228

Nar. umiet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

Legendy i mify Severa, Sostavlenie toma iprimeeanija V. M. Sangi, BibIioteka literaturnarodnostej Severa i Dal'nego Vostoka, Sovre-mennik, Moskva 1985,400 str.

U zborniku Legende i mitovi Sjeveratiskano je devedeset i sedarn tekstova dugih odpetnaestakredaka do petnaestak stranica. Tu suprice, basne, bajke, legende i mitovi. Sku pili suih u vremenu od 1890. do 1980. godine folk-10risti i knjizevnici koji zive na obalama Lede-nog mora, u tundrama Nove Zernlje, donjemtoku rijeka Oba i Jeniseja i u drugim 1edenimpredjelima.

Usmena knjizevnost tih naroda imala jeglavno mjesto u njihovu duhovnom i estetskomzivotu. Tisueu godina za druge su bili gotovonepoznati. Kolonijalnom politikom carskeRusije osudeni na izumiranje uspjeli susacuvati svoj narodni identitet zahvaljujuCiupravo svomjeziku i usmenom stvaralaStvu. Upromijenjenim odnosima, u socijalistickojzajednici, prikljucili su se ostalom svijetu. Imaih oko 160.000 a rastrkani su na evroazijskompodrucju od poluotoka Kola do Beringovamora. Najbrojniji su Nenci, ima ih oko 30.000,a Zive od Kolskog poluotoka do leniseja, zatimEvenki (27.000), Hanti (21.000) pa sve doOroka, kojih ima oko tri stotine, i Kereka, okostotinu. Osnovna su im zanimanja: uzgoj sjev-ernih je1ena, loy i ribolov.

Price je izabrao, knjigu uredio i popratiobiljeskama poznati s(wjetski pisac V. M. Sangi,koji potjece izdrevnog naroda Nivhi (oko 4.400zitelja). Svoj je stvaralacki put zapoceopisanjem pjesama i skupljanjem, obradom iobjavljivanjem djela usmenog stvaralastva,najprije svoga, a zatim i drugih naroda Sjevera.I tako su se od pedesetih do sedamdesetihgodina na stvaralackoj karti Sovjetskog Savezapojavile nove knjizevnosti.

U uvodnoj rijeciA. V. Posatajevagovorio originalnosti ove zbirke prica i njezinupriredivacu, 0 fenomenu postojanja i razvitkaliteratura spomenute regije, isticuCi da se ufolkloru svakog ovog, kao i drugih naroda,odrazava njegov duh, mastovitost i intuicija,individualna i drustvena psihologija, pogled nasvijet i drug a svojstva narodne samosvijesti.

Citajuci ove prica doznajemo upravo sveto: teske uvjete zivota u surovoj ledenoj prirodi,odnos prema prirodnim pojavama i mis-terioznim silama. U svijesti ljudi koji zive u timkrajevima prirodaje u vlasti moenih sila, pa nijeni eudo sto je eovjek najeeSce u drugom planu.On se medu tim silama osjeea malim ibespomoenim, jer tu "zernlja" putuje s jednogkraja na drugi, "raste" ili "nestaje", a eovjekjeu tim ledenim prostranstvima cesto sam iizgubljen, posebno kao lovac iii ribolovac.Stoga je shvatljivo sto svoju praroditeljicu pri-kazuje u liku prekrasne gorde zivotinje - jelena,od kojega zavisi njegov zivot. Zbog toga je inormalno takvo obilje mitova i prica 0 zivotin-jama: sjevernimjelenima, medvjedima, tuljan-irna, polarnim lisicama, vukovima, psirna,patkama, guskama koje govore, misle ipoistovjeeuju se s ljudima. To je poseban svijet,po mnogocemu razlicit od ostalog svijeta, pa sui sadrzaji nj ihovih prica razliciti od prica ostalihnaroda, pa i ruskoga. Ipak tu i tamo se nadu iponeki motiv i saddaj poznati i drugim narod-ima, koji potvrduju da postoje i zajednickiljudski problemi cak i onda kad ljudi zive uneusporedivo drukcijim Zivotnim uvjetima.Tako je npr. priea Kako je staracpastao ljekar(rijec je 0 zeni goroj od vraga), vrlo slicna nasojprici :Lenai vrag u jami (Brae, Drnis) , ali iMachiavellijevoj Noveli 0 sotani Belfagoru injegovoj ieni u talijanskoj knjizevnosti.

Fenomen postanka i razvitka literaturaspomenute regije upravo je u tome sto su medutim narodima postojala djela usmenogstvaralastva, nastala u klasnom drustvu jos izdoba matrijarhata i patrijarhata. Ti duhovni iestetski pokusaj i naroda, stvarani tisueu godinai preradivani u stvaralackom laboratorijunarodne umjetnosti, u nase su doba potakli nastvaralastvo i pisce Sjevera. Tako odnedavnapostoje i nove sovjetske literature: dolganska isaamska.

Na kraju su knjige u primjedbama danikratki podaci 0 svakom od dvadeset i sest nave-denih naroda: nazivi, brojnost, podrucje obi-tavanja, jezik, osnovna zanimanja i dr. Uzsvaku je pricu naveden poneki podatak: gdje,tko i kada ju je zapisao i preveo.

ANTENAZOR