve, ni pojedina�ni propisi. Kada nisu uspjeli u pokušaju da dodaju bilo šta Kur’anu, �uvanom u grudi-ma i na papiru, i u�enom jezicima, pomislili su da �e im to lako biti u�initi sa Sunnetom i da �e mo�i re�i: „Rekao je Poslanik a.s....“, a da za to nemaju dokaza.

Ali velikani ummeta i �uvari Sunneta su im pripremili zamke i prepreke i zatvorili im svaki prilaz za izmišljanje i umetanje. Nisu pri-hvatali hadis bez seneda, a ni sened dok ne ispitaju njegove prenosioce jednog po jednog; dok ne saznaju sve o njemu, njegovom živo-tu, ro�enju i smrti; dok ne saznaju gdje je u�io, ko su mu bili u�itelji, ko dru-govi, ko u�enici; koli-ko je bio povjerljiv i koliko bogobojazan; kako jaku memoriju je imao i kako pre-cizan u prenošenju vijesti je bio; koliko su njegova predanja identi�na predanjima poznatih i povjerlji-vih prenosilaca i koli-ko je predaja koje samo on prenosi. Zato su i ka-zali: „Sened je dio vjere. Da nije seneda govorio bi ko ho�e, šta ho�e! Tragalac za naukom bez seneda je obi�no �a-vrljalo.“

Oni nisu prihvatali hadis dok ne ispuni slijede�e uvjete:

- da mu je sened spojen od po-�etka do kraja (to jest, da je svaki prenosilac direktno preuzeo hadis od svog prethodnika i tako od Po-slanika a.s. do onog ko je zabilje-žio hadis),

- da svi prenosioci u senedu budu povjerljivi, tj. pobožni, bo-gobojazni i precizni u onome što prenose,

- da nema nikakva prekida u se-nedu, skrivena ili o�evidna,

- da ne proturje�i predajama po-vjerljivih i poznatijih prenosilaca, te da se u njemu ne nalazi nikakva mahana koja zna�ajnije uti�e na njegovu vjerodostojnost.

Ova preciznost i rigoroznost u provjeri seneda, njihovih uslova i okolnosti jeste osobenost islam-skog ummeta, �ime je on prete-kao savremenu civilizaciju u defi-nisanju principa nau�no-historij-ske metodologije istraživanja.

c) Pogrešno interpretiranje neznalica

Tako�er postoji i pogrešno in-terpretiranje koje kalja istinu isla-ma, koje rije�i stavlja tamo gdje im mjesto nije i od islama otkida njegove dijelove da bi kasnije zani-jekalo i u�enja i norme koje pred-stavljaju ki�meni stub islama. Ovi su kao i lažovi koji islamu pripisu-ju ono što nije od njega; margina-lizuju ono što je prioritetno ili daju prioritet onome što je marginalno.

Ovo nerazumijevanje ili loša in-terpretacija dolazi od strane onih

koji ne po-z n a j u

ovu

vjeru; koji nisu

z a d o j e - ni njenim duhom i koji svojim umovima nisu doku�i-li njene velike istine. Oni zato niti su u nauku dobro upu�eni, niti su predani istini. Njih nema šta zašti-titi od proizvoljnog i subjektivnog razumijevanja, zanemarivanja ja-snih ajeta (el-muhkemat) i slije�e-nja onih manje jasnih (el-muteša-bihat). Oni žele smutnju izazvati i proizvoljna tuma�enja dati. Oni slijede strast koja odvodi sa Alla-hovog puta. To je interpretacija neznalica, makar se oni zaogrnuli u ulemanska odijela i nosili titule mudraca.

Ovo su pojave na koje se mora paziti i na njih upozoravati. Zarad njih se moraju prona�i neophodna pravila (tuma�enja) koja �e pred-stavljati odbrambeni mehanizam da i sami ne budemo uvu�eni u njih. Ve�ina hereti�kih sekti i grupa koje su se odmetnule od umme-ta, njegovog vjerovanja, Zakona, te ve�ina grupacija koje su zaluta-le sa pravoga puta otišle su u pro-past zbog lošeg tuma�enja i inter-pretacije.

Imam Ibnu-l-Kajjim je u svome djelu Ruh (Duša) napisao prosvi-jetljene rije�i o nužnosti pravilnog razumijevanja poslani�ke poruke, koje mi ovdje prenosimo. On je pisao:

„...Ono što je Poslanik s.a.v.s. htio treba razumjeti bez pretjeriva-nja, ali i bez nemarnosti. U njego-ve rije�i ne treba u�itavati ono što one ne podrazumijevaju, niti treba zapostavljati bilo šta od upute i objašnjenja koja je tim rije�ima namjeravao. Zbog nepridržavanja ovog principa i njegovog napušta-nja izrodile su se mnoge zablude �iji broj zna samo Allah. Ustva-ri, nerazumijevanje onoga što su Allah i Njegov Poslanik htjeli os-nova je i izvor svake novotarije i zablude koja se pojavila u islamu. To je generator svake greške, bilo

u osnovama vjere ili njenim de-taljima. Situacija postaje krajnje ozbiljna kad se nerazumijeva-nju pridruži loša namjera. Ve-liko li je iskušenje za vjeru i vjernike kad se podudare ne-razumijevanje predvodnika, makar on imao lijepe namjere, i loša namjera onih koji ga sli-jede! A mi samo od Allaha po-

mo�i tražimo. Šta je sa pravoga puta odvelo kaderije, murdži’e,

haridžije, mu’tezile, džehmije, ra-fidije (ekstremne ši’ije) i sve ostale novotarske sekte nego nerazumije-vanje Allahove i Poslanikove poru-ke? Rezultat tog nerazumijevanja je bio da je vjera kod ve�ine ljudi postala onakvom kakvu su zahti-jevala njihova nerazumijevanja! A ono što su od Allaha i Njegovog Poslanika a.s. razumjeli ashabi i oni što su ih slijedili, to se prezire i na to se pažnja ne obra�a, niti za to ko mari ... Ne �udi se ako pro�eš �itav Kur’an od po�etka do kraja i otkri-ješ da neki nisu kako valja shvatili poruku Allaha i Njegova poslanika s.a.v.s. ni na jednom mjestu.

No, to može shvatiti samo onaj ko vjerovanja koja susre�e kod mase stavi pod lupu onoga sa �im je došao Poslanik s.a.v.s. Onaj, pak, koji obrne �itav proces, pa ono što je donio Poslanik s.a.v.s. posmatra u svjetlu svojih ubje�enja i novo-tarija, slijede�i nekoga u kog ima povjerenja, s takvim je beskorisno polemisati. Ostavi njega i ono što je odabrao. Prepusti ga onome što je slijepo prihvatio i zahvaljuj Alla-hu koji te poštedio iskušenja na koje ga je stavio!...“

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PREVEO: IHSAN-EF. EMINOVI�

BROJ 215/XV 25

Kada je rije� o rodoslov-nom stablu posljed-njeg Allahovog poslani-

ka Muhammeda s.a.v.s., histori-�ari razvrstavaju njegove pretke u tri vremenska perioda: prvi period �ine preci koji dosežu do Adnana (potomka Ismailovog), drugi do Ibrahima a.s., a tre�i do Adema a.s.

Ta�nost prvog perioda prizna-li su svi poznati autori sire, dok u vezi sa drugim postoje odre�ena razmimoilaženja. Preci spomenuti u tre�em periodu (od Ibrahima do Adema a.s.) teško se mogu ustano-viti, tako da histori�ari nisu u tome saglasni. Zbog toga pretke iz dru-gog i tre�eg perioda ne�emo ovdje ni navoditi. On je Muhammed s.a.v.s., ibn/sin Abdullah(ov), ibn Abdulmuttalib (Abdulmuttalibo-vo ime je Šejbe), ibn Hašim (Haši-movo ime je Amr).

Poslanikov a.s. pradjed Hašim (ro�en oko 464. godine) bio je vrlo sposoban i uspješan �ovjek. On je, �ak i u godinama suše, uspijevao obezbijediti vodu i hranu za ho-do�asnike. Tako�er, on je taj koji je ustanovio i dva glavna karavan-ska putovanja mekkanskih trgo-vaca: zimsko putovanje u Jemen i ljetno putovanje u Šam. O tim pu-tovanjima govori i Kur’an �asni u suri Kurejš. Pod njegovim mu-drim vodstvom Mekka je napre-dovala i njena pozicija je ja�ala širom Arabijskog poluostrva tako da je ubrzo priznata za prijestolni-cu Arabije.

Abdulmuttalib je ro�en 497. godine u Jesribu. Nje-gova majka Selma je prili-kom sklapanja braka sa Ha-šimom uvjetovala da živi u Jesribu, tako da je i nji-hov sin tu odrastao. Neko-liko godina kasnije Hašim je umro na jednom od svo-jih putovanja i pokopan je u Gazi. Njegov brat El-Mu-tallib ga je naslijedio na po-�asnim dužnostima u vezi sa Kabom. Pošto on nije imao djece odlu�io je da iz Jesriba dovede svoga bra-ti�a, mladog Šejbu. Kure-jšije su pomislile da je on El-Muttalibov sluga i pro-zvali ga Abdulmuttalib, što zna�i El-Mutalibov rob ili sluga. Po tom nazivu Posla-nikov djed �e ostati poznat do te mjere da �e njegovo pravo ime (Šejbe) biti goto-vo zaboravljeno.

Nakon što je El-Muta-lib umro, Abdulmuttalibu

su dodijeljene službe koje je držao Hašim, tj. opskrba hodo�asnika vodom i hranom (es-sikaje i er-ri-fade). On je imao dosta poteško�a u obavljanju tih dužnosti jer je u to vrijeme imao samo jednog sina – El-Harisa. Pošto je u sukobima u ranijim pokoljenjima vrelo Zem-zem bilo zatrpano, voda se mora-la donositi sa izvora na periferiji Mekke i stavljati u manje rezervo-are u blizini Kabe. To je bio jako težak posao, pogotovo za Abdul-muttaliba koji je tada imao samo jednog sina, pa je morao pla�ati prijevoz vode.

Abdulmuttalib je u potpuno-sti bio okupiran tim problemom. I on, kao i brojne Mekkelije, slušao je razna kazivanja o blagoslovlje-nom vrelu Zemzem, koje je pote-klo ne tim prostorima pod nogama njegovog pretka Ismaila, ali je ne-koliko stolje�a ranije, u vihoru rat-nih dešavanja bilo zatrpano. Svi su priželjkivali da vrelo Zemzem bude prona�eno i ponovo bude aktivira-no. Jedne ve�eri Abdulmuttalib je u snu �uo glas koji mu govori gdje treba da kopa kako bi pronašao izvor. Taj san se ponovio nekoliko puta i Abdulmuttalib je odlu�io da po�ne kopati. Kopao je na mjestu gdje su se nalazila dva idola (Isaf i Naila) sve dok voda nije potekla i dok se dvije zlatne gazele i ma-�evi Mudada ibn Amra, iz pleme-na Džurhum, nisu pojavile. Pleme Kurejš je htjelo da ima udjela u Ab-dulmuttalibovom pronalasku. Spor

je riješen tako što je izvršeno žrije-banje izme�u tri strane: Kabe, Ku-rejša i Abdulmuttaliba. Božja sud-bina je odredila da Abdulmuttalib dobije najve�i udio. Sada kada je voda Zemzem bila u blizini Kabe, Abdulmuttalib je s lako�om izvr-šavao svoje obaveze.

Kurejšije su poštovale Abdul-muttaliba zbog njegove darežljivo-sti, pouzdanosti i mudrosti. Doga-�aj u vezi s otkopavanjem Zemzem vrela još više je pove�ao njegov ugled. Cijelo to vrijeme Abdul-mutallib je imao samo jednog sina (Harisa), a otkopavanje vrela Zem-zem ga je ohrabrilo da bi mogao imati još djece. Abdulmuttalib je bio hanif, tj. onaj koji nikada nije obožavo kipove i molio je Allaha da mu podari više sinova. U svojoj molitvi se zavjetovao da �e, ako mu bude podareno deset sinova i budu živjeli do svog zrelog doba, jednog od njih, u slavu Allahu, žrtvova-ti na Kabi. Njegova molba je bila uslišena, prošle su godine i dobio je još devet sinova. Jedan od njih se zvao Abdulah (ro�en oko 545. go-dine) i bio je Abdulmuttalibu po-sebno drag. Došlo je vrijeme kada su njegovi sinovi poodrasli i kada je morao ispuniti svoj zavjet. Po-zvao je sinove i saopštio im svoju namjeru. Obzirom da su odgajani u duhu pokornosti roditelju, sinovi su se složili. Odlu�eno je da svako od njih utisne svoj znak na strijelu i da onaj �ija strijela bude izvu�ena bude žrtvovan. Obavljeno je izvla-

�enje i upravo Abdullaho-va strijela bijaše izvu�ena. Kada je Abdulmuttalib odveo svog sina da ga žrtvuje, ljudi i žene koji su po-smatrali taj prizor znali su da je on krajnje odlu�an u svojoj namjeri. Abdullahova majka Fatima, koja je pripadala kurejševi�kom rodu El-Mahzum, bila je majka trojice, od deset Abdulmuttalibovih sino-va. Pored Abdullaha ona je rodila i Ebu-Taliba i Ez-Zubejra, a rodi-la je i k�eri. Ona se usprotivila da njen sin bude žrtvovan, a dobila je u tome i podršku prisutnih. Pro-blem je riješen tako što je, po sa-vjetu jedne mudre žene iz Jesriba, ponu�eno da umjesto Abdullaha bude žrtvovano deset deva. Prili-kom izvla�enja ponovo je izašlo Abdullahovo ime, a broj deva je pove�avan sve dok nije dostigao stotinu. Tek tada strelice su pale na deve. Abdulmuttalib je još tri puta bacio strelice, a svaki put izbor je padao na stotinu deva. Tada je bio jasan znak da treba žrtvovati deve, a ne sina. To je i u�injeno, a Abdu-llah, Poslanikov s.a.v.s. otac, ostao je da živi i stasao je u izrazito lije-pog muškarca. Zbog tog doga�aja Poslanik s.a.v.s. bi �esto govorio: „Ene ibnu-z-zebihajn“ („Ja sam potomak dvojice koji su treba-li biti žrtvovani“), misle�i pri tom na Ismaila a.s. i svoga oca Abdulla-ha. Ismail a.s. je iskupljen ovnom (kurbanom), a Abdullah stotinom deva.

ISL

AM

SK

E T

EM

E

Kurejšije su poštovale Abdulmuttaliba zbog njegove darežljivosti, pouzdanosti i mudrosti. Abdulmuttalib je bio hanif, tj. onaj koji nikada nije obožavo kipove i molio je Allaha da mu podari više sinova. U svojoj molitvi se zavjetovao da �e, ako mu bude podareno deset sinova i budu živjeli do svog zrelog doba, jednog od njih, u slavu Allahu, žrtvovati na Kabi. Njegova molba je bila uslišena, prošle su godine i dobio je još devet sinova. Jedan od njih

se zvao Abdulah (ro�en oko 545. godine) i bio je Abdulmuttalibu posebno drag. ZIJAD-EF. ADEMOVI�

Muhammedovi s.a.v.s. preciO N J E M U H A M M E D S . A . V . S . , I B N / S I N A B D U L L A H ( O V ) , I B N A B D U L M U T T A L I B

( A B D U L M U T T A L I B O V O I M E J E Š E J B E ) , I B N H A Š I M ( H A Š I M O V O I M E J E A M R ) .

ONI KOJIMA JE ZAGARANTOVAN DŽENNET

Uzvišeni Allah kaže: „I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i zemlja, pripremljen

za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici udjeljuju, koji srdžbu savla�uju i ljudima praštaju, a

Allah voli one koji dobra djela �ine. I za one koji se, kada grijeh po�ine ili kada se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za

grijehe svoje zamole, a ko �e oprostiti grijeh ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih �eka nagrada - oprost od

Gospodara njihova i džennetske baš�e kroz koje �e rijeke te�i, u kojima �e vje�no ostati, a divne li nagrade za one koji budu

tako postupali!“ (Ali Imran, 133-136)U ajetu su spomenute grupe bogobojaznih za koje je pripremljen Džennet. Navodi se da oni udjeljuju imetak u oskudici i

obilju, da se suzdržavaju od nanošenja štete ljudima, da savla�uju svoj bijes i praštaju, da se kaju Allahu i ne ustrajavaju u gri-

jehu. Oni postupaju tako prema svom Gospodaru i prema Njegovim stvorenjima.

U Muslimovom Sahihu bilježi se od 'Ijada ibn Himara da je Allahov Poslanik a.s. držao hutbu pa je, izme�u ostalog, rekao:

„Trojica �e biti me�u stanovnicima Dženneta: vladar koji je pravedan, darežljiv i na pravom putu, �ovjek milostivog srca prema

svakom ro�aku i muslimanu i �estit �ovjek koji ima �eljad.“

U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bilježi se od Harisa ibn Vehba: „�uo sam Allahovog Poslanika da govori: 'Ho�ete

li da vam kažem ko �e biti stanovnik Dženneta?! To �e biti svaki nemo�ni, kojeg su i drugi smatrali nemo�nim, no kojem bi

se Allah, kada bi se on pozvao na Njega, doista i odazvao! A ho�ete li da vam kažem ko �e biti stanovnikom Džehennema?!

To �e biti svaki oholi, nepristojni grubijan!“Ibn Madže bilježi od ibn Abassa: „Rekao je Allahov Poslanik a.s.: - Stanovnici Dženneta bit �e oni �ije su se uši u njiho-

vom prisustvu napunile ljudskih pohvala, a stanovnici Džehennema bit �e oni �ije su se uši u njihovom prisustvu napunile

ljudskih pogrda!“U hadiskim zbirkama Buharije i Muslima bilježi se od Enesa: „Jednom je prolazila jedna dženaza i ljudi su se o njoj izra-

žavali pohvalno, pa je Allahov Poslanik rekao: 'Sigurno ga sljeduje, sigurno, sigurno!' Kada je naišla druga dženaza, ljudi su je

stali spominjati po lošem i on je rekao: 'Sigurno ga sljeduje, sigurno, sigurno!' Omer je kazao: 'Draži si mi i od oca i od majke,

šta to zna�i?' 'Onoga o kojem ste se izražavali pohvalno' - rekao mu je Poslanik - 'sigurno sljeduje Džennet, a onoga koga ste

spominjali po lošem, njega sigurno sljeduje Džehennem; vi ste Allahovi svjedoci na Zemlji!“

Izvor: „Knjiga o Džennetu“Autor: Šejhul-Islam Ibn Kajjim El-Dževzijje

(Priredio i obradio: Namik.G.)

26 1. JUNI 2011.

...Samo od Tebe pomo� tražimo„Slava Allahu koji me vidi, koji �uje moje rije�i, koji zna moje mjesto, koji me se sje�a

i koji me ne zaboravlja.“

V J E R O V A N J E U A L L A H A D Ž . Š .

Neka je hvala U z v i š e n o m Allahu dž.š. na

svim blagodatima i neka je salavat i selam na sve Nje-gove poslanike, a poseb-no na Njegovog miljeni-ka i posljednjeg odabrani-ka Muhammeda s.a.v.s., na njegove vrle ashabe i sve iskrene sljedbenike islama do Sudnjega dana.

Poštovana bra�o! Mi svakodnevno u�imo kako u namazu tako i van namaza sljede�e rije�i:

C�� D�E8 F�EG EH�I�D-� C� C2 F�EG EH�I�D-„Gospodaru naš, Samo

Tebe obožavamo i samo od Tebe pomo� tražimo.“

Ove rije�i su posebno aktuelne danas i o njima trebamo razmišljati kako bi uzeli pouku. Iak o �ovjek ponekad izgleda snažan, on je ipak slabašno bi�e i zbog toga je ovisan (muh-tadž) pomo�i. U svakom slu�aju, najpotrebnija nam je pomo� od našeg Stvori-telja, Allaha dž.š.

On je Jedini Gospo-dar i Vlasnik svega. On sve daje. On je Onaj koji daje i raspore�uje nafaku svemu živom. Ni�ija se nafaka ne može ni pove�ati, a ni uma-njiti bez Njegove dozvo-le. Zbog toga se moramo usmjeriti, orjentisati, okre-nuti ka Njemu Uzvišenom. Od Njega se mora tražiti. Prenosi Ebu Zer da je Po-slanik s.a.v.s. prou�io slje-de�i ajet:

C� F) CJ F(E� E� � @/ E( FK E� C� E� F> E� FLE� E� I � D�I8 E� F� E� E� CM D�E8 F�E� EN C'F� EB F�D�

„... a onome koji se Allaha boji, On �e izlaz na�i. I opskrbit �e ga oda-kle se i ne nada.“

Toliko ga je ponavljao da sam zaspao. Zatim je Poslanik s.a.v.s. rekao: „O Ebu Zerr, ako bi ljudi radili samo prema ovom ajetu bilo bi im dovoljno.“

U drugom hadisu Mu-hammed a.s. kaže: „Kada bi neko od vas bježao od nafa-ke, ona bi ga stigla kao što ga

stigne smrt.“Nema nikakve potrebe

da �ovjek bude uznemiren, nesiguran, bojažljiv niti da bude pohlepan, požudan, gramziv. Naš Gospodar je sve to tako programirao, isplanirao da �ovjek ništa ne može uzeti, niti ste�i, osim ono što mu je odre-�eno.

Svojim robovima je Allah dž.š. ono što �e im dati odredio u skladu sa Njegovom pravdom i mu-droš�u. Me�utim, �ovjek ne zna šta mu je odre�eno niti predodre�eno. Zbog toga je njegova dužnost da radi i da se trudi na ovome svijetu. Ukratko, mi mo-žemo planirati i naše je da planiramo, a Allah dž.š odre�uje ishod i nagradu.

Od Ibn Omera r.a. se prenosi da je Resulullah s.a.v.s. vidio jednu hurmu koja je pala na zemlju, uzeo je i dao siromahu, te mu rekao: „Ti i da nisi došao do ove hurme ona bi tebi stigla.“

U suri Hud u 6. ajetu Allah dž.š kaže:

D� I � � E E� ND- D� F� E� OD& P!I# E$ F�D� � E� E� Q> C? � E% E� E$ F�E8 F� C� E� � E� I( ERE8 F� C� C. E F�E� E� � E% C) FJ D�

P��D2 C� P�E8 D? OD&„Na Zemlji nema ni-

jednog živog bi�a, a da ga Allah ne hrani. On zna gdje �e koje boraviti i gdje �e sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knjizi.“

U tefsiru ovog ajeta

Ibrahim Hakki kaže: „Kada je Musau a.s. Allah, dž.š. naredio da ode Faraonu i da ga pozove u iman, na um mu je palo da upita Alla-ha dž.š.: «Ja Rabbi! Kad ja odem, ko �e se brinuti o mojoj porodici, ko �e uku-�anima mojim obezbijediti egzistenciju?» Allah dž.š. mu potom naredi da udari štapom u stijenu. Musa a.s. udari, ona se rascijepi i iz nje jedan kamen iza�e. Istu radnju je ponovio tri puta da bi iz tre�eg kamena iza-šao jedan insekt i Musa a.s. vidje kako u usta ovog in-sekta ulazi opskrba - rizk, nafaka. Nakon toga �u ova-kvo zahvaljivanje i tesbih ovog insekta:

O�S? 1���� OG(� �� :��20OG��5� N� OG(?4�� OG�T� U(���„Slava Allahu koji me

vidi, koji �uje moje rije�i, koji zna moje mjesto, koji me se sje�a i koji me ne zaboravlja.“ (Ruhul-Bejan, 2/135)

Dakle, ovim primjerom vidimo kako Allah dž.š. Musau a.s. potvr�uje da se On brine o svim Svojim stvorenjima, �ak i o insek-tima. To imajmo uvijek u vidu i ne zaboravljajmo.

Pogledajmo primjer Ja-kuba a.s. kada ga je Allah dž.š. upitao: „Znaš li zašto sam te odvojio od sina Ju-sufa.“ „Ne znam“, re�e Jakub. Allah dž.š. �e na to: „Ti si sinovima svojim

rekao: ‹Bojim se da, dok budete zauzeti ne�im dru-gim, pojest �e ga vuk.› Tada si Mene zaboravio. Razmi-šljao si o njihovoj nepažnji i nebrizi, a nisi se sjetio da �u ga Ja �uvati. Zbog toga sam Jusufa od tebe rasta-vio. Znaš li zbog �ega sam ti ga ponovo vratio?“ „Ne znam, ja Rabbi“, re�e Jakub a.s. Onda mu je Allah dž.š. odgovorio: „Zato što si ovog puta svoju nadu vezao za Mene, te si rekao: ‹Allah je Mo�an da mi ih uskoro sve odjednom vrati.› Tako�er si sinovima svojim rekao: ‹Sinovi moji, idite i tražite kakav haber o Jusufu i ne gubite nadu u Allahovu mi-lost.› Zato sam ti ga vratio. Jusuf je, tako�er, dok je bo-ravio u tamnici rekao svome drugu - zatvoreniku: ‹Spo-meni me kod tvoga gospoda-ra›, a na Mene je zaboravio, te je zbog toga ostao nekoli-ko godina u tamnici.“

Allah dž.š. u suri Junus u 31. ajetu kaže: „Upitaj: ‹Ko vas hrani s neba i iz zemlje, �ije su djelo sluh i vid, ko stvara živo iz neži-vog, a pretvara živo u ne-živo, i ko upravlja svim?› – ‹Allah!› - re�i �e oni, a ti reci: ‹Pa zašto Ga se onda ne bojite?›“

Pogrešno je bojati se drugoga, a zaboraviti na Allaha dž.š. isto kao što je pogrešno i uzdati se u dru-goga, a ne u Allaha dž.š. Ovo nije ništa novo, ali se vjernik svakodnevno i u svakom momentu mora toga sje�ati. Ima jedan vrlo

pou�an primjer u ovom po-gledu. Naime, kadija Bej-davi, �uveni šerijatski su-dija, nakon dugogodišnjeg rada u jednoj medresi u Horosanu napisao je kapi-talno djelo od osam tomo-va. Krenuo je s tim knji-gama kod vladara da traži podršku i milost. Usput je bio gost jednog pleme-na i u razgovoru sa ženom starog poglavara objasnio joj je cilj svog putovanja. Onda ga je starica upita-la da li zna prou�iti Fati-hu. Kada je Bejdavi za�u-�eno po�eo u�iti tu suru, ona ga je zaustavila kod 4. ajeta: „Ijjake na›budu ve ijjake nes›tein“ i upitala ga da li zna njegovo zna�enje. On je odgovorio: „Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomo� tražimo.“ Na to mu je ona kazala: „Sine, ti si u�io samo radi znanja, i knjige su ti takve, dok naša Uzvišena Knjiga kaže: ‹Sve tražite od Allaha›, a ti tra-žiš medet od vladara.“ Tada je Bejdavi odustao od puta i vratio se u Horosan rekav-ši svojim kolegama: „Go-dinama smo sticali školsko (teoretsko) obrazovanje, a nismo postigli nivo jedne žene koja se odgajala u ša-toru.“

Ja Rabbi, obogati nas onim znanjem od kojeg �emo haira imati i koje �e nas na Tvoj put usmjeriti. Ti jedino zaslužuješ oboža-vanje . U Tebe se uzdamo i od Tebe pomo� i oprost tražimo!

ISL

AM

SK

E T

EM

E

MUHEDIN-EF. LATIFOVI�

NA KOJI NA�IN DA ROB �UVA ALLAHOVE DŽ.Š. GRANICE

Allahov Poslanik s.a.v.s. uvjetovao je da vjernik, koji želi da ga prati Allahova dž.š. zaštita, treba �uvati Allaho-

ve dž.š. granice. Onaj ko to bude �inio bit �e u stalnoj Allahovoj dž.š. zaštiti. Allah dž.š. je rekao: „Ovo je ono što

vam je obe�ano, svakome onom koji se kajao i �uvao.“ (Kaf, 32)

Zna�enje rije�i evvab spomenute u ajetu jeste: onaj koji mnogo �ini tewbu i �esto moli Allaha dž.š. da mu opro-

sti i koji mnogo �ini ibadet, a zna�enje rije�i hafiz jeste: onaj koji �uva Allahove dž.š. granice i ne prelazi ih.

Ukratko re�eno, �uvanje Allahovih dž.š. granica postiže se bogobojaznoš�u.

Bogobojaznost jeste izvršavanje Allahovih dž.š. naredbi, klonjenje svega što je zabranio i vjerovanje u sve o

�emu nas je obavijestio.Bogobojaznost jeste da izme�u sebe i Allahove dž.š. kazne postaviš pregradu.

Bogobojaznost jeste da se najviše bojiš Allaha dž.š. jer �emu god se osim Allaha dž.š. uspiješ približiti presta-

neš ga se plašiti, ali kada se približiš Allahu dž.š. tvoj strah od Njega je sve ve�i. Allah dž.š. je rekao: „A Allaha se

boje od robova Njegovih u�eni.“ (El-Fatir, 28)Definiraju�i bogobojaznost, Ebu Hasan, Alija ibn Ebi Talib r.a. rekao je: „To je strah od Veli�anstvenog, vjero-

vanje u Objavu, zadovoljstvo sa malim i pripremanje za Dan povratka.“

Izvor: „Bedemi Allahove zaštite“. Autor: Šejh Aid El-Karni. (Priredio i obradio: Namik G.)

BROJ 215/XV 27

Rije� u�ajluci je tur-kog porijekla. To je, zapravo, slože-

nica dvije rije�i u� što zna�i tri i aylik što zna�i mjesec. Ova složenica nam govori da se radi o tri odabrana mjeseca, a to su: redžeb, ša’ban i ramazan. Postiti u prva dva mjeseca spada u dobrovoljni post, dok je post mjeseca ramazana u�injen obaveznim - far-zom. Jedan od lijepih obi-�aja naših muslimana jeste da poste u�ajluke kao vid pripreme za mubarek mje-sec ramazan.

Postiti u�ajluke u našoj tradiciji zna�i postiti po-nedjeljak i �etvrtak u sed-mici, a što se temelji na praksi Allahovog Poslani-ka s.a.w.s. koji ih je postio i preporu�io da se poste. Ebu Hurejre r.a. preno-si od Allahovog Poslanika s.a.w.s. da je rekao: „Djela se predo�avaju Allahu po-nedjeljkom i �etvrtkom, pa volim da se moje djelo pre-do�i a ja postim.“ (Tirmizi) A od Ajše r.a. se prenosi da je rekla: „Allahov Po-slanik s.a.w.s. se trudio da posti ponedjeljkom i �et-vrtkom.“ (Tirmizi)

Jedna od najboljih me-toda duhovnog usavršava-nja i uzdizanja jeste putem posta, jer je post poseban ibadet, što razumijemo i iz hadisi kudsija u kome Allah dž.š. kaže: „Svako �ovjeko-vo djelo pripada njemu osim posta. Post je Moj i Ja za njega posebno nagra�ujem.“ (Buhari)

Ova tri mjeseca se od-likuju i time što se u njima nalaze �etiri mubarek no�i, koje se vežu za neke zna-menite doga�aje u povije-sti islama.

Redžeb je sedmi mjesec islamskog kalendara i on je prvi vjesnik dolaska mjese-ca ramazana. U njemu po-�inju intenzivnije pripreme za blagoslovljeni mjesec ra-mazan. Mjesec redžeb je pored svetih mjeseci zul-ka’dea, zul-hidždžeta i mu-harrema tako�er jedan od svetih mjeseci. Ovaj mjesec je dobio naziv od arapskog glagola redžibe – jerdžubu, što ima zna�enje veli�ati nešto i poštovati ga, tako

da je dobio ime redžeb zato što je bio veli�an i uvaža-van u pagansko doba, pa bi se borba u njemu pre-kidala i ne bi je dozvolja-vali. Uzvišeni Allah u Svo-joj plemenitoj Knjizi kaže: „Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allaho-voj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a �etiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješi-te! A borite se protiv svih mnogobožaca, kao što se oni svi bore protiv vas; i znajte da je Allah na stra-ni onih koji se Allaha boje i grijeha klone.“ (Et-Tev-be: 36)

Allahov Poslanik s.a.w.s. je na po�etku mjeseca red-žeba i ša’bana u�io i nama preporu�io u�iti slijede�u dovu: „Bože, blagoslovi nas u redžebu i ša’banu i daj nam da do�ekamo rama-zan.“ (Taberani)

U mjesecu redžebu imaju dvije mubarek no�i i to: Lejletur-Regaib - no� koja pada uo�i prvog petka u ovom mjesecu. To je no� u kojoj je majka hazreti Amina ostala nose�a, te je iz tog za�e�a ro�en najbo-lji sin ljudskog roda, Alla-hov poslanik Muhammed s.a.w.s.

Lejletul-Mi’radž - no� u kojoj je Allahov poslanik Muhammed s.a.w.s. po�a-š�en sa dva putovanja: Isra - putovanje od Mesdži-dul-Harama u Mekki do Mesdžidul-Aksa u Jerusa-lemu i Mi’radž - putovanje od Mesdžidul-Aksa u više

nebeske sfere do Sidretul-munteha. Zabilježeno je da se ovo putovanje Allahovog Poslanika s.a.w.s. dogodilo 27. no�i mjeseca redžeba. Zna�ajno je istaknuti da je Poslanik s.a.w.s. na ovom putovanju dobio drago-cjen dar od svog Gospoda-ra. Naime, Poslanik s.a.w.s. se vratio svome ummetu sa ovog uzvišenog putovanja s naredbom obavljanja pet dnevnih namaza. Izvršava-nje ovog islamskog pro-pisa je od neprocjenljivog zna�aja i kada je rije� o pri-premanju za blagoslovljeno vrijeme mjeseca ramazana.

Ša’ban je mjesec koji sli-jedi neposredno pred rama-zan, pa se u njemu naro�ito preporu�uje post kao vid pripreme za ramazani-še-rif, slije�enjem prakse Vje-rovjesnika s.a.w.s., jer je on ovaj mjesec najviše postio nakon obaveznog posta mjeseca ramazana. Od Ajše r.a. se prenosi da je rekla: „Vjerovjesnik s.a.w.s. nije ni jedan mjesec više postio od ša’bana, jer je on zaista postio cijeli ša’ban osim malo.“ (Buhari i Muslim) U drugoj predaji Allahov Poslanik s.a.w.s., isti�u�i da je to mjesec u kojem se naša djela uzdižu Gospoda-ru svjetova, naglašava post u njemu kao na�in pribli-žavanja Allahovoj milosti. Od Usame ibn Zejda se prenosi da je rekao Resulu-llahu s.a.w.s.: „Allahov Po-slani�e, nisam vidio da po-stiš ijedan drugi mjesec kao što postiš mjesec ša›ban“,

pa Poslanik s.a.w.s. re�e: „To je mjesec �ije su bla-godati ljudi zanemarili. On je izme�u mjeseca redže-ba i mjeseca ramazana. To je mjesec u kojem se djela uzdižu Gospodaru svjeto-va, a ja volim da se moja djela uzdižu dok postim.“ (Nesai i Ahmed)

U mjesecu ša›banu 15. no� je blagoslovljena, Lej-letul-Berat - no� oprosta koju je Allahov Poslanik s.a.w.s. provodio u ibadetu, a njen dan u postu, što je preporu�io i svome umme-tu: „Kada nastupi 15. no� ša’bana, bdijte u njoj, a dan koji slijedi postite.“ (Ibn Madže)

Ramazan je posebno odabran mjesec, neprocje-njive vrijednosti i zna�a-ja, o kome se puno govo-ri i piše. Njegovu poseb-nu vrijednost vidimo i iz sljede�e predaje Allahovog Poslanika s.a.w.s.: „Ljudi, došao vam je �astan mje-sec, mjesec blagoslova, sre�e i napretka, mjesec u kome je no� Lejletul-Kadr, koja je vrjednija od hiljadu mje-seci! Allah vam je naredio da postite dane ramazana, a no�i ramazanske da provo-dite u dobrovoljnom ibade-tu. Ko obavi nafilu uz Ra-mazan kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu, a ko obavi farz u ramazanu kao da je obavio sedamde-set farzova izvan ramaza-na. Ramazan je mjesec str-pljivosti, a nagrada za str-pljivost je Džennet. To je mjesec me�usobnog ispoma-

ganja muslimana, mjesec u kome se uve�avaju prihodi i opskrba vjernicima. Poseb-no praktikujte uz ramazan �etiri stvari: dvije kojima �ete zadovoljiti vašeg Stvo-ritelja i dvije bez kojih vi ni-kako ne možete. One sa ko-jima �ete zadovoljiti Stvo-ritelja su stalno ponavljanje kelimei-šehadeta i istigfara, a ono bez �ega vi nikako ne možete jeste da molite Alla-ha za Džennet i tražite spas od Džehennema. Ko prire-di iftar posta�u, imat �e za to nagradu kao da je roba oslobodio i bit �e mu opro-šteni svi manji grijesi u�inje-ni prema Allahu dž.š.“ (Mu-sned-Haris ibn Usame)

Najveli�enstvenija no� Lejletul-kadr, koju treba tražiti u neparnim no�ima zadnje tre�ine ovog mjese-ca, zauzima posebno mje-sto i u Kur’ani-kerimu gdje joj je posve�ena i �itava sura: „Mi smo ga po�eli objavljivati u no�i Kadr, a šta ti misliš šta je no� Kadr? No� Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – me-leki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spušta-ju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.“ (El-Kadr)

Bože blagoslovi nas u redžebu i ša’banu i daj nam da do�ekamo rama-zan i no� Lejletul-Kadr i da ih iskoristimo kako bi po-stigli Tvoje zadovoljstvo. Amin!

Postiti u�ajluke u našoj tradiciji zna�i postiti ponedjeljak i �etvrtak u sedmici, a što se temelji na praksi Allahovog Poslanika s.a.w.s. koji ih je postio i preporu�io da se poste. Ebu Hurejre r.a. prenosi od Allahovog Poslanika s.a.w.s. da je rekao: „Djela se predo�avaju Allahu ponedjeljkom i �etvrtkom, pa volim da se moje djelo predo�i a ja postim.“ (Tirmizi) A od Ajše r.a. se prenosi da je rekla: „Allahov Poslanik s.a.w.s. se trudio

da posti ponedjeljkom i �etvrtkom.“ (Tirmizi)

U�ajluci - tri odabrana mjesecaL E J L E T U - R - R E G A I B , L E J L E T U - L - M I ' R A D Ž , L E J L E T U - L - B E R A T

ISL

AM

SK

E T

EM

E

HANIFIJA-EF. AHMETOVI�

SVJETLOST DŽENNETA I NJEGOVA BJELINA

Buharija bilježi od Ibn Abbasa da ga je neki �ovjek upitao kakva je džennetska zemlja, pa mu je on odgo-

vorio: „Bijeli mermer od srebra, (ugla�an) kao ogledalo.“ Upitao sam: „A kakva je njegova svjetlost?“ Rekao

je: „Onakva kakvu vidiš pred izlazak sunca, to je njegova svjetlost, s tim da u Džennetu nema ni sunca ni

hladno�e!“U Sunenu Ibn Madže bilježi se od Usame ibn Zejda: „Rekao je Allahov Poslanik a.s.: 'Želite li Džennet?

Pa njemu ništa nije doraslo! Gospodara mi Ka'be, on je sav svjetlucava svjetlost, u njemu je treperav miomi-

ris, sagra�eni dvorac, nepresušna rijeka, sazreli plod, lijepa žena, brojna odje�a, vje�no boravište u potpuno

sigurnom mjestu, vo�e i povr�e, veselje i blagodat, u svijetlom uzvišenom mjestu.' Ashabi su rekli: 'Da, Alla-

hov Poslani�e, mi želimo Džennet.' Poslanik je kazao: 'Recite: ako Bog da'. Oni su kazali: 'Ako Bog da.'“

Izvor: „Knjiga o Džennetu“.

Autor: Šejhul-islam Ibn Kajjim El-Dževzijje. (Priredio i obradio: Namik.G.)

28 1. JUNI 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Lijepo ponašanje

PRIREDIO: SAMIR-EF. MURI�

Pogledajmo malo stanje morala naše omladine. Zašto je stanje morala naše omladine ovako? Zar nema ništa što bi ih sprije�ilo u takvim postupcima, gdje je ta svijest koja je krasila prve generacije, zar je potpuno nestala? Allah dž.š. kaže: „I ne približavajte se bludu.“ Zna�i, utrti svaki put koji vodi

ka nemoralu, utrti svako nemoralno ponašanje.

A H L A K I M A S V O J E U Z V I Š E N O M J E S T O U I S L A M U

Svjedoci smo svega onoga što se deša-va oko nas, a što di-

rektno ili indirektno uti�e na našu omladinu. Narav-no, ovo stanje nije zaobišlo ni ostale zemlje, a pogoto-vo ne Zapad koji je centar materijalisti�ke civilizacije, gdje vidimo da se uništa-vaju duhovne ljudske vri-jednosti, koje krase jednu zajednicu ili jedno društvo. Ako pogledamo oko sebe vidjet �emo veliku neza-interesovanost za vjeru i njene propise, a sa druge strane, primje�ujemo da se omladina upušta u razne poroke koji uništavaju za-jednicu kao što vatra uni-štava drvo.

Sigurno da je pitanje morala i lijepog ponašanja tema o kojoj se mora uvi-jek govoriti i na nju upozo-ravati jer je ahlak sastavni dio imana, a iman je temelj na kome stoji kompletna i impozantna gra�evina isla-ma. Imam Kurtubi rekao je, kako to navodi Ibn Hadžer u svome Fethu: „Ahlak je skup osobina �ovjeka po-mo�u kojih ostvaruje kon-takte sa drugim ljudima, a one mogu biti pohval-

ne i poku�ene. U opštem smislu rije�i pohvaljeno je da u opho�enju sa drugi-ma budeš pravedan, a ne sebi�an. Pojedina�no to je opraštanje, blagost, pleme-nitost, strpljenje, podno-šenje zlostavljanja, milost, prisnost, izvršenje, potre-ba, ljubaznost, nježnost itd., a poku�eno je sve što je suprotno tome.“

Pogledajmo malo sta-nje morala naše omladine. Zašto je stanje morala naše omladine ovako? Zar nema ništa što bi ih sprije�ilo u takvim postupcima, gdje je ta svijest koja je krasila prve generacije, zar je pot-puno nestala? Allah dž.š. kaže: „I ne približavajte se bludu.“ Zna�i, utrti svaki put koji vodi ka nemoralu, utrti svako nemoralno po-našanje.

Jedna od komponenti i važnih osobina muslimana i mu’mina jeste lijepo pona-šanje. Ova osobina je pro-dukt �ovjekove iskrenosti u ibadetima, a prije svega u namazu. Kada bi se zaista ljudi okrenuli vjeri istin-ski i kada bi se trudili oko ibadeta, mogli bi o�ekiva-ti poboljšanje u društvu.

Allah dž.š. kaže: „Zaista namaz odvra�a od razvra-ta i svega što je ružno.“ (El-Ankebut, 45)

Ahlak ima svoje uzviše-no mjesto u islamu. Jedna od osnovnih poruka i za-dataka ove uzvišene vjere je izgradnja moralnosti kod ljudi. Na to ukazuju i rije�i Allahovog Poslanika s.a.v.s. koji je rekao: „Zaista sam poslan da upotpunim pleme-nite osobine.“ Upravo zato je Allah dž.š. dao da ahlak bude mjerilo vrjednovanja ljudi, pa kaže Allahov Po-slanik s.a.v.s: „Zaista su naj-bolji od vas oni sa najljep-šim ahlakom.“ Lijepo po-našanje �ovjeka vjernika, a kako nam je pojašnjeno u ovoj našoj prelijepoj vjeri, u raznim okolnostima, u džamiji, na ulici, na poslu, u porodici, �ini �ovjeka prihvatljivim kod ljudi i daje lijepo mišljenje ljudi o njemu. Muslim bilježi od Enesa ibn Malika da je prolazio pored dženaze, pa se pohvalno izrazio o umr-lom. Poslanik a.s. je rekao: „Obavezno mu je. Obave-zno mu je. Obavezno mu je.“ I prolazio je pored dže-naze, pa je �uo da se ružno

govori o umrlom. Tada je Poslanik a.s. rekao: „Oba-vezno mu je. Obavezno mu je. Obavezno mu je.“ Omer r.a. ga je upitao: „Za tebe bih žrtvovao i oca i majku. Prošao je pored dženaze i pohvalno se o njoj izrazio, a ti si rekao: ‘Obavezno mu je. Obavezno mu je. Obavezno mu je’ i prošao je pored dže-naze i ružno se o njoj izra-zio, a ti si rekao: ‘Obave-zno mu je. Obavezno mu je. Obavezno mu je?’ Poslanik, a.s. mu re�e: „Onaj o kome se pohvalno izrazite njemu je zagarantovan Dennet, a onaj o kome se ružno izra-zite, tome je propisan De-hennem. Vi ste Allahovi svje-doci na zemlji.“ To je rekao tri puta. Resulullah, s.a.v.s. je bio primjer svima nama u svom ponašanju, odnosi-ma prema ashabima, kom-šijama, svojoj porodici, pa i prema neprijateljima, kao što je njegov kompletan život uzor na koji se mo-ramo kao vjernici ugledati.Allah dž.š. je rekao: „Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj mi-losti i nagradi na onom svijetu, i koji �esto Allaha

spominje.“ (El-Ahzab, 21) A Abdullah b. Amr b.

el-As r.a. je rekao: „Alla-hov Poslanik s.a.v.s. nije bio bestidan niti raskalašan. I sam je govorio: ‘Najbolji od vas su oni s najljepšim ahlakom.’“ Zaista, stanje u našem društvu šalje nam negativnu sliku, pa �emo vidjeti veliki broj onih �ije je ponašanje i ahlak veoma negativno. Razlog tome je neslije�enje Poslanika a.s. i uzimanje kojekakvih nega-tivnih li�nosti za uzore. Za-mislite kada bi ljudi samo stali malo i razmislili kakav je put kojim idu i kada bi barem saslušali ulemu da im ponudi rješenje, a rješe-nje je svakako u vjeri, stanje bi se uveliko promijenilo.

Asme’i jednom je prili-kom rekao: „Kad se mom djedu Aliji primakla smrt, sakupio je svoju djecu i kazao im sljede�e: ‘O sino-vi moji, postupajte prema ljudima na na�in koji �e re-zultirati da kad budete od-sutni �eznu da vas sretnu, a kad umrete pla�u za vama.“

Odnos muslimana prema ostalim ljudima karek-

teriše tolerantnost i krasi blagost, a odlikuje prašta-nje, prelaženje preko uvre-da i suzdržavanje od izlje-va srdžbe. Ove vrline su znak istinske bogoboja-znosti, iskrenog imana, do-kazi snage li�nosti i obi-lježje njene veli�ine, dok je ranije smatrano da snaga leži u osveti. Iako prirodni osje�aji podsti�u �ovjeka na osvetu i nalažu mu da zlo uzvrati istom mjerom, a to je pravo koje mu daje islam pod uslovom da ne preko-ra�i granicu, ipak preporu-

�uje oprost i obe�ava na-gradu za njega.

„Nepravda se može uz-vratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se Allah �e nagraditi; On, uistinu, ne voli one koji ne-pravdu �ine.“ (Aš-Šura, 40)

U suri Ali Imran Uzvi-šeni kaže: „I nastojte za-služiti oprost Gospoda-ra svoga i Džennet pro-stran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savla�uju i ljudima praštaju - a Allah voli one koji dobra djela �ine.“ (Ali

'Imran, 133-134)U ovim kur'anskim aje-

tima, kao i u hadisu kojeg smo citirali na po�etku, traži se od svakog vjernika da teži blagosti i praštanju radi Allahove nagrade.

Uzvišeni Allah je ubro-jao one koji prelaze preko uvreda i ne žude za osve-tom u muttekije, a to su bogobojazni Allahovi ro-bovi.

Vidimo da ih je Allah spomenuo u istom kontek-stu sa onima koji dijele kad su u obilju i kad su u osku-dici, a to nije slu�ajno jer svako daje ono što ima. Pa dragi brate i cijenjena se-

stro, iako živimo u vreme-nu iskušenja, straha, nesi-gurnosti i fitne, kao i ne-mogu�nosti materijalnog pomaganja drugima, udje-ljuj time što �eš biti blag i praštati onima koji ti nano-se uvredu.

Muhamed a.s. je praštao i bio blag, a kako i ne bi kada ga je odgojio Allah Uzvišeni, koji mu u �asnoj Knjizi kaže: „Samo Alla-hovom miloš�u ti si blag prema njima; a da si osoran i grub, razbježali bi se iz tvoje blizine.“ (Ali 'Imran, 159)

Jedan savremeni alim je, uzimaju�i u obzir situaciju

muslimana, rekao: „Musli-manski svijet je u požaru i dužnost svakog muslimana je da gasi taj požar.“

Pa da li �emo uvreda-ma, me�usobnim sva�ama i prepirkama, sporovima i nesporazumima, �injenjem grijeha i gaženjem tu�eg haka to posti�i?

Zahvaljujem se Allahu Uzvišenom, donosim sa-lavat na Pejgambera a.s. i upu�ujem dovu našem Gospodaru da nas u�vrsti na pravom putu i u�ini nas od onih sa kojima je zado-voljan na ovom i budu�em svijetu. Amin.

„Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa �e ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.“ (Al-Fussilat, 34)

O blagosti i praštanju„ A L L A H J E B L A G I V O L I B L A G O S T U S V E M U . “ ( B U H A R I J A )

ISL

AM

SK

E T

EM

E

HARUN-EF. BRONJA

BROJ 215/XV 29

�etvrta zabluda: „Mu-slimani su funda-mentalisti“

Pitanje: Zašto su ve�ina musli-mana teroristi i fundamentalisti?

Pitanje terorizma je �esto upu�eno muslimanima, direktno ili indirektno, tokom bilo koje diskusije o religiji ili o svjetskim zbivanjima. Stereotip muslima-na je u�vrš�en u svim vrstama medija, potpomognutih teškim dezinformacijama o islamu i muslimanima. Takva propaganda protiv muslimana vodi rasnoj i vjerskoj diskriminaciji i teškom nasilju.

U središtu svega je antiislam-ska kampanja u mnogim medi-jima, koji su nakon eksplozi-je bombe u Oklahomi bili jako brzi – odmah su eksploziju po-vezali sa „elementima sa Bliskog Istoka. Nešto kasnije otkriven je zlo�inac za eksploziju - pripad-nik ameri�kih oružanih snaga. Hajdemo sada zajedno analizira-ti ove tvrdnje o fundamentaliz-mu i terorizmu.

Definicija rije�i fundamentalist

Fundamentalista je osoba koja predano slijedi fundamente (te-melje) doktrine ili teologije koju slijedi. Da bi neko bio dobar lje-kar on mora poznavati, slijediti i prakticirati fundamente medici-ne. Drugim rije�ima, takva osoba mora biti medicinski fundamen-talista. Da bi neko bio dobar ma-temati�ar mora poznavati, slijedi-ti i prakticirati fundamente mate-matike kao nauke. On mora biti fundamentalista u matematici. Da bi neko mogao biti dobar nau�nik mora poznavati, slijediti i praktici-rati fundamente nauke. Drugim ri-je�ima, mora biti fundamentalista u nauci.

Nisu svi fundamentalisti istiNe možete sve fundamentaliste

stavljati u isti koš. Ne možete, ta-ko�er, sve fundamentaliste podije-liti na dobre ili loše. Kategorizaci-ja fundamentalista se mora obaviti na osnovu aktivnosti ili oblasti u kojoj se on drži fundamenata. Fun-damentalni plja�kaš i razbojnik do-nosi nevolje društvu i zato je nepo-željan. S druge strane, fundamen-talista ljekar koristi društvu i svi ga

duboko cijene i poštuju.

Ja sa ponosom kažem da sam musliman fundamentalistJa sam fundamentalist musli-

man koji, Allahovom miloš�u, po-znaje, slijedi i prakticira fundamen-te (temelje) islama. Pravi musliman ne osje�a sramotu da bude funda-mentalista. Ja sam ponosan što sam fundamentalist musliman, zato što znam da pravi islamski fun-damentalista može donijeti samo dobro �ovje�anstvu i cijelom svi-jetu. Ne postoji ni jedan islamski fundament (temelj) koji ljudima može nanijeti bilo kakvu štetu ili da je protiv nekog naroda u cjelini. Mnogi ljudi gaje pogrešna shvata-nja o islamu i smatraju da su neka u�enja islama loša. To se dešava zbog nedovoljnog ili neispravnog znanja o islamu. Ako neko iskreno pri�e prou�avanju islama, bez su-gestija i predrasuda, mora primije-titi �injenicu da je islam pun povla-stica za ljude, kako na individual-nom, tako i na kolektivnom nivou.

Jezi�ko zna�enje rije�i funda-mentalist

Prema Vebsterovom rje�niku, fundamentalizam je pokret koji se pojavio kod ameri�kih protestana-ta s po�etka 20. vijeka. Taj pokret je bio reakcija na modernizam, a naglašavao je nepogrešivost Bibli-

je, ne samo u vjerskim stvarima ve� i kao literarno-historijskog doku-menta. Insistirali su na tome da je Biblija izvorna Božja rije�. Dakle, rije� fundamentalizam se u po�et-ku upotrebljavala za ozna�avanje grupe krš�ana koji su vjerovali da je Biblija doslovna izvorna Božja rije�, bez ikakvih greški i nedosta-taka.

Prema Oksfordskom rje�niku fundamentalizam zna�i „�vrsto dr-žanje za stare, odnosno temeljne doktrine bilo koje religije, naro�i-to islama“.

Danas, kada god neko spomene rije� fundamentalista, prvenstveno se misli na muslimana koji je te-rorista.

Svaki musliman bi trebao biti terorista

Da, svaki musliman bi trebao biti terorista! Ali kako? Terorista je svako ko izaziva teror. Onog momenta kada plja�kaš ugleda po-licajca, on se prestravi. Za plja�kaša policajac je u datom momentu te-rorista. Isto tako, svaki musliman bi trebao biti terorista svim antiso-cijalnim elementima društva, kao što su plja�kaši, prevaranti, siled-žije. Kada god takav antisocijalni element ugleda muslimana, trebao bi biti preplašen. Istina, rije� tero-rista se uvijek koristi da bi se opisa-

la osoba koja sprovodi teror nad obi�nim ljudima. Me�utim, pravi musliman bi trebao biti terori-sta samo prema odre�enoj grupi ljudi – antisocijalnim elementi-ma društva, a ne prema obi�nim, nedužnim ljudima. Štaviše, mu-sliman bi morao biti izvor sigur-nosti za obi�ne, nedužne ljude.

Razli�ite etikete za istu grupu ljudi i za ista djela

koja �inePrije nego što je Indija stekla

nezavisnost od Britanije, neki in-dijski borci za slobodu, koji nisu pristajali na mirovne sporazume, ozna�eni su od strane vlade Ve-like Britanije kao teroristi. Isti ti borci bili su hvaljeni od stra-ne indijskog naroda, a za ista ta djela nazivani su patriotama. To zna�i da su jednoj istoj grupi ljudi, sa potpuno istim djelima koja su �inili, dodijeljene dvije suprotne etikete. Jedni su ih na-zivali teroristima, a drugi patri-otama. Oni koji su vjerovali da Britanija ima pravo na vladavi-nu nad Indijom smatrali su ove

borce teroristama, dok su drugi koji su bili na stanovištu da Bri-tanija nema pravo vladati Indijom istu grupu ljudi nazivali patriotama i borcima za slobodu.

Zbog toga je jako bitno da sa-slušate osobu prije nego što done-sete sud o njoj. Moraju se sasluša-ti argumenti obje strane, komplet-na situacija mora biti analizirana, zatim se moraju uzeti u obzir men-talne sposobnosti i sposobnosti ra-su�ivanja osobe, kao i njene namje-re, pa se tek onda možete nadati da �ete donijeti ispravan sud.

Islam zna�i mirRije� islam potje�e od rije�i

selam, što zna�i mir. Islam je vjera mira �iji fundamenti u�e sljedbe-nike da obezbje�uju i �uvaju mir širom svijeta.

Zato se nemojte �uditi što bi svaki musliman trebao biti funda-mentalista, tj. trebao bi slijediti i prakticirati fundamente vjere mira – islama. Musliman može biti te-rorista samo prema antisocijalnim elementima društva, kako bi do-prinio ukupnom miru i sigurnosti u cijelom svijetu.

Preveo: Senad Redžepovi�

Fundamentalista je osoba koja predano slijedi fundamente (temelje) doktrine ili teologije koju slijedi. Da bi neko bio dobar ljekar on mora poznavati, slijediti i prakticirati fundamente medicine. Drugim rije�ima, takva osoba mora biti medicinski fundamentalista. Da bi neko bio dobar matemati�ar mora poznavati, slijediti i prakticirati fundamente matematike kao nauke. On mora biti fundamentalista u matematici. Da bi neko mogao biti dobar nau�nik mora poznavati, slijediti i prakticirati fundamente nauke. Drugim rije�ima, mora

biti fundamentalista u nauci.

Kažu: „Muslimani su fundamentalisti“O D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

30 1. JUNI 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Mudre izreke Hasana el-Basrija (III dio)

PRIREDIO: SEAD-EF. ŠA�IROVI�

Allah neka se smiluje Hasanu. On nas stalno u�i,

traže�i da budemo budni i da nemar ostavimo.

Omer ibn Abdul Aziz

Razumijevanje je kao posuda u kojoj se �uva znanje. Znanje vodi ka djelu, a djelo vodi u dobro. Strast vodi u gri-

jeh. Imetak je bolest oholih. Ovaj svijet je pijaca na kojoj se kupuje onaj svijet.

Teško, i opet teško svakom onom koji Alla-hove dž.š. blagodati troši u griješenju prema Njemu!

�ovje�e! Ne sastoji se vjerovanje u tome da se svijetu prikazuješ vjernikom, a zavaravaš se pustim željama. Istinsko vjerovanje je ono koje se urezalo duboko u srce i koje potvr�uju �o-vjekova dobra djela.

Kada je Hasan bio obaviješten o smrti Da-vuda et-Taija izjavio je: „Neka mu Allah oprosti grijehe! Bio je, tako mi Allaha, poput zdravlja �iju vrijednost shvatimo tek onda kada ga iz-gubimo.“

Tražite znanje - da biste razumjeli vjeru. Bavite se medicinom - da biste upoznali tije-lo. Upoznajte gramati�ke znanosti - da bi vaš govor bio pravilan.

Ko pogrešno u�i Kur‘an, laže na Allaha dž.š.. U Kur‘anu stoji: „A Kur‘an je zaista Knjiga zašti�ena, laž joj je strana bilo s koje strane, ova Knjiga je objava Mu-drog i hvale Dostojnog.“ (41:41-42) Pogrešno u�enje Kur‘ana je ravno najve�oj laži.

Ne budi pohlepan - ne�eš biti ponižen. Ne moli od ljudi - ne�e ti se umanjiti, a ostat �eš �ovjek. Ako nisi blag, pokazuj se blagim. Ako nisi u�en, nastoj da nau�iš. �ovjek je uglavnom onakav s kakvim se poistovje�uje.

Savršen �ovjek je onaj u kojeg se na�e ovo �etvero: vjera koja ga upu�uje, razum za kojim se po-vodi, plemenito porijeklo koje ga �uva i stid koji mu dostojanstvo štiti. A u koga se na�e makar jedno od ovoga, on je u svom narodu me�u odabranima.

Kome �e se musliman požaliti ako ne bratu muslimanu?! Jer, koga boli ono što njega boli ako ne boli njegovog brata u vjeri?! Musliman je ogledalo muslimanu: preko njega on sagledava svoje mahane i uo�ava greške. Prije vas bi musliman znao sresti svoga brata pa mu re�i: „Brate moj, ja ne mogu sve svoje grijehe ni znati ni vidjeti. Zato, ako u ne�emu vidiš dobro, naredi mi da ga �inim, a sprije�i me u zlu!“

Omer ibn el-Hattab r.a. govorio je: „Allah se smilovao svakom onom koji nam ukaže na naša hr�ava djela!“ Oni prije vas su primali savjete jedni od drugih i tako se me�usobno pomagali.

Vjernici su jedno: kada vjernika pogodi neka žalost, to i ostale vjernike ražalosti; kada se vjernik veseli i ostali vjernici su veseli. Ti od svog prijatelja i druga imaš udio od druženja s njima, pa odaberi sebi pravog druga i prijatelja. A za hr�avo društvo bit �eš pitan!

�ovje�e, budi jako oprezan, jer �ovjek �esto uzima hranu koja mu nije dozvoljena, zalazi

tamo gdje mu nije mjesto i sjeda u društvo koje ga mijenja, i tako, malo po malo, odlazi njegova vjera, a da to on i ne osje�a.

Znak da neko traži znanje u ime Allaha dž.š. je njegova skrušenost, pobožnost i skromnost.

Nastojte da prisustvujete dženazama jer je u tome nagrada onome koji je strpljiv u onome što ga je pogodilo, onom koji klanja dženazu i onom koji umrlog zagr�e. Ko pri�eka dok umrli bude zakopan, bit �e mu oprošteno sedamdeset velikih grijeha.

O ljudi, �uvajte se odugovla�enja u poslu jer sam �uo jednog od dobrih ljudi kako kaže: „Mi ne želimo umrijeti prije nego što se pokajemo, a umiremo ne pokajavši se.“

Prije uzimanja hrane ima dvanaest lijepih svojstava, od kojih su �etiri dužnost, �etiri sunneta i �etiri pohvalna svojstva. Dužnosti su: prou�iti Bismilla- hi-r-Rahmanir-r-Ra-him (U ime Allaha,

M i l o -

sti-v o g ,

S a m i - l o s n o g ) , smatrati jelo lijepim, zadovoljiti se postoje�im i zahvaliti na toj blagodati. Sunneti su: sjediti na desnoj nozi, jesti ispred sebe, jesti trima prsti-ma desne ruke i oblizati prste. A pohvalna svoj-stva su: oprati ruke prije i poslije jela, smanjiti zalogaj, dobro sažvakati hranu i ne gledati u lica prisutnih za vrijeme jela.

Najvrjednija stvar je zarada na šerijatski do-zvoljeni na�in i brat u vjeri koji, ako se s njim dogovaraš o ovosvjetskim poslovima, uvjeriš se u ispravnost njegovog mišljenja, a ako se s njim dogovaraš o stvarima vjere, uvjeriš se da je pravi znalac u tome.

�ovjek može biti u�en, a da ne bude pobo-žan, a može biti pobožan, a da ne bude u�en (razuman). Me�utim, Muslim ibn Jesar je bio i pobožan, i u�en i pametan.

Divan li je bio Bekr ibn Abdillah! �uo sam ga kako jednom zapovijeda da se bude blag i kako podsti�e na oprost rekavši: „O ljudi, za-gasite svoju srdžbu sje�aju�i se džehennemske vatre!“ A Ebu Derda je rekao: „Dok je u srdžbi, �ovjek je najbliži Allahovoj srdžbi.“

Ko se okitio razumom, spasio se propasti.Lijepo postupaj s ljudima jer je zadržavanje

me�u njima kratko.Dvoje ne mogu nikada zajedno: zadovolj-

stvo i zavist.Dvoje se nikada ne razdvajaju: pohlepa i mr-

žnja.�ovjek gospodari razumom, darežljivoš�u i

blagoš�u.Ne idi nikom osim onom �ijem dobru se

nadaš, od �ije vlasti ne strahuješ, �iji blagoslov o�ekuješ i �ijim znanjem �eš se mo�i okititi

Kada je �uo jednog kako proklinje: „Bože, uništi grješnike“, Hasan je primijetio: „Tada �emo se osje�ati usamljenim na putu i umanjit �e se broj onih koji postupaju po vlastitom na-ho�enju.“

Naša vjera je �vrsta, a istina je zaista teška. �ovjek je slab i nemo�an; zato neka se zaprti

onoliko koliko može nositi. Jer ako se pre-tovari obavezama, strahovati je zbog mr-

zovolje i napuštanja poslova.Bolest �isti tijelo kao što zekat �isti

imetak. Tijelo koje ne zna za bolest je kao imetak koji se ne �isti zekatom: u njemu nema napretka.

Ispravno mišljenje i pobožnost najbolja su djela. Ko svoj život po njima uredi, sigurno je da �e se spa-siti. Svako drugi neka preispita svoje življenje. Ispravno mišljenje je kao ogledalo u koje se rastavljaju dobra od hr�avih djela. Ko se osloni na

ispravno mišljenje - spasit �e se, a ko ga zanemari - propast �e.

Da nema zaborava umnožili bi se fe-kihi (pravnici).

�ovjek po imenu Eban pripovijeda: „Ušao sam u džamiju u kojoj sam zatekao

Hasana. Na moje pitanje da li je klanjao od-govorio je da nije.“ „Ali �aršija je klanjala“, pri-

mijetih. Na ove moje rije�i Hasan re�e: „Ko �e od �aršije uzimati vjeru?! Ako im roba dobro ide - odgode klanjanje namaza, a ako

ima slabu pro�u - klanjaju prije namaskog vakta!“

�uvaj se troga, sprije�it �eš šejtanu prilaz:- nikada se ne osamljuj s tu�om ženom, pa

makar govorio da je podu�avaš Kur'anu;- nikako ne idi vladaru, makar govorio da

mu nare�uješ �injenje dobra, a zabranjuješ �i-njenje zla;

- ne sjedi sa novatorom u vjeri jer �e ubaciti otrov u tvoje srce i tako ti pokvariti vjeru.

Traži slast u trome: u namazu, u u�enju i ra-zumijevanju Kur'ana i u zikru. Ako u tome na-laziš slast, idi i budi radostan! U protivnom, znaj da su tvoja vrata zatvorena, pa ih nastoj otvoriti!

Da nije smrti, bolesti i neimaštine, �ovjek se ne bi nikada pokorio. Jer, �ak i pored ovog troga, on je nestrpljiv.

BROJ 215/XV 31IS

LA

MS

KE

TE

ME

Pouke i poruke sure El-AsrPROF. DR. AHMED ADILOVI�

„Tako Mi vremena! �ovjek je, zaista, na gubitku - osim onih koji vjeruju, �ine dobra djela, jedni dru-gima preporu�uju Istinu i jedni drugima preporu�uju strpljenje!“

T E F S I R J E D N E O D N A J K R A � I H S U R A U K U R ' A N U

Jedna od karakteristika i mu’džiza Allahovog govora jeste da je on neiscrpan i da

ljudi iz Kur’ana nikada ne mogu izvu-�i sve pouke i poruke koje se u njemu kriju. A one su od izuzetne važno-sti, kako za ljude u cjelini tako i za pojedince. Zato su islamski u�enjaci, posebno mufessiri, napisali ogroman broj kompletnih ili djelimi�nih tuma-�enja kur’anskog teksta. Posebno inte-resantna disciplina u njihovim komen-tarima Kur’ana jeste izvo�enje pouka i poruka koje se nalaze u Kur’anu. Nekada su one vidljive na prvi po-gled, a nekada treba „zaroniti“ u dubi-nu kur’anskog teksta da bi se do njih došlo. Neki mufessiri u svojim tefsiri-ma stavljaju akcenat na tu oblast, što je od posebne koristi za njihove �itaoce koji se žele okoristiti kur’anskim po-rukama u prakti�nom životu.

Sura El-Asr jedna je od najkra�ih kur’anskih sura, ali je zbog pouka i poruka koje se u njoj nalaze izuzetno zna�ajna. Tako Bejheki u djelu Šu’abu-l-iman navodi predaju u kojoj stoji da bi dva ashaba, kada bi se rastajali, oba-vezno jedan drugom u�ili ovu suru, nakon �ega bi se selamili. Tako�er se navodi da je Šafija za nju rekao: „Da je Allah objavio samo ovu suru, ljudima bila bi dovoljna!“ (Safvetu-t-tefasir)

Dakle, u suri El-Asr mogu se pro-na�i brojne pouke i poruke, koje nam mogu pomo�i u našem svakodnevnom životu. Evo nekih od tih pouka i po-ruka.

Vrijeme je velika blagodat našeg Gospodara

Allah dž.š. u Kur’anu koristi razne zakletve. Budu�i da su Mu vjernici dužni vjerovati sve što kaže, te zakle-tve On ne koristi da bi nas uvjerio u nešto, nego da bi nam ukazao na važ-nost onoga �ime se zaklinje i poruke koja slijedi nakon zakletve. Tako nam naš Gospodar zaklinjanjem vremenom ukazuje na izuzetnu vrijednost i važ-nost te blagodati, da bismo je iskori-stili na odgovaraju�i na�in. Cijeli naš život je, ustvari, vrijeme koje trebamo paziti kako i u �emu ga provesti. U tom smislu Muhammed s.a.v.s. kaže: „Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bo-lesti, bogatstvo prije siromaštva, slobod-no vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti!“ (Hakim, Nesai, Bejheki)

Koliko naše omladine, nažalost, vrijeme provodi u besposlici, štetnim i zabranjenim djelima? Koliko ljudi dozvoli da im pro�e sabah, podne, ili bilo koji drugi namaz? Koliko ima onih koji se nakon odre�enog perioda pokaju i vrate vjeri i onda žale što do-tadašnje vrijeme nisu bolje iskoristili? A ima i onih koji se kaju kada nastupi smrt, ali tada je za kajanje prekasno! Zato trebamo dobro voditi ra�una o tome u �emu provodimo podareno nam vrijeme. Trebamo što prije odba-

citi od sebe haram postupke, kloniti se �ak i besposlica, te se truditi da što više živimo u skladu sa voljom našeg Gospodara. Na taj na�in �emo posti-�i sre�u i zadovoljstvo na oba svijeta.

Sura El-Asr objašnjava put istinske sre�e i zadovoljstva

Svi ljudi žele da budu sretni i za-dovoljni. Me�utim, mnogo je razli-�itih mišljenja kako do�i do sre�e i zadovoljstva. Tako jedni misle da je sredstvo dolaska do toga novac, drugi misle da je to mo�, tre�i da je to po-

ložaj, �etvrti ugled, peti zdravlje, šesti razuzdan život itd. Mnogi su pro-bali ostvariti sre�u i zadovoljstvo uz pomo� nekih od tih sredstava, ali su se uvjerili da na taj na�in mogu do�i samo do kratkotrajne sre�e i zadovoljstva. Koliko je onih koji su se u potpunosti odali uživanjima i strastima, ali sre�e i zadovoljstva nisu našli?! Koliko je onih koji su, nakon što bi iskusili sve što bi mogli, skon�ali svoj život samo-ubistvom?!

Put ostvarenja prave sre�e i traj-nog zadovoljstva zacrtan je upravo u ovoj suri. Potpuno i trajno sretni i za-dovoljni mogu biti samo oni koji vje-ruju u sve što im je Gospodar objavio, koji rade u skladu sa time, koji dru-gima prenose istinu koju su spoznali i koji pomažu drugima u nevolji, iz-me�u ostalog, savjetuju�i im strplje-nje. Ko krene tim putem ubrzo �e, uz Allahovu pomo�, doživjeti pozitivnu promjenu i bit �e sretniji i zadovoljni-ji nego prije. A poslije �e mu se sre�a i zadovoljstvo pove�avati...

Sura El-Asr je izuzetno vrijedna sura

Iako sura El-Asr ima samo tri ajeta, ona je važna za svakog �ovjeka, jer se odnosi na cjelokupno �ovje�anstvo. Bilo koji �ovjek koji ne posluša poru-ke ove sure bit �e nesretan i kajat �e se ili na oba, ili makar na onom, vje�-nom svijetu. Isto tako, ko god prihva-ti te poruke i ponaša se u skladu sa njima, to �e mu biti razlogom sre�i i zadovoljstvu na oba svijeta, te sigur-

nom uživanju donekle na ovom svije-tu (neko manje, neko više), a maksi-malno na Ahiretu. Zato tu suru treba što �eš�e u�iti sa razumijevanjem, na-dahnjivati se njenim poukama i po-rukama, imati ih stalno na umu i pri-mjenjivati ih u životu. Pored toga, za samo u�enje te sure, kao i za ostale sure, nagrada je velika - deset sevapa za svaki harf!

�ovjek bez vjere je gubitnik, a sa vjerom rješava mnoge

probleme

Onaj ko ne priznaje svog Svemogu-�eg Stvoritelja i Gospodara može biti donekle uspješan, ali samo na ovom svijetu! Uzvišeni Allah u Kur’anu na nekoliko mjesta kaže da �e nevjernici za svoja dobra djela imati nagradu na ovom svijetu, npr. u lagodnom živo-tu, ali na Ahiretu od toga ne�e imati ništa! Nepriznavanje svoga Gospodara morat �e pla�ati vje�nom kaznom na Ahiretu, a mnogi zbog toga budu ka-žnjavani još i na ovom svijetu. A vjer-niku – iskrenom i prakti�nom, osigu-rana je vje�na sre�a i uživanje na Ahi-retu, te sre�a i odre�en nivo uživanja i na ovom svijetu, što zavisi od njego-vih djela. Pored toga, �ovjek sa jakom vjerom lakše podnosi sve probleme i poteško�e sa kojima se tokom života susre�e. Tako�er, vjera �ovjeku nudi i konkretne savjete kako se odnositi prema iskušenjima i životnim proble-mima, kako se postaviti prema njima i kako ih rješavati da nas ja�aju, a ne da nas �ine slabijim.

Nije dovoljno samo vjerovati, nego vjerovanje treba i djelima potvr�ivati

Koliko ima onih koji �ine harame i malo se pridržavaju islamskih propi-sa, pa kada im se skrene pažnja na to, kažu: „Važno je srcem vjerovati i biti dobre duše, a ostalo �e Bog oprostiti!“ Ova sura takve demantuje i poru�uje im da samo vjerovanje bez prakti�nih dobrih djela nije dovoljno! Jer, onaj ko istinski vjeruje on �e i raditi u skladu sa svojim vjerovanjem. Tako npr. onaj ko vjeruje da mu njegov Gospodar za-branjuje alkohol a nare�uje namaz, on se ne�e dvoumiti, nego �e izbjegava-

ti alkoholna pi�a, a nastojat �e da re-dovno klanja sve namaze, kako bi ste-kao zadovoljstvo svoga Gospodara. Za razliku od takvog, onaj ko vjeru ima samo u srcu ili na jeziku misli da je to ispravno i dovoljno za sre�u na oba svijeta, a nije svjestan da živi u veli-koj zabludi. Obi�no takvi ljudi nika-da ozbiljno nisu ni razmišljali o svo-jim postupcima, odnosno o tome šta im stavlja u obavezu Onaj u koga kažu da vjeruju.

Istinu moramo prenositi na druge

Dakle, prema ovoj suri, ne samo da smo uz vjerovanje dužni �initi dobra djela (a kloniti se loših), nego nas naš Gospodar obavezuje i da Istinu koju smo spoznali prenosimo na druge. To je sasvim logi�no, jer onaj ko na�e pravi put i sre�u ne može biti zado-voljan time da to samo on posjeduje, nego �e se u njemu javiti želja da na to ukaže i drugima, kako bi i oni bili na pravom putu, sretni i zadovoljni. Kako god vjernik ne smije biti sebi�an u ma-terijalnim, pogotovu to ne smije biti u duhovnim i stvarima koje se ti�u živo-ta na oba svijeta. Treba naglasiti da se rije�ima „jedni drugima preporu�uju Istinu“ misli, prije svega, na Istinu u smislu spoznaje Uzvišenog Gospoda-ra i pravog puta, ali se time ukazuje i na sve ostalo što se može nazvati isti-nom i što je dobro i pozitivno uopšte za ljude. Dakle, to podrazumijeva i da-vanje savjeta u vezi sa svakodnevnim životom, poslovima, obavezama, pro-blemima i neda�ama.

Život nosi brojne probleme, pa je strpljenje neophodno Allah je dao da život na ovome svi-

jetu bude neodvojiv od problema. Svi ljudi na dunjaluku moraju imati pro-blema i poteško�a, s tom razlikom što ih jedni imaju manje, a drugi više. Obzirom na to, ova sura (a i mnoge druge) u�i nas da moramo biti spre-mni na životna iskušenja i probleme, a jedan od na�ina je da jedni druge upozoravamo na neophodnost posje-dovanja te osobine. Tako �emo biti spremniji na iskušenja i probleme i lakše �emo ih prebroditi svaki put kada nas zadese. Uz to, treba re�i da rije� sabur (sabr) u arapskom jeziku ne zna�i samo strpljenje, nego i upor-nost, ustrajnost i izdržljivost. To zna�i da sabur ne treba shvatati samo kao tr-pljenje, što donekle ima negativnu ko-notaciju, nego i kao upornost i ustraj-nost, što daje pozitivnu i afirmativnu dimenziju zna�enja rije�i sabur. Dakle, ne radi se samo o trpljenju da belaj pro�e, nego i o upornosti i ustrajnosti u �injenju dobrih djela. U tom slu�aju lakše je podnositi probleme i ustrajati u dobrim djelima, te o�ekivati odgova-raju�e rezultate i Allahovu nagradu na oba svijeta.

32 1. JUNI 2011.H

UM

AN

OS

T

NEJRA RAKOVI�

Požar odnio sve u jednom danu Zbog loše instalacije struje u ku�i zapalio se prvo prvi sprat, a potom se vatra raširila i zahvatila prizemlje ku�e. Na spratu je živjela peto�lana porodica Dautovi�. Sa svoje petoro djece Ruždija i njegova supruga Mevlida Dautovi� ostali su na ulici samo nekoliko minuta nakon što je ku�a potpuno izgorjela. U prizemlju su živjeli

Ragib i Sagiba Dautovi�, stariji bra�ni par, koji živi od svoje minimalne penzije.

Nakon požara koji je izbio posljedicom loše instalacije struje u jed-

nom domu, dvije porodice Dauto-vi� u Rožajama ostale su bez svog krova nad glavom. Prema rije�ima Ruždije Dautovi�a sve se jako brzo izdešavalo. Zbog loše instalacije struje u ku�i zapalio se prvo prvi sprat, a potom se vatra raširila i za-hvatila prizemlje ku�e. Na spratu je živjela peto�lana porodica Dauto-vi�. Sa svoje petoro djece Ruždija i njegova supruga Mevlida Dauto-vi� ostali su na ulici samo nekoliko minuta nakon što je ku�a potpu-no izgorjela. U prizemlju su živje-li Ragib i Sagiba Dautovi�, stariji bra�ni par, koji živi od svoje mini-malne penzije.

Prvi smo došli na lice mjesta nakon nesre�e koja ih je zadesila. Centar za humanitarni rad „Haj-rat“ na �elu sa direktorom Mir-sad-ef. Be�irovi�em pomogao je ovu porodicu nov�ano i tom prili-kom je tako�e ekipa „Hajrat TV“

snimila ovu pri�u. U emisiji mo�i �ete da vidite i amaterske snimke požara koje su komšije zabilježile putem mobilnog telefona. Požar koji je zahvatio dva doma odnio je sve što su do tada imali i godina-ma sticali. Prema rije�ima �lanova ovih porodica, nisu uspjeli ništa da iznesu - sve je izgorjelo u plamenu. Iako je vatrogasna služba stigla za vrijeme požara, nije uspjela spasiti ku�u, kao ni poku�anstvo koje se u njoj nalazilo.

Opet je iz temelja potrebno iz-graditi krov nad glavom. U ovom vremenu, kažu, to je jako teško, ali se nadaju u dobru volju svih huma-nih ljudi i pomo� u gra�evinskom materijalu, namještaju i ostalim životnim potrepštinama. Porodica Dautovi�, koja broji petoro djece, našla se u jako teškoj situaciji jer djeca ražli�itog uzrasta ostala su bez knjiga, odje�e i obu�e. Tog kobnog dana otišli su kod ro�aka, sve dok nisu osposobili jednu po-mo�nu prostoriju koja im se nalazi

pored ku�e. Druga dvo�lana poro-dica Dautovi� zbrinula se u stanu kojeg je iznajmila i za koji trenut-no pla�a veliku kiriju.

Zato apelujemo na sve huma-ne ljude, kako u Sandžaku tako i u dijaspori, da svojim humanim ge-stom pomognu porodicama Dau-tovi� kako bi što prije pronašli rje-šenje trenutne situacije u kojoj se nalaze. U jednom danu život im se potpuno promijenio. Imali su dom - više ga nemaju. Prilikom snima-nja shvatili smo težinu cijele situ-acije jer sada u jednoj staroj sobi od drveta živi više�lana porodica bez elementarnih uslova za život. Iz razgovora sa Mevlidom Dauto-vi� saznali smo da njen suprug nije zaposlen. Epilepsija od koje bolu-je sprje�ava ga da se zaposli. Ne-maju nikakva primanja i sada kada je ku�a izgorjela ne znaju kako da krenu dalje. Imali su makar svoj krov nad glavom, preživljavali sa minimalnim socijalnim primanji-ma, a sada više nemaju ništa. Nji-

hovo ognjište pretvorilo se u zga-rište. Ispod pepela ostale su sve uspomene koje se ne mogu vratiti.

Pomo�nu prostoriju u kojoj trenutno žive i njihov život bez elementarnih uslova mo�i �ete da vidite u emisiji „Hajrat TV“. Isku-šenja su razna, nikada ne znamo šta može sutra da se desi. Zato se okrenimo ka �injenju dobrih djela i pomaganju onih kojima je pomo� zaista potrebna. Udjeljuj sadaku i budi uvjeren u Allahova obe�anja i znaj da Uzvišeni ne�e iznevjeriti Svoja obe�anja. Raspiri svoju volju za ovim dobrim djelom i odagnaj škrtost i pohlepu iz svog srca. Po-mozi onome ko je u potrebi za tvojim imetkom, jer ovo je prilika da se opskrbiš za svoje neminovno putovanje na Ahiret. Udjeljuj sada-ku i sjeti se rije�i Allahovog Posla-nika s.a.v.s.: „�uvajte se vatre, pa makar i sa polovinom hurme, a ko ni to ne na�e, onda sa lijepom ri-je�ju!“ (Buhari i Muslim)

D V I J E P O R O D I C E D A U T O V I � U R O Ž A J A M A O S T A L E B E Z S V O G K R O V A N A D G L A V O M

BROJ 215/XV 33

PE

DA

GO

GIJ

A

Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati s novim ulogama, mora, prije svega, biti dobar poznavatelj svoje struke, da solidno poznaje pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodiku, filozofiju, da voli djecu i ima razvijene stvarala�ke komunikacije i interpersonalne odnose, da je sposoban stvarati povoljnu pedagošku klimu u u�eni�kom i nastavni�kom

kolektivu, da je raznovrstan u radu i da oduševljava svojim radom.MR. MUSTAFA-EF. FETI�

Šta mora posjedovati muallimS A V R E M E N A S H V A T A N J A I S L A M S K E P E D A G O Š K E M I S L I

Stolje�ima je islamska pedagoš-ka misao po�ivala na stano-vištu da je nastavnik klju�ni

pedagoški faktor na kojim po�iva cje-lokupni odgojno-obrazovni proces, i to s punim pravom, jer kvalitetan na-stavnik svojim li�nim kvalitetom lako �e nadomjestiti nedostatke nastavnog sadržaja kojeg djeca u�e, kao i nedo-statak nastavnih sredstava, u�ila, po-magala i knjiga, koja sama po sebi ni-kada nisu mogla nadomjestiti nedosta-tak i slabe kvalitete nastavnika. Tek �e savremeno društvo, nau�no-tehnološ-kim dostignu�ima (prvenstveno kom-pjuterima), u�initi da prvo mjesto di-dakti�kog trougla zauzme u�enik, koji je oduvijek i bio glavni cilj odgojno-obrazovnog procesa.

Budu�i da smo vidjeli kako Allahov Poslanik s.a.v.s. sasvim izri�ito ukazuje na odgajatelja kao odgovorno lice koje �e za svoj emanet odgovarati na Sud-njem danu, Allahov Poslanik s.a.v.s. nam je sasvim izri�ito ukazao i na spo-sobnosti i kvalitete koje treba posje-dovati svaki odgajatelj. Ovo je ista-knuta prednost Resulullahovog s.a.v.s. pristupa cjelokupnoj pedagogiji, jer dok je u zapadnoj pedagogiji teži-šte pri pripremanju i osposobljavanju odgajatelja uglavnom na „stru�nim“ obilježjima, pedagoškim, psihološkim, opštim znanjima i dr., Allahov Posla-nik s.a.v.s. težište prebacuje na potpu-no drugu stranu, naravno, nimalo ne zapostavljaju�i „stru�ne kvalitete“. Ali oni bez sljede�ih osobina u Poslani-kovoj pedagogiji o�ito ne predstavlja-ju mnogo. Kvaliteti koje traži Allahov Poslanik s.a.v.s. od odgajatelja su:

a) Iskrenost

U tom kontekstu Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Djela se cijene prema namjerama i svakoj osobi pripada šta je naumila.“ Dalje se prenosi da je Vjero-vjesnik s.a.v.s. rekao: „Uzvišeni Allah prima samo djela s iskrenom namjerom i (u�injena) iz �ežnje za Allahovim za-dovoljstvom.“

b) Bogobojaznost

Da ne radiš ono što je Allah zabra-nio i da radiš sve što je On naredio, ili da paziš na svoje postupke, svjede-no bio sam ili na javnom mjestu. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Po-slanik s.a.v.s. jednom upitan ko je naj-�asniji �ovjek, pa je odgovorio: „Onaj koji se najviše Allaha boji!“ Allahov Poslanik s.a.v.s. je jednom upitan šta �e ljude najviše uvesti u Džennet, pa je odgovorio: „Bogobojaznost i lijepo ponašanje...“

c) Blagost i staloženost

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao Esedždžu Abdu-l-Kajsu: „Ti imaš dva svojstva koja Allah voli: blagost i stalo-ženost.“ Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je jednom neki �ovjek rekao Vjerovjesni-ku s.a.v.s.: „Posavjetuj me!“ On mu je rekao: „Ne srdi se!“ �ovjek mu je po-

novo tražio savjet, a Allahov Poslanik s.a.v.s. mu je isto rekao: „Ne srdi se!“

d) Samilost

Od Aiše r.a. se prenosi da je Alla-hov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allah je Blag i voli blagost u svemu.“ Tako�e od Aiše r.a. se bilježi da je Allahov Posla-nik s.a.v.s. rekao: „Allah je Blag i voli blagost i daje uz blagost što ne daje uz surovost niti bilo šta drugo.“ Od Aiše r.a. se bilježi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kada Uzvišeni Allah nekoj porodici želi dobro, uputi ih na blagost i samilost.“

e) Odgovornost

Prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allahu �e svako odgova-rati za ono što mu je povjereno na �uva-nje, je li ga sa�uvao ili izgubio.“

f) Opredjeljenost za lakše na�ine u svemu što nije grijeh

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Olakšavajte, a ne otežavajte i širite ra-dosne vijesti, a ne rastjerujte.“

g) Empatija, tj. sposobnost uživljavanja u stanje sagovornika

Od Ibn-Mes’uda r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ho�ete li da vas obavijestim o �ovje-ku koji �e biti zabranjen Vatri ili kome �e biti zabranjena Vatra?“ Ashabi reko-še: „Naravno, Allahov Poslani�e.“ On re�e: „Bit �e zabranjena svakom bli-skom, ugodnom i empati�nom.“

h) Pravednost i umjerenost

Od Ebu-Mes’uda, Ukbe ibn Omera el-Bedrija r.a. se bilježi da je jedan �ovjek došao Allahovom Poslaniku s.a.v.s. i rekao mu: „Allahov Poslani-�e, zakasnio sam na sabah namaz samo zbog tog i tog �ovjeka koji oduži u�enje na namazu.“ Nikada nisam vidio da se Allahov Poslanik s.a.v.s. ikada žeš�e rasrdio prilikom obra�anja ljudima od tada, pa je rekao: „O ljudi, zaista se me�u vama nalaze odbojni ljudi. Pa ko bude imamio ljudima neka skrati, jer se iza njega nalaze starac, dijete i ljudi s nekom potrebom.“

Umjerenost u savjetima

Poznato je da previše pri�e i savje-ta uglavnom ne nalazi na dobar pri-jem kod ljudi, odnosno onih kojima se upu�uje. Zbog toga je Ebu-Hani-fe r.a. savjetovao svojim u�enicima: „Ne kazujte svoje razumijevanje vjere ljudima koji ga ne žele!“ A Vail, brat Ebu-Seleme, kaže: „Ibn-Mes’ud bi nam držao predavanje svakog �etvrtka (uo�i petka), pa mu neki �ovjek re�e: ‘Ebu Abdu-r-Rahmane, kad bi nam držao predavanje svakog dana!’ On re�e: ‘Što se mene ti�e, nemam ništa protiv, ali me u tome sprje�ava bojazan da vam ne do-sadi, jer ja vas savjetujem i družim se sa vama onako kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. radio s nama...’“

Ove kvalifikacije u temeljima islamske pedagogije postoje stolje�i-ma. Prava je šteta što njihova razrada, promovisanje i primjena u savremeno doba, kada je islamski svijet potpuno zavisan od zapadnog napretka, nisu naišli na popularnost kakvu su dobila pojedina pedagoška i psihološka par-cijalna istraživanja. Ove kvalifikaci-je kod odgajatelja tek u novije vrije-me zagovara savremena pedagogija, usljed pritiska novononastalih situaci-ja i društvenih promjena, i to još uvi-jek samo djelimi�no.

Pišu�i o potrebnim osobinama od-gajatelja J. Mali� i V. Muži� istaknuto mjesto daju svijesti o vlastitoj druš-tvenoj i ljudskoj ulozi koja se ogleda u pomo�i u razvoju pojednica. Oni kažu: „Da bi odgajatelj uspio, mora imati razvijen interes za odgajanika, poznavati njegove osobine, biti spo-soban da ga shvati, da se u njega uživi, tj. da ima sposobnost empatije, a te se njegove osobine moraju javljati i u odnosu prema drugim ljudima: rodi-teljima odgajanika, �lanovima njegove radne organizacije, ali i šire.“

Dr. R. �ati� kaže: „Da bi nastav-nik mogao prihvatiti i funkcionisati s novim ulogama, mora, prije svega, biti dobar poznavatelj svoje struke, da so-lidno poznaje pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodike, filozofiju, da voli djecu i ima razvijene stvarala�ke ko-munikacije i interpersonalne odnose, da je sposoban stvarati povoljnu pe-dagošku klimu u u�eni�kom i nastav-ni�kom kolektivu, da je raznovrstan u radu i da oduševljava svojim radom. U svakodnevnom radu on rješava niz re-levantnih pitanja, kao što su:

- problemi prilago�avanja u�enika,- racionalne i organizacione forme

sticanja znanja, sposobnosti i navika,- motivaciju u�enika za cjelodnev-

nu odgojno-obrazovnu aktivnost (na-stava u školi, samostalan rad kod ku�e, organizovano provo�enje slobodnog vremena),

- pomo� u�enicima u regulisanju rada, odmora, igre i korisne zabave,

- biološki, medicinski i pedagoški rast i razvoj mlade li�nosti.“

Svi pedagozi isti�u da se uloga u�i-telja zasniva na njegovim kompetenci-jama. S ovim u vezi postavlja se pita-nje kakva se kompetentnost zahtijeva od nastavnika? „Kako i u svim dru-gim zvanjima ta se kompetentnost ne ograni�ava na ste�ena znanja i umije-�a. Ona uklju�uje odre�ena stajališta i ponašanja, koji su to važniji uzori za u�enike, kako u budu�nosti tako i u prošlosti, te su u društvu zajedno s ro-diteljima prvi prenositelji vrijednosti.“

U savremeno koncipiranom od-gojno-obrazovnom radu sa odrasli-ma kompetencije nastavnika se stalno proširuju. Moker i Nobl ukazuju na 24 kompetencije nastavnika za odrasle:

- efektivno komunicirati sa odra-slima,

- razviti efektivni radni odnos sa u�enicima, poja�ati pozitivne stavove prema u�enicima,

- razviti klimu koja �e ohrabriti u�enike da participiraju,

- izgraditi osnovu za zreliji odnos prema odraslim u�enicima,

- podesiti nivo instrukcije stepenu progresa odraslih u�enika,

- prilagoditi nastavu individualnim karakteristikama, uvažiti razliku izme-�u nastave za djecu i nastave za odra-sle,

- osigurati takvu instrukciju koja �e razviti u�enikovo samopouzdanje,

- razviti kod u�enika interesova-nje za aktivnost u razredu, prilagodi-ti program promjenljivim potrebama u�enika,

- snadbjeti u�ionice i ostala mjesta odgovaraju�im sredstvima za u�enje, prepoznati u�enikove sposobnosti za razvoj, postaviti u�enike na njihov na-stavni nivo, sumirati i nadgledati glav-ne ta�ke lekcije i demonstracije,

- participirati u samoevoluaciji efikasnosti nastave, obezbijediti stal-nu povratnu informaciju odraslim u�e-nicima o njihovom napretku u u�enju,

- izabrati one kompetentne oblasti koje su bitne polaznicima,

- koordinirati i nadzirati razredne aktivnosti,

- razviti one principe u�enja koji koriste odraslima,

- ukazati povjerenje inovacijama i eksperimentima izražavanjem volje za nova dostignu�a u u�ionici,

- planirati individualni rad sa odra-slim u�enicima,

- primjenjivati saznanja i metode (iskustva) drugih nastavnika i dovoditi ih u vezu aktivnosti u razredu sa isku-stvima u�enika.

Osnovni motiv za svakog ko se opredijeli za poziv muallima morao bi da bude zanovan na bogobojaznosti i želji za ispunjenjem emaneta povjere-nog svim odgajateljima. Svaki muallim mora znati da je njegov zadatak, u od-nosu na sva ostala zanimanja, najbliža zadacima Allahovih poslanika, samim tim ahiretska nagrada je i najve�a za njih, odnosno kazna za pronevjere i zapostavljanje emaneta najžeš�a. Ob-zirom da su poslanici bili najbolji i Bogu najbliži ljudi svog vremena, ade-kvatno tome imali su i najteža i naj-žeš�a iskušenja. Ve� smo ukazali na mnoštvo iskušenja koja u startu stoje pred svakim muallimom. Posao od-gajatelja podrazumijeva veliku ljubav prema djeci, želju da im pomogne da u�e i uspiju u životu, a to �e mo�i po-sti�i samo islamskim na�inom življe-nja, uz želju da se slobodno razvijaju i sami spoznaju vrijednosti islama, spre-mnost da se permanentno usavršava i obrazuje, predanost svojim zadacima i poslovima, entuzijazam, preciznost i odgovornost za kvalitet svog rada.

Pored svega navedenog, za ko-munikaciju s djecom i odraslima, te uspješnu interakciju, zna�ajna je flek-sibihiost u stavovima, sposobnost u radu s ljudima, strpljenje, toleranci-ja i sl.

34 1. JUNI 2011.IZ

DŽ

EM

AT

A Igrom do znanjaNERMIN GICI�

„Ovo je projekat koji realizujemo u nekoliko faza. Djeci smo besplatno podijelili sufare i ilmihale koje smo nabavili od donacija džematlija. Tu bih posebno istakao našeg džematliju Rešada Sara�evi�a koji se nesebi�no založio da ovaj projekat doživi uspjeh, kao i sve druge džamatlije koji su dali svoj

doprinos u realizaciji ove ideje“, kaže Enver-efendija.

P R E K O O S A M D E S E T O R O D J E C E P O H A � A M E K T E B U D Ž A M I J I A H M E D V O J V O D A ( K O R A � K A D Ž A M I J A )

U džamiji Ahmed Vojvo-da, u Novom Pazaru poznatijoj kao Kora�ka

džamija, subotom i nedjeljom je živo kao u košnici. Preko osamde-setoro djece predškolskog i škol-skog uzrasta dolazi prije podnev-skog namaza na vjersku pouku, me�u Bošnjacima Sandžaka po-znatu kao mejtep. U godini koju je Sabor Islamske zajednice u Sr-biji proglasio za godinu mekteba ovo je veliki uspjeh i model kako treba raditi sa mladim muslimani-ma da bi djeca dobila osnovna zna-nja iz vjere.

Vrijedni džemat ove džamije, na �elu sa imamom dr. Enver-ef. Gici-�em, osmislio je ovaj projekat i do sada u njega uložio oko 500 eura, ali uloženi novac �e se višestruko vratiti kada se po�nu brati plodo-vi ove akcije i kada prvi polazni-ci mekteba dobiju svjedo�anstva o završenom prvom stupnju vjerske pouke.

„Ovo je projekat koji realizu-jemo u nekoliko faza. Djeci smo besplatno podijelili sufare i ilmi-hale koje smo nabavili od donacija džematlija. Tu bih posebno istakao našeg džematliju Rešada Sara�evi�a koji se nesebi�no založio da ovaj projekat doživi uspjeh, kao i sve druge džamatlije koji su dali svoj doprinos u realizaciji ove ideje“, kaže Enver-efendija.

Polazna ideja ovog projekta je da djeca kroz igru i zabavu usvoje osnovna znanja o vjeri. Džematli-je ove džamije su na livadi iza dža-mije, koja pripada džamijskom ha-remu, napravili dje�je igralište sa ljuljaškama, toboganom i klacka-licama. Kupili su i nekoliko lopti tako da �as mekteba ima dva dije-la: u prvom dijelu efendija presluša šta su djeca nau�ila za taj �as i zada im zadatak za sljede�i �as, a u dru-gom dijelu djeca izlaze na igralište gdje se kroz igru razgovara o isla-mu i vjeri.

„Napolju imamo prakti�nu pri-mjenu islama. Svaka pobjeda u igrama propra�ena je tekbirom, a svaki pokret je propra�en primje-nom bismile. Djeca se u�e solidar-nosti, kolektivnom duhu i dobijaju osje�aj pripadnosti džematu.“

Roditelji su podržali ovaj pro-jekat. Interesuju se i dovode djecu na vrijeme, tako da na ovu vjer-sku pouku kašnjenja i izostanaka nema. U planu je da se organizu-je i ljetna škola vjerske pouke kada djeca budu na raspustu, koja bi se realizovala svakog dana i koja bi korisno upotpunila višak slobod-nog vremena koje mališani imaju tokom ljetnih mjeseci.

„Mešihat nam je dao na raspo-laganje Islamski centar u Delime�u koji �emo koristiti u realizaciji ljet-ne škole. Još uvijek pravimo plano-

ve kako da iskoristimo sve resurse koje Islamska zajednica ima. Naj-vjerojatnije �emo u Delime�e i�i jednom do dva puta nedjeljno sa djecom iz grada, i to �e za njih biti izlet, odlazak na planinu, a opet �e u�iti o vjeri i vjerskim propisi-ma. Tako�er, u planu je pokretanje mekteba za djecu sa Pešteri, tako da bi se jednom nedjeljno u Islam-skom centru u Delime�u sretala djeca iz grada i pešterskih sela“, kaže efendija Gici�.

Enver-ef. Gici�u trenutno po-mažu studenti Fakulteta za islam-ske studije Zejna Plojovi� i Jasmin Mahmutovi�, koji savjesno rade sa djecom, a Enver-efendija kao idej-ni kreator ovog projekta koordini-ra cjelokupni rad i objašnjava kako je došao na ideju da osmisli ovakav projekat:

„Ja sam mnogo razmišljao i ana-lizirao kako su nam ukrali našu djecu iz mejtepa. Kako nam je širi društveni sistem odvukao djecu u stranu tako da su mejtepi gotovo prestali sa radom. Uvidio sam da su oni koji su planirali društvene tokove i zbivanja izuzetno dobro prou�ili Kur'an u kojem Allah dž.š. kaže da je ovaj svijet zabava i igra. Kreatori društvenih zbivanja su to iskoristili da bi ostvarili profit. Na-pravili su zabavu i igru kako bi okupirali pažnju. Ja sam išao tom logikom da i mi možemo da krene-

mo sa zabavom i igrom do znanja, a sve to da bismo postigli Allaho-vo dž.š. zadovoljstvo. Na taj na�in smo uspjeli da vratimo našu djecu u naše mejtepe.“

Enver-efendija kaže da bi svaka džamija mogla, prema specifi�no-stima i resursima koje posjeduje, da osmisli neki sli�an projekat i da na taj na�in privu�e što više djece na vjersku pouku uz angažman i podršku roditelja djece i džemata.

„Djeca u školama imaju vje-ronauku. Ovaj program koji mi ovdje realizujemo ne razlikuje se od onog sa vjeronauke, ali je am-bijent druga�iji. Džamija je ljepši prostor za pri�anje o vjeri od u�i-onice. Djeca su svjesna da je dža-mija zna�ajna za muslimane i u džamiji se druga�ije ponašaju. Svi su pod abdestom, djevoj�ice imaju marame, okrenuta su prema kibli, pravi se vjerska atmosfera“, objaš-njava efendija Gici� zašto bi djeca pored vjeronauke u školama tre-bala da dolaze i na vjersku pouku u džamiji.

Pored ovog projekta džemat-ski odbor džamije Ahmed Vojvoda planira da u narednom periodu or-ganizuje i vjersku pouku za žene na svim nivoima, od ilmihalskog stup-nja do u�enja Kur'ana �asnog.

BROJ 215/XV 35

Omladina današnjice živi na raskrš�u puteva, što zna�i da živi sa manj-

kom povjerenja prema generaci-ji starijih koji su zauzeli pozicije u ve�ini ustanova, institucija, pre-duze�a, tako da za omladinu nije ostalo mjesta. Stoga je �esta po-java da ne mogu na�i radno mje-sto bez obzira na stru�nu spremu i kvalitet.

Isto tako skre�em pažnju na neadekvatnu terminologiju prili-kom komuniciranja sa mladima, poput postavljanja pitanja: „Gdje si bio!?“, „Da li si to obavio!?“, „Zašto si to uradio!?“ Ovakav na�in komuniciranja može se na-zvati zlodjelom jer se prilikom ovakve komunikacije „ubija“ li�-nost kod suprotne strane. Ilustra-tivan primjer za ovu konstataciju nalazimo u u Poslanikovom s.a.v.s. sunnetu, kada je jedan mladi� pri-šao Poslaniku i u prisustvu ashaba zatražio dozvolu da po�ini zinaluk. �uvši to, ashabi su ga po�eli kori-ti, me�utim, Poslanik s.a.v.s. ih je utišao i pozvao mladi�a da mu se približi. Kada mu je mladi� prišao, Poslanik s.a.v.s. je po�eo razgova-rati sa njim, usmjeravaju�i poste-peno konverzaciju u pravcu odvra-�anja mladi�a od tog ružnog djela. Me�utim, Poslanik s.a.v.s. se nije zadovoljio samo odvra�anjem od zla, nego je sve to krunisao svo-jim poslani�kim plemenitim odgo-jem stavivši svoju ruku na mladi-�eva prsa i prou�ivši dovu u kojoj je molio Uzvišenog da pomogne mladi�u u prevazilaženju problema sa nagonom i da mu podari �isto-�u srca. Dakle, Poslaniku s.a.v.s. je bio dovoljan samo jedan razgovor da ovog mladi�a odvrati od �inje-nja zla.

Imamo šest stubova na koji-ma se gradi svaka li�nost, a to su: razum, vjera, znanje, zajedni-ca, zanimanje i zdravlje. U izgrad-nji svoje li�nosti i odre�ivanju ja-snog životnog cilja neophodno je

da mlad �ovjek planira svoj put od po�etka. Skupina koja je bila najve-�i pomaga� Poslanika s.a.v.s. jeste upravo omladina, što je dalo mo-gu�nost našem Poslaniku s.a.v.s. da izgradi generaciju, i to vode�u i jedinstvenu generaciju. I mi u da-našnjem kriznom vremenu, koje je puno raznih uticaja i pritisaka, pri �emu smo uveliko na prvom te-melju, a to je odgoj generacija na Kur’anu i Sunnetu, moramo se vra-titi na prvi izvor da bismo vidje-li kako je Poslanik s.a.v.s. odgajao generaciju svog vremena. Ukoliko pogledamo u siru Poslanika s.a.v.s. po pitanju saradnje sa mladima, ostat �emo za�u�eni u pogledu dvije stvari: prva se odnosi na veli-�inu njegove saradnje sa mladima, a druga na naš nemarni odnos u po-gledu slije�enja metodologije po-slani�kog odgoja.

Roditeljski odgoj djeteta je ve-lika blagodat i dobro�instvo za koje je dijete dužno da uzvrati svo-jim roditeljima. Ovdje ne misli-mo na fizi�ki odgoj djeteta, koji samo podrazumijeva obezbje�iva-nje hrane i pi�a. Ovo je životinj-ski odgoj ukoliko se odgoj djece samo na njega ograni�i. Me�utim, važniji od toga je moralni odgoj koji ozna�ava pažnju prema o�u-vanju djetetove ispravne prirode i njegovog usmjeravanja na dobro, usa�ivanja dobra u njegovoj duši i odgajanja u dobru. Ovo je koristan odgoj �iji �e tragovi ostati na djete-tu, te zajedno sa njim srasti i prati-ti ga �itav život. Fizi�ki odgoj bez duhovnog bliži je propasti nego ispravnosti. Ako se dijete odga-ja na fizi�kom apektu, jer fizi�ki odgoj je neophodan u granicama razumljivog i granicama šerijatski utemeljenog, bez pretjerivanja i ra-sipništva, pa se ovom odgoju doda duhovni odgoj, onda to predstav-lja veliko dobro kojeg �e se dijete prisjetiti kada bude shvatilo koli-ko je dobro�instvo njegovih ro-ditelja prema njemu, jer Uzvišeni

kaže: ,,Gospodaru moj, smiluj im se oni su mene, kada sam bio dije-te, njegovali.“ (El-Isra 24)

O muslimani! Omladina se u ovom vremenu izlaže mnogobroj-nim problemima, a jedan od njih je njihova izloženost opasnim struja-ma kojima �e, ukoliko budu ostav-ljeni, upropastiti svoj moral i vjeru. To su mnogobrojne i razli�ite stru-je po svojim ishodištima. To su struje koje razli�itim sredstvima informisanja: radio, televizija, no-vine, �asopisi i destruktivne knji-ge, nose smrtonosni otrov, a koje omladina do�ekuje objeru�ke, i to, u najmanju ruku, ona omladina koja ne zna razlikovati štetno od korisnog. Ove razli�ite struje i na-stojanja mogu se pro�itati, vidjeti i �uti, pa ukoliko se ostave da uti�u na omladinu, njihovi rezultati bit �e isuviše kobni.

Ovdje do izražaja dolazi važ-nost islamskog odgoja i davanja nau�nih smjernica, te formiranja imanskog imuniteta kojeg roditelji stavljaju u srce i razum svoje djece, tj. takav odgoj i smjernice bivaju �vrsta brana u sukobu sa pomenu-tim sumnjama i strastima.

O ljudi, bojte se Allaha i posve-tite pažnju lije�enju vaše omladine od devijacija u njihovoj vjeri. Lije-�enje je lako, hvala Allahu, kada je iskren nijet i ispravna odluka. Lije-�enje biva s nekoliko stvari.

Prva: Lijep odgoj djece i nji-hovo podu�avanje vjerovjesni�-kim plemenitim kodeksima pona-šanja, te njihovo vo�enje ka svemu onome u �emu je ispravnost njiho-ve vjere i dunjaluka, usa�ivanje res-pekta prema Allahovim naredbama u njihovim srcima i gajenje osje�a-ja da ih Allah nadgleda i da Njemu nije ništa skriveno, kao i da �e do�i pred svoga Gospodara i polaga-ti ra�un za svoja djela: ako su bila dobra - bit �e dobro, ako su bila zla - bit �e zlo.

Druga: Reforma edukacijskih programa koje dobijaju u školama,

jer su ovi planovi i programi ispu-njeni korisnim vjerskim naukama, naukama o ispravnom islamskom vjerovanju, raspoznavanju halala od harama u opho�enju sa drugi-ma vezano za jelo, pi�e, obi�aje i ahlak. Tako �e se njihova srca ispu-niti korisnim znanjem koje, kada se njime naoružaju, bit �e sposob-ni razlikovati lijepo od lošeg i mo�i �e se boriti protiv sumnji s koji-ma se svakodnevno susre�u. Po-slije reforme planova i programa treba pridati pažnju odabiru u�i-telja i profesora lijepog ahlaka koji se mogu odazvati zahtjevima ovog poziva i koji �e dostaviti sušti-nu ovog programa i ovih korisnih nauka do srca omladine uz njihov stalni podsticaj i motivaciju.

Tre�a: Susret omladine sa u�e-njacima kroz razli�ite kurseve u džamijama, školama i drugim mje-stima. Ti kursevi i ljetne škole su otvorenog karaktera i tretiraju pro-blematiku omladine, te im pojaš-njavaju put kojim trebaju i�i.

U�enjaci nose veliku odgovor-nost prema muslimanskoj omladi-ni. Ovo �u re�i s punim osje�ajem gor�ine: Sada postoji veliki jaz iz-me�u omladine i u�enjaka. U�e-njaci su ve�inom na jednoj strani, a omladina na drugoj, što je razlog gubitka omladine. Kada se omla-dina susretala sa u�enjacima, bili su na jasnom putu, ali kada su se odvojili od u�enjaka, desile su im se velike neda�e. Bojte se Allaha, Allahovi robovi, i prisjetite se ri-je�i Uzvišenog: ,,O vi koji vjeru-jete, sebe i porodice svoje �uvaj-te od Vatre �ije je gorivo ljudi i kamenje, o kojoj se meleki stro-gi i snažni brinu, koji se onome što im Allah zapovjedi ne opiru, i koji ono što im se naredi izvrša-vaju.“ (Et-Tahrim, 6)

Allahu, oprosti vjernicima i vjernicama. Allahu, ovome umme-tu daj razboritost kojom �e biti ponosni oni koji su Tebi pokorni i oprosti nam grijehe.

Imamo šest stubova na kojima se gradi svaka li�nost, a to su: razum, vjera, znanje, zajednica, zani-manje i zdravlje. U izgradnji svoje li�nosti i odre�ivanju jasnog životnog cilja neophodno je da mlad �ovjek planira svoj put od po�etka. Skupina koja je bila najve�i pomaga� Poslanika s.a.v.s. jeste

upravo omladina.

Rad sa omladinomO D G A J A N J E D O B R I H M U S L I M A N A

OD

GO

J

ERMIN �INDRAK

IZ DŽEMATA

Izlet mekteblija u Delime�e

Dana 22.05.2011. god. napravili smo jednodnevni izlet u Delime�e. Djeca iz mekteba su rado iš�ekivala taj dan. Pošli smo oko 11 h od naše prelijepe džamije �alap Verdi. Sa djecom su, pored imama džamije Samir-ef. Muri�a, pošli i Ša�ir �orovi� - predsjednik džematskog od-bora, kao i džematlija dr Tahir Zatri�.

Stigli smo u Delime�e pred podne, te smo odmah ušli u Islamski centar koji je, pored vanjske ljepote, davao još mnogo ljepšu sliku unutrašnjo-sti. Iš�ekuju�i podne namaz obišli smo kompletan Islamski centar, dive�i se prelijepom izgledu i skladu ove predivne gra�evine. Poseban utisak na nas je ostavio džamijski prostor sa prelijepim mimberom i mihrabom. Nakon podne namaza izašli smo ispred džamije gdje su se u haremu razdargana djeca, igrala i uživala u prirodi. Zatim smo prošetali do Deli-me�skog uvira, što je posebno ostavilo traga na djecu, koja su se, po prvi put vidjevši tako nešto, divila toj prelijepoj prirodi. Vra�aju�i se od uvira ka džamiji kratko smo se zadržali na jednoj livadi gdje su djeca igrala igru „bacanje kamena sa ramena“. Nakon toga s puno utisaka krenuli smo prema Novom Pazaru.

SAMIR MURI�

36 1. JUNI 2011.O

BR

AZ

OV

AN

JE Bošnja�ki obi�aji u svjetlu Sunneta

NERMIN GICI�

Dr. Bali� je na efikasan i jednostavan na�in predstavio da islam predstavlja klju�ni izvor iz koga su Bošnjaci vjekovima crpili štivo za izgradnju svog bogatog kulturno-historijskog naslje�a i nezaobila-

zan faktor ka formiranju njihovog nacionalnog bi�a.

H A J R U D I N B A L I � O D B R A N I O D O K T O R S K I R A D

Dana 14.05.2011. godine na In-ternacionalnom

univerzitetu u Novom Pa-zaru odbranjena je doktor-ska disertacija dr. Hajru-dina Bali�a pod naslovom „Bošnja�ki obi�aji u svjetlu Sunneta“.

Rad je odbranjen pred komisijom: prof. dr. Omer Naki�evi�, prof. dr. Šefik Kurdi� i prof. dr. Mevlud Dudi�.

Odbrana je zaokupila pažnju velikog broja pri-sutnih, kako iz redova gra-�anstva tako i intelektual-ne elite.

Rad se bavio prou�ava-njem uticaja islama na Boš-njake i povezanost njihove kulture i tradicije sa sune-tom Allahovog poslanika Muhameda a.s.

Dr. Bali� je na efikasan i jednostavan na�in pred-stavio da islam predstav-lja klju�ni izvor iz koga su Bošnjaci vjekovima cr-pili štivo za izgradnju svog bogatog kulturno-historij-skog naslje�a i nezaobila-zan faktor ka formiranju njihovog nacionalnog bi�a. Bošnja�ka kultura, tradicija i obi�aji su u velikoj mjeri protkani elementima isla-ma, te je zato bilo neop-hodno prona�i vezu i na�in na koji su se i u kojoj mjeri inducirali od islama, a po-sebno života Muhameda a.s., i koliki je uticaj islama na formiranje njihovog na-cionalnog i vjerskog iden-titeta.

Sama tema dobija na te-žini ako se, pored toga, ima

u vidu da je kandidat došao do zaklju�aka koji dodat-no rasvjetljuju problemati-ku novotarije u obi�ajima. Danas se �esto spekuliše da li je sve što je novina i no-votarija, šta se to infiltrira-lo u obi�aje Bošnjaka, a što nije u skladu sa njihovom tradicijom i vjerom, gdje je tu granica dozvoljenog i še-rijatski validnog, kao i us-postava neophodnih prin-cipa.

Dr. Hajrudin Bali� je po ocjeni komisije opravdao o�ekivanja i kroz svoj dok-torski rad dao nemjerljiv doprinos temi, što �e do-datno doprinijeti afirmaciji i o�uvanju kulture i tradici-je Bošnjaka.

Dr. Bali� je svojim dok-torskim radom pokazao da izvanredno vlada datom temom, što su �lanovi ko-misije posebno istakli.

Komisija je predloži-

la publikaciju rada, isti�u�i zna�aj njegovog štiva za ši-roko gra�anstvo.

Biografija dr. Hajrudina Bali�a

Kandidat Hajrudin Bali� ro�en je 1976 godine u Do-brom Dubu, opština Tutin,. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a srednju islamsku školu Medresu „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru. Po završetku Me-drese, 1996. god. Mešihat Islamske zajednice ga upu-�uje, sa grupom studenata, na studije u Liban na Islam-ski univerzitet „Islah“, gdje okon�ava u�enje arapskog jezika. Na pomenutom univerzitetu upisuje Fa-kultet za islamske studi-je, a istovremeno studira islamske nauke i na prestiž-

nom libanskom univerzite-tu „Džinan“. Diplomirao je 2000. godine, kada sti�e zvanje profesora islamskih nauka. Odmah po zavr-šetku fakulteta vra�a se u Novi Pazar gdje biva anga-žovan kao imam u Medžli-su Islamske zajednice Novi Pazar, gdje radi pet godina.

Po uvo�enju vjeronauke u prosvjetni sistem Srbije, 2002. godine, anagažovan je i kao predava� u srednjim školama u Novom Pazaru.

Nastavio je postdi-plomske studije u Libanu. Magistarsku tezu na temu „Uticaj hadisa na obi�aje Bošnjaka“ brani 2006. go-dine.

Funkcije

Hajrudin Bali� je obav-ljao zna�ajne funkcije u Islamskoj zajednici od

kojih se izdvajaju: - Direktor Media centra

u periodu 2007-2009,- Direktor Musliman-

skog omladinskog kluba u periodu 2002- 2004,

- Urednik �asopisa „Glas islama“,

- Predava� u Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru na predmetu hadis,

- Imam u Medžlisu IZ-e Novi Pazar u periodu 2001-2006,

- Asistent je na Fakul-tetu za islamske studije u Novom Pazaru,

- �lan je Savjeta za me-dije pri Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji,

- Predsjednik je Udru-ženja nastavnika islamske vjeronauke.

- Trenutno je na polo-žaju prodekana na Fakul-tetu za Islamske studije u Novom Pazaru.

Zna�ajno je pomenuti njegov doprinos u Media centru Islamske zajednice gdje se dokazao i kao autor nekoliko dokumentarnih filmova o Islamskoj zajed-nici, koji su emitovani na velikom broju medija. Naj-zna�ajniji je dokumentarni film „Mešihat Islamske za-jednice sa kra�im osvrtom na pokušaj pu�a“, „Pokušaj pu�a u Islamskoj zajednici sa osvrtom na Prijepolje“ i drugi.

U�esnik je nekoliko na-u�nih konferencija i semi-nara u zemlji i inostranstvu.

Hajrudin Bali� živi i radi u Novom Pazaru, oženjen je i otac �etvoro djece.

BROJ 215/XV 37

VJERSKI OBREDI

Vjernici otputovali na umru

U maju mjesecu, kada se obilježava sedamnaestogodišnjica od prvog odlaska na hadž vjernika iz Sandžaka u organizaciji Mešihata Islamske zajednice, Sa-vjet za da'vu i Ured za hadž i umru Islamske zajednice u Srbiji pokrenuli su

još jednu akciju koja bi trebala da postane tradicionalana. Naime, put Meke i Medine krenula je grupa od trinaest vjernika koji �e na ovim svetim mjestima obaviti umru. Ako izuzmemo prošlogodišnji odlazak maturanata Medrese na umru, ovo je prvi put da se u organizaciji Mešihata i službi pri Islamskoj zajednici organizuje ovakav vid posjete Poslanikovim a.s. gradovima.Povodom ovog doga�aja u subotu 14. maja u Arap džamiji nakon akšam namaza održano je prigodno predavanje, dova i ispra�aj trinaestorice vjernika, koji se mogu pohvaliti da su prvi u Sandžaku pokrenuli ovu tradiciju.U prepunoj centralnoj džamiji prisutnima je predavanje održao i pojasnio fazile-te umre musafir iz Travnika Aljo-ef. Cikoti�, a dovu za hairli put prou�io je glavni imam mr. Enver-ef. Omerovi�.

NERMIN GICI�

MERHUMI

Rahmetli Dino Kala�, ro�en je 26.02.1996. godine, u po-znatoj muminskoj porodi-

ci Kala� u Rožajama. Njegov otac Hazbija, ekonomista, dugogodiš-nji džematlija, poznat je u Roža-jama, Novom Pazaru, a i šire kao dobro�initelj i borac za bošnja�ka prava. Majka mu je Refida, tako-�er ekonomista, iz �uvene porodi-ce Hot iz Ba�a. Rahmetli Dino je bio drugo dijete po redu porodici Kala�. Rastao je me�u svoja dva brata i sestrom i bio omiljen i u svojoj porodici, komšiluku i me�u drugovima. Poznat je bio po svo-joj skromnosti i lijepom ahlaku i svako ga je želio u društvu. Rahmetli Dino u rodnom gradu je završio osnovnu školu. Nakon osmoljetke, po svojoj želji, želji roditelja i djeda Avdije, odlu�io je

prošle godine da upiše „Gazi Isa-beg“ medresu u Novom Pazaru, kako bi što više nau�io o našoj li-jepoj vjeri islamu. U septembru je po�ela školska godina i Dino je upisan u odje-ljenje I-a/1. Od po�etka godine se istakao kao jedan od najboljih u�enika u odjeljenju, ne samo po u�enju, ve� i po ponašanju. Niko od profesora niti od u�enika nije mogao ništa da mu zamjeri, ve� da govori samo rije�i hvale. Bio je dobar drug, uvijek spreman da pomogne slabijim u�enicima. Ra-hmetli Dino je bio stalno tu da pomogne sa osmijehom na licu i uvijek u vedrom raspoloženju. Bio je posebno omiljen me�u profe-sorima zato što nikada nije došao nespreman na �as i što je bio lijepo vaspitan i marljiv u�enik.

Na zahtjev u�enika, Nastavni�ko vije�e Medrese nastavilo je raniju praksu organizovanja ekskurzi-ja za muškarce na Crnogorskom primorju, a za djevojke posjetu znamenitostima Bosne i Herce-govine. Me�u 41-im u�enikom, koji su krenuli put Ulcinja, bio je i Dino. Niko tada nije ni slutio da �e ovo za njega biti posljednja ekskurzija, ali ono što Allah dž.š. odredi to biva. Dino je na ovom putovanju predao dušu svome Gospodaru. Milostivi ga je uzeo Sebi, jer je Njemu bio miliji. Dženaza namaz je obavljena u Suhom Polju, a prisustvovalo je više hiljada ljudi iz cijelog Sandža-ka i dijaspore. Dženazu je predvo-dio glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli�. Rahmetli Dino je ukopan na mezarju u selu Gusnice.

Molimo Allaha dž.š. da našem Dinu podari lijepi Džennet, da ga uvrsti u red Njemu najdražih ljudi i podari mu deredžu šehida, da porodici podari sabur, a da nama bude lijep ibret i pouka. Amin.

NEDŽAD �UPOVI�

38 1. JUNI 2011.

SVIJET ISLAMASVIJET ISLAMA

Nakon �etiri godine Egipat za stalno otvorio granicu

prema GaziGrani�ni prijelaz Rafa izme�u Egipta i poja-

sa Gaze od subote �e, poslije �etiri godine, biti ponovo otvoren za Palestince, javila je zvani�na egipatska novinska agencija MENA.

MENA navodi da �e jedini grani�ni prijelaz Egipta sa pojasom Gaze biti otvoren od 9 do 21 �asa svakog dana, osim petkom i praznikom. To �e omogu�iti Palestincima iz Gaze, kojih ima oko 1.5 miliona, da prvi put slobodno izlaze i ulaze na svoju teritoriju od 2007. kada je kon-trolu nad njom preuzeo Hamas, a Izrael i Egi-pat zatvorili svoje grani�ne prijelaze. Palestin-ke i muškarci mla�i od 18 i stariji od 40 godi-na ne�e morati da traže vize za ulazak u Egipat, dok �e onima izme�u 18 i 40 godina viza biti neophodna da pre�u granicu.

Izraelski grani�ni prelazi su zna�ajniji, ocje-njuje agencija AP, jer preko njih ide ve�ina robe. Izrael je prije godinu dana znatno ublažio ogra-ni�enja na robu koja ulazi u Gazu, ali i dalje prili�no ograni�ava ulazak i izlazak stanovnika Gaze preko njegovog severnog prelaza.

MENA navodi da je odluka egipatskih voj-nih vlasti da otvore grani�ni prijelaz Rafa, je-dini grani�ni prijelaz koji nije pod kontrolom Izraela, dio napora „za okon�anje palestinske podjele i postizanje nacionalnog pomirenja“. Ta agencija dodaje da �e biti ponovo uspostavljena ista pravila koja su važila prije blokade, kada su evropski posmatra�i imali ulogu u rukovo�enju prelazom, a Izrael nadzirao ljude i robu, kako bi se sprije�io prolazak ekstremista i oružja.

Ovaj potez egipatskih vlasti, prema ocje-ni agencije AP, predstavlja oštro odstupanje od politike bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka i znatno �e ublažiti blokadu Gaze. Egipat i Izra-el su 2007. godine, poslije izborne pobjede isla-misti�kog pokreta Hamas, uveli blokadu kojom je bilo ograni�eno kretanje ljudi i robe u i iz po-jasa Gaze. Najava otvaranja prijelaza je dokaz da se nove vlasti u Egiptu sve više distancira-ju od Mubarakove politike prema Izraelu, koji je zabranio prenos ljudi i robe preko granice. O�ekuje se da �e Izrael oštro osuditi otvaranje grani�nog prijelaza prema Egiptu.

Stanovnici Gaze su preživljavali u bloka-di pomo�u stotina ilegalnih tunela iskopanih ispod 15 kilometara duge granice izme�u Gaze i Egipta. Tuneli su upotrebljavani za unos svih vrsta proizvoda, kao i ljudi. Izrael optužuje

Hamas da tunelima unosi oružje, uklju�uju�i i rakete koje mogu da dopru do glavnih naselje-nih mjesta na teritoriji Izreala.

E-novine

Optužnica protiv Mubaraka i sinova

Egipatski državni tužilac je danas saopštio da �e bivši predsjednik Hosni Mubarak i dva njegova sina biti izvedeni pred sud na osno-vu optužbi u vezi sa pogibijom demonstanata tokom protesta koji su doveli do Mubarakove ostavke.

Egipatska državna agencija je danas prenijela tu odluku, a organizacije koje traže da se Muba-raku sudi najavljivale su za petak masovni pro-test u Kairu.

Optužbe protiv njegovih sinova, Gamala i Alaa, obuhvataju zloupotrebu vlasti i trošenje javnih fondova, kao i ubijanje prodemokratskih demonstranata.

Egipatske vlasti su prošle nedjelje pustile iz istražnog zatvora Mubarakovu suprugu Suzan, koja je pristala da preda gotovo tri i po miliona dolara na ra�unima u dvije banke i vilu u Kairu.

Vijesti Glasa Amerike

Egipat: Odbjegli policajac osu�en na smrt

Kazneni sud u Kairu donio je prvu presudu u slu�aju ubijanja demonstranata tokom demon-stracija u Egiptu.

Prvom presudom osu�en je policajac Mu-hammed es-Sunni na smrtnu kaznu. Osu�e-ni policajac je tokom nemira u Crvenoj �etvrti ubio 18 demonstranata (civila). Izvršenje kazne se odga�a dok se osu�eni policajac ne uhapsi i privede pravdi, jer je na osnovu podataka tužio-ca on trenutno u bjekstvu.

Ovaj zlo�in nad civilima jednoglasno je po-svjedo�ilo 57 svjedoka.

IslamBosna.ba

Uz pomo� satelita prona�eno još 17 piramida u Egiptu

Satelitskim snimanjem Egipta infracrvenim zracima otkriveno je 17 do sada nepoznatih pi-ramida, više od 1.000 grobnica i 3.000 drevnih naselja, saopštili su nau�nici.

Po�etna iskopavanja objekata potvrdila su da je u dva slu�aja rije� o piramidama. „Iskopati pi-ramidu je san svakog arheologa“, izjavila je dr. Sara Parak, vo�a istraživanja koje je uz podrš-ku Nase sprovela laboratorija iz Birmingema u ameri�koj državi Alabami.

Njen tim analizirao je snimke satelita u orbi-ti na 700 kilometara iznad Zemlje, opremljenih kamerama koje mogu da se fokusiraju na obje-

kat pre�nika jednog metra. Snimanje infracrve-nim zracima obavljeno je da bi se utvrdile razli-ke me�u materijalima ispod površine.

„Ovo pokazuje koliko je lako potcijeniti ve-li�inu i razmjeru ljudskih naselja iz prošlosti“, rekla je Parak i dodala da o�ekuje još mnogo otkri�a u oblastima oko Nila pokrivenih nasla-gama mulja.

Neka od novih otkri�a desila su se u arheo-

loškom nalazištu Sakara. Egipatske vlasti u po-�etku nisu bile zainteresovane za otkri�a, ali su obavile probna iskopavanja kada im je dr. Parak rekla da je uz pomo� satelitske tehnologije i mo�nih kamera vidjela dvije potencijalne pira-mide.

Sada vlada uvjerenje da je Sakara jedna od najvažnijih arheoloških lokacija u Egiptu.

„Indijana Džons je stara škola, mi smo otiš-li dalje. Izvinjavamo se Harisonu Fordu“, rekla je dr. Parak.

Obama i Kameron: Gadafi mora da ode

Predsjednik Barak Obama i britanski premi-jer Dejvid Kameron saopštili su u Londonu da �e vojna operacija u Libiji biti nastavljena sve dok libijski lider Muamer Gadafi ne prekine na-pade na civile i ne ode s vlasti. Obama i Kame-ron su na konferenciji za novinare istakli da je krajnji cilj omogu�iti libijskom narodu da sam

SVIJET ISLAMA

BROJ 215/XV 39

PRIREDIO : SEAD ŠA�IROVI�

bira svoju budu�nost.Britanski premijer je na zajedni�koj konfe-

renciji za novinare rekao da su rezultati pritiska na Gadafija i njegovu vladu vidljivi širom Libije.

„Predsjednik i ja smo saglasni da bi treba-lo da poja�amo napade u Libiji. Vjerujem da je režim pod pritiskom, što je vidljivo u Misrati, �iji su ve�i dio pobunjenici uspjeli da oslobode, zatim u uspjesima u drugim djelovima zemlje, u snazi koalicije i u napretku Nacionalnog prije-laznog savjeta.“

Predsjednik Obama istakao je da Sjedinjene Države, Britanija i njihovi koalicioni partneri pokušavaju da upute Gadafiju poruku.

„Uzimaju�i u obir napredak postignut pro-teklih nekoliko nedjelja, Gadafi i njegov režim moraju da shvate da �emo nastaviti da vršimo pritisak.“

Obama i Kameron su kazali da je kona�an cilj da se omogu�i Libijcima da sami odlu�uju o svojoj budu�nosti i ponovili poziv libijskom li-deru da ode s vlasti. Obama je, drugog dana dr-

žavne posjete Britaniji, tako�e govorio pred oba doma britanskog parlamenta, naglašavaju�i da je došao kako bi ponovo u�vrstio jedan od najsta-rijih i najsnažnijih saveza u svijetu.

„Vrijeme za naše liderstvo je sada. Sjedinjene Države, Britanija i naši demokratski saveznici, oblikovali su svijet u kojem mogu da se ra�a-ju nove nacije, a pojedinci da napreduju. �ak i u vrijeme kada ve�i broj zemalja preuzima oba-veze globalnog liderstva, naše �e savezništvo i dalje biti nezamjenjivo za ostvarenje cilja kakav je mirniji, bogatiji i pravedniji vijek.“

Obama, ina�e prvi ameri�ki predsjednik koji je govorio na zasijedanju u Vestminsterskom holu, poru�io je da �e i pored rasta uticaja zema-lja u usponu, poput Kine i Indije, SAD i Evropa zadržati dominantan uticaj u svijetu.

Vijesti Glasa Amerike

Ahmedinedžad preživio eksploziju u rafineriji

Tokom posjete iranskog predsjednika Ma-hmuda Ahmedinedžada rafineriji u Abadanu došlo je do eksplozije, a jedna osoba je pogi-nula.

Agencija „Fars“ izvijestila je da je do ek-splozije i požara rafinerije na jugozapadu Irana došlo zbog tehni�kih problema. Povrije�eno je 22 ljudi, dok je iranski predsjednik prošao bez povreda.

Nakon eksplozije Ahmedinedžad se uživo pojavio na državnoj televiziji te je govorio o po-�etku rada nove faze rafinerije u Abadanu, na jugozapadu Irana, blizu granice s Irakom, pre-nosi Reuters.

Iz rafinerije je izlazio gust dim, ali su vatro-gasci imali kontrolu nad vatrom. Nastala šteta na rafineriji ne�e uticati na izvoz nafte.

FENA

Obama upozorava IzraelPredsjednik Sjedinjenih Ameri�kih Država

Barak Obama još jednom poru�io Izraelu da bi trebalo da se povu�e s palestinskih teritorija, a Hamasu da prizna postojanje Izraela i prestane da pribjegava nasilju. Ako ne bude uvjerljivog mirovnog procesa, Izrael �e biti u sve ve�oj izo-laciji, rekao Obama.

Ameri�ki predsjednik Barak Obama rekao je da �e se Izrael suo�iti sa sve ve�om izolaci-jom, ako ne bude uvjerljivog mirovnog procesa na Bliskom istoku. Obama smatra da osnova za takve pregovore treba da bude stvaranje pale-stinske države u granicama iz 1967. godine, uz dogovorenu razmjenu teritorija.

Nekoliko �asova pred polazak na evropsku turneju, Obama je rekao Ameri�ko-izraelskom odboru da granice o kojima je govorio odraža-vaju stavove SAD još od vremena predsjednika Bila Klintona.

„U �etvrtak sam rekao javno ono što se dugo privatno priznavalo. Uradio sam to zato što ne možemo da priuštimo još jednu, dvije ili tri de-cenije da do�emo do mira“, rekao je Obama u Vašingtonu.

Ameri�ki predsjednik je ponovio da bi Izra-el trebalo da se povu�e sa palestinskih teritorija, ali da bi Palestinci trebali da preuzmu odgovor-nost za bezbjednost.

„Po definiciji, to zna�i da �e Izraelci i Pa-lestinci pregovarati o granici razli�itoj od one koja je postojala 4. juna 1967. godine“, rekao je Obama.

To je bila granica prije nego što je Izrael za-

uzeo Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Isto�ni Jeru-salim.

On je naveo da je to dobro poznata formula za sve koji su generacijama radili na bliskoisto�-nom problemu.

Ameri�ki predsjednik je ukazao na neke klju�ne �injenice: bez mirovnog sporazuma, de-mografske realnosti u�init �e težim da se Izra-el održi kao jevrejska i demokratska država, zatim, tehnologija �e u budu�nosti otežati izra-elsku odbranu, a tre�e, nova generacija Arapa po�ela je da preoblikuje region.

„Pravedan i trajan mir više ne može biti po-stignut sa jednim ili dva arapska lidera. Milio-ni arapskih gra�ana vidjeli su da je mir mogu� i to mir koji �e biti održiv“, istakao je ameri�ki predsjednik.

On je ponovio da je snažan i bezbjedan Izra-el u interesu ameri�ke nacionalne bezbjednosti i ukazao da je njihova vojna saradnja dostigla ne-zabilježeni nivo.

Ipak, izraelski premijer Benjamin Netani-jahu je poslije susreta sa Obamom rekao da se ideja o granicama iz 1967. ne može braniti i od-bacio taj prijedlog. Ništa bolje nije prošlo ni kod Hamasa.

Ameri�ki predsjednik je u govoru održa-nom u Kongresu pred izraelskim lobistima po-zvao palestinski pokret da Izraelu prizna pravo da postoji i da prestane da pribjegava nasilju. Hamas je taj poziv odbio.

„Hamas smatra da su SAD griješile u proš-losti i da �e griješiti uvijek kada budu pokuša-vale da ubijede Hamas da prizna izraelsku oku-paciju“, rekao je portparol Hamasa Sami Abu Zuhri.

40 1. JUNI 2011.

SEMINAR FIOE U ISTANBULU

EDUKACIJA

U Istanbulu je u orga-nizaciji Federacije islamskih organizaci-

ja u Evropi, od 29.04. do 03.05. 2011. god. održan 9. po redu omladinski seminar koji je oku-pio u�esnike iz devet evropskih zemalja.

Seminar je okupio oko 90 mladih u�esnika koji su imali priliku upoznati se i razmijeni-ti mišljenja sa svojim vršnjacima koji su došli iz razli�itih zemalja Evrope.

Seminar je bio usmjeren ka odgoju islamske omladine da ispravno prepoznaju i postave svoje ciljeve i budu ustrajni u re-alizaciji istih.

Fakultet za islamske studije i ove godine je omogu�io svojim studentima da budu u�esnici jed-nog posebnog i elitnog doga�aja kakav je ovaj seminar.

Ekipu iz Novog Pazara je predvodio prof. Nedžad-ef. Ha-sanovi�, a sa�injavali su je: Tarik Abdulhalik - student IV godine, Edin �erlek - student II godi-ne, Selma Bekteševi� - student III godine, Elifa Salkovi�, Selma Džemi� i Nejma Maljanovi� - svršenice FIS-a.

Na seminaru su pored preda-

vanja bile aktuelne i ostale ak-tivnosti: radionice, diskusije, no�ni namaz, tefsir odre�enih sura, sport, jednodnevni obila-zak Istanbula, me�usobno pred-stavljanje i upoznavanje zemalja u�esnika seminara, kao i takmi-�enje koje se ticalo razumijeva-nja svih predavanja i iznošenja principa i koristi iz njih, u kojem je grupa koju su sa�injavali u�e-snici iz Sandžaka i BiH osvojila zasluženo drugo mjesto.

Ovaj seminar je dokaz da lju-bav u ime Allaha dž.š. ne poznaje granice, razli�itosti kulture, jezi-ka, boje kože…

Ispravan nijet je približio i ujedinio srca bra�e i sestara, tako da smo za �etiri dana, koliko je trajao seminar, postali jedna ve-lika porodica.

Molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da obilato nagradi sve koji su u�estvovali u realizaciji ovog hairli doga�aja, a vama, poštova-ni �itaoci, da omogu�i da u što skorije vrijeme budete u�esnici ovakvog okupljanja i druženja u ime Allaha dž. š. Amin!

ELIFA SALKOVI�

Na osnovu �lanova 45, 46, 47. i 48. Statuta,Fakultet za islamske studije raspisuje

K O N K U R Sza upis na prvu godinu studija u školskoj 2011/12. godini

Pravo u�eš�a na konkurs imaju svršenici medresa i srednjih škola IV stepena.

U prvom upisnom roku dokumenta se predaju u periodu od 25. do 30. juna, a prijemni ispit �e biti organizovan 4. jula 2011. godine.

U drugom upisnom roku dokumenta se predaju u periodu od 1. do 5. septembra, a prijemni �e biti organizovan 7. septembra 2011. godine.

Kandidati su dužni da podnesu slijede�a dokumenta:- izvod iz mati�ne knjige ro�enih,- svjedo�anstva svih razreda srednjeg obrazovanja,- diplomu o završenom �etvorogodišnjem obrazovanju,- potvrdu o završenoj pripremnoj nastavi (za kandidate koji

nisu završili medresu, a žele upisati jedan od vjerskih odsjeka, bit �e organizovana pripremna nastava iz stru�nih predmeta u periodu od 1. jula do 30. oktobra).

Nastava na Fakultetu organizovana je kao �etvorogodišnji stu-dij.

Dokumenta se predaju u Studentskoj službi Fakulteta. Za informacije kandidati se mogu obratiti nadležnoj službi Fa-

kulteta, ul. Rifata Burdžovi�a 1, ili na tel/fax: +381 20 316 904, e-mail: fisnp@ptt.rs

D E K A N

Doc. dr. hfz. Almir Pramenkovi�

Na osnovu �lana 52. Statuta, Upravni odbor Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru raspisuje

K O N K U R S

za prijem u�enika-ca u I (prvi) razred Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru za školsku 2011/12. godinu.

Školovanje u Medresi „Gazi Isa-beg“ traje �etiri godine. Škola je internatskog tipa.

Kandidat za prijem u Medresu treba da ispunjava slijede�e uslo-ve:

- da nije stariji-a od 17 godina,- da je završio-la osmogodišnju školu s odli�nim ili vrlo dobrim

uspjehom i primjernim vladanjem,- da je duševno i tjelesno zdrav-a,- da je završio-la drugi stupanj vjeronauke.Prijemni ispit se sastoji iz pisanog i usmenog dijela. Prednost za

upis imat �e kandidati koji su završili osmogodišnju školu s odli�-nim uspjehom i oni koji na prijemnom ispitu pokažu najviše znanja.

Prijemni ispit �e se održati u Medresi „Gazi Isa-beg“ 11. juna 2011. godine (subota) za muškarce i djevojke. Prijemni ispit po�i-nje u 9 sati.

Molbe za prijemni ispit podnose se na adresu: Medresa „Gazi Isa-beg“, Gradska 1/b, 36300 Novi Pazar.

Krajnji rok za podnošenje molbi je 10. jun 2011. godine.Uz molbe prilažu se i slijede�a dokumenta:- izvod iz mati�ne knjige ro�enih,- svjedo�anstvo o završenoj osmogodišnjoj školi (original) ili

svjedo�anstva za 5, 6, 7. i 8. razred,- ljekarsko uvjerenje da je kandidat duševno i tjelesno zdrav.- pisani pristanak roditelja ili staratelja da kandidat može upisati

Medresu, - pisani pristanak roditelja, staratelja ili medžlisa (džematskog

odbora) Islamske zajednice da �e redovno upla�ivati Direkciji Me-drese odre�eni doprinos za izdržavanje u internatu.

Molimo sve kandidate da ta�no nazna�e adresu prebivališta kao

i broj telefona kako bismo ih uredno i na vrijeme mogli obavijestiti o rezultatima prijemnog ispita.

Naknadne molbe i molbe sa nepotpunom dokumentacijom ne�e se uzimati u razmatranje.

Važna napomena: Kandidati koji su zainteresovani za upis u Me-

dresu i ove godine mogu koristiti Informator koji sadrži pitanja iz testa na prijemnom ispitu.

Ostale informacije mogu dobiti na telefon: 020 311 770

Predsjednik Upravnog odboraBekir-ef. Maki�

IZDAVA�KA KU�A EL-KELIMEH

A K C I J A

Vrhunac �ežnje za šerijatskim dokazima (Bulugul-meram li

edilletil-ahkam)

El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

Bistro more pobožnosti i suptilnosti

SIRA, životopis Posljednjeg Allahovog poslanika,

s.a.v.s.

til ahkam)

is Musned Ebu Hanife (zbirka

hadisa koje je prenio i

zabilježio imam Ebu Hanife,

rahimehullah)

Cijena kompleta: 5.750 din.

2.500 din.

za inostranstvo: 60 €

35 €za BiH: 115 KM

55 KM

SAMO UZ OVAJ BROJ GLASA ISLAMA

.net +381.63.690.000 i +381.65.6970.700

...

ELEKTROTEHNAPRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽENJERING

| Ul. 1. maj 154 | Tel. +381 20 337 250 | Mob. +381 66 337 250 |

www.elektrotehna.net

ALARMNI SISTEMI

VIDEO NADZOR

INTERFONI

MOTORI ZA KAPIJE I RAMPE

RA�UNARI I LCDTV - PRODAJA I SERVIS

KLIMA URE�AJI - PRODAJA I UGRADNJA

SLABE STRUJE - PROJEKTOVANJE I IZVO�ENJE

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJATurska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATASAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZARAUTOBUSKI PRIJEVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA, MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča): polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

ELJOELJOMESARSKA RADNJA

Vl. Kolašinac Nedžad - Eljo

Ul. 1. maj 51. Novi Pazar

Telefoni:020.316.296

063.8.401.955 - Eljo064.0.201.936 - Emir065.6.309.055 - Fare POSJETITE NAS...PPOOSSJJEETITEE NNAASSPPPOOSSJJEE AASSPPP J TTIITTEE NNAA

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" P O G R E B N E U S L U G E P O G R E B N E U S L U G E

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

MI VAM NUDIMO:- dugogodišnje iskustvo- sre�ivanje kompletne dokumentacije,- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije- pristupa�nu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškaS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni steu svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

0049 172 63 25 7620049 172 63 25 762BBekir-ef. ŠUŠKOekir-ef. ŠUŠKO

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

redakcija@glas-islama.comnermin@glas-islama.com

salahudin@glas-islama.comifet@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su

potpisani autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� �������� ��� �������� �!"�#$%� ����&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*��� .!"&��� �!"�#$��� #/���%�$�� �&��!&%0$��� �!�1%�%� �� 2%!.$�� $�". ���� 0�!%� ����&'�$� ��"�.���.� %� ��0�+! �"$%����!.&� %�!.��'%!����.'%&� 3�"����(4�1'��0%�.��$��#���%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$���01�"&� ��%���"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'���$��0.5!.����%��&��.�!��%�".��!&%0%�����$��&. ����#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� ��� �������� "&�$�0%� �� �!"�#$��� #/���%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/���$�%� "�� ��/ .��'� $�� �.!�.�1%�$%�1.$&�����"�.���.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&���0%�.��$��#������+0�! �"$��!.��'%!������$��/�%��$�.��)+&�!�'��$���01�"&� ��%+���"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'���1.$&�� $��/�%��$�.�

�� ��� �������� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� ���0%�� �9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:�����&'�$����0�5%$.����,-+(*4'*���'��(,�;�!�#%+����*�"��$.���.#.�0$��1%"&.�$��#��0����� %�.�����.;.$���0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'����&.<�'����.'�'�%���. %�.�%'���/ .��'�$��'��.�� ,4����!%$/�'�."&���=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.�����0�'��#����� ����.0��������$"!�'���%'�����

�� �����.'��!�<�+0% �����*?4'*���1.$&���/������� �����.'�� �!� �*4'*���1.$&���/������� �����.'��� �1����(4���%�$��'�/%"&�� $�'���&������.�� &%/+���

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.��� ���%'��0. %!%�%#9���!�<��$��"0%'� �!�1%��'����0�/��#������ ���%'��0. %!%�%#9���� �1.0��%�".�"!%:�%'�$���$��"0%'� �!�1%��+

'������0�'��#����%��!� $%'�'�."&%'����� ���%'��0. %!%� %#9����". �%0%:�"&�$�0���!��� %� %"&%:��� %#/���$�%�

$��"0%'� �!�1%��'������0�'��#������� ���%'�� 0. %!%� %#9��� !�<��� "&�$�0��� � �1.0�� $�� �����$"!�'�

'����� �����$%!��� �.�/����� %� ����.0��� !��� %� !�'�.$#�1%���%"&%:�#��$.!�.&$%$.�����0�'��#����

�� �&�.9$��"&����!�<��"��� �1.'���1.$&���/��������%�%#/���$�.�#/���.�� �<�$�.������/�0���������1.$&%'��

�� �����.'��"&����!�<����1.$&���/�������� �����.'��� �1����*+(4���%���1.$&���/������� �����.'��".�"!��%'�$������0%5.�:.!&����$��.5&.�%� %�". %'��

�!����0�/��#����

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND